<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%C4%8Ci%C4%8Doka</id>
	<title>Čičoka - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%C4%8Ci%C4%8Doka"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C4%8Ci%C4%8Doka&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-26T03:19:55Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C4%8Ci%C4%8Doka&amp;diff=473186&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =&#039;&#039;Čičoka&#039;&#039; | slika        = Sunroot top.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =Čičoka |...«.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C4%8Ci%C4%8Doka&amp;diff=473186&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-08T12:51:24Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =&amp;#039;&amp;#039;Čičoka&amp;#039;&amp;#039; | slika        = Sunroot top.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =Čičoka |...«.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja         =lightgreen&lt;br /&gt;
| naziv        =&amp;#039;&amp;#039;Čičoka&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| slika        = Sunroot top.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 200px&lt;br /&gt;
| slika_opis   =Čičoka&lt;br /&gt;
| status       =&lt;br /&gt;
| regnum       =[[Plantae]]&lt;br /&gt;
| divisio      =[[Tracheophyta]]&lt;br /&gt;
| classis      =[[Magnoliopsida]]&lt;br /&gt;
| ordo         =[[Asterales]]&lt;br /&gt;
| familia      =[[Asteraceae]]&lt;br /&gt;
| genus        =&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Helianthus]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| species      =&amp;#039;&amp;#039;H. tuberosus&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| subspecies   =&lt;br /&gt;
| dvoimeno     =&amp;#039;&amp;#039;Helianthus tuberosus&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| dvoimeno_autorstvo =&lt;br /&gt;
| karta_raspon =&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Čičoka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (gomoljasti suncokret, slatki krumpir, topinambur, lat. &amp;#039;&amp;#039;Helianthus tuberosus&amp;#039;&amp;#039;), vrsta je [[suncokret]]a udomaćena u istočnoj Sjevernoj Americi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Botanički pripada obitelji glavočika (Asteraceae - Compositae). Biljka se zbog jestivog i ljekovitog [[gomolj]]astog [[korijen]]a danas kultivira širom svijeta, a američki su je [[Indijanci]] uzgajali i prije dolaska europskih doseljenika. Samuel de Champlain je prvi istraživač koji je opisao i prenio čičoku u Francusku 1609. [[Stabljika]] čičoke (ovisno o vrsti i uvjetima rasta) može dosegnuti visinu i od 5 m. Biljka u Hrvatskoj cvate najčešće u 9. i 10. mjesecu žutim cvjetovima promjera od 3 do 8 cm. Gomolji mogu varirati bojom, formom, veličinom i vremenom dozrijevanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razmnožava se isključivo vegetativno, dakle gomoljima. Oni sadrže [[inulin]], a složenim procesima inulin se pretvara u [[Fruktoza|fruktozu]] te se zbog toga gomolji preporučaju za prehranu [[dijabetičar]]a. Postoji mnoštvo kultiviranih sorti koje se komercijalno uzgajaju, a razlikuju se po boji gomolja na bijele, ružičaste i žute( po nekim podacima oko 300 sorata ).U Rusiji su uzgojeni i hibridi čičoke i suncokreta.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Silaža stabljika i listova koristi se u nekim državama kao krma u prehrani stoke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od europskih zemalja na većim površinama uzgaja se u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Slovačkoj, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Gomolji se prvenstveno koriste u farmaceutskoj industriji kod proizvodnje različitih ljekovitih pripravaka, za ekstrakciju inulina te za prozvodnju [[bioetanol]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod nas raste i u podivljaloj formi, primjerice uz Savu oko Zagreba. Ubraja se u [[Invazivna vrsta|invazivne vrste]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sastav ==&lt;br /&gt;
Gomolji sadrže do 3 % bjelančevina,mineralne soli,inulin  ( 16 - 18 %), fruktozu(2,5 - 3,5 %), mikroelemente, 2—4 % dušičnih tvari. Sadrže vitamin B1,  C, karotin.Također su bogati mineralnim tvarima:kalijem – 47,7%, fosforom – 3,7%, silicijem – 10,0%,željezom – 3,7 %, kalcijem – 3,3%.&amp;lt;ref name=&amp;quot;#1&amp;quot;&amp;gt;http://lektrava.ru/encyclopedia/topinambur/  Pristupljeno 6. studenoga 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uporaba za jelo ==&lt;br /&gt;
Gomolji se konzumiraju sirovi, kuhani, prženi i pirjani, a od njih pripremaju se i salate, voćni napici, čaj, kava te kvas, rusko bezalkoholno piće od raženog kruha. Osim toga, čičoka se može i sušiti. Prženi gomolj ima okus poput slatkog prženog krumpira. Priprema se i čips od čičoke. Za razliku od krumpira, iskopana čičoka ne može stajati duže vrijeme. Zamrznuti gomolji dobivaju slatki okus, jer se tijekom hidroliznog raspadanja inulina stvara fruktoza. U SAD-u se iz gomolja priprema dijetalna zamjena za kavu, slično cikoriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ljekovitost ==&lt;br /&gt;
Čičoka ima širok spektar terapijskog djelovanja : imunostimulirajuće, sedativno, tonificira, aterosklerotično, hipoglikemičko, laksativno. Ulje čičoke stabilizira šećer i kolesterol, kao i metabolizam, uklanja radionukleide, potiče regeneraciju tkiva i normalizira crijevnu mikrofloru,hranjiva je podloga i građevinski materijal za epitel crijeva te povećava imunitet i hemoglobin, povećava apsorpciju kalcija i magnezijevih iona koja je važna za prevenciju osteoporoze, smanjuje apetit i time pridonosi brzoj zasićenosti tijela hranom. Infuzija i dekokt imaju laksativni učinak, eliminiraju zatvor, bolove u trbuhu,  smanjuje bore. Učinkovito zadovoljava potrebu za ugljikohidratima i ne povećava razinu glukoze u krvi i stimulira proizvodnju inzulina, sprječava pretilost i taloženje soli, neutralizira toksine i teške metale.&amp;lt;ref name=&amp;quot;#1&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dodatna literatura ==&lt;br /&gt;
* Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.&lt;br /&gt;
*Konstantinov, J., Celebnie svoistva topinambura, Moskva 2017.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://www.gastro.hr/Cicoka-200.aspx# Gastro.hr - Čičoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131031211910/http://www.gastro.hr/Cicoka-200.aspx |date=31. listopada 2013. }} {{hrv oznaka}}&lt;br /&gt;
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Helianthus+tuberosus PFAF database Helianthus tuberosus] {{engl}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Suncokret]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Invazivne vrste]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Flora Sjeverne Amerike]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>