Čonoplja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '| lokacija3_ime = Općina' u '| lokacija3_ime = Općina'

2026-02-26T05:02:06Z

Zamjena teksta - '| lokacija3_ime = Općina' u '| lokacija3_ime = Općina'

←Starija inačica		Inačica od 26. veljača 2026. u 05:02
Redak 42:		Redak 42:
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]		\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine ~~Vojvodine~~\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Dodatak:Općine u Vojvodini\|Općina]]
	\| lokacija3_info = [[Sombor (općina)\|Sombor]]		\| lokacija3_info = [[Sombor (općina)\|Sombor]]

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-01-03T01:22:00Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 3. siječanj 2026. u 01:22
Redak 265:		Redak 265:
	*[[Đuro Lončar]]		*[[Đuro Lončar]]
	*[[Ilija Džinić]]		*[[Ilija Džinić]]
			* [[Franjo Bertron]], rkt.svećenik, bio župnim vikarem u Žedniku

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 11:46, 20. studeni 2025.

2025-11-20T11:46:51Z

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2025. u 11:46
Redak 135:		Redak 135:
	[[Datoteka:Čonoplja,_Orthodox_Church.jpg\|mini\|250px\|Pravoslavna crkva, izgradnja započeta 2000., nedovršena]]		[[Datoteka:Čonoplja,_Orthodox_Church.jpg\|mini\|250px\|Pravoslavna crkva, izgradnja započeta 2000., nedovršena]]

	'''Čonoplja''' (srp.: ''Чонопља'', nje.: ''Tschonopel'', mađ. ''Csonoplya'') je selo u [[Bačka\|Bačkoj]] u [[Vojvodina\|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.		'''Čonoplja''' (srp.: ''Чонопља'', nje.: ''Tschonopel'', ''Hügelhorst'', mađ. ''Csonoplya'', ''Szentfalva'')<ref>[https://www.dvhh.org/batschka/village/index.htm ''Batschka Village Index'']. Donauschwaben Villages Helping Hands. 24. siječnja 2021. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://mapcarta.com/18750756 ''Čonoplja Map'']. Mapcarta. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> je selo u [[Bačka\|Bačkoj]] u [[Vojvodina\|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.

	== Zemljopisni položaj ==		== Zemljopisni položaj ==
Redak 146:		Redak 146:
	Prvi put se spominje u 14. stoljeću (1399.) kao ''Čonoklija'' odnosno ''Chomoklie'', što daje za pretpostavku da su ga od starih vremena nastanjivali Slaveni. Ipak postoje utemeljeni razlozi da se vjeruje da je onda bilo i Mađara u to vrijeme.		Prvi put se spominje u 14. stoljeću (1399.) kao ''Čonoklija'' odnosno ''Chomoklie'', što daje za pretpostavku da su ga od starih vremena nastanjivali Slaveni. Ipak postoje utemeljeni razlozi da se vjeruje da je onda bilo i Mađara u to vrijeme.

	U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju [[Hrvati]] iz skupine [[Bunjevci\|Bunjevaca]], koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 43.</ref>.		U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju [[Hrvati]] iz skupine [[Bunjevci\|Bunjevaca]], koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina<ref>[[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''[[Klasje naših ravni]]'', br. 1-2/2003., str. 43.</ref>.

	U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju [[Nijemci]], Mađari i Slovaci, a izvori bilježe doseljenički val Mađara i ~~[[Bunjevci\|~~bunjevačkih Hrvata]] [[1750.]], [[1752.]] Mađara i Slovaka, a [[1786.]] iz Njemačke dolaze Nijemci iz [[Ruma\|Rume]] i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.<ref name="Sekitsch">{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.		U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju [[Nijemci u Vojvodini\|Nijemci u Vojvodini]], Mađari i [[Slovaci u Vojvodini\|Slovaci]], a izvori bilježe doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata [[1750.]], [[1752.]] Mađara i Slovaka, a [[1786.]] iz Njemačke dolaze Nijemci iz [[Ruma\|Rume]] i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.<ref name="Sekitsch">{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

	Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić\|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref>		Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić\|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref>

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:10:01Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čonoplja'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Čonoplja		\| ime =Čonoplja
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:15:55Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:15
Redak 148:		Redak 148:
	U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju [[Hrvati]] iz skupine [[Bunjevci\|Bunjevaca]], koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 43.</ref>.		U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju [[Hrvati]] iz skupine [[Bunjevci\|Bunjevaca]], koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 43.</ref>.

	U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju [[Nijemci]], Mađari i Slovaci, a izvori bilježe doseljenički val Mađara i [[Bunjevci\|bunjevačkih Hrvata]] [[1750.]], [[1752.]] Mađara i Slovaka, a [[1786.]] iz Njemačke dolaze Nijemci iz [[Ruma\|Rume]] i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.<ref name="Sekitsch">{{~~deu~~ oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.		U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju [[Nijemci]], Mađari i Slovaci, a izvori bilježe doseljenički val Mađara i [[Bunjevci\|bunjevačkih Hrvata]] [[1750.]], [[1752.]] Mađara i Slovaka, a [[1786.]] iz Njemačke dolaze Nijemci iz [[Ruma\|Rume]] i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.<ref name="Sekitsch">{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

	Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić\|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref>		Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić\|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., {{ISBN\|86-03-99816-7}}</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T03:58:54Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 03:58
Redak 40:		Redak 40:
	\| lokacija1_ime = Pokrajina		\| lokacija1_ime = Pokrajina
	\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]		\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]		\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T04:18:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 04:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čonoplja'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Čonoplja'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Čonoplja		\| ime =Čonoplja
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T08:41:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Čonoplja
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Čonoplja,_Catholic_Church.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike ='''Katolička crkva "Svi Sveti", 1761.'''
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 45
| širina-minute = 48
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 15
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Sombor (općina)|Sombor]]

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 73.9 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 101 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 4.359
| stanovništvo_gustoća = 59 stan./km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 25210
| pozivni_broj = 025
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime = Registarska oznaka
| prazno_info = SO
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =
}}

[[Datoteka:Čonoplja,_Orthodox_Church.jpg|mini|250px|Pravoslavna crkva, izgradnja započeta 2000., nedovršena]]

'''Čonoplja''' (srp.: ''Чонопља'', nje.: ''Tschonopel'', mađ. ''Csonoplya'') je selo u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se na 81 metar nadmorske visine, na 45°49' sjeverne zemljopisne širine i 19°15' istočne zemljopisne dužine, južno od sela [[Lemeš (Bačka)|Lemeša]], istočno od [[Sombor]]a, zapadno od [[Telečka (Sombor, Vojvodina)|Telečke]] i sjeverno od [[Krnjaja|Krnjaje]].

== Upravna organizacija ==
Nalazi se u [[zapadnobački okrug|zapadnobačkom okrugu]], u općini [[Sombor (općina)|Sombor]].

== Povijest ==
Prvi put se spominje u 14. stoljeću (1399.) kao ''Čonoklija'' odnosno ''Chomoklie'', što daje za pretpostavku da su ga od starih vremena nastanjivali Slaveni. Ipak postoje utemeljeni razlozi da se vjeruje da je onda bilo i Mađara u to vrijeme.

U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju [[Hrvati]] iz skupine [[Bunjevci|Bunjevaca]], koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 43.</ref>.

U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju [[Nijemci]], Mađari i Slovaci, a izvori bilježe doseljenički val Mađara i [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] [[1750.]], [[1752.]] Mađara i Slovaka, a [[1786.]] iz Njemačke dolaze Nijemci iz [[Ruma|Rume]] i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref>

Početkom jeseni 1944. Nijemci bježe iz Čonoplje pred nadolazećim sovjetskim snagama. Nakon što su mjesec dana poslije Sovjeti zauzeli selo, počelo je odvođenje i ubijanje mjesnih Nijemaca i Mađara. Krajem prosinca je velika skupina mjesnih Nijemaca deportirana u Sovjetski savez. Preostali Nijemci su u srpnju 1945. odvedeni u logore u Đakovu i Kruševlju<ref name="Sekitsch"/>.

1945. su u Čonoplju naseljeni Srbi.

Dugo vremena je važila za bogato i napredno selo.

Današnja Čonoplja se nalazi zapadnije od položaja gdje su se prvotni stanovnici naselili. Oni su bili na jednoj visoravni, što je stvaralo problema za sušnijih godina, pa su se mještani premjestili podno [[Telečka (zaravan)|Telečke]].

[[1866.]] je Čonoplju, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja|Baju]], [[Čavolj]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) je pogodila [[kolera]].

== Stanovništvo ==
Srbi čine apsolutnu većinu stanovništva.

Po popisu 2002., narodnosni sastav je bio:
*[[Srbi]] = 3093 (70,96%)
*[[Mađari]] = 668 (15,33%)
*"[[Jugoslaveni]]" = 160 (3,67%)
*[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] = 129 (2,96%)
*[[Bunjevci]] = 113 (2,59%)
*[[ostali]]

=== Povijesna naseljenost ===
1940., od 4879 stanovnika, Čonoplja je bila sastava:
*[[Nijemci]] = 2597 (53,45%)
*Mađari = 1442 (29,68%)
*Hrvati = 721 (14,84%)
*[[Židovi]] = 38 (0,78%)
*Srbi = 38 (0,78%)
*[[Slovaci]] = 2 (0,04%)
*Rusi = 2 (0,04%)
*Rumunji = 1 (0,02%)
*ost. Slaveni = 3 (0,06%)
*ost. neslaveni = 15 (0,31%)

Nakon 2. svjetskog rata, u Čonoplju su se naseljeni stanovnici, njih više od 3 tisuće, sa Korduna, odnosno iz slunjske (22. prosinca 1945.), cetingradske (21. studenog 1945.), vrginmostske i cazinske okolice. Ukupno je koncem prosinca u Čonoplju došlo 2496 osoba sa Korduna.

*1747.:   42
*1803.: 2734
*1889.: 5162
*1940.: 4879
*1953.: 5633
*1961.: 5546
*1971.: 5109
*1981.: 4749
*1991.: 4760
*2002.: 4491

=== Nijemci u Čonoplji ===
Do završetka drugog svjetskog rata, u Čonoplji je živila velika njemačka zajednica. Iako postoje pisani tragovi o Nijemcima u Čonoplji iz [[1758.]], isti su se u najvećem broju naselili [[16. svibnja]] [[1786.]] godine, što je bio drugi veliki val doseljavanja ovdje.

Iako je na prijedlog izaslanika Freiherra Antona von Cothmanna, koji je 1767. posjetio Čonoplju, i bio je nezadovoljan njenim izgledom, ali oduševljen vinogradima, da se u nju nasele Nijemci, i to protestanti i reformirani Nijemci, taj je plan otpao, jer je postojeće stanovništvo bilo rimokatoličko.

Tako se u Čonoplju doselilo 119 katoličkih obitelji (prvotno planirano samo 109), od kojih je 30 dolazilo iz [[Elzas]]a i [[Lotaringija|Lotaringije]], 30 iz istočnog dijela [[Hünsruck]]a (gorje južno od [[Koblenz]]a), te iz Češke i Moravske.

Drugo veliko naseljavanje Nijemaca je bilo u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

Nijemci su se nalazili u južnom dijelu sela. Bili su nositeljima gospodarskog napretka.

1944. su Nijemci u najvećem broju protjerani iz Čonoplje, a postojali su i oni koji su se povukli zajedno sa povlačenjem [[Wehrmacht]]a.

=== Mađari u Čonoplji ===
Prvo veliko naseljavanje Mađara bilo je 1752.

Drugo veliko naseljavanje Slovaka bilo je u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

=== Hrvati u Čonoplji ===
U zadnjem desetljeću 17. stoljeća, iz Bosne i Hercegovine te iz Dalmacije [[franjevci]] dovode [[Hrvati|Hrvate]] [[Bunjevci|Bunjevce]] u Bačku. Doseljenici su bili obavljali graničarsku službu i štitili su Sombor od napada turske vojske. Bili su smješteni u [[Somborski šanac|Vojnom šancu oko Sombora]]. Kao nagradu za svoje ratničke zasluge, dobivali su posjede u Čonoplji i okolici.

1747., kad je osnovana današnja Čonoplja, u njoj su onda bile zabilježene sljedeće obitelji: Antolović, Bertić, Đurković, Raić, Tubić, Burnać, Džinić, Palić, Koprić, Kupković,[[Vidaković]].

U trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810., bili su i Hrvati (upisani u knjigama kao Iliri), iz skupine Bunjevaca.

Nakon austrijsko-ugarske nagodbe 1867., bački su Hrvati bili izloženi intenzivnim aktivnostima mađarskih nacionalističkih vladajućih krugova. Bili su među glavnim metama [[mađarizacija bunjevačkih Hrvata|mađarizacije]].

U četvrtom velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1945., bili su Hrvati iz [[slunj]]ske okolice i sa [[Kordun]]a.

Do pred drugi svjetski rat, Hrvati su u Čonoplji činili sedminu stanovništva i bili su treća po brojnosti zajednica.

U Čonoplji imaju kulturno-umjetničko društvo "Bunjevačka grana". Djelovalo je [[Hrvatsko kulturno društvo August Šenoa, Čonoplja|Hrvatsko kulturno društvo August Šenoa]].

O Čonoplji i čonopljanskim Hrvatima je pisao u monografiji i u svojim književnim djelima bački hrvatski književnik [[Ilija Džinić]].

=== Slovaci u Čonoplji ===
Prvo veliko naseljavanje Slovaka je bilo 1752.

Drugo veliko naseljavanje Slovaka je bilo u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

=== Srbi u Čonoplji ===
U najvećem su broju došli svršetkom Drugoga svjetskoga rata.

U četvrtom velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1945., bili su doseljeni Srbi sa Korduna i vrginmostske okolice.

U petom velikom valu naseljavanja u Čonoplju, došli su planski evakuirani Srbi iz pobunjenih dijelova Hrvatske.

=== Židovi u Čonoplji ===
Iako malobrojni, u Čonoplji su imali svoju školu 1813.

== Zanimljivosti ==
Zanimljivost ovog kraja jest [[Čonopljansko jezero]]. '80-ih godina 20. stoljeća, mjesno socijalističko poduzeće je napravilo umjetno akumulacijsko jezero pregrađivanjem kanala, radi stvaranja vodene mase za navodnjavanje njiva i voćnjaka.

Poduzeće je gospodarskom krizom propalo, a jezero je ostalo i u međuvremenu je dobilo skroz drugu svrhu - postalo je okupljalištem ljubitelja prirode i ribiča.

Čonoplja se nalazi jugozapadno od ovog jezera, a Sombor je udaljen 15 km. Zauzima površinu od 40 hektara.

== Šport ==
Čonopljanski natjecatelji u [[veliki rukomet|velikom rukometu]] su bili prvaci Jugoslavije.

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:<ref>[http://www.soinfo.org/sombor/sport/adresar/ SOinfo]</ref>
* nogomet: Sloga

== Poznate osobe ==
*[[Đuro Lončar]]
*[[Ilija Džinić]]

== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20080214100508/http://www.danas.co.yu/20060223/terazije1.html Đuvegije praznog novčanika]
*[http://www.soinfo.org/so_sela.php?selo=conoplja Čonoplja] na soinfo.org
*[http://www.feldenzer.com/tschonopel_history_page.htm Tschonopel History Page]
*[http://www.conopljanews.net/oconoplji.html Čonoplja] Povijest i nastanak
*[http://www.conopljanews.net/jezero.html Čonopljansko jezero]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Conoplja.html Čonoplja] na fallingrain.com

{{Naselja u sastavu Općine Sombor}}

[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Općina Sombor]]