Šiljeg - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 06:26, 27. travanj 2023.

2023-04-27T06:26:36Z

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 06:26
Redak 1:		Redak 1:
	'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba\|author=Acta Croatica\|title=Prezime Šiljeg\|accessdate=27. travnja 2023.\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref>Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba\|author=Acta Croatica\|title=Prezime Šiljeg\|accessdate=27. travnja 2023.\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref>Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije ~~preselini~~ na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}
	Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).		Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).

Redak 9:		Redak 9:
	Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>		Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>

	Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franić]].		Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franić]] inače starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca.

	===Etimologija ===		===Etimologija ===

WikiSysop: /* Porijeklo */

2023-04-27T06:22:22Z

Porijeklo

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 06:22
Redak 9:		Redak 9:
	Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>		Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>

	Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[~~Franović~~]].		Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franić]].

	===Etimologija ===		===Etimologija ===

WikiSysop: /* Porijeklo */

2023-04-27T06:21:37Z

Porijeklo

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 06:21
Redak 8:		Redak 8:
	== Porijeklo ==		== Porijeklo ==
	Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>		Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>

			Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franović]].

	===Etimologija ===		===Etimologija ===
	Šiljeg označava [[ovca\|ovcu]] od godinu dana gdje se za mužjaka koristi ''šiljeg'' ili ''šilježe'', a žensku jedinku ''šiljica'' ili ''šiljegvica''. Albanski naziv ''shilegë'' (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao ''šiljeg''.		Šiljeg označava [[ovca\|ovcu]] od godinu dana gdje se za mužjaka koristi ''šiljeg'' ili ''šilježe'', a žensku jedinku ''šiljica'' ili ''šiljegvica''. Albanski naziv ''shilegë'' (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao ''šiljeg''.

	==Poznati Šiljezi==		==Poznati Šiljezi==

WikiSysop u (test) 05:58, 27. travanj 2023.

2023-04-27T05:58:28Z

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 05:58
Redak 1:		Redak 1:
	'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba\|author=Acta Croatica\|title=Prezime Šiljeg\|accessdate=27. travnja 2023.\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref ~~name="Vidović"~~>Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba\|author=Acta Croatica\|title=Prezime Šiljeg\|accessdate=27. travnja 2023.\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref>Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}
	Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).		Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).

WikiSysop u (test) 05:57, 27. travanj 2023.

2023-04-27T05:57:37Z

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 05:57
Redak 1:		Redak 1:
	Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba\|author=Acta Croatica\|title=Prezime Šiljeg\|accessdate=27. travnja 2023.\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}
	Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).		Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).

WikiSysop: /* Poznati Šiljezi */

2023-04-27T05:51:50Z

Poznati Šiljezi

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 05:51
Redak 15:		Redak 15:

	* doc. dr. sc. Ante Šiljeg, geograf		* doc. dr. sc. Ante Šiljeg, geograf
	* Charles Edward Šiljeg, advokat u Seattleu, Washington, partner advokatske tvrtke Aiken, St. Louis and Siljeg<ref>{{Citiranje weba\|title=CHARLES EDWARD SILJEG\|url=http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* [[Charles Edward Šiljeg]], advokat u Seattleu, Washington, partner advokatske tvrtke Aiken, St. Louis and Siljeg<ref>{{Citiranje weba\|title=CHARLES EDWARD SILJEG\|url=http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* [[Zorana Šiljeg]], glazbenica		* [[Zorana Šiljeg]], glazbenica
	* Zdenka Šiljeg, glazbenica i pjesnikinja		* [[Zdenka Šiljeg]], glazbenica i pjesnikinja
	* [[Pera i Stanko Šiljeg]], hrvatski Pravednici među narodima<ref>{{Citiranje weba\|title=The Righteous Among The Nations, Siljeg Family		* [[Pera i Stanko Šiljeg]], hrvatski Pravednici među narodima<ref>{{Citiranje weba\|title=The Righteous Among The Nations, Siljeg Family
	\|url=http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		\|url=http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* dr. Jurica Šiljeg, stomatolog i političar		* [[dr. Jurica Šiljeg]], stomatolog i političar
	* dr. Mario Šiljeg, znastvenik i političar<ref>{{Citiranje weba\|title=Mario Šiljeg\|url=https://www.biografija.com/mario-siljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* [[dr. Mario Šiljeg]], znastvenik i političar<ref>{{Citiranje weba\|title=Mario Šiljeg\|url=https://www.biografija.com/mario-siljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* Krešimir Šiljeg, puškar<ref>{{Citiranje weba\|title=Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana\|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* [[Krešimir Šiljeg]], puškar<ref>{{Citiranje weba\|title=Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana\|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* David Šiljeg, padobranski jedriličar		* [[David Šiljeg]], padobranski jedriličar
	* Željko Šiljeg, general		* [[Željko Šiljeg]], general
	* Sky Šiljeg, skateboardist		* [[Sky Šiljeg]], skateboardist
			* [[Barbara Šiljeg]], astronom
			* dr sc [[Silvija Šiljeg]]
			* [[Ranko Šiljeg]], slikar
			* [[Viktor Šiljeg]], nogometaš

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop u (test) 05:41, 27. travanj 2023.

2023-04-27T05:41:09Z

←Starija inačica		Inačica od 27. travanj 2023. u 05:41
Redak 1:		Redak 1:
	Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}}
			Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).

			Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Širokog Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].

			== Porijeklo ==
	Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>		Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>

			===Etimologija ===
	Šiljeg označava [[ovca\|ovcu]] od godinu dana gdje se za mužjaka koristi ''šiljeg'' ili ''šilježe'', a žensku jedinku ''šiljica'' ili ''šiljegvica''. Albanski naziv ''shilegë'' (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao ''šiljeg''.		Šiljeg označava [[ovca\|ovcu]] od godinu dana gdje se za mužjaka koristi ''šiljeg'' ili ''šilježe'', a žensku jedinku ''šiljica'' ili ''šiljegvica''. Albanski naziv ''shilegë'' (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao ''šiljeg''.

WikiSysop: bnz

2022-03-22T09:10:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 09:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Šiljeg'''-->'''~~Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T21:41:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T05:50:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{cite web|author=Domagoj Vidović|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas|
accessdate=27. siječnja 2018|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,
PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]<ref>{{cite web|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{cite web|title=Prezime Šiljeg|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{cite web|title=Locate Family|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija|Australiji]].

Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>

Šiljeg označava [[ovca|ovcu]] od godinu dana gdje se za mužjaka koristi ''šiljeg'' ili ''šilježe'', a žensku jedinku ''šiljica'' ili ''šiljegvica''. Albanski naziv ''shilegë'' (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao ''šiljeg''.

==Poznati Šiljezi==

* doc. dr. sc. Ante Šiljeg, geograf
* Charles Edward Šiljeg, advokat u Seattleu, Washington, partner advokatske tvrtke Aiken, St. Louis and Siljeg<ref>{{cite web|title=CHARLES EDWARD SILJEG|url=http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
* [[Zorana Šiljeg]], glazbenica
* Zdenka Šiljeg, glazbenica i pjesnikinja
* [[Pera i Stanko Šiljeg]], hrvatski Pravednici među narodima<ref>{{cite web|title=The Righteous Among The Nations, Siljeg Family
|url=http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
* dr. Jurica Šiljeg, stomatolog i političar
* dr. Mario Šiljeg, znastvenik i političar<ref>{{cite web|title=Mario Šiljeg|url=https://www.biografija.com/mario-siljeg/|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
* Krešimir Šiljeg, puškar<ref>{{cite web|title=Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
* David Šiljeg, padobranski jedriličar
* Željko Šiljeg, general
* Sky Šiljeg, skateboardist

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija: Hrvatska prezimena]]

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 21:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Šiljeg'''-->'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{~~cite web~~\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|		<!--'''Šiljeg'''-->'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba\|author=Domagoj Vidović\|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas\|
	accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,		accessdate=27. siječnja 2018\|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Vidović">Domagoj Vidović,
	PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{~~cite web~~\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{~~cite web~~\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{~~cite web~~\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].		PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina\|Čapljini, Mostaru]],Gabeli i [[Vašarovići\|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški\|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade\|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72\|accessdate=27. siječnja 2018.}} Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. </ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Prezime Šiljeg\|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref> Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: [[SAD]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Locate Family\|url=https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>i [[Australija\|Australiji]].

	Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>		Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)\|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>
Redak 10:		Redak 10:

	* doc. dr. sc. Ante Šiljeg, geograf		* doc. dr. sc. Ante Šiljeg, geograf
	* Charles Edward Šiljeg, advokat u Seattleu, Washington, partner advokatske tvrtke Aiken, St. Louis and Siljeg<ref>{{~~cite web~~\|title=CHARLES EDWARD SILJEG\|url=http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* Charles Edward Šiljeg, advokat u Seattleu, Washington, partner advokatske tvrtke Aiken, St. Louis and Siljeg<ref>{{Citiranje weba\|title=CHARLES EDWARD SILJEG\|url=http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* [[Zorana Šiljeg]], glazbenica		* [[Zorana Šiljeg]], glazbenica
	* Zdenka Šiljeg, glazbenica i pjesnikinja		* Zdenka Šiljeg, glazbenica i pjesnikinja
	* [[Pera i Stanko Šiljeg]], hrvatski Pravednici među narodima<ref>{{~~cite web~~\|title=The Righteous Among The Nations, Siljeg Family		* [[Pera i Stanko Šiljeg]], hrvatski Pravednici među narodima<ref>{{Citiranje weba\|title=The Righteous Among The Nations, Siljeg Family
	\|url=http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		\|url=http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* dr. Jurica Šiljeg, stomatolog i političar		* dr. Jurica Šiljeg, stomatolog i političar
	* dr. Mario Šiljeg, znastvenik i političar<ref>{{~~cite web~~\|title=Mario Šiljeg\|url=https://www.biografija.com/mario-siljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* dr. Mario Šiljeg, znastvenik i političar<ref>{{Citiranje weba\|title=Mario Šiljeg\|url=https://www.biografija.com/mario-siljeg/\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* Krešimir Šiljeg, puškar<ref>{{~~cite web~~\|title=Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana\|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>		* Krešimir Šiljeg, puškar<ref>{{Citiranje weba\|title=Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana\|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana\|accessdate=27. siječnja 2018.}}</ref>
	* David Šiljeg, padobranski jedriličar		* David Šiljeg, padobranski jedriličar
	* Željko Šiljeg, general		* Željko Šiljeg, general