Šaponje - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 16:47, 20. studeni 2025.

2025-11-20T16:47:03Z

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2025. u 16:47
Redak 4:		Redak 4:

	Šaponje su dijelom prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>		Šaponje su dijelom prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>

			Nešto južnije od [[Milčić]]a, pored bare Ravnjače je somborski trgovac Samuilo Živanović dao 1858. podići ''[[vodica (kapela)\|vodicu]]''. Šaponjska vodica je kapela na slatinastoj livadi obitelji Pelagića. Po predaji Živanović si je izliječio vid vodom s izvora koji je tu na livadi iskopala stoka. U znak zahvalnosti Bogu, podigao je na tom mjestu kapelicu Uznesenja Gospodinova (''Vaznesenja Gospodnjeg'') te su se ondje o nadnevku Uznesenja Gospodinova (''Spasovdana'') po julijanskom kalendaru okupljali salašari s obližnjeg Milčića i Šaponja na ''vodicu''. Julijana Vlaškalić je ispred kapele podigla 1859. križ. Na Šaponjskoj vodici je napravljen bunar.<ref>Milan Stepanović: [https://www.ravnoplov.rs/tri-somborske-vodice/ ''Tri somborske vodice'']. 6. siječnja 2019. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>


	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 12:29, 20. studeni 2025.

2025-11-20T12:29:37Z

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2025. u 12:29
Redak 1:		Redak 1:
	'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz ~~Sombora~~ Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5~~ ~~km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)\|Lemeš]] je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)\|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar\|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula\|Kule]], [[Vrbas (grad)\|Vrbasa]] i [[Novi Sad\|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad\|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski ~~oci~~ odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica\|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura\|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.		'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz [[Sombor]]a Čonopljanskim putom, a 2 km prije [[Čonoplja\|Čonoplje]] put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5 km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)\|Lemeš]] je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)\|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar\|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula\|Kule]], [[Vrbas (grad)\|Vrbasa]] i [[Novi Sad\|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad\|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski otci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica\|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura\|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.

	~~Dijelom je~~ prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>		Kilometar zapadno od Šaponja nalazi se ''Somborski ribnjak''.

			Šaponje su dijelom prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==
Redak 7:		Redak 9:

	[[Kategorija:Sombor]]		[[Kategorija:Sombor]]
			{{coord\|45.81343\|19.21286\|display=title}}

Suradnik10: Zamjena teksta - 'salaških' u 'salaških'

2025-04-04T15:48:23Z

Zamjena teksta - 'salaških' u 'salaških'

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2025. u 15:48
Redak 1:		Redak 1:
	'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5 km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)\|Lemeš]] je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)\|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar\|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula\|Kule]], [[Vrbas (grad)\|Vrbasa]] i [[Novi Sad\|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad\|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica\|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura\|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.		'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5 km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)\|Lemeš]] je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)\|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar\|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula\|Kule]], [[Vrbas (grad)\|Vrbasa]] i [[Novi Sad\|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad\|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica\|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura\|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.

	Dijelom je prstena od 18 [[~~salašk~~]]ih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>		Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: uklanjanje komesarske štete

2025-04-04T15:34:22Z

uklanjanje komesarske štete

Nova stranica

'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5 km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula|Kule]], [[Vrbas (grad)|Vrbasa]] i [[Novi Sad|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.

Dijelom je prstena od 18 [[salašk]]ih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sombor]]