WikiSysop: bnz

2022-03-22T09:15:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 09:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Šimun de Keza'''-->'''~~Šimun de Keza''' ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''Simon de Kéza''), ([[13. stoljeće]]), [[Mađarska\|mađarski]] [[svećenik]] i ljetopisac. Bio je veoma obrazovan, imao je titulu ''magistra'' i djelovao je na dvoru hrvatsko-ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac\|Ladislava IV. Kumanca]] (1272.–1290). Kao dvorski [[kapelan]], obavljao je mnoge diplomatske misije u inozemstvu, osobito u [[Italija\|Italiju]], [[Francuska\|Francusku]] i [[Njemačka\|Njemačku]], što mu je omogućilo sakupljanje građe za mađarsku povijest. Autor je kronike ''[[O djelima Huna i Mađara]]'' (''Gesta Hunnorum et Hungarorum'') iz oko [[1285.]] godine, u kojem raspravlja o povijesti [[Huni\|Huna]] i [[Mađari\|Mađara]], njihovoj pradomovini i podrijetlu, a posebnu pozornost posvećuje kraljevima iz dinastije [[Arpadovići\|Arpadović]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>		Šimun de Keza''' ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''Simon de Kéza''), ([[13. stoljeće]]), [[Mađarska\|mađarski]] [[svećenik]] i ljetopisac. Bio je veoma obrazovan, imao je titulu ''magistra'' i djelovao je na dvoru hrvatsko-ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac\|Ladislava IV. Kumanca]] (1272.–1290). Kao dvorski [[kapelan]], obavljao je mnoge diplomatske misije u inozemstvu, osobito u [[Italija\|Italiju]], [[Francuska\|Francusku]] i [[Njemačka\|Njemačku]], što mu je omogućilo sakupljanje građe za mađarsku povijest. Autor je kronike ''[[O djelima Huna i Mađara]]'' (''Gesta Hunnorum et Hungarorum'') iz oko [[1285.]] godine, u kojem raspravlja o povijesti [[Huni\|Huna]] i [[Mađari\|Mađara]], njihovoj pradomovini i podrijetlu, a posebnu pozornost posvećuje kraljevima iz dinastije [[Arpadovići\|Arpadović]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>

	Kronika osobito obrađuje razdoblje između [[1282.]] i [[1285.]] godine, a pri pisanju koristio se danas izgubljenim izvorima poput kronike ''Gesta Hungarorum'', anonimnog autora s kraja [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]. U kronici opisuje 225 mađarskih rodova koji su nastanili [[panonska nizina\|panonsku dolinu]]. Šimunovo djelo imalo je više redakcija, a u jednoj od njih, kojom je obuhvaćeno razdoblje 1091.–1272., spominje se dragocjeni podatak o pogibiji [[Hrvatski vladari\|hrvatskog vladara]] [[Petar Snačić\|Petra]] na planini [[Petrova gora\|Gvozdu]] [[1097.]] godine. Djelo je poslužilo kao izvor podataka sastavljaču tzv. ''Zagrebačke kronike'', uvodu Statuta Zagrebačkoga kaptola [[Ivan Arhiđakon Gorički\|Ivana Arhiđakona Goričkoga]] iz prve polovice [[14. stoljeće\|14. stoljeća]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>		Kronika osobito obrađuje razdoblje između [[1282.]] i [[1285.]] godine, a pri pisanju koristio se danas izgubljenim izvorima poput kronike ''Gesta Hungarorum'', anonimnog autora s kraja [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]. U kronici opisuje 225 mađarskih rodova koji su nastanili [[panonska nizina\|panonsku dolinu]]. Šimunovo djelo imalo je više redakcija, a u jednoj od njih, kojom je obuhvaćeno razdoblje 1091.–1272., spominje se dragocjeni podatak o pogibiji [[Hrvatski vladari\|hrvatskog vladara]] [[Petar Snačić\|Petra]] na planini [[Petrova gora\|Gvozdu]] [[1097.]] godine. Djelo je poslužilo kao izvor podataka sastavljaču tzv. ''Zagrebačke kronike'', uvodu Statuta Zagrebačkoga kaptola [[Ivan Arhiđakon Gorički\|Ivana Arhiđakona Goričkoga]] iz prve polovice [[14. stoljeće\|14. stoljeća]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T00:43:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Šimun de Keza''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon de Kéza''), ([[13. stoljeće]]), [[Mađarska|mađarski]] [[svećenik]] i ljetopisac. Bio je veoma obrazovan, imao je titulu ''magistra'' i djelovao je na dvoru hrvatsko-ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV. Kumanca]] (1272.–1290). Kao dvorski [[kapelan]], obavljao je mnoge diplomatske misije u inozemstvu, osobito u [[Italija|Italiju]], [[Francuska|Francusku]] i [[Njemačka|Njemačku]], što mu je omogućilo sakupljanje građe za mađarsku povijest. Autor je kronike ''[[O djelima Huna i Mađara]]'' (''Gesta Hunnorum et Hungarorum'') iz oko [[1285.]] godine, u kojem raspravlja o povijesti [[Huni|Huna]] i [[Mađari|Mađara]], njihovoj pradomovini i podrijetlu, a posebnu pozornost posvećuje kraljevima iz dinastije [[Arpadovići|Arpadović]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>

Kronika osobito obrađuje razdoblje između [[1282.]] i [[1285.]] godine, a pri pisanju koristio se danas izgubljenim izvorima poput kronike ''Gesta Hungarorum'', anonimnog autora s kraja [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. U kronici opisuje 225 mađarskih rodova koji su nastanili [[panonska nizina|panonsku dolinu]]. Šimunovo djelo imalo je više redakcija, a u jednoj od njih, kojom je obuhvaćeno razdoblje 1091.–1272., spominje se dragocjeni podatak o pogibiji [[Hrvatski vladari|hrvatskog vladara]] [[Petar Snačić|Petra]] na planini [[Petrova gora|Gvozdu]] [[1097.]] godine. Djelo je poslužilo kao izvor podataka sastavljaču tzv. ''Zagrebačke kronike'', uvodu Statuta Zagrebačkoga kaptola [[Ivan Arhiđakon Gorički|Ivana Arhiđakona Goričkoga]] iz prve polovice [[14. stoljeće|14. stoljeća]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija]</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59561 Šimun de Keza - Hrvaska enciklopedija] {{hr icon}}

[[Kategorija:Životopisi, Mađarska]]
[[Kategorija:Mađarski povjesničari]]
[[Kategorija:Kroničari]]
[[Kategorija:Mađarski književnici]]

Šimun de Keza - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica