WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:53:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Zagreb Spansko Oranice (POS) - panoramio.jpg|desno|mini|250px|Špansko]]'''Špansko''' je [[zagreb]]ačko gradsko naselje koje se nalazi na [[zapad]]nom dijelu grada. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Špansko ima 24.241 stanovnika.<ref>[http://www.zgizbori.hr/izbori/zgizborilokalni13.nsf/0/916FE48BF01BE3AEC1257B480051BB60/$FILE/Broj_stanovnika_po_gradskim_cetvrtima_i_mjesnim_odborima_Popis.pdf], pristupljeno 15. listopada 2016.</ref>

Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada [[Zagreb]]a [[14. prosinca]] [[1999.]], pripada Gradskoj četvrti [[Stenjevec]], a čine ga dva mjesna odbora: [[Špansko - jug]] i [[Špansko - sjever]].

Na području Španskog nalaze se dvije rimokatoličke župe: župa blažene Djevice Marije Žalosne te župa bl. Ivana Merza.

U Španskom se nalaze tri [[osnovna škola|osnovne škole]]:
* Osnovna škola Ante Kovačića
* Osnovna škola Tituša Brezovačkog
* Osnovna škola Špansko-Oranice

Špansko je najveće naselje unutar gradske četvrti od svih zagrebačkih naselja, a zanimljivo je da je jedna od triju škola u Španskom, Osnovna škola Tituša Brezovačkog, škola s najvećim brojem učenika od svih zagrebačkih osnovnih škola. Poštanski broj je 10090.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/obrazovanje/mala-ili-velika-skola-sto-je-bolje-posjetili-smo-dvije-zagrebacke-skole-jedna-ima-19-a-druga-915-daka-istrazili-smo-kako-funkcioniraju/6544458/ MALA ILI VELIKA ŠKOLA, ŠTO JE BOLJE? Posjetili smo dvije zagrebačke škole, jedna ima 19, a druga 915 đaka, istražili smo kako funkcioniraju], pristupljeno 16. rujna 2017.</ref>

== Etimologija ==
Naziv naselja potječe od riječi ''špan'', koja je u pojedinim dijelovima [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] označavala velikog župana, župana župe, premda su se istim najčešće označavali niži gospodarski nadstojnici u [[vlastelinstvo|vlastelinstvu]]. Tako je u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ''špan'' označavao najnižeg vlastelinskog ili [[općina|općinskog]] [[službenik]]a što je od [[kmet]]ova ubirao daće (porezna davanja) na propisanom području - ''španstvu''. Još se u [[Panonska Hrvatska|panonskoj hrvatskoj državi]] u doba narodnih vladara uz naziv ''župan'' rabio i skraćeni oblik ''žpan'', koji su [[Mađari]] preuzeli u [[mađarski jezik|svoj jezik]] kao ''ispan'', s istim značenjem kao i u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Taj oblik iz mađarskog jezika prelazi u hrvatski ''špan'', namjesnik (službenik) ''španstva'' odnosno ''španskog'' (»španije«).<ref> Alajbeg, 2015., 17. </ref>

Špansko se prvi puta spominje između 1242. i 1250. pod imenom Lonka, prema kojem se oblikuje [[toponim]] Gornja Lonka (''Lonka Superior'', 1346.) Godine 1598. Špansko se spominje pod imenom ''Lwka Špani'', koje se tijekom stoljeća skraćuje u današnji oblik.<ref> Alajbeg, 2015., 16. </ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Hotel Antunović Zagreb 2012.jpg|250px|thumb|Hotel Antunović u Španskom]]
Špansko je nastalo na području nekadašnjeg sela koje se nazivalo Lonka ili Luka. Ime Špansko koristi se od kraja [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Za porijeklo imena naselja Špansko danas nema pisanih objašnjenja i drugih povijesnih dokaza, no postoje teorije.

Jedna teorija je ona da naziv Špansko potječe iz 16. stoljeća, iz vremena kada su [[Habsburgovci]] na ta područja dovodili španjolske najamne vojnike koji su sudjelovali u građanskom ratu. Iz povijesnih izvora se zna da su se njihovi vojnički logori nalazili na području današnjeg naselja Špansko, a u ono vrijeme uz samu rijeku [[Sava|Savu]]. Druga, možda vjerojatnija teorija je ona da naziv Špansko potječe od riječi Špan. Španovi su bili upravitelji feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemići ili kanonici. Zemljište i naselje na njemu pripadalo je Španu zagrebačkog biskupa (dok je čitavo područje pripadalo zagrebačkom [[Kaptol]]u).

Iako cijeli [[Stenjevec]] spada u red zagrebačkih četvrti koje su svoj današnji urbani izgled zadobile tek u drugoj polovici prošloga stoljeća, čini se da je taj prostor bio među prvima nastanjen na zagrebačkom području. Arheološki nalazi ukazuju na prisutnost ljudi na tom području već u antička vremena. Ovdje su, među ostalim, nađeni ostaci rimskoga groblja, zdenca i obrambenog zida, te baza za kip rimskog cara Decija koji je vladao 249.-250. poslije Krista. Posve je sigurno da su se ljudi već tada intenzivno kretali tim područjem. Na tada plovnoj Savi, nedaleko naselja Stenjevec, nalazila se i riječna luka kojom je taj prostor bio prometno povezan s Panonskom nizinom.

Stanovništvo u prošlosti tog područja bilo je velikoj mjeri kmetsko. U kmetskoj zavisnosti bilo je do 1848. godine. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u već formirano naselje Špansko doseljava se veći broj obitelji iz Makedonije, porijeklom [[Bugari|Bugara]] (najbrojnije obitelji su nosile prezimena Kokošarov i Taskov). Osnovno zanimanje im je bilo povrtlarstvo, a svoje proizvode prodavali su na zagrebačkim tržnicama.

Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje kmetstva. Točnije, ban Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto i da ne postoji obaveza tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još Josip II. Zbog tog proglasa Jelačić je postao omiljen na selu, a stanovnici tadašnjih sela Stenjevec i Špansko postaju slobodni seljaci.

Između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], višak poljoprivrednog stanovništva se zapošljava u brzorastućoj zagrebačkoj industriji. U istočnom dijelu današnjeg Španskog, krajem Drugog svjetskoga rata i nekoliko godina nakon njega, djelovao je [[partizani|partizanski]] logor "Prečko" koji se prostirao prema rijeci Savi. Tu su mnogi civili i pripadnici poraženih vojski stradali, pokapani ili odvođeni na druga stratišta i [[križni put|križne putove]] diljem bivše države.<ref>[http://www.zupa-ivanmerz.hr/txt/1/76/o_zupi Župa bl. Ivana Merza, Špansko - O župi], pristupljeno 25. ožujka 2017.</ref>

Desetak godina kasnije na području današnje gradske četvrti Stenjevec, selo Stenjevec ima 84, a Špansko 111 stanovnika. Šezdesetih godina 19. stoljeća stvaraju se preduvjeti za prosperitet i bujanje ovog dijela Zagreba. Godine 1862. gradi se željeznička pruga Zagreb - Zidani Most, a godinu dana kasnije osniva se Pučka škola u Stenjevcu. Od 1877. do 1879. u Jankomiru se gradi najveća bolnica za duševne bolesnike u Hrvatskoj.
[[Datoteka:115spansko.jpg|thumb|Autobusna linija 115 (Ljubljanica-Špansko)]]

Istovremeno, otvara se sve više obrtničkih radionica, trgovina i gostionica. Južni dio četvrti naseljavaju obitelji koje se bave vrtlarstvom i svojim proizvodima prehranjuju zapadni dio Zagreba. No, broj stanovnika stenjevečkog područja do sredine se prošloga stoljeća povećava vrlo sporo. Tako [[1931.]] u Stenjevcu živi 362, a u Španskom 384 ljudi. Veliko ubrzanje rasta stanovnika Stenjevca započinje pedesetih godina 20. stoljeća. To naselje već [[1961.]] ima 3297, a [[1971.]] čak 10.675 stanovnika.

