Škrlet - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:02, 7. svibanj 2025.

2025-05-07T01:02:15Z

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2025. u 01:02
Redak 1:		Redak 1:
	Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe\|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina\|Moslavini]] i [[Pokuplje\|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton\|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)\|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja\|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>		'''Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe\|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina\|Moslavini]] i [[Pokuplje\|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton\|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)\|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja\|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

	Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza\|vinove loze]] za [[~~Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj~~\|hrvatsku]] [[vinogradarstvo\|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija\|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>		Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza\|vinove loze]] za [[Vinogradarska područja Republike Hrvatske\|hrvatsku]] [[vinogradarstvo\|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija\|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

	Prvi opis ovog kultivara objavljen je u [[Gospodarski list\|Gospodarskom listu]] (u izvješću Trsovi Hrvatske), [[1856.]] zaslugom [[Ljudevit Vukotinović\|Ljudevita Vukotinovića]]. Srednje je otpornosti na [[pepelnica\|pepelnicu]] ([[lug]]) i [[peronospora\|peronosporu]] ([[plamenjača\|plamenjaču]]), a dobre na [[siva plijesan\|sivu plijesan]].<ref name=Vinopedia/> Vrlo je otporan na [[botritis]]. [[Fungicid]]e je lakše primjenjivati jer su grozdovo vrlo veliki i rijetki pa ne treba primjenjivati mnogo fungicida.<ref name=Miklaužić/>		Prvi opis ovog kultivara objavljen je u [[Gospodarski list\|Gospodarskom listu]] (u izvješću Trsovi Hrvatske), [[1856.]] zaslugom [[Ljudevit Vukotinović\|Ljudevita Vukotinovića]]. Srednje je otpornosti na [[pepelnica\|pepelnicu]] ([[lug]]) i [[peronospora\|peronosporu]] ([[plamenjača\|plamenjaču]]), a dobre na [[siva plijesan\|sivu plijesan]].<ref name=Vinopedia/> Vrlo je otporan na [[botritis]]. [[Fungicid]]e je lakše primjenjivati jer su grozdovo vrlo veliki i rijetki pa ne treba primjenjivati mnogo fungicida.<ref name=Miklaužić/>

WikiSysop: bnz

2022-03-22T09:22:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 09:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Škrlet'''-->'''~~Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe\|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina\|Moslavini]] i [[Pokuplje\|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton\|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)\|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja\|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>		Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe\|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina\|Moslavini]] i [[Pokuplje\|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton\|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)\|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja\|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

	Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza\|vinove loze]] za [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj\|hrvatsku]] [[vinogradarstvo\|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija\|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>		Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza\|vinove loze]] za [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj\|hrvatsku]] [[vinogradarstvo\|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija\|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)\|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-28T09:26:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina|Moslavini]] i [[Pokuplje|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza|vinove loze]] za [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj|hrvatsku]] [[vinogradarstvo|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref>

Prvi opis ovog kultivara objavljen je u [[Gospodarski list|Gospodarskom listu]] (u izvješću Trsovi Hrvatske), [[1856.]] zaslugom [[Ljudevit Vukotinović|Ljudevita Vukotinovića]]. Srednje je otpornosti na [[pepelnica|pepelnicu]] ([[lug]]) i [[peronospora|peronosporu]] ([[plamenjača|plamenjaču]]), a dobre na [[siva plijesan|sivu plijesan]].<ref name=Vinopedia/> Vrlo je otporan na [[botritis]]. [[Fungicid]]e je lakše primjenjivati jer su grozdovo vrlo veliki i rijetki pa ne treba primjenjivati mnogo fungicida.<ref name=Miklaužić/>

Sadržaj [[šećer|šećera]] u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem [[ukupna kiselost|kiselina]] bogata (od 8 pa i do 11g/l). <ref name=Vinopedia/>
Izuzetno ugodna ,<ref name=Vinopedia/> specifična i nježna [[aroma]], koja asocira na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s prizvukom vanilije,<ref name=Miklaužić>[https://www.vinarija-miklauzic.hr/skrlet.html Vinarija Miklaužić] Škrlet (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> kod pojedinih uzgajivača mirisni je profil zelene lubenice, bijelog cvijeća, bijele jagode, breskve i ananasa,<ref name=Trdenić/> izraženi [[bouqet]],<ref name=Miklaužić/>. Okus je svilen, srednje kiseline i izražene mineralnosti, finih alkohola<ref name=Trdenić/>, i [[skladno vino| skladan]] kada je vino proizvedeno u skladu sa odgovarajućim [[bijela vina|tehnološkim postupkom]] i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među [[vrhunsko vino|vrhunska]].<ref name=Vinopedia/> Pojedini proizvođači izborili su da bude vrhunsko [[suho vino|suho]] bijelo vino.<ref name=Trdenić/> Ima potencijal i za kratka i srednja odležavanja do pet godina.<ref name=Večernji/>

Boja vina je kristalno svjetložućkasta koja se prelijeva prema zelenoj. U čaši je vrlo bistro.<ref name=Miklaužić/>

Najbolje se ispijanje uz sve vrste ribe i morskih jela, jela od bijelog mesa, hladne salate s tjesteninom, sve vrste gustih i krem juha<ref name=Miklaužić/>;odlično se sljubljuje sa jelima od bijele ribe, carpaccio, plodove mora, rižot, sushi, te jela od bijelog mesa.<ref name=Trdenić/> Veliki prijatelj hrane i mediteranske kuhinje, tjestenine i laganih rižota i vrlo je zahvalna sorta za ugostiteljstvo.<ref name=Večernji/>

Preporučuje se servirati ga na temperaturi od 10 do 12° C.<ref name=Miklaužić/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bijele sorte grožđa]]
[[Kategorija:Hrvatske autohtone vinske sorte]]