WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T05:20:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Cutchogue_-_Oregon_Road_-_Plant_Nursery.jpg|mini|Šumski rasadnik]]

Rasadnik je posebno uređena površina [[tlo|tla]], na kojem se kroz sustav tehnološko - [[tehnika|tehničkih]] postupaka, proizvode [[sadnica|sadnice]] za odgovarajuću gospodarsku granu ([[šumarstvo]], pejzažnu arhitekturu, [[voćarstvo]] i dr.).
'''Šumski rasadnik''' služi za proizvodnju sadnica za [[pošumljavanje]] goleti, osnivanje [[plantaža]], melioracije degradiranih [[šuma]] i [[šikara]], erodiranih terena, jalovišta, i dr.

== Povijest šumskih rasadnika ==
[[Datoteka:Szkolka etykieta lmr 2 beentree.jpg|thumb|250px|Šumski rasadnik u [[Poljska|Poljskoj]]]]
[[Datoteka:Tree Nursery in Wales.jpg|thumb|200px|Rasadnik u [[Wales]]u, [[Velika Britanija]]]]
Prvu knjigu o rasadnicima pod nazivom “Seminarium” napisao je [[1530.]] Charles Estienne. Nagli procvat rasadničarske proizvodnje počinje krajem [[19. stoljeće|19. st]]. Većina rasadnika, danas proizvode i [[crnogorica|četinjače]] i [[bjelogorica|listače]], ukrasno [[drvo|drveće]] i [[grmlje]]. Ima i rasadnika koji su specijalizirani samo za jedno od toga, čak za samo jednu vrstu. Danas u [[svijet]]u, mnoge zemlje imaju razvijenu rasadničku proizvodnju, no za istaknuti je od [[Europa|europskih]] zemalja [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Danska|Dansku]], te [[SAD]].

Razvoj rasadničke proizvodnje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], vezan je za početke pošumljavanja našega [[krš]]a. Prvi rasadnik za proizvodnju šumskih sadnica osnovan je [[1879.]]u Sv. Mihovilu na području [[Senj]]a. Godišnji kapacitet bio je od 1.8 do 2.0 milijuna sadnica. Uglavnom su se proizvodile sadnice [[Crni bor|crnoga bora]] i nešto listača. Ubrzo poslije toga, podizani su i ostali npr. rasadnik Kesten (u Senjskoj drazi), Podbadanj ([[Crikvenica]]) itd. Neki od nih su i danas aktivni (Podbadanj).Sve do kraja [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] šumske sadnice proizvode se u privremenim šumskim rasadnicima, u kojima se uglavnom radilo ručno. Najviše su se proizvodile sadnice [[crnogorica|četinjača]], i to nepresađenice. Samo na području krša proizvodile su se, sadnice obloženog korijena. Najveći broj postojećih rasadnika osnovan je šezdesetih godina ovoga stoljeća. U njima je uvedena suvremena tehnologija proizvodnje. Velika pažnja se posvećuje porijeklu i kvaliteti sjemena, kontroli plodnosti [[tlo|tla]] te mjerama zaštite.

== Šumski rasadnici u Hrvatskoj ==

Našu rasadničku proizvodnju karakterizira veliki broj malih, slabo opremljenih i neravnomjerno raspoređenih rasadnika. Danas su registrirana 43 rasadnika sa ukupnom površinom od 443 ha. U 26 rasadnika proizvode se [[crnogorica|četinjača]] i l[[bjelogorica|listače]], u 9 rasadnika samo listače, a u 8 samo četinjače. Više od polovice rasadnika ima bruto površinu manju od 10 ha, 6 rasadnika ima površinu od 15 do 20 ha, a 7 rasadnika ima preko 20 ha.

Najveći rasadnici za proizvodnju listača ([[topola|topole]] i [[vrba|vrbe]]) su: "Višnjevac" i "Topolje" u Upravi šuma [[Osijek]], te "Zalužje" u Upravi šuma [[Vinkovci]], a najveći rasadnici listača i četinjača su: "Hajderovac" u Upravi šuma [[Požega]], "Zelendvor" u Upravi šuma [[Koprivnica]], "Oštarije" Uprava šuma [[Ogulin]] i još neki manji rasadnici.

Rasadnik [[Šumarski_fakultet_u_Zagrebu|Šumarskog fakulteta]] osnovan je [[1922.]] na površini od 1 ha. Ta površina se s vremenom mijenjala, tako da fakultet danas raspolaže s rasadnikom Maksimir - Ravnice površine 2.5 ha i rasadnik Dotrščina površine 1 ha. Osnovna namjena tih rasadnika je edukacija studenata šumarstva.

== Vrste šumskih rasadnika ==

*Privremeni šumski rasadnici osnivaju se, gdje su površine za [[pošumljavanje]] ograničene. U njima se uglavnom proizvodi jedna ili dvije vrste drveća, a njihova površina se kreće od nekoliko [[ar]]i do pola [[hektar]]a. Po završetku pošumljavanja oni se napuštaju i osnivaju se novi.

*Stalni šumski rasadnici osnivaju se radi potreba za pošumljavanjem velikih područja u dužem periodu. U njemu se proizvodi veći broj drvenastih vrsta. [[Površina]] stalnih šumskih rasadnika je veća od nekoliko desetina hektara; radovi su mehanizirani, primjenjuju se mjere za održavanje plodnosti [[tlo|tla]], potrebni su objekti (upravna zgrada, staklenici, garaže, hladnjače i dr.)

== Objekti u šumskim rasadnicima ==

Ako se radi o privremenom rasadniku, dovoljna je samo jedna drvena [[koliba]], za spremanje najnužnijeg ručnog alata i sklonište za radnike u slučaju lošeg vremena.

U stalnim rasadnicima kao i rasadnicima za proizvodnju [[park]]ovnih sadnica, osniva se kompletno [[Ekonomija|ekonomsko]] dvorište sa svim neophodnim objektima:
*službene prostorije za upravitelja rasadnika i radnike,
*garaže za smještaj [[stroj]]eva i oruđa,
*skladište za gorivo, [[Pesticidi|pesticide]], umjetno [[gnojivo]],
*nadstrešnice za sortiranje, pakiranje, vezivanja, i sl.,
*prostorije sa ormarima sa radnike, kupaonice i sl.
*[[Staklenik|staklenici]] i [[Plastenik|plastenici]] različitih konstrukcija
*[[hladnjača|hladnjače]] za skladištenje mladih [[biljka|biljaka]] do prodaje ili isporuke kupcima, spremanje plemki i podloga i sl.

[[Kategorija:Šumarstvo]]

Šumski rasadnik - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica