Česi - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:18, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T02:18:55Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:18
Redak 1:		Redak 1:
	Česi''' su [[zapadni Slaveni\|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka\|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka\|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada\|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina\|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka\|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija\|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska\|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija\|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija\|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam\|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo\|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Bohemije, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha (Bohemaca) isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata.		'''Česi''' su [[zapadni Slaveni\|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka\|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka\|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada\|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina\|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka\|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija\|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska\|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija\|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija\|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam\|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo\|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Bohemije, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha (Bohemaca) isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata.

	== Ime ==		== Ime ==
Redak 19:		Redak 19:
	=== Dinastija Přemyslovića – pojava Čeha ===		=== Dinastija Přemyslovića – pojava Čeha ===

	Propašću Velikomoravske kneževine češkom zemljom zavladala je dinastija [[Přemyslovići\|Přemyslovića]] koja vlada od 9. stoljeća do [[1306.]] Oko [[880.]] princ Bořivoj utemeljuje Praški kastel, grade se crkve i [[973.]] utemeljuje Praška biskupija. Češka napreduje u vremenu Přemyslovića, i kulturno i ekonomski i politički. Godine 1085 [[Vratislav II.]] postaje prvi češki kralj. [[Prag]] svom razvoju zahvaljuje položaju važnog ~~raskršća~~ nekoliko trgovačkih ~~putova~~. Godine [[1172.]] preko rijeke [[Vltava\|Vltave]] gradi se prvi kameni most (Juditin most; Judith Bridge) na mjestu kojega je kasnije izgrađen Karlov most. Stari grad (Staré město) izgrađen je [[1234.]] a Mali Grad (Malá Strana) [[1257.]] godine. Tokom kraljevanja [[Přemysl Otakar II\|Přemysla Otakara II.]] sredinom 13. stoljeća, Češko kraljevstvo širi se osobito prema [[Mediteran]]u. Dinastija je izumrla smrću Vaclava III, [[1306.]] godine. Přemyslovići su postavili temelje nastanku Češke i češkog naroda.		Propašću Velikomoravske kneževine češkom zemljom zavladala je dinastija [[Přemyslovići\|Přemyslovića]] koja vlada od 9. stoljeća do [[1306.]] Oko [[880.]] princ Bořivoj utemeljuje Praški kastel, grade se crkve i [[973.]] utemeljuje Praška biskupija. Češka napreduje u vremenu Přemyslovića, i kulturno i ekonomski i politički. Godine 1085 [[Vratislav II.]] postaje prvi češki kralj. [[Prag]] svom razvoju zahvaljuje položaju važnog križanja nekoliko trgovačkih puteva. Godine [[1172.]] preko rijeke [[Vltava\|Vltave]] gradi se prvi kameni most (Juditin most; Judith Bridge) na mjestu kojega je kasnije izgrađen Karlov most. Stari grad (Staré město) izgrađen je [[1234.]] a Mali Grad (Malá Strana) [[1257.]] godine. Tokom kraljevanja [[Přemysl Otakar II\|Přemysla Otakara II.]] sredinom 13. stoljeća, Češko kraljevstvo širi se osobito prema [[Mediteran]]u. Dinastija je izumrla smrću Vaclava III, [[1306.]] godine. Přemyslovići su postavili temelje nastanku Češke i češkog naroda.

	=== Procvat - Karlo IV. ===		=== Procvat - Karlo IV. ===

WikiSysop: bnz

2022-03-20T19:04:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 19:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Česi'''-->'''~~Česi''' su [[zapadni Slaveni\|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka\|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka\|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada\|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina\|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka\|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija\|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska\|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija\|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija\|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam\|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo\|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Bohemije, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha (Bohemaca) isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata.		Česi''' su [[zapadni Slaveni\|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka\|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka\|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada\|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina\|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka\|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija\|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska\|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija\|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija\|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam\|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo\|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Bohemije, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha (Bohemaca) isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata.

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T04:50:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Česi''' su [[zapadni Slaveni|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Bohemije, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha (Bohemaca) isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata.

