WikiSysop: bnz

2022-03-22T09:20:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 09:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Škola Anala'''-->'''~~Škola Anala''' ili '''Škola Annales''' je smjer [[historiografija\|historiografije]] utemeljen na radovima [[Francuska\|francuskih]] povjesničara okupljenih oko časopisa ''Annales d'histoire économique et sociale''. Naziv "škola" je donekle problematičan jer su teorijske i metodološke pretpostavke smjera implicitno definirane u samom časopisu, premda nema sistematskih teorijskih refleksija, tj. naputaka. nesumnjivo je da su analisti utjecali na oblikovanje "nove historije".		Škola Anala''' ili '''Škola Annales''' je smjer [[historiografija\|historiografije]] utemeljen na radovima [[Francuska\|francuskih]] povjesničara okupljenih oko časopisa ''Annales d'histoire économique et sociale''. Naziv "škola" je donekle problematičan jer su teorijske i metodološke pretpostavke smjera implicitno definirane u samom časopisu, premda nema sistematskih teorijskih refleksija, tj. naputaka. nesumnjivo je da su analisti utjecali na oblikovanje "nove historije".

	==Razvoj==		==Razvoj==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T02:16:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Škola Anala''' ili '''Škola Annales''' je smjer [[historiografija|historiografije]] utemeljen na radovima [[Francuska|francuskih]] povjesničara okupljenih oko časopisa ''Annales d'histoire économique et sociale''. Naziv "škola" je donekle problematičan jer su teorijske i metodološke pretpostavke smjera implicitno definirane u samom časopisu, premda nema sistematskih teorijskih refleksija, tj. naputaka. nesumnjivo je da su analisti utjecali na oblikovanje "nove historije".

==Razvoj==
[[1. siječnja]] [[1929.]] godine [[Marc Bloch]] i [[Lucien Febvre]] u [[Strasbourg|Strasbourgu]] utemeljuju časopis ''Annales d'histoire économique et sociale''. Time započinje prva generacija "škole Anala" koja traje do [[1945.]] godine. Prvi analisti bili su pod utjecajem sociologijskih koncepcija [[Emile Durkheim|Emilea Durkheima]] i kulturalističkih interpretacija povijesti [[Henri Pirenne|Henria Pirennea]]. U povijesnim istraživanjima zagovara se interdisciplinarna orijentacija na [[sociologija|sociologiju]], [[geografija|geografiju]], [[lingvistika|lingvistiku]] i socijalnu [[psihologija|psihologiju]].<ref>Gross, Mirjana, str. 212-215.</ref>

Drugu generaciju (1945.-[[1968.]]) karakterizira usredotočenost na civilizacije, ''histoire totale'', te širenje interesa na sva područja materijalnog i duhovnog života (društvo, ekonomija, ideologija, religija, mentalitet). Časopis se od tada naziva ''Annales. Éconimies. Sociétés, Civilisations''. Najvažniji predstavnik druge generacije je [[Fernand Braudel]]. Braudel je knjigom ''Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II'' (prvi put objavljena [[1949.]]) dominantni smjer istraživanja okrenuo u smjeru geohistorije u čijem središtu se nalazi odnos čovjeka i prirodne okoline. Pritom je naglasio trodjelnu koncepciju povijesnih razina:
a) geografsko vrijeme - strukture dugog trajanja, odnosno gotovo nepokretno vrijeme geografske povijesti i prirodne okoline;
b) društveno vrijeme - konjunkture, odnosno vrijeme relativno polaganih promjena ekonomskih, društvenih i političkih struktura;
c) individualno vrijeme - događaj, odnosno vrijeme političkih i ratnih zbivanja.<ref>Gross, Mirjana, str. 244.</ref>

Predstavnici treće generacije (1968.-[[1989.]]) su [[Jacques Le Goff]], [[Pierre Chaunu]], [[Louis Henri]], [[Philippe Áries]], [[Michel Vovelle]], [[Emmanuel Le Roy Ladurie]] i [[Georges Duby]]. Ovu generaciju karakterizira kritika Braudelovog invarijantnog i statičnog strukturalizma, a područja interesa obuhvaćaju odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture.

Zadnja, četvrta generacija svoje djelovanje započinje 1989. godine. Karakterizira ju povratak Blochovim i Febvreovim polazištima, interes za historijsko-antropološke teme (obitelj, žene, privatni život), kulturne i simboličke reprezentacije, komparativnu historiju, te širenje perspektive s francuskih nacionalnih na internacionalne teme.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
Recepcija anala u hrvatskoj historiografiji:
* [[Neven Budak]]. "Anali u hrvatskoj historiografiji." U: ''Zbornik Mirjane Gross''. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za hrvatsku povijest, 1999.
* Mirjana Gross. ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja''. Zagreb: Novi Liber, 1996.
* Izvještaj sa znanstvenog skupa Annales u perspektivi: ciljevi i postignuća [http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235921]

[[Kategorija:Povijesna znanost]]

Škola Anala - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica