WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:39:29Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čerkezi'''-->~~[[Datoteka:Ibrahim pash cherkess.jpg\|mini\|Čerkezi]]		[[Datoteka:Ibrahim pash cherkess.jpg\|mini\|Čerkezi]]

	'''Čerkezi''' su narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz]]u, zvani nekada i Cirkasijci. Sami sebe nazivaju Adygé, Adyghe i na Kosovu [[Adiže]] (približno: "gorštaci"). U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:		'''Čerkezi''' su narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz]]u, zvani nekada i Cirkasijci. Sami sebe nazivaju Adygé, Adyghe i na Kosovu [[Adiže]] (približno: "gorštaci"). U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:14:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ibrahim pash cherkess.jpg|mini|Čerkezi]]

'''Čerkezi''' su narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz]]u, zvani nekada i Cirkasijci. Sami sebe nazivaju Adygé, Adyghe i na Kosovu [[Adiže]] (približno: "gorštaci"). U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:

Na širem području Adigeje razlikuje se više manjih plemena među kojima su [[Abadzehi]], [[Bezlenejevci]] (Bezlenejci), [[Bžeduhi]], [[Natuhajci]] ili Natuhadzi i [[Temirgojevci]] (Temirgojci).
U 13.stoljeću Čerkezi su bili pod vlasti [[Gruzi|Gruza]], kada su i pokršteni. Kasnije, za razliku od Gruzijaca, u razdoblju od 16. do početka 19. stoljeća postupno prihvaćaju [[Islam]], kojemu danas pripadaju praktično svi Čerkezi.

U 15. stoljeću se osamostaljuju pa su neko vrijeme bili ruski vazali. Kasnije ulaze u neprekidne borbe s [[Tatari]]ma. Od 1763. do 1864. traje dugotrajni rusko-čerkeski rat, nakon čijeg se okončanja [[1864.]] većina te etničke zajednice iselila u Tursku, više od 400 tisuća.

Turci su doseljene Čerkeze raselili po krajevima u Maloj Aziji, po [[Balkan]]u u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]], i nadalje po Siriji i Palestini. Njihovih potomaka ima još i daas po ovim državama iako ih se većina povukla nakon turske vladavine nazad u [[Turska|Tursku]].

Čerkezi jezično pripadaju sjeverozapadnoj (Jafetidskoj) grani Kavkazaca. Fizički su oni na području najbližem Crnom moru, kao plemena [[Šapsugi]], Bžeduhi i Natuhadzi, predstavnici pontskog tipa Kavkazaca, subdolihokefalni (duge glave), duga lica, duge brade i tamne kose. Čerkezi su ipak većinom srednjeg rasta, tamnooki i mezokefalni. Za Kabardince koji su bili i pod tatarskim utjecajem, kaže se da su kratkoglavi, vitkog stasa i širokih ramena a po karakteru (iz treće ruke) ratoborni, ponosni, osvetoljubivi i podmukli, skloni razbojništvima i prevari. U tradicionalnoj kulturi Čerkeza prevladavali su [[stočarstvo]] i [[patrijarhat]], uz nekad razvijenu [[Feudalizam|feudalnu]] organizaciju.
[[File:Circassian_Warrior.jpg|mini|left|Čerkeski ratnik tijekom stoljetnog rusko-čerkeskog rata, oko 1830. godine]]
Ovce, koze, goveda i konji imali su za njih veliku važnost, poznati su kao vrsni jahači. [[Pčelarstvo]] im je također bilo značajno, tipične košnice rađene su od pruća i premazane zemljom ili balegom. Kuće su im bile niske od opeka ili pletera, pokrivene slamom i s velikom strehom. Kuće imaju dvije ili tri prostorije s ognjištem iznad kojega je dimnjak od pletera slično nekadašnjem slavonskom 'odžak'-u.

Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, ispočetka najviše uzgajajući proso; bez gnojenja. Jela su im bila od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju [[paprika]], [[luk]], [[češnjak]] i [[med]] i [[kiselo mlijeko]]. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao [[marelice]] u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima.

Središte etničkog života Čerkeza (tj., Adigejaca, kako sami sebe nazivaju) je na području [[Rusija|Ruske Federacije]], gdje ih ima nešto više od 700.000; ondje postoji i [[Republika Adigeja]], čiji je glavni grad [[Majkop]]. Od nešto više od 400 tisuća stanovnika te savezne države, svega četvrtina su etnički Čerkezi - ali se njihovoj etničkoj zajednici daje protokolarna pažnja, te su u pravilu predsjednici republike etnički Adigejci. Adigejski jezik je i službeni jezik republike.

Čerkezi čine oko polovine od oko 250.000 stanovnika Kabardinsko-Balkarske Republike, također u sastavu Ruske Federacije. Oni također govore dijalektima adigejskog, ali ih se etnički popisuje kao "[[Kabardinci|Kabardinc]]<nowiki/>e". U Karačajevo-Čerkeskoj Republici govori adigejski 12 posto od oko pola milijuna stanovnika: ondje se tu etničku zajednicu popisuje kao "Čerkeze". Na svim tim područjima, Čerkezi/Adigejci/Kabardinci se u svakodnevnom životu danas pretežno koriste ruskim jezikom. [[Adigejski jezik]] se zapisuje ruskom ćirilicom.

U Turskoj, koja je početkom 19. stoljeća primila vrlo veliki dio Čerkeza nakon što je Rusija nakon više desetljeća ratovanja ovladala sjevernim [[Kavkaz|Kavkazom]], ima danas znatno veći Čerkeza nego što ih je ostao na Kavkazu. Međutim su se ti Čerkezi postupno asimilirali među [[Turci|Turke]], te među njima postoji tek svijest o podrijetlu. Stanoviti broj čerkeskih zajednica ostao je diljem zemalja koje je svojedobno obuhvaćalo [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]].

Adigejci su jezikom i tradicijom bliski [[Abhazi|Abhazima]] kojih ima nešto više od 120.000 u obližnjoj [[Abhazija|Abhaziji]] koja je predmet spora između [[Gruzija|Gruzije]] i Rusije, te s [[Abazini|Abazinima]] (koji govore dijalekt Abhaškog, nakon što su u 15. stoljeću migrirali više na sjever) kojih ima oko 50 tisuća na istim područjima juga Ruske Federacije, na kojima žive i Adigejci.

[[Kozaci]] - slavenska etnička skupina pretežno ukrajinskog, a manjim dijelom poljskog i ruskog podrijetla - su povodom dugotrajnog ratovanja s Čerkezima, a potom i života u istim krajevima poprimili dio svojih folkornih tradicija (nošnju, glazbu i plesove i dr.) od Čerkeza.

== Popis plemena ==
* [[Abadzehi]] (Абадзехи),
* [[Bezlenejevci]] (Бесленеевцы),
* [[Bžeduhi]] (Бжедуги),
* [[Hatukajevci]] (Хатукаевцы),
* [[Jegerukajevci]] (Егерухаевцы),
* [[Kabardinci]],
* [[Mamhegi]] (Мамхеги),
* [[Natuhajci]] (Натухайцы),
* [[Šapsugi]] (Шапсуги),
* [[Temirgojevci]] (Темиргоевцы),
* [[Ubihi]],
* [[Žanejevci]] (Жанеевцы).

== Vanjske poveznice ==
*[http://nedir.antoloji.com/adige/ Adige]

[[Kategorija:Abhasko-adigejski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]
[[Kategorija:Adigeja]]
[[Kategorija:Povijest Sjevernog Kavkaza]]

Čerkezi - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica