Čibča - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:49:43Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čibča'''-->~~[[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg\|mini\|Zlatna splav na jezeru Guatavita. Indijanci Chibcha, Kolumbija]]		[[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg\|mini\|Zlatna splav na jezeru Guatavita. Indijanci Chibcha, Kolumbija]]
	'''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča), indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] u Cordillerama [[Kolumbija\|Kolumbije]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11605 \|title=Chibcha \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije s razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom. Znali su topiti i lijevati [[zlato]] i [[bakar (element)\|bakar]], te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536.]] i [[1541.]] udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija\|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:		'''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča), indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] u Cordillerama [[Kolumbija\|Kolumbije]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11605 \|title=Chibcha \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije s razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom. Znali su topiti i lijevati [[zlato]] i [[bakar (element)\|bakar]], te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536.]] i [[1541.]] udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija\|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:
	*1) Bacatá (ili) Bogotá: ova konfederacija imala je 20 plemena pod vodstvom zipe (zipa), područje je pripadalo departmanu [[Cundinamarca]].		*1) Bacatá (ili) Bogotá: ova konfederacija imala je 20 plemena pod vodstvom zipe (zipa), područje je pripadalo departmanu [[Cundinamarca]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T21:31:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 21:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čibča'''-->[[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg\|mini\|Zlatna splav na jezeru Guatavita. Indijanci Chibcha, Kolumbija]]		<!--'''Čibča'''-->[[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg\|mini\|Zlatna splav na jezeru Guatavita. Indijanci Chibcha, Kolumbija]]
	'''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča), indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] u Cordillerama [[Kolumbija\|Kolumbije]].<ref name="LZMK">{{~~cite web~~\|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11605 \|title=Chibcha \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije s razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom. Znali su topiti i lijevati [[zlato]] i [[bakar (element)\|bakar]], te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536.]] i [[1541.]] udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija\|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:		'''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča), indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] u Cordillerama [[Kolumbija\|Kolumbije]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11605 \|title=Chibcha \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije s razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom. Znali su topiti i lijevati [[zlato]] i [[bakar (element)\|bakar]], te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536.]] i [[1541.]] udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija\|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:
	*1) Bacatá (ili) Bogotá: ova konfederacija imala je 20 plemena pod vodstvom zipe (zipa), područje je pripadalo departmanu [[Cundinamarca]].		*1) Bacatá (ili) Bogotá: ova konfederacija imala je 20 plemena pod vodstvom zipe (zipa), područje je pripadalo departmanu [[Cundinamarca]].
	*2) Hunza (ili) Tunja: na sjeveru departmana [[Cundinamarca (departman)\|Cundinamarca]] i velikom dijelu departmana [[Boyacá (departman)\|Boyacá]]. Vladar se zvao [[Zaque]].		*2) Hunza (ili) Tunja: na sjeveru departmana [[Cundinamarca (departman)\|Cundinamarca]] i velikom dijelu departmana [[Boyacá (departman)\|Boyacá]]. Vladar se zvao [[Zaque]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:07:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg|mini|Zlatna splav na jezeru Guatavita. Indijanci Chibcha, Kolumbija]]
'''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča), indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] u Cordillerama [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="LZMK">{{cite web|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11605 |title=Chibcha |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije s razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom. Znali su topiti i lijevati [[zlato]] i [[bakar (element)|bakar]], te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536.]] i [[1541.]] udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:
*1) Bacatá (ili) Bogotá: ova konfederacija imala je 20 plemena pod vodstvom zipe (zipa), područje je pripadalo departmanu [[Cundinamarca]].
*2) Hunza (ili) Tunja: na sjeveru departmana [[Cundinamarca (departman)|Cundinamarca]] i velikom dijelu departmana [[Boyacá (departman)|Boyacá]]. Vladar se zvao [[Zaque]].
*3) Tundama (ili) Duitama.
*4) Sogamoso (ili) Iraca.
*5) Konfederacija Indijanaca [[Guanes]], činili su podgrupu Muisca s rijeka Suarez i [[Chicamocha (rijeka)|Chicamocha]], te području Leride ([[Lérida]]) i [[Norte de Santander]]a<ref>[http://www.galeon.com/culturasamerica/Muiscas.htm Cultura Muisca]</ref>.

== Privreda ==
Kukuruz je bio glavna kultura Chibcha, zatim nekoliko vrsta [[krumpir|krumpira]] (bijele, žute i purpurne boje), [[manioka]], '[[arracacha]]' , više vrsta graha i drugo. [[Koka]] se također uzgajala, a koristila se u njihovim vjerskim obredima. Lišće koke, miješano s krečom, neprekidno se žvakalo kao i kod drugih andskih skupina; koristili su i daturu. Sol su također znali proizvoditi. Slanu vodu koju su nalazili po izvorima ili jezercima stavljali su u glinene lonce i držali iznad vatre dok ne ispari. Lonac je kasnije trebalo razbiti da bi se došlo do soli. Ovaj opis dao je Castellanos ([[1886.]]), a za njega je čuo i Piedrahita ([[1942.]]). Lov, (zec, medvjed, puma, jaguar i neke vrste svinja) opskrbljivali su ih svježim mesom. Ribe i neke vrste ptica također su se koristile u prehrani.

== Kuće i naselja ==
Kuće Chibcha bile su ovalne, četiri kose krovne grede davale su krovu oblik piramide, bili su pokriveni slamom ili travom. Drvene nastambe obljepljivane su mješavinom gline i trave. Prozori i vrata bili su maleni. Vrata su bila učinjena od trske i mogla su se zatvoriti drvenim kvakama. Kuće Chibcha, po Epitomi (Epitome, [[1920.]]), bile su najmanje dvosobne, jedna za muškarca, druga za njegovu ženu ili žene. Svetišta (hramovi) ovih Indijanaca bili su veoma veliki, drveni, s pokrivenim krovom. Palača caciquea (izg. kasik) u Bogoti imala je čak 14 vratiju. Središte Chibcha, [[Bogotá]], imala je 20.000 kuća ili obitelji, neki njihovi drugi gradovi nisu bili mnogo manji. Naselja su bila zaštićena palisadama od velikih balvana zabijenih u zemlju.

== Odjeća ==
Odijeća Chibcha bila je od pamuka ili kože, vune nisu imali. Dezene su bojili biljnom crnom (od jague; Genipa americana) i crvenom (Bixa orellana) bojom. Klasne razlike su se također odražavale i u dezenima na nošnji. Četvrtasti komad platna vezan oko pojasa činio je tubularnu tuniku koja je dosezala do koljena. Gornji dio tijela pokrivali su platnom koje su na ramenu vezali u čvor. Ženska tubularna suknja od pamuka oko pojasa učvršćena je širokim pojasom. Gornji dio tijela žene su štitile četvrtastim plaštevima (ogrtačima) i grudi 'grudnjacima' od zlatnih ili srebrnih pločica lima. Svoju odjeću Chibche su dobili od Bochice, ovo božanstvo kada je došlo među njih hodalo je u uniformi kakvu su oni preuzeli od njega, bio je bos. Chibche nisu nosili sandale kao susjedna plemena, jer ih nije nosio ni Bochica. Napraviti su ih sigurno znali.

== Tehnologija i trgovina ==

Zlato, srebro i bakar imalo je najveću vrijednost i religiozno značenje. Izrađivale su se figure idola i životinja. Rudnici su bili pod kontrolom grada [[Tunja]] (izgovor tunha), najpoznatiji su [[Rudnik|rudnici]] Somondoco. Rudarski su se poslovi obavljali naravno u sezoni kiša, kada je bilo obilja vode radi ispiranja. Lončarstvo nije imalo mnogo ukrasa, bili su to predmeti koji su se koristili u kućanskim poslovima, a ne u dekorativne svrhe, prvenstveno za kuhanje hrane i slane vode, radi soli. Trgovina je također bila razvijena, tržnice su često bile raspoređene oko gradova na granici Chibcha teritorija, kako bi se mogla odvijati trgovina s okolnim plemenima. Glavna trgovačka roba bile su [[koka]] i [[sol]] koja je bila najfinija u ovim krajevima.

== Politika ==

Politička uprava kod Chibcha razlikovala se između Bogote, feudalne države i apsolutne monarhije, te na drugu stranu Tunje, koja je bila savez slobodnih gradova. Vladari Bogote živjeli su u mnogoženstvu dok je u Tunji vladao celibat.

== Religija ==
Chibche su bili mnogobošci, a [[Bochica]], sunčevo božanstvo, imao je najvažniju ulogu i bio je civilizator ovoga naroda. Ostala božanstva bila su: [[Chibchacum]], bio je zadužen da nosi Zemlju na ramenima, prilikom premještanja Zemlje s ramena na rame, dolazilo bi do potresa. Chibchacum je bio i zaštitnik farmera i trgovaca; [[Chía]], božica Mjeseca; [[Chimingagua]], prema nekima vrhovno božanstvo; [[Bachue]], majka božica.
Chibche su vjerovali da duše nakon smrti odlaze u 'zemlju mrtvih' u središtu zemlje, gdje ih čeka zemlja koju moraju obrađivati. Da bi došli u podzemni svijet oni moraju prijeći preko jedne široke rijeke. Rijeku prelaze u čamcima od paučine.
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20021212194509/http://www.geocities.com/klausnewmark/chibcha.htm Kultura]
*[http://www.proel.org/mundo/chibcha.htm Jezik]
*[http://www.bogota-dc.com/history/bog-his.htm Bogota, povijest ]
*[http://pwp.supercabletv.net.co/garcru/colombia/Colombia/indios.html Población Indigena Colombiana]

[[Kategorija:Chibchan]]
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]
[[Kategorija:nestali narodi]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]