== Ime ==

Porijeklo imena Česi je predmet rasprave i pokušava se objasniti na različite načine. Prema Slavíku Jagiću, kratica je od imena kao što su Čestislav ili Česta. Hošek smatra da je neobična izvedenica od člověk, pa bi trebala značiti 'ljudi'. Ako se osvrnemo na druge jezike i narode vidjet ćemo da u lezgijskom jeziku (pripada kavkaskima) 'čih' znači čovjek, a kod [[Čerkezi|Čerkeza]] ima i pleme [[Dzih]]. N. Županić, vjerojatno zbog ovoga, pa i još neki tražili su porijeklo čeških predaka među kavkaskim narodima. [[Felipe Fernández-Armesto]] međutim tvrdi, da su preci Čeha došli na sadašnje područje negdje od 3. do 6. stoljeća, u jednoj od seoba iz Srednje Azije. Etnonim Dzih, lezgijska riječ 'čih' i češka 'Čech'; u pl Češi ili Čechové, svakako su slične, ali je pitanje jesu li iz istog porijekla ili su sasvim slučajne Mnogi narodi i dan-danas, nose kao vlastite, imena koji su im nakalemili drugi narodi, koji su manje ili više bili s njima u kontaktu. Česi danas sebe nazivaju Češi dok su na engleskom jeziku nazivani Czechs.

== Kratka povijest ==

=== Dolazak prvih Slavena - Velikomoravska kneževina ===

Povijest Čeha započinje [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravskom kneževina]] (Velkomoravská říše) koje je oko [[830.]] utemeljeno u području duž rijeke [[Morava (Češka)|Morave]], pritoke [[Dunav]]a. Utemeljitelj [[Mojmir]] postepeno širi carstvo preko današnje Bohemije, [[Slovačka|Slovačke]], južne [[Poljska|Poljske]] i zapadne [[Mađarska|Mađarske]].

Prvotni stanovnici do doseljenja Slavena bili su pak [[Kelti]] iz plemena Boii koji su tu obitavali negdje od 4. stoljeća prije Krista i iz čijeg je imena nastala riječ [[Bohemija]]. Navala [[Germani|Germana]] protjerala je Boje, a već u 6. stoljeću naseljavaju je prvi Slaveni. Potrebno je ovdje dodati da je u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] franački trgovac [[Samo]], ujedinio slavenska plemena pod svoje carstvo i potukao [[Avari|Avare]] na današnjem području Mađarske. Mojmirov nasljednik [[Rastislav]] u strahu od germanskog utjecaja zatražio je od bizantskog cara da mu pošalje dvojicu misionara. Iz [[Carigrad]]a su stigli [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]] da šire Istočno kršćanstvo. Ovi su sastavili ćirilično pismo koje je još u upotrijebi u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Nakon Ćirilove smrti [[885.]] usvojena je rimokatolička religija a ćirilični alfabet zamijenjen je latinicom. Velikomoravska kneževina uskoro propada, godine [[907.]] Stižu stepski ratnici Mađari.

''Popis čeških plemena:''

[[Chorwaci]] (Charváti; bez sumnje Hrvati), [[Deczanie]], [[Dulebowie]] (Duljebi), [[Lemuzowie]] (Lemuzi), [[Litomierzyce]], [[Łuczanie]] (Lučané), [[Pszowianie]], [[Siedliczanie]], [[Zliczanie]] (Zličania).

=== Dinastija Přemyslovića – pojava Čeha ===

Propašću Velikomoravske kneževine češkom zemljom zavladala je dinastija [[Přemyslovići|Přemyslovića]] koja vlada od 9. stoljeća do [[1306.]] Oko [[880.]] princ Bořivoj utemeljuje Praški kastel, grade se crkve i [[973.]] utemeljuje Praška biskupija. Češka napreduje u vremenu Přemyslovića, i kulturno i ekonomski i politički. Godine 1085 [[Vratislav II.]] postaje prvi češki kralj. [[Prag]] svom razvoju zahvaljuje položaju važnog raskršća nekoliko trgovačkih putova. Godine [[1172.]] preko rijeke [[Vltava|Vltave]] gradi se prvi kameni most (Juditin most; Judith Bridge) na mjestu kojega je kasnije izgrađen Karlov most. Stari grad (Staré město) izgrađen je [[1234.]] a Mali Grad (Malá Strana) [[1257.]] godine. Tokom kraljevanja [[Přemysl Otakar II|Přemysla Otakara II.]] sredinom 13. stoljeća, Češko kraljevstvo širi se osobito prema [[Mediteran]]u. Dinastija je izumrla smrću Vaclava III, [[1306.]] godine. Přemyslovići su postavili temelje nastanku Češke i češkog naroda.

=== Procvat - Karlo IV. ===

Dinastija Přemyslovića nestaje sa scene, a na češki tron zasjeo je [[Ivan Luksemburški]] koji je vladao od [[1310.]] do [[1346.]] Tokom tog perioda Češka se širi a Prag se razvija, utemeljuju se 1320. poznati Hradčany. Karlo IV je Ivanov sin i u njegovo doba Češka doživljava zlatno doba svoje povijesti. [[Karlo IV,. car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] bio je visoko-obrazovani čovjek, poliglot koji se služi s pet jezika, izvrstan diplomat i vrlo dobar kralj. Utemeljitelj je [[Prag|Praga]] koji postaje kulturno središte središnje [[Europa|Europe]] i jedan od najprosperitetnijih gradova svog vremena. U zemlji službeni jezik postaje češki zajedno s njemačkim i latinskim. Položaj [[Bohemija|Bohemije]] je čvrst. Karlo IV nastavlja s gradnjom, među njima i veoma poznata [[Katedrala svetog Vida]], na mjestu Juditinog mosta gradi se Karlov most. Karla IV prozvali su 'ocem češkog naroda'. Nakon njegove smrti na tronu je [[Vaclav IV.]] Čehe čekaju [[Husitski ratovi]].

=== Husiti ===

Petnaesto stoljeće obilježeno je sukobima protestanata i katolika. Na početku stoljeća, reformistički pokret počinje vodstvom svećenika [[Jan Hus|Jana Husa]], koji je počeo govoriti protiv korupcije u katoličkoj crkvi, zbog čega su ga [[1415.]] spalili na lomači.
Ubojstvo Husa potaknulo je njegove sljedbenike na masovne proteste, njih danas poznajemo kao [[Husiti|husite]].
Godine [[1419.]] dolazi do poznate prve [[Praška defenestracija|Praške defenestracije]] (manje poznata riječ, od lat. de + Fenestra = prozor; doslovno izbaciti kroz prozor) kada Husiti izbacuju kroz prozor gradske vijećnice sedmoricu vijećnika ([http://www.s-3gim.mb.edus.si/GVS/GVS/sjk/neumetnostno/defenestr.htm]). Započinje vjerski rat od [[1420.]] do [[1434.]] Uništeni su mnogi povijesni artefakti i literatura. Na koncu konflikti završavaju. Husitski protestanti [[1458.]] biraju novog kralja, [[Juraj Podjebradski|Jurja Podjebradskog]], Juraj se pokazao dobrim, vodi politiku mira i nastoji ujediniti cijelu Europu u jednu naciju mira. Poslije njegove smrti [[protestanti]] i katolici su živjeli u miru.

=== Habsburgovci ===

[[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I. Habsburški]] nasljeđuje na češkom tronu [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]], koji je poginuo u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] 1526. godine. Ovime započinje nova etapa u životu Čeha i Češke. Habsburgovci su vladali sve do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno [[1918.]] Glavni grad postaje [[Beč]], a Prag postaje rekreativno središte, Rekonstruira se u renesansnom stilu i gradi Kraljevski vrt, 'Belvedere'. Godine [[1576.]] na prijestolju je [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] koji ponovno svu moć države seli u Prag. Ponovno nastupa zlatno češko doba. Rudolf je zainteresiran samo za umjetnost i nauku i ne troši mnogo svoga vremena na kraljevske dužnosti. Prag postaje centar nauke i alkemije. Iz tog vremena potječe i legenda o [[Golem]]u (biće od gline koje štiti Židove od pogroma, vidi Kabala i Rabbi Loew), posjećuju ga i znanstvenici [[Tycho Brahe]] i [[Johannes Kepler]].
U vrijeme Rudolfovog nasljednika [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matije]] dolazi do Druge defenestracije u Pragu (1618). Kroz prozor je ovaj puta bačeno nekoliko Matijinih guvernera, ali su pali na hrpu smeća i preživjeli. Protestanti kulminiraju [[Bitka na Bijeloj gori|bitkom na Bijeloj gori]] [[1620.]] u kojoj su im Habsburgovci nanijeli težak poraz. Ipak ova bitka rezultira [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]]. 27 protestantskih vođa smaknuto je na Starom gradskom trgu u petom mjesecu 1621. godine. Sve religije, osim katoličke, stavljene su izvan zakona. Češki jezik i nacionalna samosvijest gušene su sljedećih stopedeset godina. Prag gubi na važnosti. Čehe čeka 'doba tame' ('doba temna'). Godine poboljšanja počinju tek dolaskom [[Marija Terezija|Marije Terezije]] koja je vladala od [[1740.]] do 1780. Ona i njezin sin [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ([[1780.]] – [[1790.]]) provode neke reforme, među kojima i smanjenje crkvene moći i protjerivanje (1773) Isusovaca iz zemlje i izdavanje 'Edikta tolerancije' [[1781.]] godine, koje jamče politička i religiozna prava vjerskih manjina. Četiri nezavisna urbana područja Praga (Stari grad, Malá Strana, Hradčany i Novi grad) su ujedinjeni pod Josipom II. Godine [[1787.]] grad posjećuje [[Wolfgang Amadeus Mozart]], gost je Dušeka (Dušeki), vodećih čeških glazbenika u njihovoj vili Bertramka ([http://www.bertramka.cz/nabidka_en.asp]). Njegova opera [[Don Giovanni]] ima premijeru u Državnom kazalištu.

=== Nacionalni preporod ===

Nacionalni pokret (národní obrození) započinje krajem 18. stoljeća, pokušava se u život opet povratiti češki jezik, kultura i nacionalni identitet. Ovome se osobito posvećuje [[Josef Jungmann]]. On nastoji uvesti češki jezik u škole, na drugoj strani povjesničar [[František Palacký]] piše 'Povijest Češkog naroda). Češki jezik vraća se u život novelisticom [[Božena Němcová]], tu su i pjesnik [[Karel Hynek Mácha]], politički kolumnist [[Karel Havlíček]] Borovský i drugi. Prvi rječnik češkog jezika (Czech-German Dictionary) sastavio je [[Josef Jungmann]] izdan u pet tomova (svezaka) od 1834. do 1839. Otvaraju se češke institucije,; Nacionalno kazalište (1883) i Nacionalni muzej (1890). Industrija napreduje, grade se tvornice. Godine [[1845.]] Otvorena je pruga između Beča i [[Prag]]a. Rastuća industrija rezultira i porastom praške urbane populacije koja dolazi sa sela. Početak kraja habsburške dinastije je ubojstvo [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinanda]] 1914. Na vrata Europe kuca Prvi svjetski rat.

=== Prva republika ===

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] raspala se [[Austro-Ugarska]], a [[28. listopada]] [[1918.]] godine Česi i [[Slovaci]] se udružuju u zajedničku državu [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] s glavnim gradom [[Prag]]om. [[Tomáš Masaryk]] postaje prvi predsjednik. Ovaj period između dva svjetska rata povjesničari nazivaju '''''Prva republika'''''. Čehoslovačka ima parlamentarnu demokraciju, ekonomija joj je među najjačima na svijetu. Sredinom 1930-tih [[Sudetski Nijemci]] u graničnom području Češke počinju tražiti autonomiju. U rujnu [[1938.]] godine [[Njemačka]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Italija]] potpisuju [[Münchenski sporazum]] kojim se daje pravo okupacije graničnog područja Čehoslovačke Njemačkoj. Česi su ogorčeni, odlučuje se bez njih, gorko su upamtili frazu 'o nama, bez nas' (O nás bez nás). Dana [[15. ožujka]] [[1939.]] Čehoslovačku napada Hitlerova vojska. Granično područje je oteto, a ostatak zemlje okupiran. Ovo je naravno najviše štetilo samim Sudetskim Nijemcima, koji su kasnije izgubili domovinu i postali pleme bez zemlje. Njihova populacija utopila se u njemačkom društvu. Kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najavljuje ustanak u [[Prag]]u ([[5. svibnja]] [[1945.]] godine) u koji nakon četiri dana ulazi [[Crvena armija]]. Zapadna područja Češke, uključujući [[Plzeň]], oslobodila je američka vojska koju vodi legendarni general [[George Smith Patton]].

=== Komunistički režim ===

Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata zemlja pada pod komunistički režim. Zemlja je pod nacionalizacijom. Oko dva milijuna Sudetskih Nijemaca je protjerano, imovina im je konfiscirana, 95% privatnog vlasništva u ruci je države. Provode se politička suđenja i i egzekucije. Ljudska prava su ugrožena, ekonomija pada. Sve ovo ići će na ruku [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]].Godine [[1989.]] dolazi do Baršunaste revolucije, izvedena je bez krvi, lustrirani su komunistički kadrovi.

=== Česi danas ===

Sredinom [[1980-ih|80-tih prošlog stoljeća]] u [[Rusija|Rusiji]] je na vlasti [[Mihail Gorbačov]] koji uvodi [[perestrojka|perestrojku]] (perestroika), te su to posljednje godine komunizma u Čehoslovačkoj. Kasne 1980-te karakteriziraju javne demonstracije. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] u studenom [[1989.]] najavljuje i [[Baršunasta revolucija|Baršunastu revoluciju]], odnosno kraj [[komunizam|komunizma]]. [[Václav Havel]], bivši disident, izabran je za predsjednika u siječnju [[1990.]] godine. Nekoliko godina kasnije ([[1993.]]) [[Čehoslovačka]] se raspada. Dva naroda: Česi i [[Slovaci]] dobivaju svoje države. Uskoro [[1999.]] godine [[Češka]] postaje član [[NATO]]-a , [[2004.]] godine član je [[Europska unija|Europske unije]].

== Život i običaji ==
Česi su tradicionalno seosko poljoprivredno stanovništvo u kojem se folklor imao veliku ulogu do pojave užurbane urbanizacije osobito u kasnom 19. stoljeću. Treba napomenuti da je možda i 70% austrougarske industrije bilo u 19 stoljeću smješteno u Češkoj. Češki narodni običaji ipak su se sačuvali u izoliranim, zabačenijim područjima zemlje. Svoj trag u razvitku kulture, napose seoskog života i razvoja sela, utjecali su i strani elementi koji su se naselili na ovim prostorima. Valašsko i Lašsko područje naseljavaju pripadnici vlaške i rumunjske etničke zajednice. Treba naglasiti da u kulturi ima i njemačkog i hrvatskog utjecaja. Sve je ovo utjecalo na razvoj češkog sela. U brdskim područjima sela Čeha su rasipana, u nizinskim predjelima javlja se drugačiji tip sela. Ovdje se ono razvija uzduž jedne glavne ulice, i tek ponekom sporednom. Kuća se kroz dugu prošlost naravno modificira.

U srednjoeuropskoj 'franačkoj' kući nalazimo sobu s peći i kuhinje s ognjištem, odnosno komore. Ovakvih dvosobnih ili trosobnih kuća moguće je bilo naći još do Drugog svjetskog rata. U nizu se još pod istim krovom nalaze i razni gospodarski prostori: smočnice, staje, komore i drugo. Osim zidanica kod njih se nađe i brvnara i katnice s trjemovima. U starijih seljačkih kuća značajka je '[[pristrešak]]' povrh [[zabat]]a i lijepo izveden, često puta osebujno oslikan. Ovo nalazimo osobito u južno-moravskim krajevima. Seljačkoj materijalnoj kulturi pripadaju predmeti vezani uz obradu zemlje, osobito do prodora tehnologije na selo. Tu nalazimo u brdskim predjelima predmete i oruđa rađenih od drveta, [[hák]], drvena orača sprava , kod nas poznata kao [[ralo]]. Uz hák nalazimo i pluh ([[plug]]), također od drveta. Mlat za slamu također je prisutan, osobito u područjima gdje su se kuće naveliko pokrivale slamom. Stočarstvo je još jedna važna etnografska značajka, osobito u područjima naseljenim [[Laši]]ma u Lašskom i [[Valaši]]ma u Valašskom, gdje opet, što je značajno [[Vlasi]]ma, nalazimo ovcu. Tu su osobite etnografske značajke uloge pastira i pastirskog života, pače i jačanje pastirskih elemenata kulture gdje su među starosjedioce utjecali vlaške pridošlice s ovcama. Seosko gospodarstvo Čeha poznaje i [[pčelarstvo]] gdje su se održale neke starine, to je košnica izdubena u kladi, oslikana plastično ili slikarijama. Individualnom rukotvorstvu pripada [[drvorezbarstvo]], [[vezenje]] i [[tkanje]].

Pripadnici [[hanaci|hanačke]] grupe dijele se po boji hlača na Žute i Crvene. U srednjoeuropskoj 'franačkoj' kući nalazimo sobu s peći i kuhinje s ognjištem, odnosno komore. Ovakvih dvosobnih ili trosobnih kuća moguće je bilo naći još do Drugog svjetskog rata. U nizu se još pod istim krovom nalaze i razni gospodarski prostori: smočnice, staje, komore i drugo. Osim zidanica kod njih se nađe i brvnara i katnice s trjemovima. U starijih seljačkih kuća značajka je '[[pristrešak]]' povrh [[zabat]]a i lijepo izveden, često puta osebujno oslikan. Ovo nalazimo osobito u južno-moravskim krajevima. Seljačkoj materijalnoj kulturi pripadaju predmeti vezani uz obradu zemlje, osobito do prodora tehnologije na selo. Tu nalazimo u brdskim predjelima predmete i oruđa rađenih od drveta, [[hák]], drvena orača sprava , kod nas poznata kao [[ralo]]. Uz hák nalazimo i pluh ([[plug]]), također od drveta. Mlat za slamu također je prisutan, osobito u područjima gdje su se kuće naveliko pokrivale slamom. Stočarstvo je još jedna važna etnografska značajka, osobito u područjima naseljenim [[Laši]]ma u Lašskom i [[Valaši]]ma u Valašskom, gdje opet, što je značajno [[Vlasi]]ma, nalazimo ovcu. Tu su osobite etnografske značajke uloge pastira i pastirskog života, pače i jačanje pastirskih elemenata kulture gdje su među starosjedioce utjecali vlaške pridošlice s ovcama. Seosko gospodarstvo Čeha poznaje i [[pčelarstvo]] gdje su se održale neke starine, to je košnica izdubena u kladi, oslikana plastično ili slikarijama. Individualnom rukotvorstvu pripada [[drvorezbarstvo]], [[vezenje]] i [[tkanje]].

Česi i [[Moravci]], koji su moguće njihov ogranak, imaju cijeli niz lokalnih etničkih grupa čija je značajka njihova narodna nošnja, po kojoj se lako mogu razlikovati. Svoje ruho Česi ljubomorno čuvaju, a i dan-danas nose prilikom osobitih prigoda. Njihova nošnja je raskošna i živopisna. Čak se i u pojeddinih etničkih grupa vide razlike u nošnji po kojima se različito i nazivaju. Tako kod diferenciranih Moravaca nalazimo na flegmatične i vesele [[Hanáci|Hanáke]], koji se prema boji hlača dijele na Crvene i Žute.

==Vidi još==
* [[Česi u Hrvatskoj]]
* [[Česi u Vojvodini]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.dsokids.com/2001/dso.asp?PageID=294 Czech Culture, Czech Republic]
*[http://www.myczechrepublic.com/czech-history/ Czech History]

{{Češka}}

[[Kategorija:Zapadni Slaveni]]
[[Kategorija:Česi| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Češke|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovačke]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Australije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]]
[[Kategorija: Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]]