WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T05:26:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 05:26
Redak 83:		Redak 83:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
	{{Hrvatska otočja - Elafiti}}		{{Hrvatska otočja - Elafiti}}
	[[Kategorija:Šipan]]		[[Kategorija:Šipan]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:17:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok|
|Ime = Šipan
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Elafit_Islands_-_Sipan.PNG|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje = [[Elafiti]]
|koordinate = {{coord|42|43|25|N|17|52|33|E|display=title,inline}}
|država = Hrvatska
|gl.naselje = [[Šipanska Luka]], [[Suđurađ]]
|površina = 16,22<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 29,416<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 500
|slika = [[Datoteka:ŠIPANSKO POLJE.JPG|280px]]
}}
[[Datoteka:Ljetnikovac Suđurađ.JPG|thumb|mini|Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe]]

'''Šipan''' je [[Elafitski otoci|Elafitski otok]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]] pored [[Dubrovnik]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Zemljopisne značajke ==
Otok Šipan pripada maloj skupini otoka pored [[Dubrovnik]]a, nazvanoj [[Elafitski otoci]]. Iako je površine svega 16 četvornih kilometara, dužine približno 9 kilometara, a širina varira između 2 i 3 kilometra, ipak je najveći otok u skupini. [[Dinaridi|Dinarskog]] je smjera pružanja, a na njemu se nalaze samo dva veća naselja:[[ Šipanska Luka]] na zapadnoj i [[Suđurađ]] na istočnoj strani otoka.
Nekad je naseljena bila [[Pakljena]], a kronike spominju i naselja [[Sutulija|Sutuliju]], [[Frajga|Frajgu]], [[Šilovo Selo]]. <ref>[http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=category&id=131:%C5%BEupa-gospe-od-milosti-su%C4%91ura%C4%91&Itemid=656 Župa Gospe od Milosti - Suđurađ], [[Dubrovačka biskupija]]</ref>
Ime je otoka grčkoga podrijetla (grč. γυπανον, gypanon), a znači orlovo gnijezdo.<ref>J. Lučić, Toponimija Dubrovačkog područja do doseljenja Slavena, Zbornik PAD, Aheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području, Zagreb, 1988., str 170.</ref>

== Povijest ==
U drugoj polovici 15. stoljeća prvi se puta spominje se obitelj Sagroević-Stjepović-Krivonosović-Skočibuha koja označuje početak povezanosti Šipana s [[Dubrovnik|Dubrovnikom]]. Iako neki njihovo podrijetlo vežu uz [[Hercegovina|Hercegovinu]], prema drugim se izvorima to prezime na Šipanu spominje i prije pada [[Bosna|Bosne]] pod tursku vlast [[1463.]] Dva se brata, Antun i Stijepo Sagroević-Krivonosović, spominju početkom 16. stoljeća, a zabilježena su i imena njihovih devet potomaka. Svi su bili vezani za pomorstvo i plovili čitavim [[Mediteran|Mediteranom]] pa i šire, do obala Engleske i Nizozemske. Zbog čestih okršaja s gusarima i drugih opasnosti takav je život bio rizičan i uzimao žrtve pa su u konačnici preživjela samo dva sina, Vice, koji će postati najugledniji predstavnik trgovačkog staleža svog vremena, i Marin, svećenik koji je život proveo u Napulju i Dubrovniku.

Procvat je Šipan doživio za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] kada su glavne i najsnažnije djelatnosti bile [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[maslinarstvo]], [[ribarstvo]] i [[vinogradarstvo]].
Knez na Šipanu je bio među ostalim [[Ivan Franatica Sorkočević]], hrvatski pjesnik, prevoditelj i diplomat.<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57210 Hrvatska enciklopedija] ''Sorkočević, Ivan Franatica'', LZMK (pristupljeno 7. ožujka 2017.)</ref> Nakon [[Potres u Dubrovniku 1667.|velikog potresa]], a zatim i požara u kojima je u 17. stoljeću stradao Dubrovnik, gospodarstvo počinje propadati. Najteže je stanje zabilježeno za vrijeme velike gospodarske krize u 20. stoljeću popraćeno snažnom emigracijom. Većim ulaganjima u posljednjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.

Godine [[2001.]] otok je prigodom desete obljetnice utemeljenja ''Fondacije Arch'' Suđurađ posjetila Francesca von Habsburg s predstavnicima Fondacije i njezinim gostima. Istog ljeta Šipansku Luku posjetila je [[Monako|monegaška]] princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta ''Pachta'' III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je isto mjesto istog ljeta posjetio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Albert II.]] s kraljicom Paolom. Zanimao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj morskoj obali.

== Gospodarstvo ==
Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, [[Obični mogranj|mogranji]] i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Godine [[1999.]] zabilježen je rekordan urod maslina. Prerađeno je 115 930 kg, od čega na Suđurđu 39 600, a u Šipanskoj Luci 76 330. Iste godine započela je izgradnja uljare, te je na mjestu nekadašnje suđurske mlinice otvorena konoba. Iduće godine započeli su radovi na obnovi područne osmorazredne škole i župne kuće u Šipanskoj Luci. Godine [[2001.]] uređeno je parkiralište na Suđurđu i proradila prva pekarnica u Šipanskoj Luci i pizzerija u Suđurđu. Također je sanirana riva i spojena obala u Šipanskoj Luci.

== Kulturno blago ==
Na ovom malom prostoru nalaze se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve; dokaz da je ova oaza mira i ljepote bila prepoznata kao mjesto ladanja dubrovačke vlastele. Iako su mnogi zapušteni, obnovljen je dvorac obitelji Vice Stjepovića-Skočibuhe. Predromanička ranosrednjovjekovna crkvica u Suđurđu posvećena sv. Stjepanu, koju je dao izgraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, obnovljena je [[2012.]] godine. Na uzvisini [[Pakljena]] nalazi se crkvica, te se pruža odličan pogled na cijeli otok. S uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, otoci Jakljan i Mljet, poluotok Pelješac, brda poviše Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. Prilikom radova na trajektnom pristaništu 1997. godine pronađen je antički brod s dijelovima [[amfora]] i drugog brodskog posuđa. U mjestu Šipanska Luka nalaze se na jednoj sada privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prapovijesne gomile.

===Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe===
Vidi glavni članak: [[Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu]]

Gradnja ljetnikovca započeta u veljači, a završena u prosincu 1563. godine. Građen je od korčulanskog kamena, a cigla je bila dovezena iz [[Kupari|Kupara]]. Veći je objekt bio namijenjen stanovanju obitelji, a manja je kuća sagrađena za obiteljskog redovnika. Kapelica uz južni dio obiteljske zgrade bila je posvećena svetom Tomi. Kompleks koji je u potpunosti završen krajem 16. stoljeća obuhvaćao je obiteljsku kuću, dvije kule na tri kata(za obranu od gusara), vrt sa šetnicom pravokutnog oblika, crkvicu, lože, mlinicu, cisterne u kući i u kuli, spremišta, paviljon na teraci, most i utvrđeni ulaz.

U ljetnikovcu se nalazi renesansni pravokutni kamin s očuvanom štukodekoracijom nape (što je izuzetak na dubrovačkom području!), elegantni renesansni kameni umivaonik reljefno oblikovanih rubova i raritetan primjer '''jedinog sačuvanog''' drvenog balkona na području Mediterana iz 16. stoljeća . Uz ovaj ljetnikovac su ruševine ljetnikovca Getaldića.

== Promet ==
Otok je s kopnom povezan [[trajekt]]nom linijom [[Dubrovnik]] - [[Lopud]]- [[Suđurađ]]. Brodskom linijom [[Dubrovnik]] - [[Koločep]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]] - [[Šipanska Luka]]. Otok je također povezan brzom linijom sa otokom Mljetom. Sredinom srpnja [[2011.]] odlučeno je da trajekt ne vozi do Šipanske Luke, nego plovidbu počinje i završava u Suđurđu. Ta je odluka donesena zbog neisplativosti i smanjenja troškova. Izgradnja trajektnog pristaništa u Suđurđu dovršena je [[18. prosinca]] [[1997.]], a financirali su ju Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4 500 000 kn.

Dva najveća naselja na otoku međusobno povezuje 5,2 km duga [[državna cesta D122]]. Dubrovačko autobusno poduzeće ''Libertas'' uvelo je [[22. listopada]] [[1998.]] redovnu liniju Šipanska Luka-Suđurađ, kojom su povezana jedina dva naselja na otoku. Prometuje omanji autobus, a uglavnom služi za prijevoz školske djece.

== Šport ==

U Suđurđu djeluje [[vaterpolo|vaterpolski]] klub [[vaterpolski klub Taurus|Taurus]], a u Šipanskoj Luci [[vaterpolski klub Šipan|Šipan]] koji je [[2000.]] osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.

== Poznate osobe ==

* [[Baldo Glavić]], svećenik i sakupljač narodnih pjesama
* Federiko Glavić, hrvatski brodovlasnik (Šipan, 24. svibnja 1847. – Dubrovnik, 2. siječnja 1941.)

== Galerija ==

<gallery>
Slika:Suđurađ.JPG|Suđurađ
Slika:Šipan, Jelenji otoci.JPG|Šipanska Luka
Slika:Crkva na Pakljeni.JPG|Crkva na Pakljeni
Slika:Crkva sv. Stjepana u Suđurađu.JPG|Ranosrednjovjekovna Crkva sv. Stjepana u Suđurđu
Slika:Crkva u Suđurađu.JPG|Crkva u Suđurđu
Slika:Ruševine u Suđurađu na Šipanu.JPG|Ruševine u Suđurđu
Slika:Šipanska škola.JPG|Zgrada škole, vijeća mjesnog odbora i knjižnica
Slika:NA ŠIPANU.JPG|Crkva
Slika:Jelenji otoci Šipan.JPG|Zapušteni ljetnikovac
Slika:Na otoku Šipanu.JPG|Jedna od kapelica
Slika:Knežev dvor na Šipanu.JPG|Knežev dvor na Šipanu
Slika:Prema Šipanskoj Luci.JPG|Prema Šipanskoj Luci
Slika:Šipanska obala.JPG|Obala Šipanske Luke
Slika:Kuća Šipanska Luka.JPG|Kuća u Šipanskoj Luci
Slika:Crkva u Šipanskoj Luci.JPG|Crkva u Šipanskoj Luci
</gallery>

== Literatura ==

* 1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
{{Hrvatska otočja - Elafiti}}
[[Kategorija:Šipan]]

Šipan - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica