WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-19T05:40:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Igre
|naslov = Šah
|slika = [[Datoteka:ChessSet.jpg|250px]]
|opis slike = Šahovske figure
|broj igrača = 2
|dob igrača = 0-99+
|vrijeme postavljanja = –
|trajanje = –
|sreća = nema
|vještine = taktika, strategija, pamet
}}
[[Datoteka:Staunton chess set.jpg|minijatura|desno|250px|Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao [[Nathaniel Cook]] [[1849.]] i koju je koristio vodeći igrač toga doba [[Howard Staunton]]. [[Fédération Internationale des Échecs]] (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard [[1924.]] godine]]

'''Šah''' je igra za dva igrača. Postoje 3 tipa: klasični ([[igra na ploči|stolni šah]]), [[dopisni šah]] i [[problemski šah]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160701124926/http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14 Dr Zvonko Krečak - Dopisni šah], damirvrhovnik.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 1. srpnja 2016.), pristupljeno 26. siječnja 2010.</ref> Šahovska ploča je [[kvadrat]]nog oblika, podijeljena u 64 (8×8) polja, obojanih naizmjenično svjetlom i tamnom [[boja|bojom]] (redovno se govori "bijeli" i "crni"). Svaki igrač na početku igre ima 16 šahovskih figura, od toga osam pješaka, po jedan par lovaca, skakača i topova te kralja i kraljicu. Jedan igrač igra s figurama [[bijela boja|bijele]], a drugi s figurama [[crna boja|crne]] boje.

Igra s ovakvom pločom i figurama postoji barem od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], ali pravila o kretanju figura mijenjala su se. Bitna promjena, koja čini moderni šah posve drugačijom igrom od [[iran]]skog '''[[šatrandž]]a''', uvedena je oko [[1470.]] godine u [[Italija|Italiji]]. Kasnije je bilo još izmjena pravila ([[rokada]], uzimanje ''[[en passant]]'', promocija pješaka), pa su pravila konačno utvrđena tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].

U danima prije svanuća međumrežja relativno popularan je bio '''[[telešah]]''' (engl. telechess), tako da su između 1977. i 1990. godine organizirane tri olimpijade telešaha. To je šah na granici između dopisnog šaha i igranja šaha na međumrežnom poslužitelju. Koristio se [[teleks]] (metoda slanja tekstualnih poruka odvojena od telefonskog sustava; poruke su se mogle slati/primati diljem svijeta). Problem je što su partije bile vrlo spore i mogućnosti sprječavanja varanja bile su vrlo ograničene.

== Pravila igre ==
{{glavni|Šahovska pravila}}

Igrači vuku naizmjenično po jedan potez, prvi potez vuče igrač s bijelim figurama. Cilj igre je [[mat]]irati suparničkog [[Kralj (šah)|kralja]]. Pravila suvremenog šaha bitno se razlikuju od pravila iranskog šatrandža. Ploča i figure su jednaki, ali pravila o kretanju figura su drugačija.

=== Pravila kretanja figura ===

* [[Pješak (šah)|Pješak]] se kreće isključivo prema naprijed. Iz početne pozicije, na drugom redu, može ići naprijed za jedno ili za dva polja, a nakon toga samo za po jedno polje. Uzimati pak može samo ukoso na prvo polje prema naprijed. Dakle npr. bijeli pješak s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. Pješak dolaskom u zadnji (osmi) red biva promoviran u figuru po izboru igrača (obično je to kraljica).
* [[Kralj (šah)|Kralj]] se može pokretati svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na mjesto koje napada bilo koja suparnička figura.
* [[Kraljica (šah)|Kraljica]] (naziva se i "dama") je najjača figura, kreće se neograničen broj slobodnih polja u svim smjerovima: okomito, vodoravno i dijagonalno. Ne može preskakati figure.
* [[Top (šah)|Top]] (naziva se i "kula") kreće se neograničen broj slobodnih polja okomito i vodoravno (po linijama i redovima). Ne može preskakati ostale figure.
* [[Lovac (šah)|Lovac]] (susreće se njemački naziv "laufer") kreće se neograničen broj slobodnih polja po dijagonalama. Ne može preskakati druge figure. Zbog kretanja uvijek po poljima iste boje lovci se mogu nazivati "bijelopoljnim" i "crnopoljnim" lovcem.
* [[Skakač]] (naziva se i "konj") je jedina figura koja može preskočiti drugu figuru, svoju ili protivničku. Kreće se u obliku slova L: dva polja ravno, zatim jedno polje lijevo ili desno, na bilo koju stranu. Dakle, ako stoji u centru table ima osam raspoloživih polja.

=== Mat ===

[[Mat]] je situacija kad je nakon našeg posljednjeg poteza suparnički kralj napadnut na takav način da se ne može obraniti. Postoje tri načina obrane od napada na kralja:
* uzeti napadačku figuru
* postaviti neku svoju figuru na liniju napada (ako nije napadnut od skakača)
* uzmaknuti kraljem na polje koje nije pod napadom.

Ako niti jedna obrana nije moguća, kralj je matiran.

== Šahovska notacija ==
{{glavni|Šahovska notacija}}

U općoj uporabi za bilježenje šahovskih partija i pozicija danas je takozvana '''algebarska notacija'''. Ona se prvi put pojavljuje u jednom francuskom rukopisu još iz [[1173.]] godine, ali u široku uporabu ušla je tek u 19. stoljeću. Godine [[1981.]] Svjetska šahovska organizacija [[FIDE]] ju je usvojila kao standard. U zemljama engleskog govornog područja još se ponekad koristi tzv. opisna notacija.

== Nastanak i razvoj ==
=== Podrijetlo ===
''glavni članak: [[Podrijetlo šaha]]''

Podrijetlo šaha nije dovoljno poznato. Prvo spominjanje šaha datira s kraja [[6. stoljeće|6. stoljeća]] poslije Krista, ali općenito se smatra da je nastala znatno ranije, vjerojatno oko početka naše ere. Zaključuje se tako iz činjenice da je izumitelj igre među figure uvrstio i onu koja simbolizira bojna kola, oružje koje je u 6. stoljeću bilo već odavno zastarjelo.

Šah je vjerojatno nastao u [[Indija|Indiji]]. Na [[sanskrt]]u igra nosi naziv "čaturanga" ("čatarunga"), što znači "četverodjelna"; to je također pjesnički izraz za vojsku, koja je imala četiri roda: [[pješaštvo|pješake]], [[konjica|konjaništvo]], [[slon]]ove i [[bojna kola]]. Ime su preuzeli [[Perzijanci]] (Iranci) kao "čatrang", a od njih [[Arapi]] kao "šatrandž". Neki ipak smatraju, da je igra nastala u [[Kina|Kini]] ili [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]].

Legenda, izmišljena tek u novom vijeku, pripisuje izum šahovske igre grčkom junaku [[Palamed]]u: izmislio ju je za vrijeme [[Trojanski rat|opsade Troje]], kako bi razbio dosadu tijekom deset godina opsade. Sigurno je, da [[Grci]] i [[Rimljani]] nisu poznavali šah. Poznato je da su Rimljani, a prije njih već i [[Drevni Egipat|Egipćani]], poznavali neke igre na ploči, ali one su sličile našoj igri "[[mlin]]u".

=== Varijacije šahovske igre ===

Osim modernog, "europskog" šaha, koji se danas igra u cijelom [[svijet]]u, postoje brojne druge varijacije,<ref>[http://www.chessvariants.com/ chessvariants.com], pristupljeno 26. siječnja 2010. {{eng oznaka}}</ref> vjerojatno nastale iz iste osnove, indijske "čatarunge". Neke se igraju na tabli s manjim ili većim brojem polja, s dodatnim figurama, drugačijm pravilima o kretanju figura itd. Igre tipa šaha razlikuju se od drugih [[igra na ploči|igara na ploči]] posebnom ulogom pješaka (koji se ne mogu kretati unatrag) i kralja (čije je matiranje u većini varijacija cilj igre). Od tih varijacija najpoznatija je [[japan]]ska igra '''[[shogi]]''',<ref>[http://www.shogi.net/shogi.html Shogi], Shogi.Net, pristupljeno 26. siječnja 2010. {{eng oznaka}}</ref> koja se igra na ploči 9×9 polja.

=== Ratnička simbolika figura ===

Šahovske figure, osim kralja i ferza (naša [[kraljica (šah)|kraljica]]), simboliziraju [[četiri]] roda [[vojska|vojske]]: pješake, konjicu, [[slon]]ove i borna kola. (U [[Indija|Indiji]] se također spominje veza s podjelom na četiri [[kaste]] odnosno varje.) Ta se simbolika u prevodima na razne [[jezik]]e djelomično izgubila.

Pješak (pijun) je u [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] "der Bauer" (seljak), u [[engleski jezik|engleskom]] "pawn", [[riječ]] koja potiče, preko anglo-normanskog i [[francuski jezik|francuskog]], od [[latinski jezik|latinskog]] "pedon", što označava vojnika-pješaka.

Figura "konjanik" (ili vitez) još se tako zove recimo u engleskom. U [[ruski jezik|ruskom]] je "konj", a u [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se gotovo isključivo koristi riječ "[[skakač]]" iako se i tu susreće naziv konj.

Indijska figura, koja simbolizira slona i danas se naziva "slon" u ruskom. U njemačkom je "der Läufer", što znači "trkač". U hrvatskom je postala "lovac", a u engleskom, neočekivano, "bishop" ([[biskup]]), možda jer oblikom podsjeća na biskupsku kapu.

Zanimljive su promjene imena figure "borna kola" u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koje simboliziraju promjene u tehnici [[rat]]ovanja. Stariji naziv bio je "toranj" ili "kula", što se odnosi na drveni toranj, koji se koristio u opsadi. Danas je nazivamo "top". Prijetnja toj figuri naziva se "šuh".

Kralj, [[perzijski jezik|perzijski]] "šah", dao je ime igri ("šahmaty" u ruskom, "das Schach" u njemačkom). Uz njega stoji figura, koja se na parzijskom naziva "ferz", što označava kancelara (vezira). Ime "ferz" koristi se i u ruskom. U [[Europa|Europi]], ferz je promijenio spol i postao kraljica ili dama. Prijetnja kraljici nazica se "šeh".

=== Šahovska ploča: magijski kvadrati ===

Kako je došlo do konstrukcije tako složene igre? Šahovska ploča je svakako starija od figura: magijski kvadrati s raznim brojem polja nađeni su u starim [[egipat]]skim, [[Kina|kineskim]] i [[Indija|indijskim]] [[hram]]ovima. Tabla sa 8¤8 polja široko je korištena u Indiji. Na [[sanskrt]]u se naziva "aštapada", od "aštau": [[osam]] i pâdam: [[noga]], stopa, polje; to je i jedno od iemna za prebivalište boga Višnu. Aštapada je bila površina na kojoj se gatalo i pororicalo, a poslije su na nju bacane i kocke za igru. U doba [[Veda]] obredi su vršeni u [[priroda|prirodi]] pa je i [[kvadrat]] aštapade urezivan na zemlji. Kvadrat je vjerojatno imao veličinu 8×8 stopa, pa odatle potječe naziv. Početkom naše ere aštapada se počela izrađivati kao tabla od [[drvo|drva]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]] i sl.

Na tabli za šatrandž, polja nisu bila obojena raznim [[boja]]ma. Uzorak svjetle i tamne boje, kakav danas općenito zovemo "šahovska ploča", pojavljuje se prvi put krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]].

=== Metafizička simbolika ===

Kao što se aštapada koristila za proricanje, figurice raznih oblika koristile su se u raznim obredima. Vjerojatno su ta dva elementa spojena i postepeno su se razvijala učvršćena pravila o tome kako se pojedine figure kreću preko polja, sve do konstrukcije kompleksne [[igra|igre]].

Vjeruje se da su [[Indijci]] iz kaste brahmana, koji su vršili obrede i proricanja, na umu imali [[religija|religijsko]]-[[filozofija|filozofijsku]], a ne [[rat]]ničku simboliku aštapade i figura. Figure simboliziraju [[pet]] elemenata od kojih je građen materijalni [[svijet]]: [[zemlja|Zemlju]], [[voda|Vodu]], [[Zrak]], [[vatra|Vatru]] i "peti element", [[Eter (klasični element)|eter]], koji ih objedinjuje. (Tu su teoriju o građi materije od [[Perzija]]naca su usvojili i [[Grci]]; "peti element" kod Grka uvodi [[Anaksimandar]], nazivajući ga ''[[apeiron]]'', ono što je bez granica). Kretanje figura simbolizira međuodnose tih elemenata, a vezano je uz brojčane odnose kojima brahmani pridaju mistična svojstva.

=== Zrna žita na šahovskoj ploči ===

Jedna [[legenda]] povezuje šahovsku ploču (aštapadu) s tzv. [[geometrijski red|geometrijskom redom]], čija svojstva zaprepaščuju [[čovjek]]a neukog u [[matematika|matematici]].

"Bio jednom davno velik [[car]] [[Šeram]], koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu za njegovo otkriće šahovske ploče, i rekao mu je neka traži što hoće. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno [[pšenica|pšenice]], za drugo polje dva zrna, za treće četiri, za četvrto osam, i tako za svako sljedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje. Car se iznenadio, rekao: Zar samo to? Nema problema, dobit ćeš svoju vreću [[pšenica|pšenice]] poslije ručka. No, carevi matematičari su računali dva dana, da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi, i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. Car se zamislio, jer matematičari su mu rekli, da njegove [[roba|robne]] zalihe nisu dostatne, pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. I napokon je smislio, pozvao je Sesu i rekao mu: "Dragi čovječe, ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno, pa ćeš ti svoju nagradu brojiti zajedno s mojim slugama." Čuvši to, Sesi je postalo neugodno, i počeo se ispričavati, da ima hitnoga posla, jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred [[porođaj|porodom]], a muž joj je umro, našto se car nasmijao i dao mu bogatu poputbinu, da širi glas [[svijet]]om o milostivosti cara Šerama."

Napomena: legenda je ispričana po sjećanju, pa može odstupati od neke pisane inačice.

Ova pouka o svojstvima geometrijskog reda i danas je aktualna, s obzirom na [[ekologija|ekološku krizu]].

=== Šah u Indiji, Perziji i islamskom svijetu ===

Prva spominjanja šaha u literaturi potiču iz [[Indija|Indije]] i [[Iran]]a. Krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]], šah (čatarunga) se spominje u indijskoj poemi "Vasavadatta", pisanoj na [[sanskrt]]u, te u isto vrijeme (čatrang) u iranskoj poemi "Karnamuk". Godine [[620.]] zabilježeno je igranje šaha u [[Egipat|Egiptu]].

U [[arapski jezik|arapskoj]] literaturi, šah je prvi put spomenut u jednoj romantičnoj [[poema|poemi]] [[720.]] godine. Nakon toga, šah u islamskom svijetu postiže veliku popularnost. Godine [[786.]] zabilježeno je, da je [[kalif]] [[Harun al-Rašid]] vrlo rado igrao šah, te organizirao mečeve najboljih igrača i pobjednike darivao golemim nagradama (imanja sa seljacima), kakvima se do danas nijedan profesionalni šahist nije približio. Ljubitelji i mecene bili su i kasniji kalifi i drugi vladari u [[Azija|Aziji]]. Najstariju zabilježenu partiju odigrali su u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] kalif [[al-Nuktadi]] i znameniti igrač [[al-Suli]]. Kasniji su glasoviti majstori npr. [[Abulafath]], po narodnosti [[Tadžik]] ([[11. stoljeće|11.]] -[[12. stoljeće|12. stoljeće]]) i [[Ali Šatrandži]] ([[15. stoljeće]]), koji je boravio i igrao na dvoru [[Timur|Timur-Lenka]] u [[Samarkand]]u.

U arapskom svijetu postalo je izuzetno popularno sastavljanje i rješavanje šahovskih problema (mansuba). Prvi sastavljeni šahovski problem pripisuje se [[bagdad]]skom kalifu Bilahu, [[840.]] godine.

Prva [[knjiga]] koja sadrži analize pojenih šahovskih otvaranja pojavila se [[910.]] godine. Autor je al-Lajlaj.

=== Šah u Europi ===
[[Datoteka:Honoré Daumier 032.jpg|250 px|mini|desno|Honoré Daumier: Igrači šaha]]

Šah (šatrandž) se širi u [[Europa|Europu]] preko Arapa i [[Bizant]]a. Tako je već [[735.]] godine zabilježeno, da je na dvoru [[Franačka|franačkog]] kralja Karla Martela (utemenitelja dinastije [[Karolinzi|karolinga]] odigrana šahovska partija sa živim figurama. Na području današnje [[Rusija|Rusije]] šah se prvi put spominje [[820.]] godine; donesen je izravno iz [[Perzija|Perzije]], pa je do danas zadržan iranski naziv "ferz".