Pedesetih godina na prostoru Stenjevca, u [[Jankomir]]u, niče jedna od najznačajnijih zagrebačkih industrijskih zona. Ondje se grade velike tvornice i druga poznata poduzeća poput Končara, Jedinstva, Jugorapida, Šavrića, Kontinentalprijevoza, Pismorada, Risa i drugih. U novije vrijeme, većinu nekadašnjih velikih gospodarskih subjekata zamjenjuje sve veći broj manjih privatnih tvrtki koje se pretežno bave uslužnim djelatnostima.

Župa blažene Djevice Marije Žalosne osnovana je dekretom nadbiskupa [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] (broj 1674/1975) 25. srpnja 1975. godine, kao rezultat širenja naselja, dolaskom novih stanovnika kojima je trebala pastoralna potreba. Dobivanje dozvole za izgradnju crkve trajalo je sporo, zbog pritiska [[komunizam|komunističke vlasti]] koja se protivila njezinoj gradnji. Gradnja crkva započela je na Malu Gospu, [[8. rujna]] [[1981.]] godine. Projekt za crkvu je izradio ing. [[Valdemar Balley]], a građevinska dozvola izdana je [[15. lipnja]] [[1981.]] godine. Sama crkva blagoslovljena je [[1986.]] godine i koristila se za bogoslužje, iako ni tada nije bila u potpunosti završena.<ref>[http://www.zupa-bdmz-spansko.hr/o-zupi Župa BDMŽ, Špansko], pristupljeno 25. ožujka 2017.</ref> Četvrt radikalno mijenja izgled osamdesetih godina 20. stoljeća zahvaljujući iznimno intenzivnoj stambenoj gradnji. Kvart dobiva današnje konture urbanog naselja - velikom brzinom su izgrađene velike stambene zgrade koje danas čine naselje Špansko. Početkom i sredinom devedesetih u Špansko se, zbog ratnih okolnosti, doseljava i velik broj hrvatskog stanovništva iz [[Slavonija|Slavonije]] i [[BiH]].

Špansko se danas nalazi između Zagrebačke avenije na jugu, naselja Oranice na istoku, naselja [[Malešnica]] na sjeveru te Jankomira na zapadu. Naselje Špansko administrativno pripada gradskoj četvrti Stenjevec i Općini Susedgrad. S ostatkom grada povezano je dvjema direktnim autobusnim linijama Ljubljanica - Špansko i Črnomerec – Špansko.

Većina ulica u Španskom nosi ime poznatih hrvatskih pjesnika i prozaika, dok dvije ulice u novijem dijelu imaju imena po brigadama Hrvatske vojske.<ref>[http://www.soundset.hr/vijesti/zagreb-i-okolica/spansko-kvart-hrvatskih-knjizevnika-i-ratnika Špansko, kvart hrvatskih književnika i ratnika], pristupljeno 25. ožujka 2017.</ref>

== Šport ==
* [[NK Špansko Zagreb|NK Špansko]], [[nogomet]]ni klub
*KK ZAPAD, košarkaški klub

== Galerija slika ==
<gallery>
Datoteka:SOKO G-2 Galeb Špansko.jpg|SOKO G-2 Galeb u Španskom
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Alajbeg, Trpimir: ''40 godina Župe Blažene Djevice Marije Žalosne Špansko'', Denona, Zagreb, rujan 2015., ISBN 978-953-98356-1-1. {{CROSBI|id=1082930}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://os-akovacica-zg.skole.hr/skola/ploca OŠ Ante Kovačića]
* [http://os-tbrezovackog-zg.skole.hr/ OŠ Tituša Brezovačkog]
* [http://www.os-spansko-oranice-zg.skole.hr/ OŠ Špansko Oranice]

{{mrva-naselje hr}}

[[Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu]]

Špansko - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica