WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T00:41:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir hrvatski velikaši
|prezime = Šubić
|slika = 643px-Bribir6 2.JPG
|veličina_slike = 250px
|opis_slike = Originalni pečat Šubića Bribirskih
|država = [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom]]
|podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]]
|kuća =
|linije = [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]<br>[[Ugrinići]]<br>[[Markovići (Šubići)|Markovići]]<br>[[Melići Bribirski]]<br>[[Knezovi Peranski|Peranski]]
|naslovi = župani, knezovi, banovi
|utemeljenje = [[11. stoljeće]]
|utemeljitelj = Budec
|izumrli = [[1456.]]
|rodonačelnik =
|napomena =
}}
'''Šubići''', jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest]] [[Hrvati|starohrvatskih]] plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja. Plemenski starješine imali su značajnu ulogu u konstituiranju i postojanju nezavisne i suverene [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Povijest Hrvatske|hrvatske]] i bosanske države, imajući pravo birati [[Kralj|kralja]], te niz stoljeća kao istaknuti feudalci bili utjecajni u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu zemlje.

== Podrijetlo i sjedište ==

Kao pripadnici jednog od autohtonih starohrvatskih plemena, Šubići su naseljavali i posjedovali područje velikog dijela današnjih Ravnih kotara i Bukovice, zapadno od rijeke [[Krka|Krke]], u zaleđu [[Dalmacija|Dalmacije]]. Sjedište im je bilo u [[Bribir (Skradin)|Bribiru]] u istoimenoj župi (u rimsko doba tu je bio municipij ''Varvaria''), pa su po njemu gospodari utvrde u Bribiru i cijelog tog prostranog područja u povijesnim dokumentima poznati najprije kao „bribirski župani“ (latinski: ''iupanus''), još od vremena hrvatskog kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.), a poslije kao '''knezovi Bribirski''' (latinski: ''nobiles, comites'' ili ''principes Breberienses''). Spominju se u [[Supetarski kartular|Supetarskom kartularu]] kao jedan od šest rodova iz kojeg su birani [[ban]]ovi, a koji su birali kralja ako umre bez nasljednika.

Tvrđava Bribir, smještena na uzvisini iznad plodnog polja, nalazeći se dvanaestak kilometara sjeverozapadno od [[Skradin]]a, dominirala je strateškim pravcima toga područja, i tko ju je posjedovao, imao je kontrolu svih puteva koji su s mora vodili u unutrašnjost. Osim nje, Šubići su stekli i dvije obližnje utvrde na tom području, [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]] i Skradin, koje su također bile na dobrom strateškom položaju.

== Usponi i padovi ==

Značajan uspon Šubića počinje početkom [[12. stoljeće|12. stoljeća]], kada oni zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih plemena, ukupno njih dvanaest, godine 1102. sklapaju državni ugovor (''[[Pacta Conventa]]'') s ugarskim kraljem [[Koloman]]om iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]].
[[Datoteka:Hrvatska Pavla Šubića.jpg|mini|280px|[[Pavao I. Šubić Bribirski]] je bio hrvatski ban i [[Srednjovjekovna bosanska država|gospodar Bosne]] (vladao je Donjim krajima i Bosnom).]]
[[Datoteka:Šubićevska Hrvatska.jpg|mini|280px|[[Mladen II. Šubić Bribirski]] je bio hrvatski ban, [[Banovina Bosna|gospodar Bosne]] ([[Donji kraji]] i [[Vrhbosna|Bosna]]) i [[Zahumlje|knez Huma]].]]
[[Datoteka:State_of_croatia-hungary.png|mini|280px|Hrvatske zemlje za vladavine Šubića.]]
[[Datoteka:Croat realms in the first half of 14th century.png|thumb|right|280px|Posjedi Šubića, Babonića i Kotromanića u hrvatskim zemljama početkom 14. stoljeća]]
Tijekom 12. i 13. stoljeća šire svoju vlast, između ostalog i na gradove na dalmatinskoj obali, pa neki članovi tog velikaškog roda postaju [[Split|splitski]], [[Šibenik|šibenski]], [[Trogir|trogirski]] ili [[Nin|ninski]] [[Knez|knezovi]]. Prvi pripadnik roda s naslovom ''[[Knez|kneza]]'' je Grgur, koji je živio krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Povijesni izvori navode da je njegov otac Miroslav još 1184. godine bio tituliran kao ''[[Župan|župan]]'', dok se Grgur 1201. godine već spominje kao knez. Najvjerojatnije mu je taj naslov u razdoblju između 1184-1196. godine dodijelio hrvatsko-ugarski kralj [[Bela III.]] (vladao 1172. – 1196.). Godine 1251. kralj [[Bela IV.]] (unuk Bele III.) potvrđuje Stjepku II., tadašnjem rodonačelniku knezova Bribirskih, nasljedni posjed Bribirske županije.

Promjena titule iz župana u kneza nije, prema mišljenju povjesničara, bila samo terminološka razlika, nego je značila suštinsku promjenu, jer je župan (samo) bio od kralja izabran (nenasljedni) dužnosnik u pojedinoj županiji, dok je knez označavao nasljednog županijskog glavara izvan izravne vlasti kralja, što je istodobno značilo da je teritorij županije praktički postao privatni posjed kneza i njegove obitelji.

Vrhunac moći dosižu Šubići u drugoj polovici 13. i početkom 14. stoljeća za vladavine Stjepkova sina [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla Šubića Bribirskog]], koji je bio [[Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] od [[1273.]] do [[1312.]] godine, te gospodar [[Bosna (država)|Bosne]] i [[Hum (država)|Humske zemlje]], priskrbivši si laskavu titulu ''neokrunjenog hrvatskog kralja''.

Već u sljedećem naraštaju, za banovanja Pavlovog sina [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena]], moć Bribiraca skršio je 1322. godine, uz pomoć nekih hrvatskih velmoža koji su se protivili narasloj snazi Šubića (na primjer, knez [[Nelipac]], te krbavski knezovi [[Kurjakovići]] iz starog hrvatskog plemena [[Gusići|Gusića]]), hrvatsko-ugarski kralj [[Karlo I. Robert|Karlo Robert]] iz [[Anžuvinci|anžuvinske dinastije]]. Ban Mladen je, nakon što je bio vojnički poražen u [[Bitka kod Bliske|bitki kod Bliske]] (danas Blizna u [[Zagora|Zagori]]), zatočen u Ugarskoj, te je dvadesetak godina poslije i umro.

Nešto kasnije, jedan je bribirski ogranak velikaškog roda Šubića, i to onaj Mladenovog brata [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavla II.]], bio prisiljen napustiti svoju povijesnu postojbinu, te u zamjenu za utvrdu [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]]) od kralja dobio vlastelinstvo [[Zrin (utvrda)|Zrin]] u tadašnjoj ''zemlji Slovinskoj'', odnosno Slavoniji (danas je to područje središnje [[Hrvatska|Hrvatske]], uspostavivši tamo svoje novo sjedište. Taj je ogranak doprinio novom usponu, kojeg su potomci ovog starohrvatskog roda ostvarili tijekom 16. i 17. stoljeća (tada već kao [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]), dajući nekoliko znamenitih hrvatskih banova. Taj je ogranak, međutim, doživio i konačni pad i nestajanje s političke, ali i životne pozornice.

== Slabljenje moći i nestanak bribirskog ogranka ==

Nakon poraza bana [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]] u [[Bitka kod Bliske|bitki kod Bliske]], Šubići su ostali bez vlasti nad velikim dijelom svojih prijašnjih teritorija, izgubivši nekadašnju ogromnu moć i utjecaj, koje je imao ban Pavao. Ipak, Mladenova braća i kasnije njegovi nećaci (Mladen III., Pavao III., Božidar, Juraj III. - budući Juraj I. [[Knezovi Zrinski|Zrinski]], te Pribko) zadržali su dio svojih utvrda i dalmatinskih gradova, među kojima i Bribir, Skradin, Klis i Omiš. Vodstvo roda preuzeo je najprije [[Juraj II. Šubić Bribirski|Juraj II.]], a zatim njegov sin [[Mladen III. Šubić Bribirski|Mladen III.]], sve do svoje prerane smrti od kuge [[1348.]] godine. Poslije te tragedije dolazi do još većeg slabljenja moći i utjecaja Bribiraca.

Posljednji knez bribirski i najistaknutiji pripadnik roda nakon tog razdoblja bio je [[Jakov II. Nikolić Bribirski|Jakov II.]], prapraunuk Pavla III., brata Mladena III., koji je obnašao dužnost hrvatskog podbana u vrijeme bana Karla [[Gusići|Kurjakovića Krbavskog]] (1411. – 1413.). Jakovljevom smrću [[1456.]] godine prestaje postojati glavni bribirski ogranak Šubića, jer Jakov nije imao nasljednika.

== Ogranci i članovi plemenitog roda Šubića ==

S obzirom na brojnost pripadnika plemenitog roda Šubića, tijekom njihove vladavine nastalo je i niz ogranaka. Povijesni izvori navode da su, osim već spomenute obitelji Zrinski, u 14. i 15. stoljeću postojali sljedeći ogranci: Slavogostići, [[Ugrinići]], Stipanići, Miserići, [[Markovići (Šubići)|Markovići]], Stojšići, Banići, Nikolići, Obradići i Krivačići. Nasljednici Obradića sele se u 16. stoljeću u Ugarsku i postaju poznati kao [[Melići Bribirski]] (''Brebiri Melith''), a nasljednici Krivačića javljaju se kao [[knezovi Peranski]], koji prema nekim izvorima izumiru [[1786.]] godine. Osim toga, jedna grupa Bribiraca postala je zadarskim građanima, a jer je [[Zadar]] u to vrijeme bio pod vlašću [[Mletačka Republika|Venecije]], i mletačkim građanima.
[[Datoteka:Mladen III Šubić - nadgrobna ploča u Trogirskoj katedrali.jpg|mini|230px|thumb|Nadgrobna ploča Mladena III. Šubića Bribirskog u [[Trogirska katedrala|trogirskoj katedrali]]]]

Najznačajniji predstavnici Šubića Bribirskih bili su:
* [[Grgur II. Šubić Bribirski|Grgur II. (III.)]], knez Bribira, [[Split]]a i [[Šibenik]]a (1217. – 1235.)
* [[Stjepan I. Šubić Bribirski|Stjepan I.]], Grgurov brat, knez Bribira i [[Trogir]]a (1217. – 1238.)
* [[Stjepko II. Šubić Bribirski|Stjepko II.]], Stjepanov sin, knez trogirski (1239. – 1240.), ban primorski (1244.), († 6. kolovoza 1274.)
* [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]], Stjepkov sin, (*1245, †1312.), [[Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] (1273. – 1312.)
* [[Mladen I. Šubić Bribirski|Mladen I.]], Pavlov brat, knez [[Split|splitski]] (1283. – 1298.), [[Bosna (država)|bosanski]] ban (1299. – 1304.), (†1304.)
* [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen II.]], Pavlov (najstariji) sin, (*oko 1270, †oko 1343.), [[Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] (1312. – 1322.), [[Bosna (država)|bosanski]] ban (1304-1322.), knez [[Split|splitski]] (1294.)
* [[Juraj II. Šubić Bribirski|Juraj II.]], Pavlov (drugi) sin, (*oko 1275, †1330.), knez splitski (1300. – 1330.)
* [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavao II.]], Pavlov (treći) sin, (†1346.), knez trogirski (1305. – 1315.), knez ostrovički (1333. – 1346.)
* [[Mladen III. Šubić Bribirski|Mladen III.]], sin Jurja II., (*oko 1315; †1348.), knez [[Kliška tvrđava|kliški]] (1330. – 1348.)
* [[Jelena Šubić|Jelena]], kći Jurja II., (*oko 1306, †oko 1378.), hrvatska kneginja, supruga bosanskog velmože Vladislava Kotromanića, majka kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]]
* [[Juraj I. Zrinski|Juraj III.]], sin Pavla II. i Elizabete [[Frankopan]], (†1361.), knez ostrovički, u zamjenu dobio [[Zrin (utvrda)|Zrin]] (30. srpnja 1347.) i postao Juraj I. Zrinski
* [[Jakov II. Nikolić Bribirski|Jakov II.]], prapraunuk Pavla III., brata Mladena III., (†1456.), hrvatski podban (1411.) i posljednji knez bribirski

== Zrinski ogranak ==

{{glavni|Knezovi Zrinski}}

Od svih ogranaka Šubića, najznačajniji je onaj koji je posjedovao tvrdi grad [[Zrin (utvrda)|Zrin]] na [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], zapadno od [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]]. Tu je utvrdu, u zamjenu za posjede na području u blizini [[Bribir (Skradin)|Bribira]] sa sjedištem u tvrđavi Ostrovica, kralj [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevit (Ludovik) Anžuvinac]] dao dana 30. srpnja 1347. godine maloljetnom [[Juraj I. Zrinski|Jurju III.]] (sinu preminulog ostrovičkog kneza [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavla II.]]) i njegovom stricu i skrbniku Grguru III. (prema drugoj nomenklaturi Grguru IV.) Šubiću Bribirskom. Mladi je knez prema svom novom sjedištu postao i počeo se nazivati Juraj I. Zrinski, a njegovi nasljednici postali su pripadnici velikaškog roda [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]].

Uslijed povijesnih okolnosti (rastuća opasnost od agresivnih [[Osmanlije|Osmanlija]], smjene vladarskih kuća na [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskom]] prijestolju i dr.), kao i ženidbenih veza, Zrinski su mijenjali posjede, uglavnom ih stječući u smjeru zapada i sjevera, a gubeći ih na jugu i u središnjem dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]]. U vrijeme najveće turske opasnosti i ekspanzije, posjedi Zrinskih bili su stisnuti u onom dijelu Hrvatske koji je poznat kao ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'' (ostaci ostataka nekoć slavnog kraljevstva hrvatskog), a sjedište im je bilo na krajnjem sjeveru, u utvrđenom gradu [[Stari grad u Čakovcu|Čakovcu]].

Smrću [[Ivan Antun Zrinski|Ivana Antuna Zrinskog]] u tamnici u [[Graz]]u [[1703.]] godine, gasi se velikaška loza Zrinskih.

== Vidi još ==
[[Slika:Šubići 3.JPG|200px|desno|mini|Grb obitelji Šubići Bribirski]]
* [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao Šubić]]
* [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen Šubić]]
* [[Bribir (Skradin)|Bribir]]
* [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]]
* [[Nikola Šubić Zrinski]]
* [[Nikola Zrinski]] Čakovečki
* [[Petar Zrinski]]
* [[Katarina Zrinski]]
* [[Zrinsko-frankopanska urota]]
* [[Frankopani]]
* [[Nelipići]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38957 Šubići, srednjovjekovna hrvatska feudalna obitelj, u Enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"]
*[http://genealogy.euweb.cz/balkan/subich1.html Genealogija Šubića s češko-mađarskom varijantom njihovih imena]
*[http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-srednji-vijek/226-bribirski-knezovi-subici.html Bribirski knezovi - Šubići (Autor: dr.sc. Hrvoje Petrić)]
*[http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ Zlatni vijek Bribira (Autor: Damir Karbić)]
*[http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=hr&pg=1&datum=25.08.2007.&cp=4&s=Next Ruševine tvrđave Ostrovice]
*Ivica Radoš: [http://www.vecernji.hr/slano-i-slatko/bribir-napusteni-grad-subica-hrvatska-troja-1025056 Bribir: Napušteni grad Šubića, hrvatska Troja], Večernji list, 16. rujna 2015.

[[Kategorija:Šubići| ]]
[[Kategorija:Hrvatska plemena]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]

Šubići - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica