WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:02:32Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Černobilska katastrofa'''-->~~[[Datoteka:Chernobyl radiation map 1996.svg\|mini\|Područja pogođena većim količinama radioaktivne prašine odmah nakon nesreće]]		[[Datoteka:Chernobyl radiation map 1996.svg\|mini\|Područja pogođena većim količinama radioaktivne prašine odmah nakon nesreće]]
	[[Datoteka:Entrance to zone of alienation around Chernobyl.jpg\|mini\|Fotografija prikazuje jedan od ulaza u Zonu isključenja ([[Ukrajina]])]]		[[Datoteka:Entrance to zone of alienation around Chernobyl.jpg\|mini\|Fotografija prikazuje jedan od ulaza u Zonu isključenja ([[Ukrajina]])]]
	[[Datoteka:Deadzone.jpg\|mini\|Napuštena kuća u Zoni isključenja ([[Ukrajina]])]]		[[Datoteka:Deadzone.jpg\|mini\|Napuštena kuća u Zoni isključenja ([[Ukrajina]])]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:52:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 03:52
Redak 59:		Redak 59:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Chernobyl disaster}}~~
	* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=39296&cat_id=53043&mustWords=%D0%A7%D0%90%D0%95%D0%A1&searchPublishing=1 Офіційний сайт СБУЗ архівів ВУЧК-ГПУ-НКВД-КГБ" №1(16) 2001 Чорнобильська трагедія в документах та матеріалах], Službena dokumentacija (ukr.)		* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=39296&cat_id=53043&mustWords=%D0%A7%D0%90%D0%95%D0%A1&searchPublishing=1 Офіційний сайт СБУЗ архівів ВУЧК-ГПУ-НКВД-КГБ" №1(16) 2001 Чорнобильська трагедія в документах та матеріалах], Službena dokumentacija (ukr.)
	:* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=49046 Документи Галузевого державного архіву Служби безпеки України стосовно аварії на ЧАЕС, з яких знято гриф таємності у 2006 році], Službena dokumentacija (ukr.)		:* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=49046 Документи Галузевого державного архіву Служби безпеки України стосовно аварії на ЧАЕС, з яких знято гриф таємності у 2006 році], Službena dokumentacija (ukr.)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T11:26:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Chernobyl radiation map 1996.svg|mini|Područja pogođena većim količinama radioaktivne prašine odmah nakon nesreće]]
[[Datoteka:Entrance to zone of alienation around Chernobyl.jpg|mini|Fotografija prikazuje jedan od ulaza u Zonu isključenja ([[Ukrajina]])]]
[[Datoteka:Deadzone.jpg|mini|Napuštena kuća u Zoni isključenja ([[Ukrajina]])]]

'''Černobilska nesreća'''; '''Čornobyljska nesreća'''; poznata kao i '''Černobilska katastrofa'''; je sovjetska nuklearna nesreća koja se 1986. godine zbila u bivšoj [[Sovjetski Savez|Sovjetskoj Ukrajini]] na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.

Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u »'''Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin'''« odnosno takozvanoj '''Černobilskoj nuklearnoj elektrani'''. Posljedica eksplozije je nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu [[Povijest Japana|Hirošimi]], no i danas nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala.

Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora [[Ukrajina|Ukrajine]] te jugozapadnih prostora [[Rusija|Rusije]], čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad [[Skandinavija|Skandinavijom]] u sjevernim dijelovima [[Europa|Europe]].
Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5 milijuna ljudi. Zdravstveni problemi kod velikog broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban problem predstavlja kvalitetno zbrinjavanje okoliša u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.

Bivši predsjednik Ukrajine [[Viktor Janukovič]], osim što je 2010. godine podržao sve planirane projekte svog prethodnika [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]] i tada aktivne vlade, najavio je turističko otvaranje teže onečišćenog prostora [[Čornobyljska zona isključenja|Zone isključenja]] s ciljem daljnje destigmatizacije cijelog černobilskog pitanja. Na 25. obljetnicu Černobilske katastrofe svjetska zajednica obećala je konkretno pomoći završetak izgradnje novoga betonskog sarkofaga za uništeni reaktor u Černobilskoj elektrani. Bivši Ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič|Janukovič]] je istom prilikom na međunarodnom skupu u [[Kijev]]u izjavio da je »Černobil bio izazov planetarnih razmjera i odgovor na taj izazov može dati samo svjetska zajednica«.

==Uzroci nesreće==
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran [[dizajn]] sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja [[sustav]]a. Istovremeno je drugi [[operater]] isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do [[eksplozija|eksplozije]]. Prema posljednjem [[izvještaj]]u iz 1991. godine, uzrok eksplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.

Među [[čimbenici]]ma koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni [[djelatnici]] elektrane. Direktor '''V. P. Brjuganov''' je prije transfera u černobilsku [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] radio u [[termoelektrana|termoelektrani]] na [[ugljen]]. Glavni inženjer '''Nikolaj Fomin''' također je imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. '''Anatolij Djatlov''', zamjenik glavnog inženjera, pretežno je imao iskustva s nuklearnim reaktorima u podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. [[Operateri]] također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime, dio kontrolnih šipki, koje apsorbiraju [[neutron]]e i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, bio je napravljen od [[grafit]]a, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tekućine koja hladi [[reaktor]]. Uslijed ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovelo do kratkotrajnog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.

===Plan i svrha eksperimenta===
[[Eksperiment]]om se trebalo utvrditi mogu li turbine pri gašenju, u slučaju da ne postoji vanjsko napajanje [[električna energija|električnom energijom]], osigurati dovoljno energije za održavanje [[sustav]]a hlađenja reaktora dok se ne uključe dizel agregati. [[Eksperiment]] je prije toga uspješno sproveden, no rezultati su bili ispod očekivanja, turbine nisu osigurale dovoljno energije za vodene crpke sustava za hlađenje, niti za ostale sigurnosne [[uređaj]]e. Na osnovi rezultata prethodnog [[eksperiment]]a, napravljena su izvjesna poboljšanja koja je trebalo ispitati. Budući da je reaktor 4. trebao privremeno biti isključen zbog održavanja, on je izabran za [[eksperiment]].

===Karakteristike agregata===
[[nuklearna elektrana|Elektrana]] je imala četiri reaktora snage 1GW tipa RBMK-1000, (Ruski RBMK Reaktor "Bolьšoй Moщnosti Kanalьnый"; reaktor velike snage, kanalskog tipa). U vrijeme nesreće, sva četiri reaktora su proizvodila oko 10% električne energije za potrebe [[Sovjetski Savez|Sovjetske Ukrajine]]. Gradnja elektrane je započeta sedamdesetih godina. Sukladno se izgrađivao i ukrajinski gradić [[Pripjat]], prvenstveno za djelatnike elektrane i njihove obitelji. Reaktor br. 1 je počeo s radom 1977., godinu dana kasnije je pušten u pogon i reaktor 2. Reaktor 3. - 1981, a četvrti 1983. Još dva reaktora su bila u izgradnji kad se nesreća dogodila.

[[Datoteka:Economic Development training.jpg|mini|left|Prizor s predavanja u sklopu međunarodnog programa za ekonomski razvoj regije pogođene černobiljskim posljedicama (2009.)]]

==Sanacija mjesta nesreće==
Nakon nesreće postavio se problem što učiniti s oštećenom elektranom. Daljnji je rad bio vrlo iskoristiv ali i otežan zbog opasnosti po zdravlje zaposlenih. Relativno slaba ekonomska situacija [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] je utjecala da se proizvodnja u preostalim reaktorima nastavi. Radovi na izgradnji 5. i 6. bloka su obustavljeni odmah nakon nesreće. Nad oštećenim reaktorom u kratkom vremenu je sagrađen [[sarkofag]] koji je trebao štititi [[okoliš]] od daljnje [[radijacija|radijacije]], a između njega i zgrada koje su i dalje bile u uporabi sagrađena je betonska barijera ukupne debljine 200 metara.

Godine 1991. u odjeljenju 2. reaktora izbio je požar pa je tijekom uviđaja donesen zaključak da se obustavi rad funkcionalnog 2. reaktora. Reaktor 1. je prestao s radom u studenom 1996. godine, u sklopu dogovora vlade [[Ukrajina|Ukrajine]] i međunarodnih organizacija za zaštitu i sigurnost okoliša te IAEA-a. Tadašnji predsjednik Ukrajine [[Leonid Kučma]], osobno je 15. prosinca 2000. godine isključio reaktor br. 3, čime je posve zaustavljen rad nuklearne elektrane Černobil.

Kompletan ozračen prostor do danas je ostao pod posebnom kontrolom i aktivnim promatranjem više ukrajinskih i svjetskih stručnjaka poput Sergija Gaščaka, Timothya Mousseaua, Andersa Mollera i drugih. Prema pojedinim istraživanjima stručnjaka, biljni i životinjski svijet na tom prostoru počeo se zapanjujuće naglo oporavljati krajem devedesetih godina te je primijećeno da su jako ozračen prostor naselile i životinje koje su bile pred izumiranjem ili potpuno istrijebljene.

[[Datoteka:VOA Markosian - Chernobyl04.jpg|mini|Turistički vodič prikazuje razinu radioaktivnog onečišćenja]]
[[Datoteka:VOA Markosian - Chernobyl03.jpg|mini|Prizor iz autobusa koji turiste prevozi na mjesto nesreće nakon 25 godina]]

===Dugotrajne mjere opreza===
U Černobilskom reaktoru 4 se trenutačno nalazi oko 135 tona visoko radioaktivnog [[uran]]a i [[plutonij]]a. Zračenje koje dolazi iz te radioaktivne mase uzrokuje deformacije strukture metala od kojega je [[sarkofag]] izrađen. Danas radijacija 100 metara od reaktora iznosi oko 500 mili Roentgena/h. To je oko 50.000 puta veća količina zračenja od "normalne". Na dvadesetoj godišnjici ove katastrofe upozoreno je da sarkofag koji štiti reaktor "nije bez roka trajanja" (procjenjuje se da mu je rok do 30 godina, a 20 je već prošlo), te da ga treba popravljati i nadograđivati.

Černobilska katastrofa pokrenula je borbu europskih organizacija protiv europskih nuklearnih postrojenja i buđenje dublje ekološke svijesti koja se proširila cijelim svijetom. Godine 2000., američki predsjednik [[Bill Clinton]] potpisao je s ukrajinskim predsjednikom ugovor o zatvaranju posljednjeg funkcionalnog reaktora u Černobilu, u zamjenu za financijsku pomoć pri sanaciji mjesta nesreće. Posebnim političkim naporima aktualne ukrajinske vlasti su 2005. godine pokrenule svjetsku akciju kvalitetne i dugotrajne sanacije mjesta nesreće i zbrinjavanja štetnog otpada i materijala.

Godine 2007. potpisan je ugovor između [[Ukrajina|ukrajinskih vlasti]] i [[Francuska|francuskog]] konzorcija «Norvark» kojim se u 2010. namjerava započeti izgradnja novog zaštitnog [[sarkofag]]a, čija se vrijednost i troškovi izrade kreću oko 505 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]]. Cjelokupan [[projekt]] je u 2009. bio predstavljen i odobren od ukrajinskog Državnog nuklearno-regulatornog vijeća. Novi [[sarkofag]] će biti izrađen prema najvišim sigurnosnim standardima i njegov rok trajanja će biti najmanje 100 [[godina]].

==Posljedice na ljude i okoliš==
Velike količine radioaktivnih čestica uzdigle su se na visinu od 1500 metara, і nošene vjetrom, krenule su prema [[Skandinavija|Skandinaviji]], zatim središnjoj i jugoistočnoj [[Europa|Europi]]. Sljedećih nekoliko dana vjetrovi su odnijeli preko 70 % radioaktivnih čestica s mjesta nesreće prema [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] koja je dodatne posljedice osjetila više nego sama [[Ukrajina]]. Peti dan nakon eksplozije, čestice su došle i do teritorija [[Hrvatska|Hrvatske]].

Oko 35.000 odraslih osoba i oko 1.400 djece zatražilo je pomoć koja je direktno vezana za posljedice nuklearne nesreće. Različite razine zdravstvenih posljedica prouzročenih [[radioaktivnost|radioaktivnošću]] osjetilo je preko 2,4 milijuna ukrajinskih građana, a konačne zdravstvene posljedice znat će se tek nakon nekoliko desetljeća. Najveće zdravstvene probleme osjetili su građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]], prema kojima je s mjesta nesreće vjetar nosio velike količine radioaktivne prašine koje su se ondje zadržale. Zabilježen je intenzivan porast prijevremenih porođaja, rađanja djece s određenim poremećajima, dok su odrasli postali skloni oboljevanju od leukemije, raka i drugih oblika bolesti. U čitavoj su se [[Europa|Europi]] učinci [[zračenje|zračenja]] odrazili na zdravlje ljudi, na plodovima koje su kontaminirani dugoživućim radioaktivnim izotopima. Posebno je opasan [[stroncij]]-90 koji zamjenjuje [[kalcij]] u organizmu i izaziva razne degenerative poremećaje stanica.

Bjeloruske i ruske vlasti do danas polovično objavljuju razmjere zdravstvenih posljedica nastalih izazvanom nuklearnom nesrećom. Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije sveukupno preminulo između 200.000 i 400.000 ljudi. Ukrajinske vlasti već godinama aktivno surađuju sa svim relevantnim svjetskim organizacijama i institucijama, kako bi se adekvatno zaštitilo zdravlje ljudi pogođenih tom nesrećom, kao i prirodni okoliš u blizini elektrane. U radijusu od 30 kilometara od mjesta nuklearne nesreće, proglašena je [[Čornobyljska zona isključenja|Černobilska zona – zona isključenja]] (ukr. Зона відчуження, eng. Zone of alienation), gdje se unatoč rizicima po zdravlje ljudi, [[samoseli|vratilo]] uglavnom autohtono starije stanovništvo, koje ondje uz svu pomoć države živi na vlastitu odgovornost.

==Politička neodgovornost==
Najveća svjetska zamjerka sovjetskim vlastima, unatoč najavljivanju provedbe politike [[Glasnost]], uslijedila je zbog trodnevnog prešućivanja nuklearne nesreće. U samom [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] tri sljedeća dana uopće nije obznanjena [[nuklearna nesreća]], a pitanje je: kada bi uopće bila najavljena, s obzirom na to da su problem uočili švedski meteorolozi koji su primijetili visok stupanj radioaktivnosti nad [[Švedska|Švedskom]]. Nakon što su sovjetske vlasti uhvaćene u prešućivanju najveće nuklearne nesreće, počele su opravdavati i minorizirati cijeli slučaj otprilike na isti način kako su to desetljećima činili i s ostalim problematičnim pitanjima u vlastitoj državi.

Nakon same nesreće, ukrajinski političar Vladimir Ščerbickij nazvao je [[Moskva|Moskvu]] da otkaže proslavu Dana rada i prigodnu paradu u [[Kijev]]u, a glavni sovjetski lider [[Mihail Gorbačov]] mu je potom zaprijetio da će "biti izbačen iz politike ako ne riješi problem u tišini." Nakon razgovora, sovjetske vlasti su svjesno žrtvovale više od trideset ukrajinskih vatrogasaca koji su prema naredbi bez potrebne zaštite trebali ugasiti [[požar]] na mjestu nuklearne nesreće. U kratkom vremenu nakon toga vatrogasci su umrli zbog posljedica radioaktivnog zračenja.

Oko 135.000 ljudi potom je evakuirano iz gradova [[Pripjat|Pripjata]], [[Černobil]]a i okolnih naselja u čijoj blizini se dogodila nesreća, a još tisuće ljudi bilo je kasnije izloženo radijaciji tijekom saniranja posljedica. [[Sovjetski Savez|Sovjetske vlasti]] su priprijetile sovjetskim liječnicima da ne smiju oko zdravstvenih problema okolne populacije stvarati nepoželjnu [[propaganda|propagandu]] protiv sovjetskih vlasti te su se zdravstvene posljedice ljudi u pravom smislu riječi počele rješavati tek nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti.

Ipak, nuklearna katastrofa imala je velike posljedice na političko povjerenje građana u sovjetsku vlast. Odluka sovjetskih vlasti na čelu s [[Mihail Gorbačov|Mihailom Gorbačovom]] da prešuti nuklearnu nesreću i podmukle posljedice neprimjetnog radioaktivnog zračenja stvorila je revolt stanovništva u [[Ukrajina|Ukrajini]], gdje je povjerenje prema [[Komunistička partija|Komunističkoj partiji]] svedeno na najmanju razinu ikada. Černobil je simbolično za većinu građana Ukrajine predstavljao kriminalnu nemarnost i aljkavost sovjetske vlasti u kojoj je cvjetala korupcija. Politika [[Glasnost]] tek je nešto ublažila ogorčenost sovjetskih naroda, a posebno ukrajinskog koji je nove političke slobode počeo vrlo aktivno koristiti kako bi ukazao na opasan i zastarjeli sovjetski sustav na svim razinama.

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Chernobyl disaster}}
* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=39296&cat_id=53043&mustWords=%D0%A7%D0%90%D0%95%D0%A1&searchPublishing=1 Офіційний сайт СБУЗ архівів ВУЧК-ГПУ-НКВД-КГБ" №1(16) 2001 Чорнобильська трагедія в документах та матеріалах], Službena dokumentacija (ukr.)
:* [http://www.sbu.gov.ua/sbu/control/uk/publish/article?art_id=49046 Документи Галузевого державного архіву Служби безпеки України стосовно аварії на ЧАЕС, з яких знято гриф таємності у 2006 році], Službena dokumentacija (ukr.)
* [http://chernobyl.undp.org/ Official UN Chernobyl site], Stranica Ujedinjenih Naroda (eng.)
* [http://www.crdp.org.ua/en/ Chernobyl Recovery and Development Programme (United Nations Development Programme).], Razvojni program Ujedinjenih Naroda (eng.)
* [http://www.ch20.org/ Chernobyl remembrance for the future], Svjetska konferencija (eng.)
* [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=places/Chernobyl,+Ukraine Digital Library for Nuclear Issues], Nuklearna pitanja - Alsos (eng.)
* [http://www.iaea.or.at/NewsCenter/Features/Chernobyl-15/cherno-faq.shtml Frequently Asked Chernobyl Questions], Sanacija Černobila - IAEA (eng.)

[[Kategorija:SSSR]]
[[Kategorija:Povijest Rusije]]
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Povijest Bjelorusije]]
[[Kategorija:Ekološke katastrofe]]
[[Kategorija:Industrijske nesreće]]

Černobilska katastrofa - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica