Šiprage - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:34:24Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:34
Redak 21:		Redak 21:

	{{stil pisanja}}		{{stil pisanja}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T22:01:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:01
Redak 309:		Redak 309:
	\|-		\|-
	\|}		\|}
	<ref name ="SKJ">{{~~cite book~~\|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije\|year=1932\|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine\|publisher= Državna štamparija\|place= Sarajevo}}</ref>		<ref name ="SKJ">{{Citiranje knjige\|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije\|year=1932\|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine\|publisher= Državna štamparija\|place= Sarajevo}}</ref>
	*Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo.		*Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo.

Redak 336:		Redak 336:
	\|-		\|-
	\|}		\|}
	<ref name ="SKJ">{{~~cite book~~\|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije\|year=1932\|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine\|publisher= Državna štamparija\|place= Sarajevo}}</ref>		<ref name ="SKJ">{{Citiranje knjige\|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije\|year=1932\|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine\|publisher= Državna štamparija\|place= Sarajevo}}</ref>

	===Popis 1910.===		===Popis 1910.===
	{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"		{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
	\|colspan ="7" \| '''[[Prisočka]]'''<ref name="SOZV">{{~~cite book~~\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|colspan ="7" \| '''[[Prisočka]]'''<ref name="SOZV">{{Citiranje knjige\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	\|-style="background:#ddffdd;"		\|-style="background:#ddffdd;"
	\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→		\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
Redak 386:		Redak 386:
	\|}		\|}
	{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"		{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
	\|colspan ="7" \|'''[[Radohova\|Radohovo]]'''<ref name="SOZV">{{~~cite book~~\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|colspan ="7" \|'''[[Radohova\|Radohovo]]'''<ref name="SOZV">{{Citiranje knjige\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	\|-style="background:#ddffdd;"		\|-style="background:#ddffdd;"
	\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→		\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
Redak 507:		Redak 507:
	\|'''1.426'''		\|'''1.426'''
	\|-		\|-
	\|}<ref name="SOZV">{{~~cite book~~\|editor=Statistički odjel Zemaljske vlade za BiH \|year=1896\|title= Popis žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22 aprila 1895\|publisker=Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu\|place=Sarajevo}}</ref>		\|}<ref name="SOZV">{{Citiranje knjige\|editor=Statistički odjel Zemaljske vlade za BiH \|year=1896\|title= Popis žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22 aprila 1895\|publisker=Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu\|place=Sarajevo}}</ref>
	* Demići i Dunići		* Demići i Dunići

	===Popis 1885.===		===Popis 1885.===
	{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"		{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
	\|colspan ="7" \| '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{~~cite book~~\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|colspan ="7" \| '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{Citiranje knjige\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	\|-style="background:#ddffdd;"		\|-style="background:#ddffdd;"
	\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→		\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
Redak 565:		Redak 565:
	\|'''1575'''		\|'''1575'''
	\|-		\|-
	\|}<ref name="SZZV">{{~~cite book~~\|editor= Statistički odjel Zemaljske vlade\|year=1886\|title= Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1885.\|publisher= Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|}<ref name="SZZV">{{Citiranje knjige\|editor= Statistički odjel Zemaljske vlade\|year=1886\|title= Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1885.\|publisher= Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	*Današnje selo Crepovi.		*Današnje selo Crepovi.

	===Popis 1879.===		===Popis 1879.===
	{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"		{\| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
	\|colspan ="7" \| '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{~~cite book~~\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|colspan ="7" \| '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{Citiranje knjige\|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade\|year=1912\|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910\|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	\|-style="background:#ddffdd;"		\|-style="background:#ddffdd;"
	\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→		\|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
Redak 643:		Redak 643:
	\|'''1.312 '''		\|'''1.312 '''
	\|-		\|-
	\|}<ref name="SZVB">{{~~cite book~~\|editor=Štatistički zavod Zemaljske vlade BiH\|year=1880\|title=Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine – Službeno izdanje\|publisher=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>		\|}<ref name="SZVB">{{Citiranje knjige\|editor=Štatistički zavod Zemaljske vlade BiH\|year=1880\|title=Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine – Službeno izdanje\|publisher=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine\|place=Sarajevo}}</ref>
	*Današnje selo Crepovi.		*Današnje selo Crepovi.

Redak 781:		Redak 781:
	=== Utemeljitelji današnjeg naselja ===		=== Utemeljitelji današnjeg naselja ===
	Naselje Šiprage utemeljila je porodica Šipraga, koja je tu doselila prije nekoliko stoljeća, negdje iz [[Pougarje\|Pougarja]]. Najpoznatiji među njims bili su Omer Šipraga, stariji i Omer Šipraga, mlađi.<br>		Naselje Šiprage utemeljila je porodica Šipraga, koja je tu doselila prije nekoliko stoljeća, negdje iz [[Pougarje\|Pougarja]]. Najpoznatiji među njims bili su Omer Šipraga, stariji i Omer Šipraga, mlađi.<br>
	<small>'''Omer Šipraga''', mlađi (Šiprage, [[7. siječnja]] [[1926.]] – Šiprage, [[7. travnja]] [[2012.]]) bio je prvoborac, uz brata Mustafu, jedan od prvih lokalnih ustanika u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]]. Mustafa je poginuo u borbama za [[Kotor-Varoš]] , 1943. godine (dobitnik Spomenice 1941.)<ref name="Petrić">{{~~cite book~~\|year=1985\|title=Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945\|publisher=Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari"\|place=Kotor Varoš}}</ref>.		<small>'''Omer Šipraga''', mlađi (Šiprage, [[7. siječnja]] [[1926.]] – Šiprage, [[7. travnja]] [[2012.]]) bio je prvoborac, uz brata Mustafu, jedan od prvih lokalnih ustanika u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]]. Mustafa je poginuo u borbama za [[Kotor-Varoš]] , 1943. godine (dobitnik Spomenice 1941.)<ref name="Petrić">{{Citiranje knjige\|year=1985\|title=Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945\|publisher=Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari"\|place=Kotor Varoš}}</ref>.

	Omer mlađi, u zavičaju poznat kao '''[[Poglavica]]''', rođen je u [[beg]]ovskoj porodici Muje Šiprage, direktnog potomka jednog od osnivača lokalnog naselja, danas Mjesne zajednice Šiprage. Odgajan u slobodarskoj sredini, već u mladosti se zalagao za pružanje otpora nasilju [[Žandarmerija\|žandarmerije]] u [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevini Jugoslavije]]. Odmah nakon formiranja prve lokalne partizanske postrojbe pod nazivom '''Četa sa Djevojačke ravni''', poznata i kao '''Imljanska četa''' i '''Šipraška četa'''<ref name="Petrić"/>, iako maloljetnik, uključuje se u njene redove i ispoljava zapaženu hrabrost. To ga preporučuje za ideološko usmjeravanje i uključivanje u [[SKOJ]]. Najprije je pohađao tečaj za mlade pristupnike, da bi, 1942., bio izabran za tajnika organizacije SKOJ-a za Općinu Šiprage.		Omer mlađi, u zavičaju poznat kao '''[[Poglavica]]''', rođen je u [[beg]]ovskoj porodici Muje Šiprage, direktnog potomka jednog od osnivača lokalnog naselja, danas Mjesne zajednice Šiprage. Odgajan u slobodarskoj sredini, već u mladosti se zalagao za pružanje otpora nasilju [[Žandarmerija\|žandarmerije]] u [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevini Jugoslavije]]. Odmah nakon formiranja prve lokalne partizanske postrojbe pod nazivom '''Četa sa Djevojačke ravni''', poznata i kao '''Imljanska četa''' i '''Šipraška četa'''<ref name="Petrić"/>, iako maloljetnik, uključuje se u njene redove i ispoljava zapaženu hrabrost. To ga preporučuje za ideološko usmjeravanje i uključivanje u [[SKOJ]]. Najprije je pohađao tečaj za mlade pristupnike, da bi, 1942., bio izabran za tajnika organizacije SKOJ-a za Općinu Šiprage.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T05:29:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 05:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Šiprage'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Šiprage'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Šiprage		\|ime = Šiprage
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T01:18:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Šiprage
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = rs
|općina = [[Kotor Varoš]]
|nadvisina =
|lat = 44.4656
|long = 17.5600
|position = right
|brojstan2013 = 692
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Šiprage''' su naseljeno mjesto u općini [[Kotor Varoš]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 7. studenoga 2020.</ref>

Nalazi se na rijeci [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanji]], pritoci [[Vrbas]]a.

{{stil pisanja}}
{{wikipedizirati}}

== Ime ==
Suvremeno ime mjesto je dobilo po begovskoj obitelji '''Šipraga'''. Nije poznato jesu li njihovi preci (barem dio njih) autohtono stanovništvo ili su se preselili s nekog mjesta na ovo područje i pokrili prostorno široko i dugačko imanje u dolini rijeke Vrbanje i njezinih pritoka. Prema usmenim izlaganjima i katastarskim zapisima, [[Pougarje]]) (obronci [[Vlašić]]a u dolini rijeke [[Ugar]] bila je polazište za njihovo širenje.

== Zemljopisni položaj ==
Šiprage su na sjeveroistoku [[Banja Luka|Banja Luke]] (oko 60 km) i [[Kotor-Varoš]]a (30 km), a središte je istoimene mjesne zajednice. Nalaze se u izduljenoj dolini između nekoliko planinskih padina: sjeveroistočno je Šipraško brdo (Vrh Glavić, 950 m), južno je Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šajinovina - Stražbenica (848 m), zapadno [[Radohova]] (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) s Hrastikom.<ref>Karta Bih [http://www.kartabih.com/] Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref><ref>[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/] Maplandia: Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> .

Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Postoji obilje izvora pitke vode, od kojih je jedan (uz Crkvenicu) iskorišten za opskrbu lokalne vodovodne mreže. U samom mjestu u Vrbanju utječu Musić potok, [[Crkvenica]], Bakin potok (desno), a [[Ćorkovac]], Zagradinski potok i [[Demićka]] (s lijeve strane).

== Klima ==
Šiprage imaju [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]], s obično četiri godišnja doba: [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]].

{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" 0.5em solid #999; 100%
|- style="text-align:center;"
|style="background:pink|[[File:Lunar libration with phase2.gif|thumb|150px]]
|style="background:#dfd; "|'''Srednja temperatura''' (°C)
| style="background:pink|'''Minimalna temperatura''' (°C)
| style="background:#dfd; "|'''Maksimalna temperatura''' (°C)
| style="background:pink| '''Padaline ↓↓↓''' (mm)
|-style="text-align:center;"
| style="background:lightblue| '''[[Siječanj]]'''
| –1,7
| –4,8
|1,4
|59
|-style="text-align:center;"
| style="background:lightblue|'''[[Veljača]]'''
|0,3
| –3,6
|4,2
|63
|-style="text-align:center;"
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''[[Ožujak]]'''
|4,6
| –0,1
|9,3
|59
|-style="text-align:center;"
| style="background:#ddffdd;fff3;''|'''[[Travanj]]'''
|9,1
|3,9
|14,3
|74
|-style="text-align:center;"
| style="background:lightgreen|'''[[Svibanj]]'''
|13,6
|8,1
|19,2
|90
|-style="text-align:center;"
| style="background:lightgreen|'''[[Lipanj]]'''
|17,2
|11,5
|22,9
|99
|-style="text-align:center;"
| style="background:pink|'''[[Srpanj]]'''
|18,9
|12,6
|25,3
|81
|-style="text-align:center;"
| style="background:red|'''[[Kolovoz]]'''
|18,4
|11,9
|24,9
|76
|-style="text-align:center;"
| style="background:#dfd;"|'''[[Rujan]]'''
|14,7
|8,6
|20,9
|71
|-style="text-align:center;"
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''[[Listopad]]'''
|9,5
|4,7
|14,4
|79
|-style="text-align:center;"
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" |'''[[Studeni]]'''
|4,4
|1,0
|7,8
|100
|-style="text-align:center;"
| style="background:lightblue|'''[[Prosinac]]'''
|0,1
|–2,7
|3,0
|88
|}<ref>[https://en.climate-data.org/location/905786/] (Pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref>

== Priroda i ekologija ==
U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojsevi pašnjaka i mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene [[hrast]]om, [[bukva|bukvom]] i [[grab]]om, odnosno [[smrča|smrčom]] (lokalizam: „omarika“), [[jela|jelom]] i [[bor]]om (bijelim i crnim)[http://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p]. U ovim [[ekosustav]]ima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač ([[medvjed]], [[divlja svinja]], [[vuk]], [[lisica]], [[zec]], [[srna]], [[jazavac]], [[kuna]], [[lasica]], [[jež]] i ostale vrste životinja koje se sreću u srednjebosanskim šumskim sastojinama. Pašnjake i porječja također pokrivaju životne zajednice pripadajuće vegetacijske zone.

Već uzvodno od [[Obodnik]]a, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, [[lipljan]] (lokalno: lipen), a sada i [[potočna pastrva]] postepeno iščezavaju. Lipen je potpuno nestao sedamdesetih godina XX. stoljeća, a opstanak pastrve ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni čimbenici. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se (sa upitnim uspjehom) pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka.

== Povijest ==
[[Datoteka:Siprage Roman basilika.jpg|thumb|300px|Plan rimske bazilike u Šipragama, 5. stoljeće A - Predvorje (13,9 x 4,09 m) 
B — Glavna soba (12,38 x 8,30 m) 
C — Srednja soba (12,38 x 3,95 m) 
D — Apsida 
a — Prozor 
C — Vrata (širina 1,90 m) 
D — Vrata (širina 1,20 m) 
e — Zazidana vrata 
b, h — Ložište 
I — Konzola 
k — Kostur čovjeka <ref name = "a1892"/>]]
Arheološka istraživanja dokazuju da je na ovom lokalitetu postojalo rimsko naselje (još u VI. stoljeću; vjerojatno i prije), a sedreni [[Stećak|stećci]] svjedoče o [[Bogumili|bogumilskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća<ref name="a1892">Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.</ref><ref>Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.</ref>. Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka)<ref name="a1892" />. Pedesetih i šezdestih godina XX. stoljeća, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti")<ref name="a1892" /> u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju.

Malo onih stanovnika današnjih Šipraga koji se sjećaju da je prvi val europizacije i intenzivnijeg razvoja stigao prilikom obimnih radova na izgradnji uskotrčne željezničke pruge ("štreke"). Primarna namjera austrijskih vlasti je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazla iz [[Kotor-Varoš]]a, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od [[Kruševo Brdo I|Kruševa Brda]] su išla dva kraka: uz Vrbanjiu i [[Bobovica|Bobovicu]]. Trasa uz Bobovicu, od Čudnića je vodila je do "Čekrka", pa između Palike i Pašinca do Srebrenog (prema [[Meokrnje|Meokrnju]]), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v). Zatim je – nakon transporta lokomotive (pomoću "čekrka" , u klancu išmeđu Šepirica i Jasena) – vodila do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Vrbanju je prolazio iznad Kilavca do Tomine luke.<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>.

Na trasam demontiranih pruga, kasnije su (lakše) izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela.

Tijekom II. svjetskog rata, Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri [[Demićka|Dèmićke]]). I na području Šipraga je (na samom početku rata) bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće postrojbe. Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih prometnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačko-četničkih i samostalnih četničkih snaga (pa i „Dražinih četnika“, [[1944.]]).

Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena [http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/]) bila je teško uočljiva za njemačko zrakoplovstvo. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne obavijesti o njenoj lokaciji. Zbog učestalih zrakoplovnih napada, predostrožnosti radi, Bolnica je (04. siječnja [[1944.]]) premještena u okolna sela i dalje (prema [[Korićani]]ma). Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika prebačeno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palvuk, [[Čudnić]] i [[Kruševo Brdo I|Kruševo Brdo]]. Nakon prolaska tzv. 6. neprijateljske ofenzive, za desetak dana (15. siječnja [[1944.]]), vraća se ponovno u Šiprage[<ref>Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.</ref>][<ref>Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref>][<ref>Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref>]. Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine [http://www.udaljenosti.com/bosna/]).

U proteklom ratu ([[1992.]] – [[1995.]]), srpske (para)vojne snage su ekstremno devastirale okolna bošnjačka sela (neka „do temelja“), osobito ona uzvodno uz Vrbanju do [[Kruševo Brdo I|Kruševa Brda]], kao i sva nesrpska (bošnjačka i hrvatska) sela nizvodno do [[Banja Luka|Banje Luke]][<ref>Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.</ref>] [http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001][http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018][<ref>Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.</ref>]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana.

Jedan od 18 zatvora-logora za nesrpsko stanovništvo općine Kotor Varoš, nalazio se u prostorijama MUP-a Šiprage.<ref>Sens Agency [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921.] pristupljeno 15 srpnja 2019</ref><ref>Sense Agency [https://www.sense-agency.com/icty/last-tribunal-trial-ends.29.html?cat_id=1&news_id=17161] pristupljeno 15 srpnja 2019.</ref><ref>Sense Agency [https://www.sense-agency.com/icty/milosevic%E2%80%99s-%E2%80%98nasty-words%E2%80%99-about-karadzic-and-krajisnik.29.html?cat_id=1&news_id=15511.] pristupljeno 15 srpnja 2019</ref>

Nakon 1996., većina šipraških (bošnjačkih) sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima [[Luksemburg]]a, tj. Bataljonu BELUGA (skr. od: '''Be'''lgium – '''Lu'''xembourg – '''G'''reece – '''A'''ustria; u okviru [[IFOR]]-a/[[SFOR]]-a<ref>[https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES,Bosnia Herzegovina IFOR SFOR]</ref><ref>Nato international SFOR organisation mission [http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm] pristupljeno 15. srpnja 2019</ref><ref>Dodccrp.organization research bosnia [http://www.dodccrp.org/html4/research_bosnia.html] pristupljeno 15 srpnja 2019.</ref>. Obnovljena je i jedina (u MZ Šiprage) džamija. U toku rata ([[1992.]] – [[1995.]]), u centru naselja, zgrađena je prva pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta lokalne administracije).

===Poratna diskriminacija===
Kao i u ostalim školama [[Republika Srpska|RS]]-a, nakon rata, lokalne škole, sve do 2019/2020 školske godine nisu [[Bošnjaci]]ma omogućile [[Ustav BiH|Ustavno pravo]] na nastavu na [[bošnjački jezik|bošnjačkom jeziku]].<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/nastavak-diskriminacije-jo%C5%A1-jedna-%C5%A1kolska-godina-u-rs-po%C4%8Dela-bez-prava-u%C4%8Denika-na-bosanski-jezik/1571757?fbclid=IwAR1obbC2M687DjnryqpL_sfVsAdQdo_PPgYUPLmg4P8_oIc5S0Is10w-1VI Obrazovanje: Nastavak diskriminacije]</ref>

==Stanovništvo==

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
|-
|'''Godina popisa'''
|style="background:#f3fff3;" |1879.
|style="background:#ddffdd;" align="center" |1885.
|style="background:#f3fff3;" |1895.
|style="background:#ddffdd;" align="center" |1910
|style="background:#f3fff3;" |1921.
|colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1931.
| style="background:#f3fff3;" |1948.
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1953.
| style="background:#f3fff3;" |1961.
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1971.
| style="background:#f3fff3;" |1981.
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1991.
| style="background:#f3fff3;" |2013.
|-
|'''Populacija'''
|64 (1312♦)
|277 (1575♦)
|88 (1426♦)
|159 (760♦)
|999
|5.098*
|1.774
|7.764*
| 828
|822
|1.183
|952
|788
|}
*1931. i 1953.: Općina Šiprage.<ref>Objava publikacija Vlade RS [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf] pristupljeno 15 srpnja 2019.</ref>
♦ Područje Šipraga

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Šiprage'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|745 (78,25%)
|711 (60,10%)
|422 (51,33%)
|-
|'''Srbi'''
|168 (17,64%)
|320 (27,04%)
|370 (45,01%)
|-
|'''Hrvati'''
|1 (0,10%)
|6 (0,50%)
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|32 (3,36%)
|136 (11,49%)
|21 (2,55%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|6 (0,63%)
|10 (0,84%)
|9 (1,09%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''Ukupno'''
|'''952'''
|'''1.183'''
|'''822'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Šiprage'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Bošnjaci'''
|577 (83,38%)
|-
|'''Srbi'''
|106 (15,32%)
|-
|'''Hrvati'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|9 (1,30%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''692'''
|}

==Općina Šiprage 1931.*==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
|-
|'''[[Religija]]'''
|style="background:#f3fff3;" |'''[[Pravoslavci]]'''
|style="background:#ddffdd;" align="center" |'''[[Rimokatolici]]'''
|style="background:#f3fff3;" |'''Ostali [[kršćani]]'''
|colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''[[Muslimani]]
| style="background:#f3fff3;" |'''Ukupno'''
|-
|'''[[Populacija]]'''
|3692
|143
|9
|1344
|5.188
|}
*Općina Šiprage obuhvatala je okolna naselja, uključujući [[Imljani|Imljane]] i [[Petrovo Polje (Skender Vakuf)|Petrovo Polje]],<ref>Objavljene publikacije o popisu RS, 1953 [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.] pristrupljeno 15 srpnja 2019.</ref>

===Popis 1921.===
====Religijska pripadnost====
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Popisno područje'''
|'''[[Muslimani]]'''
|'''[[Pravoslavci]]'''
|'''[[Rimokatolici]]'''
|'''"[[Englezi]]"'''
|'''Ukupno'''
|-
|'''[[Prisočka]]
|675
| –
|8
|–
|683
|-
|'''[[Radohova|Radohovo]]'''*
|270
|42
|1
|3
|316
|-
|'''Ukupno'''
|'''945'''
|'''42'''
|'''9'''
|'''3'''
|'''999'''
|-
|}
<ref name ="SKJ">{{cite book|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije|year=1932|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine|publisher= Državna štamparija|place= Sarajevo}}</ref>
*Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo.

====Maternji jezik====
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Popisno područje'''
|'''[[Srbi|Srba]]''' i '''[[Hrvat]]a'''
|'''[[Rusini|Rusina]]'''
|'''Ukupno'''
|-
|'''[[Prisočka]]'''
|683
| –
|683
|-
|'''[[Radohova|Radohovo]]'''*
|314
|2
|316
|-
|'''Ukupno'''
|'''997'''
|'''2'''
|'''999'''
|-
|}
<ref name ="SKJ">{{cite book|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije|year=1932|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine|publisher= Državna štamparija|place= Sarajevo}}</ref>

===Popis 1910.===
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|colspan ="7" | '''[[Prisočka]]'''<ref name="SOZV">{{cite book|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade|year=1912|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
|-style="background:#ddffdd;"
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''Pravoslavci'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]].'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno'''
|-
|'''Crijepovi'''
|–
|223
|–
|223
|-
|'''Kerle'''
|–
|66
|–
|66
|-
|'''[[Palivuk]]'''
|–
|92
|–
|92
|-
|'''[[Prisočka]]'''
|–
|220
|–
|220
|-
|'''Šiprage'''
|–
|155
|4
|159
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Ukupno'''
|'''–'''
|'''756'''
|'''4'''
|'''760'''
|-
|}
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|colspan ="7" |'''[[Radohova|Radohovo]]'''<ref name="SOZV">{{cite book|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade|year=1912|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
|-style="background:#ddffdd;"
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]].'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno'''
|-
|'''Demići'''
|–
|110
|–
|110
|-
|-
|'''Dunići'''
|–
|53
|–
|53
|-
|'''Gigovići'''
|–
|33
|–
|33
|-
|'''Radohovo'''
|1
|146
|–
|147
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Ukupno'''
|'''1'''
|''' 342'''
|'''– '''
|'''343'''
|-
|}

===Popis 1895.===
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|colspan ="7" | '''Područje Šipraga'''
|-style="background:#ddffdd;"
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|'''style="background: :#ddffdd;" |'''[[Muslimani|Muhamedovci]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" |'''[[Pravoslavci|Istočno-pravoslavni hrišćani]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" |'''Ukupno'''
|-
| '''Burča'''
| –
|70
|70
|-
|'''Crepovi'''
|209
|–
|209
|-
|'''Ćorkovići'''
|–
|128
|128
|-
|'''Denić'''*
|91
|–
|91
|-
|'''Dunić'''*
|62
|–
|62
|-
|'''Gigovići'''
|9
|–
|9
|-
|'''Kerle'''
|57
|–
|57
|-
|'''[[Palivuk]]'''
|103
|–
|103
|-
|'''[[Prisočka]]'''
|182
|–
|182
|-
|'''Radohovo'''
|146
|–
|146
|-
|'''[[Selačka]]
|–
|150
|150
|-
|'''[[Stopan]]i'''
|131
|–
|131
|-
|'''Šiprage'''
|88
|–
|88
|-
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Ukupno'''
|'''1.078 '''
|'''348'''
|'''1.426'''
|-
|}<ref name="SOZV">{{cite book|editor=Statistički odjel Zemaljske vlade za BiH |year=1896|title= Popis žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22 aprila 1895|publisker=Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu|place=Sarajevo}}</ref>
* Demići i Dunići

===Popis 1885.===
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|colspan ="7" | '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{cite book|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade|year=1912|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
|-style="background:#ddffdd;"
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno'''
|-
|'''Čripovi'''*
|170
|
|170
|-
|'''Demići'''
|103
|–
|103
|-
|'''Dunići'''
|63
|–
|63
|-
|'''[[Palivuk]]'''
|105
|–
|105
|-
|'''[[Prisočka]]'''
|195
|–
|195
|-
|'''Radohovo'''
|351
|–
|351
|-
|'''[[Stopan]]'''
|311
|–
|311
|-
|'''Šiprage'''+'''[[Selačka]]'''
|137
|140
|277
|-
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Ukupno'''
|'''1435'''
|'''140'''
|'''1575'''
|-
|}<ref name="SZZV">{{cite book|editor= Statistički odjel Zemaljske vlade|year=1886|title= Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1885.|publisher= Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
*Današnje selo Crepovi.

===Popis 1879.===
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|colspan ="7" | '''Područje Šipraga'''<ref name="SOZV">{{cite book|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade|year=1912|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
|-style="background:#ddffdd;"
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani|Muhamedanci]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci|Grko-iztočnjaci]]'''
|'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno'''
|-
|'''Burča'''
|–
|70
|70
|-
|'''Cripova'''*
|151
|–
|151
|-
|'''Ćorković'''
|–
|108
|108
|-
|'''Denić'''
|91
|–
|91
|-
|'''Dunić'''
|62
|–
|62
|-
|'''Kerle'''
|63
|–
|63
|-
|'''[[Palivuk]]'''
|103
|–
|103
|-
|'''[[Prisočka]]'''
|182
|–
|182
|-
|'''[[Radohova|Radohovo]]'''
|146
|–
|146
|-
|'''[[Selačka]]'''
|–
|150
|150
|-
|'''[[Stopan]]'''
|122
|–
|122
|-
|'''Šiprage'''
|64
|–
|64
|-
|-style="background:#ddffdd;"
|'''Ukupno'''
|'''984 '''
|'''328 '''
|'''1.312 '''
|-
|}<ref name="SZVB">{{cite book|editor=Štatistički zavod Zemaljske vlade BiH|year=1880|title=Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine – Službeno izdanje|publisher=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref>
*Današnje selo Crepovi.

