Čiope - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:56:10Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:56
Redak 74:		Redak 74:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Apodidae}}~~
	*[http://commonswift.org/common_swift.html Crna čiopa.org]		*[http://commonswift.org/common_swift.html Crna čiopa.org]
	*[http://www.xeno-canto.org/browse.php?query=apodidae Glasanje čiopa] na xeno-canto.org		*[http://www.xeno-canto.org/browse.php?query=apodidae Glasanje čiopa] na xeno-canto.org

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:47:01Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čiope'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = Čiope		\| naziv = Čiope

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T23:27:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:27
Redak 28:		Redak 28:
	Neke čiope su razvile jedan oblik [[eholokacija\|eholokacije]] za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.<ref name=EoB/> Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, ''[[Aerodramus papuensis]]'', također koristi eholokaciju i izvan pećina.		Neke čiope su razvile jedan oblik [[eholokacija\|eholokacije]] za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.<ref name=EoB/> Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, ''[[Aerodramus papuensis]]'', također koristi eholokaciju i izvan pećina.

	Čiope nastanjuju sve [[kontinent]]e i mnoge [[otok]]e, osim dalekog sjevera i [[pustinja]].<ref name = H&C>{{~~Cite book~~\| last = Martins \| first = Thais \| coauthors = Mead, Christopher J. \| year = 2003 \| chapter = Swifts \| editor = [[Chris Perrins\|Perrins, Christopher]] \| title = The Firefly Encyclopedia of Birds \| publisher = Firefly Books \| pages = 346–350 \| isbn = 1-55297-777-3}}</ref> Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u [[torpor]], stanje slično [[hibernacija\|hibernaciji]].<ref name=EoB>{{~~Cite book~~\|editor=Forshaw, Joseph\|author= Collins, Charles T.\|year=1991\|title=Encyclopaedia of Animals: Birds\|publisher= Merehurst Press\|location=London\|pages= 134–136\|isbn= 1-85391-186-0}}</ref>		Čiope nastanjuju sve [[kontinent]]e i mnoge [[otok]]e, osim dalekog sjevera i [[pustinja]].<ref name = H&C>{{Citiranje knjige\| last = Martins \| first = Thais \| coauthors = Mead, Christopher J. \| year = 2003 \| chapter = Swifts \| editor = [[Chris Perrins\|Perrins, Christopher]] \| title = The Firefly Encyclopedia of Birds \| publisher = Firefly Books \| pages = 346–350 \| isbn = 1-55297-777-3}}</ref> Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u [[torpor]], stanje slično [[hibernacija\|hibernaciji]].<ref name=EoB>{{Citiranje knjige\|editor=Forshaw, Joseph\|author= Collins, Charles T.\|year=1991\|title=Encyclopaedia of Animals: Birds\|publisher= Merehurst Press\|location=London\|pages= 134–136\|isbn= 1-85391-186-0}}</ref>

	Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na [[bumerang]]. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.<ref name=EoB/>		Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na [[bumerang]]. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.<ref name=EoB/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-24T00:40:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Čiope
| slika = Apus apus 01.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = [[Crna čiopa]], ''Apus apus''<br/>Obratiti pažnju na drugačiji oblik krila od lastavice.
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[ptice|Aves]]
| ordo = [[Čiopašice|Apodiformes]]
| familia = '''Apodidae'''
| familia_autorstvo= [[Ernst Hartert|Hartert]], [[1897.]]
| razdioba_stupanj = Rodovi
| razdioba =
Vidjeti u tekstu.
}}

'''Čiope''' ([[Latinski jezik|lat.]] Apodidae) su porodica [[ptice|ptica]] izuzetno prilagođenih životu u zraku. Veoma su slične [[lastavice|lastavicama]], ali uopće nisu u srodstvu ni sa jednom [[vrapčarke|vrapčarkom]]; čiope su svrstane u odvojeni red [[Apodiformes]], koji dijele sa [[kolibrići]]ma. Ćubaste čiope su srodne pravim čiopama, ali tvore odvojenu porodicu, [[Hemiprocnidae]].

Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su uslijed [[Konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]; i jedne i druge love kukce u letu.

Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog απους, ''apus'', što znači "bez [[stopalo|stopala]]", jer čiope imaju veoma kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u [[Srednji vijek]] i ponekada se prikazivala na [[grb]]ovima.

== Opis ==
[[Datoteka:Apus pallidus -Greece-8.jpg|thumb|left|240px|''[[Apus pallidus]]'' u [[grčka|Grčkoj]]]]
Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste, poput ''[[Hirundapus caudacutus]]'', su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti na 5 do 14 metara u sekundi, a može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa pređe barem 200 000 km.<ref>[[Ross Piper|Piper, Ross]] (2007), ''Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals'', [[Greenwood Press (izdavač)|Greenwood Press]].</ref>

Neke čiope su razvile jedan oblik [[eholokacija|eholokacije]] za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.<ref name=EoB/> Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, ''[[Aerodramus papuensis]]'', također koristi eholokaciju i izvan pećina.

Čiope nastanjuju sve [[kontinent]]e i mnoge [[otok]]e, osim dalekog sjevera i [[pustinja]].<ref name = H&C>{{Cite book| last = Martins | first = Thais | coauthors = Mead, Christopher J. | year = 2003 | chapter = Swifts | editor = [[Chris Perrins|Perrins, Christopher]] | title = The Firefly Encyclopedia of Birds | publisher = Firefly Books | pages = 346–350 | isbn = 1-55297-777-3}}</ref> Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u [[torpor]], stanje slično [[hibernacija|hibernaciji]].<ref name=EoB>{{Cite book|editor=Forshaw, Joseph|author= Collins, Charles T.|year=1991|title=Encyclopaedia of Animals: Birds|publisher= Merehurst Press|location=London|pages= 134–136|isbn= 1-85391-186-0}}</ref>

Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na [[bumerang]]. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.<ref name=EoB/>

Mnoge vrste lijepe svoje [[gnijezdo]] za vertikalnu površinu, a rod ''[[Aerodramus]]'' koristi samo taj materijal za njegovo pravljenje; ljudi skidaju ta gnijezda i od njih prave supu. Ptići se izlegu nakon 19 do 23 [[dan]]a, a mladi napuštaju gnijezdo nakon još šest do osam tjedana. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih.<ref name=EoB/>

== Sistematika i evolucija ==
Čiope i ćubaste čiope se već dugo smatraju srodnicima kolibrića, što je potvrđeno otkrićem [[Jungornithidae]], koji su čiopama slični srodnici kolibrića, i primitivnih kolibrića poput ''[[Eurotrochilus]]''. Tradicionalna taksonomija svrstava porodicu kolibrića (Trochilidae) u isti red kao i čiope i ćubaste čiope (i nijedne druge ptice); [[Sibley-Ahlquist taksonomija]] tretira ovu grupu kao nadred u kojem se red čiopa naziva Trochiliformes.

Taksonomija čiopa je većinom komplicirana, a granice između vrsta i rodova se mnogo disputiraju, posebno među rodovima ''[[Aerodramus]]'', ''[[Hydrochous]]'', ''[[Schoutedenapus]]'' i ''[[Collocalia]]''. Analiziranje ponašanja i vokalizacije je komplikovano zbog česte paralelne evolucije; analize različitih morfoloških osobina i [[DNK]] sekvenci dovele su do dvomislenih i djelomično kontradiktornih rezultata (Thomassen ''et al.'', 2005).

Čiopašice su postale raznovrsnije tijekom [[eocen]]a, na čijem kraju su postojale sve današnje porodice; fosilni rodovi pronađeni su u cijeloj umjerenoj [[europa|Europi]], između današnje [[danska|Danske]] i [[francuska|Francuske]], poput primitivnog ''[[Scaniacypselus]]a'' (rani – srednji eocen) i modernijeg ''[[Procypseloides]]a'' (kasni eocen/rani [[oligocen]] – rani [[miocen]]). Jedan pretpovijesni rod koji se često pripaja čiopama, ''[[Primapus]]'' (rani eocen, [[Engleska]]), možda je dalji predak.

=== Taksonomija ===
'''Tribus Cypseloidini'''
* Rod ''[[Cypseloides]]'' (9 – 10 vrste)
* Rod ''[[Streptoprocne]]'' (3 – 4 vrste)

'''Tribus Collocalini'''
* Rod ''[[Collocalia]]'' (3 – 4 vrste)
* Rod ''[[Aerodramus]]'' (oko 25 vrsta, ponekada se svrstavaju u ''Collocalia'')
* Rod ''[[Hydrochous]]''
* Rod ''[[Schoutedenapus]]'' (2 vrste)

'''Tribus Chaeturini'''
* Rod ''[[Mearnsia]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Zoonavena]]'' (3 vrste)
* Rod ''[[Telacanthura]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Rhaphidura]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Neafrapus]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Hirundapus]]'' (4 vrste)
* Rod ''[[Chaetura]]'' (12 vrsta)

'''Tribus Apodini'''
* Rod ''[[Aeronautes]]'' (3 vrste)
* Rod ''[[Tachornis]]'' (3 vrste)
* Rod ''[[Panyptila]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Cypsiurus]]'' (2 vrste)
* Rod ''[[Apus (genus)|Apus]]'' (oko 17 vrsta)

== Izvori ==
{{izvori}}
* '''Chantler''', Phil & '''Driessens''', Gerald (2000): ''Swifts : a guide to the swifts and treeswifts of the world''. Pica Press, Mountfield, East Sussex. {{ISBN|1-873403-83-6}}
* '''Thomassen''', Henri A.; Tex, Robert-Jan; de Bakker, Merijn A.G. & Povel, G. David E. (2005): Phylogenetic relationships amongst swifts and swiftlets: A multi locus approach. ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' '''37'''(1): 264–277.  (HTML abstract)

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Apodidae}}
*[http://commonswift.org/common_swift.html Crna čiopa.org]
*[http://www.xeno-canto.org/browse.php?query=apodidae Glasanje čiopa] na xeno-canto.org
*[http://www.hikingsanfrancisco.com/outdoors/swift_bird.php Grupe posmatrača ptica]

[[Kategorija:Čiope| ]]
[[Kategorija:Čiopašice]]