Popularnost šaha u Europi raste u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. Europljani uvode i prve izmjene pravila o kretanju figura, koja dinamiziraju [[igra|igru]], što dovodi do velike revolucije oko [[1470.]], kada se šatrandž transformira u moderni šah.

[[Katolička Crkva|Crkva]] je u to vrijeme često prijekim okom gledala na šahovsku igru, svrstavajući je u isti tip poroka kao [[kockanje]]. [[Svećenik|Svećenicima]] i redovnicima često se zabranjivalo igrati šah. Prva takva zabrana zabilježena je [[1061.]] godine u [[Italija|Italiji]], a zabilježena je i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] (vidi [[Šah u Hrvatskoj]]).

Godine [[1119.]] odigrana je prva dopisna partija. Protivnici su bili [[Engleska|engleski]] kralj [[Henrik I., kralj Engleske|Henrik I.]] i [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj VI., kralj Francuske|Luj VI.]]

Veliko djelo o šatrandžu napisao je [[1283.]] godine kralj [[Alfons X. Mudri]].

Već [[1472.]] godine u [[Augsburg]]u je tiskana prva šahovska knjiga (o šatrandžu).

==== Šah u keltskoj mitologiji ====

Šah je postao vrlo popularan u [[Velika Britanija|Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]], o čemu svjedoči njegovo često spominjanje u mitologiji britanskih i irskih [[Kelti|Kelta]]. Bog Lugh, koji će postati kralj Tuatha Dé Danana (analogni su grčkim olimpijskim bogovima), prikazujući svoje mnogobrojne vještine, između ostaloga pobijedio je najboljeg šahistu, uvodeći nov potez nazvan "Lughovo ograđivanje". (Squire, ?/2005:81) Kada je Becuma, boginja koja je bila supruga irskog kralja Conna, zahtijevala da njezin posinak Art bude protjeran, partija šaha odlučivala je tko će morati otići. (Squire, ?/2005:190) Finn mac Coul je igrao šah sa svojim sinom Ossianom, a progonjeni Diarmait, sakriven u [[krošnja|krošnji]] [[stablo|stabla]] iznad njih, triput zaredom u kritičnoj situaciji baci [[plod|bobicu]], kojom pogodi figuru kojom treba povući pobjedonosni potez. (Squire, ?/2005:206) Kod Britanaca, također, šahovska garnitura je jedno od "trinaest blaga Britanije". (Squire, ?/2005:310)

== Povijest modernog šaha (od 1470.) ==

Oko [[1470.]] godine, nepoznati [[Španjolska|španjolski]] genij uveo je dramatičnu promjenu u igru, koja je time znatno dinamizirana. Nova igra, nazvana "De la dama" (jer je dama postala najjača figura) vrlo brzo je postala popularna. Iz Španjolske se reforma brzo proširila na [[Italija|Italiju]]. Do tada se lovac kretao maksimalno za dva polja po dijagonali u potezu, a sada je dobio neograničeno kretanje. Dok je dama koja se kretala za dva polja po linijama i dijagonali dobila današnje mogućnosti kretanja i tako postupno od najslabije postala najjačom figurom na ploči. Naime prije u šatrandžu se dama zvala ''ferz'' i u samim počecima se kretala tek za jedno polje po dijagonali i bila najslabija figura. Ta reforma je ubrzala [[igra|igru]] i proširila mogućnosti, što je sasvim odgovarala duhu [[renesansa|renesansnog]] čovjeka tog doba.

Prvu knjigu posvećenu modernom šahu objavio je [[1497.]] godine [[Španjolci|Španjolac]] [[Luis Ramírez de Lucena|Lucena]] u [[Salamanka|Salamanki]]. U njoj se bavi šahovskim otvaranjima. Godine [[1512.]] u Italiji je tiskana [[knjiga]] čiji je autor [[Pedro Damiano]].

U 16. stoljeću najjači igrači šaha su Španjolci i [[Talijani]]. Španjolac [[Ruy López]] je [[1560.]] godine u [[Rim]]u pobijedio najjače talijanske igrače. Prvi šahovski turnir, igran kao niz mečeva, održan je [[1575.]] godine na dvoru španjolskog kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] u [[Madrid]]u. Tada su Španjolsku posjetili trojica ponajboljih talijanskih šahista. Talijan [[Giovanni Leonardo di Bona]] pobijedio je Lópeza.

Šah se u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i dalje ponajviše igra na dvorovima kraljeva i velikaša. Španjolski biskup [[Ruy López de Segura]] je razvio elemente šahovskih otvaranja i počeo analizirati jednostavne [[šahovska završnica|završnice]] (knjiga [[Libro de la invención liberal y arte del juego del Axedrez]]). Veliku slavu postigao je Talijan (iz Kalabrije) [[Gioachino Greco|El Greco]] ([[1600.]] – [[1634.]]). On je putovao Europom, igrao za novac i svuda pobjeđivao. Svoja uputstva za igru nije tiskao kao knjigu, nego ih pripremao samo kao rukopise, koje je skupo prodavao bogatim ljubiteljima. Karakteristika šahovske [[igra|igre]] u to vrijeme je tendencija za brzim razvojem figura s ciljem napada na najslabije protivnikove točke u osnovnoj postavi. Zbog zanemarivanja defenzivne igre i nepoznavanja šahovske taktike i strategije te partije traju uglavnom vrlo kratko s bezbrojnim previdima čak i mata u jednom potezu.

Uz El Greca se veže jedna zanimljiva životna priča. Rođen je u [[Kalabrija|Kalabriji]] oko [[1600.]] godine u siromašnoj [[obitelj]]i. U to vrijeme u šahu je prednjačila Italija, a najači igrači su bili [[Alessandro Salvio|Salvio]], [[Giulio Cesare Polerio]] i [[Pietro Carrera|Carerra]]. Mladi siromašni Greco je počeo prepisivati za plemiće različita šahovska djela, od Lucene pa do talijanskih modernih autora. S vremenom je i sam počeo izvoditi kombinacije u [[šahovsko otvaranje|otvaranju]] te unaprjeđivati izvode svojih prethodnika. Iako, je Grecov genije bio poznat cijeloj Italiji nikad nije dobio pravu prigodu potuči sve oponente za najboljeg šahista Italije. Zato je otišao u [[svijet]] potražiti svoje mjesto pod suncem, gdje ga neće toliko sputavati njegovo podrijetlo. Odlazi u [[Francuska|Francusku]] i tamo na dvoru [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] igra protiv najboljih francuskih šahista. Sve ih pobjeđuje vrlo lako više puta i za nagradu dobiva od kralja 5.000 kruna. Neki su pokušali to uspoređivati s kasnijim zaradama i zaključili, da je to najveća vrijednost neke šahovske nagrade ikad. No, to mu nije bila jedina zarada, jer je cijelo vrijeme još i prodavo plemićima na dvoru svoje rukopise. Tako su neki engleski plemići, koji su se zatekli u Parizu pozvali El Greca u [[Engleska|Englesku]]. On željan dodatne zarade i prihvaća poziv te odlazi preko [[Le Manche]]a. No, na putu za [[London]] Greco biva opljačkan i jedva izvlači živu glavu. U Londonu jednako lako pobjeđuje sve protivnike, ali izostaje nagrada engleskog kralja. Tako kao jedina zarada Grecu u Londonu ostaje prodaja rukopisa plemićima. Zato se on vraća u [[Francuska|Francusku]], gdje opet pobjeđuje sve protivnike te opet dobiva, doduše manju, nagradu od francuskog kralja. Opet prodaje svoje rukopise plemićima. U tim rukopisima Greco izvodi nove inačice, ali nikad te inačice s današnjeg stajališta nisu korektne. Nakon maestralne igre uvijek dolazi do kritičnog trenutka, gdje vuče neočekivano slab potez. To je razumljivo, jer mu je šah jedina zarada te u svakoj inačici želi sačuvati nešto za sebe, kako bi nastavio sloviti kao najjači šahist. U njegovim partijama je vidljiva težnje nekoj vrsti protopozicijske igre, ali nema potrebe dublje ulaziti u takve pozicije. Greco na vrhuncu šahovske moći, odlučiop je otići u Španjolsku pa odatle u Ameriku. U Španjolskoj pobjeđuje sve protivnike te dobiva nagradu od španjolskog kralja, te ponovno prodaje rukopise. S velikim bogatstvom odlazi u Ameriku, gdje kupuje velike posjede s mnogim [[priroda|prirodnim]] bogatstvima. Odlučio je izaći iz šahovskog svijeta i posvetiti se [[gospodarstvo|gospodarstvu]], ali u tome ga je spriječila jedna od zaraznih [[bolest]]i, koje su se širile u Novoj zemlji. Umire mlad u naponu snage oko [[1634.]] godine.

[[Datoteka:Muzej Međimurja, Čakovec (Croatia) - stol za šah i mlin.jpg|200 px|mini|desno|Starinski stol za šah i [[Mlin (igra)|mlin]]]]

Od početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], primat u šahu preuzimaju [[Francuska]] i Engleska. Središte šahovskog života postaju kavane, u kojima se okupljaju pripadnici nove građanske klase u usponu. Najpoznatije su Café de la Regence u [[Pariz]]u i Old Slaughter u [[London]]u.

Drugu polovicu [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obilježio je [[Francuzi|Francuz]] [[François André Danican]], poznatiji pod imenom '''Philidor''' ([[1726.]] – [[1795.]]) (vidi [[Philidorova škola]]). Također je bio slavni [[opera|operni]] skladatelj. Tijekom nekoliko desetljeća daleko je nadmašivao sve svoje protivnike.

Prva novinska šahovska rubrika pojavila se [[8. srpnja]] [[1813.]] godine u ''Liverpool Mercuryju''.

Prvi šahovski časopis počeo je izlaziti [[1836.]] godine u Parizu pod imenom ''[[La Palamada]]'', urednik je bio [[Labourdonais]].

Prvi međunarodni šahovski turnir odigran je [[1851.]] godine u Londonu. Šesnaest sudionika igralo je mečeve po kup-sustavu. Pobijedio je [[Adolf Anderssen]].

== Svjetsko prvenstvo (od 1886.) ==
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u šahu}}

Svjetsko prvenstvo u šahu natjecanje je čiji pobjednik postaje svjetski šahovski prvak. Pobjednik je igrač koji prvi osvoji deset bodova (do 1921. godine), poslije 1921. godine šest bodova. Prvi osvajač [[Wilhelm Steinitz]] bio je svjetski prvak 8 godina. Drugi svjetski prvak bio je [[Emanuel Lasker]], titulu je nosio najdulje do sada, punih 27 godina, od 1894. do 1921. godine.

Titula prvaka je bila jedinstvena od [[1886.]] do [[1993.]] godine. U tom razdoblju bilo je 13 svjetskih prvaka, potom dolazi do raskola i postoje dvojica prvaka: tzv. klasični prvak svijeta i prvak svijeta FIDE. Poslije [[2006.]] godine titula prvaka je opet jedinstvena, od [[2007.]] do [[2013.]] godine to je bio Indijac [[Viswanathan Anand]], petnaesti prvak svijeta, a nakon njega od [[2013.]] godine Norvežanin [[Magnus Carlsen]].

== Sadašnji najbolji igrači ==
=== Najbolji šahisti ===

Najboljih 10 igrača po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>[https://ratings.fide.com/top.phtml?list=men Standard Top 100 Players January 2020], ratings.fide.com, pristupljeno 26. siječnja 2020. {{eng oznaka}}</ref> su:

{| {{prettytable}}
|-
| 1. [[Magnus Carlsen|Carlsen, Magnus]] ||2872 ||[[Norveška]]
|-
|2. [[Caruana, Fabiano]] ||2822 ||[[SAD]]
|-
|3. [[Ding, Liren]] ||2805 ||[[Kina]]
|-
|4. [[Aleksandr Griščuk|Griščuk, Aleksandr]] ||2777 ||[[Rusija]]
|-
|5. [[Jan Nepomnjašči|Nepomnjašči, Jan]] ||2774 ||[[Rusija]]
|-
|6. [[Aronian, Levon|Levon, Aronian]] ||2773 ||[[Armenija]]
|-
|7. [[Maxime Vachier-Lagrave|Vachier-Lagrave, Maxime]] ||2770 ||[[Francuska]]
|-
|8. [[Mamedyarov, Shakhriyar]] ||2770 ||[[Azerbajdžan]]
|-
|9. [[Giri, Anish]]|| 2768 ||[[Nizozemska]]
|-
|10. [[So, Wesley]]|| 2765 ||[[SAD]]
|}

Najviše rangirani Hrvat i ujedno jedini u svjetskih 100 najboljih igrača je [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić.]]

