https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%BDeljezna_vrata_%28Split%29Željezna vrata (Split) - Povijest promjena2026-09-02T16:14:31ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDeljezna_vrata_(Split)&diff=258428&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-26T05:47:13Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Željezna vrata (Split)'''-->[[Slika:20130603 Split 110.jpg|250px|desno|mini|Unutrašnji dio Željeznih vrata]]<br />
'''Željezna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta ferrea''), zapadna vrata [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u. U [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] nosila su naziv ''porta occidentalis'' ili ''porta principalis sinistra'', a koristila su se za ulazak u [[Dioklecijan]]ove († o. 316.) [[sumpor]]ne toplice<ref name="ReferenceA">Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana, str. 76.</ref>, ali i za izvođenje kažnjenih [[legija|legionara]] na bičevanje ili kamenovanje. Nalazila su se na osi istok-zapad kojom se protezala cesta ''via decumanus'', koja je na istočnoj strani završavala sa [[Srebrna vrata (Split)|Srebrnim vratima]]. Najbolje su sačuvana vrata carskog kompleksa.<br />
<br />
== Opis ==<br />
[[Slika:SPLIT-Porta Ferrea restitution.jpg|180px|lijevo|mini|Pretpostavljeni izvorni izgled Željeznih vrata]]<br />
Željezna vrata nalazila su se po sredini zapadnog zida carske palače. [[Arhitrav]] ima bogatu profilaciju, dok je luk jednostavno profiliran. Umjesto slijepih lukova i stupića, poredan je niz prostih arkada. U doba [[pokrštavanje|pokrštenja]], na središnjem kamenu arhitrava uklonjena je statua [[poganstvo|poganske]] [[božica|božice]] [[Viktorija (mitologija)|Viktorije]], a uklesan [[križ]].<ref>Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, str. 34.</ref> Na ovim vratima nalaze se uz [[propugnakul]] stube, slične prvotnima, koje vode u ophodni hodnik propugnakula. Hodnik na svakoj strani ima po tri arkade veličine 1,45 x 2,90 m s unutarnje strane i po pet s vanjske strane. Širina hodnika je 1,20 m, desni dio zida širok je 0,57, a lijevi 0,45 m pa ukupna širina zida iznosi 2,22 m. Hodnik je visok oko 5,20 m i povrh njega nalazi se originalni kameni pokrov od kamenih ploča kojim završava visina perimetralnog zida i to je jedino mjesto u palači gdje se moće vidjeti vrh glavnog zida. Relativna visina na tom mjestu iznosi 15,75 m, a prag je 1 m niže od današnjeg prolaza.<ref name="ReferenceA"/><br />
<br />
== Povijest ==<br />
<br />
Željezna vrata jedina su od svih četiriju koja su bila u funkciji od trenutka izgradnje do današnjice. Tijekom pročišćenja palače od poganskih simbola, uklonjen je s nadvratnika kip božice Viktorije (Nika), a na njenom su mjestu [[kršćanstvo|kršćani]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] urezali križ. Iznad unutrašnjeg dijela vrata, izgrađena je, u stražarskom hodniku, crkva prvotno posvećena [[sveti Teodor iz Amasije|sv. Teodoru]], a kasnije prozvana [[crkva Gospe od Zvonika u Splitu|crkvom Gospe od Zvonika]] u kojoj se čuvala slika Gospe od Zvonika. [[predromanika|Predromanički]] zvonik podignut je u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] i najstariji je sačuvani zvonik na [[jadransko more|jadranskoj]] obali.<br />
<br />
Nakon širenja grada iz palače na zapad, Željezna vrata ostaju otvorena pa se otada nazivaju ''slobodna vrata''. Uz njih je s vanjske lijeve strane izgrađen [[romanika|romanički]] zvonik sa satom i zvonom, koji dijelom prikriva vrata, a ispred njega nalijevo i zgrada gradske straže, koja je korištena prije širenja grada na zapad. S desne strane nalazi se [[plemstvo|plemićka]] [[palača]] obitelji Cipriani Benedetti, koju krase dva jedinstvena šesterolučna prozora.<ref>[http://www.visitsplit.com/hr/523/zeljezna-vrata Željezna vrata - visitsplit.com]</ref> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je prostor unutar vrata korištena kao [[sudnica]], a sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je ispunjen malim kućama i trgovinama.<br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* ''Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, Ex libris, Split-Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-6310-46-5}}<br />
* ''Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana, Naklada Bošković, Split, 2003.'' {{ISBN|953-7090-06-X}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://www.visitsplit.com/hr/523/zeljezna-vrata Željezna vrata - visitsplit.com], pristupljeno 31. svibnja 2017.<br />
* [http://splitculture.hr/lokacija/zeljezna-vrata Željezna vrata - splitculture.hr], pristupljeno 31. svibnja 2017.<br />
* [https://triprabbits.com/hr/zeljezna-vrata-split-hrvatska-znamenitosti-atrakcije/ Željezna vrata - triprabbits.com], pristupljeno 31. svibnja 2017.<br />
<br />
{{mrva-pov}}<br />
<br />
[[Kategorija:Građevine u Splitu]]<br />
[[Kategorija:Povijest Splita]]</div>WikiSysop