===Stanovništvo po općinama bivšeg Sreza Kotor Varoš, 1953.===
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background:lightblue
|- style="background:style=;"
| style="background:wheat;"| '''Popisno područje'''
| style="background:lightgreen| '''Ukupno'''
| style="background:pink| '''[[Srbi]]'''
| style="background:lightgreen|'''[[Hrvati]]'''
| style="background:pink| '''[[Slovenci]]'''
| style="background:lightgreen| '''[[Makedonci]]'''
| style="background:pink| '''[[Crnogorci]]'''
| style="background:lightgreen| '''[[Jugoslaveni]]''' '''neopredijeljeni'''
| style="background:pink| '''[[Česi]]'''
| style="background:lightgreen| '''[[Poljaci]]'''
| style="background:pink| '''[[Rusini]]''' – '''[[Ukrajinci]]'''
| style="background:pink| '''Ostali [[Slaveni]]'''
| style="background:lightgreen| '''Ostali nesloveni'''
|-
|SREZ KOTOR VAROŠ
|37898
|25008
|6485
|4
|4
|10
|6375
|2
| –
|2
| –
|8
|-
|'''[[Kotor Varoš]]'''
|4715
|805
|2640
|2
|3
|6
|1253
|1
| –
|1
| –
|4
|-
|'''[[Maslovare]]'''
|4574
|3966
|8
|–
|–
|–
|600
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|'''[[Previle (Kotor Varoš)|Previle]]'''
|4576
|3537
|696
|–
|–
|–
|342
|–
|–
|–
|–
|1
|-
|'''[[Skender Vakuf]]'''
|7100
|6566
|16
|–
|–
|–
|518
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|'''Šiprage'''
|7746
|6036
|24
|1
|1
|–
|1682
|–
|–
|–
|–
|2
|-
|'''[[Vrbanjci]]'''
|4919
|1678
|1728
|1
|–
|4
|1505
|1
|–
|1
|–
|1
|-
|'''[[Zabrđe (Kotor Varoš, BiH)|Zabrđe]]'''
|4268
|2420
|1373
|–
|–
|–
|475
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|}<ref>Objavljene publikacije RS [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.] pristupljeno 15. srpnja 2019.</ref>

== Poznate osobe ==
=== Utemeljitelji današnjeg naselja ===
Naselje Šiprage utemeljila je porodica Šipraga, koja je tu doselila prije nekoliko stoljeća, negdje iz [[Pougarje|Pougarja]]. Najpoznatiji među njims bili su Omer Šipraga, stariji i Omer Šipraga, mlađi. 
'''Omer Šipraga''', mlađi (Šiprage, [[7. siječnja]] [[1926.]] – Šiprage, [[7. travnja]] [[2012.]]) bio je prvoborac, uz brata Mustafu, jedan od prvih lokalnih ustanika u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Mustafa je poginuo u borbama za [[Kotor-Varoš]] , 1943. godine (dobitnik Spomenice 1941.)<ref name="Petrić">{{cite book|year=1985|title=Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945|publisher=Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari"|place=Kotor Varoš}}</ref>.

Omer mlađi, u zavičaju poznat kao '''[[Poglavica]]''', rođen je u [[beg]]ovskoj porodici Muje Šiprage, direktnog potomka jednog od osnivača lokalnog naselja, danas Mjesne zajednice Šiprage. Odgajan u slobodarskoj sredini, već u mladosti se zalagao za pružanje otpora nasilju [[Žandarmerija|žandarmerije]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslavije]]. Odmah nakon formiranja prve lokalne partizanske postrojbe pod nazivom '''Četa sa Djevojačke ravni''', poznata i kao '''Imljanska četa''' i '''Šipraška četa'''<ref name="Petrić"/>, iako maloljetnik, uključuje se u njene redove i ispoljava zapaženu hrabrost. To ga preporučuje za ideološko usmjeravanje i uključivanje u [[SKOJ]]. Najprije je pohađao tečaj za mlade pristupnike, da bi, 1942., bio izabran za tajnika organizacije SKOJ-a za Općinu Šiprage.

{{Citat|“Takav rad je uticao i na masovan odziv omladine za stupanje u redove proleterskih brigada i . novoosnovanu partizansku četu. Tada je obnovljen rad aktiva SKOJ-a i odbora NOSOBiH-a. Prošireni su i omasovljeni aktivi [[SKOJ]]-a. U Šipragama je sekretar bio '''Omer Šipraga''', u Skender-Vakufu Jovanka Crnomarković, a u Maslovarama Nevenka Petrić. U oslobođenom [[Kotor-Varoš]]u osnovan je aktiv SKOJ-a u kome je sekretar bio Advan Hozić, a članovi Arfan Hozić, Mustafa Karaselimović, Teuf ik Korić-Tufko, Drago Luburić i Vlasta Tvrz“<ref name="Petrić"/>}}

Također nije poznato da li su preci drugog ogranka porodice Šipraga, nasilno ili svojevoljno, doselili u [[Vitovlje|vitovljansko]] selo Delići. Zna se, međutim da su, nakon [[rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], preselili u novo naselje Vitovlja.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Kotor Varoš}}

[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Kotor Varoš]]