<small>Napomena: [[Gari Kasparov]] se povukao iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small>

=== Najbolje šahistice ===
Najbolje 3 šahistice po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>[https://ratings.fide.com/top.phtml?list=women Standard Top 100 Women January 2020], ratings.fide.com, pristupljeno 26. siječnja 2020. {{eng oznaka}}</ref> su:

{| class="wikitable"
| style="width:11em;" | 1. [[Yifan Hou|Hou, Yifan]]
| style="width:3em;"| 2664 ||[[Kina]]
|-
|2. [[Wenjun Ju| Ju, Wenjun]]|| 2584 ||[[Kina]]
|-
|3. [[Humpy Koneru|Koneru, Humpy]]|| 2580 ||[[Indija]]
|}
<small>Napomena: [[Judit Polgár]] se povukla iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small>

===Najbolje države ===
Najbolje države u šahu su:
# [[Rusija]] ([[Vladimir Kramnik|Kramnik]], [[Aleksandr Morozevič|Morozevič]], [[Petr Svidler|Svidler]], [[Aleksandr Griščuk|Griščuk]])
# [[Ukrajina]] ([[Vasylj Ivančuk|Ivančuk]], [[Ruslan Ponomarjov|Ponomarjov]], [[Serhij Karjakin|Karjakin]], [[Pavlo Eljanov|Eljanov]])
# [[SAD]] ([[Gata Kamsky|Kamsky]], [[Oleksandr Oniščuk|Oniščuk]], [[Hikaru Nakamura|Nakamura]], [[Yasser Seirawan|Seirawan]])
# [[Armenija]] (Aronjan, Akopjan, Sargssjan, Lputjan)
# [[Mađarska]] (Leko, Polgar, Almassy, Balogh)
# [[Izrael]] (Gelfand, Smirin, Avrukh, Sutovsky)
# [[Kina]] (Bu, Wang, Zhang, Ye)
# [[Francuska]] (Bacrot, Lautier, Tkachiev, Fressinet)
18. [[Hrvatska]] ([[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]], [[Zdenko Kožul]], [[Marin Bosiočić]], [[Saša Martinović (šahist)|Saša Martinović]], [[Alojzije Janković]])

== Natjecanja ==
Za šahovska natjecanja se razvilo poseban sustav razrade rasporeda natjecanja po kolima, tzv. [[Bergerove tablice]], koje se poslije primijenilo i na ostala ligaška natjecanja.

==Zanimljivosti==
;Hrvatski potezi
* Opatijska inačica - ''najbolja mogućnost obrane za crne u kraljevom gambitu''
* Trifunovićeva inačica (''autor: [[Petar Trifunović]]'') - inačica Aljehinove obrane
* Zagrebačka inačica (''autor: [[Mijo Udovčić]]'') - inačica Kraljeve indijke

Postoji i takozvano jugoslavensko otvaranje.{{ni}}

== Poveznice ==
* [[Šah u Hrvatskoj]]
**[[Hrvatski šahovski savez]]
**[[Hrvatski šahovski savez#Vidi|Popis značajnijih hrvatskih međunarodnih turnira]]
* [[Problemski šah]]
* [[Šahovske kategorije i titule]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Chess}}
* [http://www.fide.com FIDE] - Službene stranice Svjetske šahovske organizacije. {{eng oznaka}}
* [http://www.crochess.com HŠS] - Hrvatski šahovski savez.
* [http://www.sah.hr/forum Šah.hr] - Hrvatski šahovski forum.
* [https://www.playok.com/hr/ playok.com/hr] - Međunarodni stranica za online gaming
* [https://www.huss.hr/pdf/hh/HUSS_20180101_HH_Pravila-saha-FIDE-2018-v2.05.pdf Hrvatski šahovski savez - Hrvatska udruga šahovskih sudaca - Pravila šaha FIDE v 2.05, važeća nakon 1. siječnja 2018.], s abecednim popisom hrvatskih izraza na str. 38.-40.

[[Kategorija:Šah| ]]
[[Kategorija:Igre na ploči]]

Šah - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Šah'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Igre		{{Igre
	\|naslov = Šah		\|naslov = Šah

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 05:52
Redak 236:		Redak 236:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Chess}}~~
	* [http://www.fide.com FIDE] - Službene stranice Svjetske šahovske organizacije. {{eng oznaka}}		* [http://www.fide.com FIDE] - Službene stranice Svjetske šahovske organizacije. {{eng oznaka}}
	* [http://www.crochess.com HŠS] - Hrvatski šahovski savez.		* [http://www.crochess.com HŠS] - Hrvatski šahovski savez.