Šid - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-04-29T21:26:03Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2026. u 21:26
Redak 140:		Redak 140:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje.		Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U 18. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Nijemci.<ref name="a gdje"/> U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje.
	1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref>
	~~Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]]~~.

	Hrvati su u doba socijalističke Jugoslavije predstavljali značajnu manjinu. Na popisu 1961. su sa skoro 8000 pripadnika činili 21%. Otad broj stalno pada iz gospodarstveno-političkih razloga. Od svih naroda Hrvati su u skupini prvih koji su polovicom 1960-ih pošli na [[privremeni rad u inozemstvu\|privremeni rad]] u SR Njemačku i drugamo na Zapad. Sljedeći veliki razlog odlaska je politički progon. Nakon sječe Hrvatske i gušenja Hrvatskog proljeća, Hrvate se proganjalo kao "Matičare". S velikosrpskom agresijom na Hrvatsku odlazak je bio još veći. Od 1991. do 1995. je Srijem najviše stradao po pitanju gubitka Hrvata, izgubivši 40 do 45 tisuća izbjeglih i prognanih Hrvata. 2013. se procjenjivalo da je ostalo u šidskoj općini tek oko 5 posto odnosno 2000.<ref> Slavko Žebić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A9608/A-gdje-su-Hrvati/ '' A gdje su Hrvati?'']. Hrvatska riječ, Subotica. 15. ožujka 2013. Pristupljeno 15. travnja 2026.~~{{napraviti}}~~</ref>		1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice.<ref name=proslave/> 1931. godine na popisu stanovništva u Šidu je zabilježeno 5.926 žitelja od kojih 3.156 pravoslavnih, 922 rimokatoličke, 1.030 grkokatoličke i 701 luteranske vjere.<ref name="a gdje"/> Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref> Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].

			Hrvati su u doba socijalističke Jugoslavije predstavljali značajnu manjinu. Na popisu 1961. su sa skoro 8000 pripadnika činili 21%. Otad broj stalno pada iz gospodarstveno-političkih razloga. Od svih naroda Hrvati su u skupini prvih koji su polovicom 1960-ih pošli na [[privremeni rad u inozemstvu\|privremeni rad]] u SR Njemačku i drugamo na Zapad. Sljedeći veliki razlog odlaska je politički progon. Nakon sječe Hrvatske i gušenja Hrvatskog proljeća, Hrvate se proganjalo kao "Matičare". Na popisu stanovništva 1981. u općini Šidu je bilo 37.459 st., od čega Srba 21.740 ili 58,03 posto, Hrvata 6.628 ili 17,68 posto, Slovaka 3.208 ili 8,56 posto, Jugoslavena 3.074 ili 8,20 posto, Rusina 1.782 ili 4,75 posto, Mađara 412 ili 1,09 posto, a ispod 1% bili su Crnogorci, Ukrajinci, Makedonci, Romi, Albanci, Muslimani, Slovenci, Rumunji, Nijemci, Česi, Rusi, Bugari, Turci, Poljaci, Židovi, Talijani. Na popisu 1991. Hrvati, Slovaci i Rusini su brojem opali u odnosu na prethodni popis, a Srbi su brojem porasli. S velikosrpskom agresijom na Hrvatsku odlazak Hrvata je bio još veći. Od 1991. do 1995. je Srijem najviše stradao po pitanju gubitka Hrvata, izgubivši 40 do 45 tisuća izbjeglih i prognanih Hrvata. Na popisu 2002. gradić Šid je imao 16.311 stanovnika a cijela šidska općina 38.973 žitelja. Po nacionalnoj strukturi, bilo je 76,18 % Srba, 5,51% Slovaka, 0,36% Mađara te "ostalih" 17,95%. 2013. se procjenjivalo da je ostalo u šidskoj općini tek oko 5 posto Hrvata odnosno 2000. Hrvati su ostali u Šidu te selima Gibarcu, Kukujevcima, Moroviću, Batrovcima, Vašici i Sotu. 2010-ih je općina odlukom uvela hrvatski jezik kao službeni u Sotu i Batrovcima.<ref name="a gdje">Slavko Žebić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A9608/A-gdje-su-Hrvati/ '' A gdje su Hrvati?'']. Hrvatska riječ, Subotica. 15. ožujka 2013. Pristupljeno 29. travnja 2026.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10: /* Povijest */

2026-04-15T05:38:26Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2026. u 05:38
Redak 143:		Redak 143:
	1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref>		1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref>
	Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].		Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].

			Hrvati su u doba socijalističke Jugoslavije predstavljali značajnu manjinu. Na popisu 1961. su sa skoro 8000 pripadnika činili 21%. Otad broj stalno pada iz gospodarstveno-političkih razloga. Od svih naroda Hrvati su u skupini prvih koji su polovicom 1960-ih pošli na [[privremeni rad u inozemstvu\|privremeni rad]] u SR Njemačku i drugamo na Zapad. Sljedeći veliki razlog odlaska je politički progon. Nakon sječe Hrvatske i gušenja Hrvatskog proljeća, Hrvate se proganjalo kao "Matičare". S velikosrpskom agresijom na Hrvatsku odlazak je bio još veći. Od 1991. do 1995. je Srijem najviše stradao po pitanju gubitka Hrvata, izgubivši 40 do 45 tisuća izbjeglih i prognanih Hrvata. 2013. se procjenjivalo da je ostalo u šidskoj općini tek oko 5 posto odnosno 2000.<ref> Slavko Žebić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A9608/A-gdje-su-Hrvati/ '' A gdje su Hrvati?'']. Hrvatska riječ, Subotica. 15. ožujka 2013. Pristupljeno 15. travnja 2026.{{napraviti}}</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '| lokacija3_ime = Općina' u '| lokacija3_ime = Općina'

2026-02-26T05:01:31Z

Zamjena teksta - '| lokacija3_ime = Općina' u '| lokacija3_ime = Općina'

←Starija inačica		Inačica od 26. veljača 2026. u 05:01
Redak 43:		Redak 43:
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]		\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine ~~Vojvodine~~\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Dodatak:Općine u Vojvodini\|Općina]]
	\| lokacija3_info = [[Šid (općina)\|Šid]]		\| lokacija3_info = [[Šid (općina)\|Šid]]

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-11-28T03:15:22Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 28. studeni 2025. u 03:15
Redak 145:		Redak 145:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	Prije Domovinskog rata u Šidu je živilo 7.000 Hrvata, 5.000 Hrvata pod pritiskom se iselilo iz grada.<ref>[~~http~~://www.danas.rs/vesti/drustvo/~~terazije~~/~~secanje_na_mracne_devedesete~~.14.~~html?news_id=90475]~~</ref>		Prije Domovinskog rata u Šidu je živilo 7.000 Hrvata, 5.000 Hrvata pod pritiskom se iselilo iz grada.<ref>Vesela Laloš: [https://www.danas.rs/vesti/drustvo/secanje-na-mracne-devedesete/ ''Sećanje na mračne devedesete '']. Danas, Beograd. 7. svibnja 2008. Pristupljeno 28. studenog 2025.</ref>

	{\| class=prettytable		{\| class=prettytable

Suradnik10 u (test) 03:12, 28. studeni 2025.

2025-11-28T03:12:18Z

←Starija inačica		Inačica od 28. studeni 2025. u 03:12
Redak 140:		Redak 140:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939. ~~— 1945~~. je ~~bio~~ dio Banovine Hrvatske~~, odnosno~~ [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].		Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje.
			1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref>
			Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T04:02:48Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 04:02
Redak 41:		Redak 41:
	\| lokacija1_ime = Pokrajina		\| lokacija1_ime = Pokrajina
	\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]		\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]		\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]

Suradnik10 u (test) 00:59, 11. travanj 2025.

2025-04-11T00:59:59Z

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2025. u 00:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Šid'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Šid		\| ime = Šid
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =
Redak 198:		Redak 198:
	* [http://sremportal.info/ Vesti Šid, Sport, Razonoda]		* [http://sremportal.info/ Vesti Šid, Sport, Razonoda]

	{{~~Naselja u općini~~ Šid}}		{{Šid}}
	[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]		[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
	[[Kategorija:Srijem]]		[[Kategorija:Srijem]]
	[[Kategorija:Općina Šid]]		[[Kategorija:Općina Šid]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T02:30:27Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:30
Redak 198:		Redak 198:
	* [http://sremportal.info/ Vesti Šid, Sport, Razonoda]		* [http://sremportal.info/ Vesti Šid, Sport, Razonoda]

	{{~~Predložak:~~Naselja u općini Šid}}		{{Naselja u općini Šid}}
	[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]		[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
	[[Kategorija:Srijem]]		[[Kategorija:Srijem]]
	[[Kategorija:Općina Šid]]		[[Kategorija:Općina Šid]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:35:42Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:35
Redak 140:		Redak 140:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].		Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur\|Ruskog Krstura]] i [[Kucura\|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939. — 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno [[Nezavisna država Hrvatska\|NDH]].

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T05:22:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 05:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Šid'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Šid'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Šid		\| ime = Šid
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =