WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:39:23Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čerin'''-->~~{{dz\|[[Čerin (otok)]]\|otok u [[Lastovski kanal\|Lastovskom kanalu]], uz južnu obalu [[Korčula\|Korčule]]}}		{{dz\|[[Čerin (otok)]]\|otok u [[Lastovski kanal\|Lastovskom kanalu]], uz južnu obalu [[Korčula\|Korčule]]}}
	{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Čerin		\|ime = Čerin

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:26:27Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:26
Redak 29:		Redak 29:
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{stil}}		{{stil}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}

	Čerin je malo pitomo mjesto prepuno prekrasnih krajolika zimi,ljeti,a još više na jesen i proljeće.		Čerin je malo pitomo mjesto prepuno prekrasnih krajolika zimi,ljeti,a još više na jesen i proljeće.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T04:01:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 04:01
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čerin'''-->{{dz\|[[Čerin (otok)]]\|otok u [[Lastovski kanal\|Lastovskom kanalu]], uz južnu obalu [[Korčula\|Korčule]]}}		<!--'''Čerin'''-->{{dz\|[[Čerin (otok)]]\|otok u [[Lastovski kanal\|Lastovskom kanalu]], uz južnu obalu [[Korčula\|Korčule]]}}
	{{~~Naselje~~ u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Čerin		\|ime = Čerin
	\|slika = Cerin.jpg		\|slika = Cerin.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T04:32:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Čerin (otok)]]|otok u [[Lastovski kanal|Lastovskom kanalu]], uz južnu obalu [[Korčula|Korčule]]}}
{{Naselje u BiH
|ime = Čerin
|slika = Cerin.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = Panorama Čerina
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Slika:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|20px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|regijaRS =
|općina = [[Čitluk]]
|nadvisina = 240 m
|lat = 43.29.
|long = 17.61.
|position =
|brojstan2013 = 293
|domaćinstva2013 =
|pošta = 88265
|pozbroj =
|nadimak =
}}

'''Čerin''' je naseljeno mjesto u općini [[Čitluk]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. lipnja 2019.</ref>.

Čerin je danas vjersko, prosvjetno, gospodarsko i geografsko središte Gornjeg Brotnja. Ima najljepši dio polja, glasovito vrelo Čerinac, potok Lukoć i nekoliko zdenaca žive vode. Područje, kojemu je on središte, naziva se ''Grmadija''.

== Zemljopis ==

{{nedostaju izvori}}
{{stil}}
{{wikipedizirati}}

Čerin je malo pitomo mjesto prepuno prekrasnih krajolika zimi,ljeti,a još više na jesen i proljeće.
Smješteno je u zapadnome djelu polja općine [[Čitluk]] te je taj kraj pogodan za nadaleko poznate sorte vinove loze,hercegovačku žilavku i blatinu. Također još uspijevaju mnoge mediteranske i kontinentalne vrste voća i povrća pogotovo [[smokva]] i [[Obični mogranj|mogranj]].
Klima je većinom mediteranska sa vrućim ljetima i blagim zimama. Od poljoprivrednih kultura uspijeva [[pšenica]], [[žito]], [[krumpir]], [[rajčica]]. [[Čitluk]], središte općine udaljeno je oko 5 kilometara, a [[Međugorje]] je udaljeno 7 kilometara. Središte [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Mostar]] udaljeno je 28 km. Od najbliže točke na moru [[Ploče|Ploča]] udaljeno je oko 50 kilometara.

== Povijest ==

Čerin se prvi put spominje [[16. srpnja]] [[1397.]] godine u analima [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] kada je Veselko Milosavić odlukom [[Malo vijeće|Malog vijeća]] grada [[Dubrovnik]]a primljen u dubrovačko građanstvo. Na prvoj stranici matice krštenih, svezak 1., iz [[1846.]] stoji napisano da je odlukom franjevačkog starješinštva na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] odvajanjem od župe [[Brotnjo]] 25.travnja 1846. osnovana samostalna kapelanija Čerin. Čerin je se nalazio u distriktu srednjovjekovne hrvatske župe Večenike u Humskom kneštvu. Gusto je napučeno od [[prapovijest]]i do danas. U predrimsko i antičko doba po svoj ga je prilici nastavalo stanovnišvo ujedinjeno u [[delmatski]] plemenski savez. [[Rimljani]] su i u Brotnjo dospjeli potkraj pretkršćanske ere. Kršćanstvo je u ovaj kraj doprlo dolinom rijeke [[Neretva|Neretva]] posredstvom ranokršćanske općine u [[Narona|Naroni]]. Tijekomm kasnog srednjeg vijeka, do osmanlijske okupacije oko 1470. bilo je u vlasti kneževskog roda Komlinovića. Rimljani su pod svoju vlast stavili Brotnjo (samim time i Čerin) kada su ugušili veliki ilirsko-panonski, odnosno [[Baton]]ov ustanak (6.-9.) koji je zahvatio krajeve od [[Jadran]]a do [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a. Čini se da je plodno Čerinsko polje privuklo pozornost rimskih kolonista ubrzo nakon sloma spomenutoga ustanka. O ranoj prisutnosti Rimljana u Čerinu svjedoči i ulomak rimske cigle sa pečatom Pansiana pronađen 60.-ih godina 19. stoljeća u antičkoj grobnici u tadašnjem starom,danas opet aktivnom [[katolici|katoličkom]] groblju ispod ceste jugoistočno od župske crkve u Čerinu. Na ranu prisutnost Rimljana u Čerinu ukazuje i žrtvenik [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan]]a na kojemu je natpis : ''Dian(ae) Aug(ustae) sacr(um)/Silvan(o) Aug(usto) sacr(um'', pronađen u ruševinama nekog antičkog objekta koji se nalazio negdje istočno od vrela Čerinca. Ova božanstva štovana u svetištu koje se vjerojatno nalazilo pod stijenom iznad samog vrela Čerinca gdje je podignut spomenik poginulim Brotnjacima. U Čerinu se još nalazi nadgrobni spomenik koji sa je oklesan sa svih strana te tako prikazuje muško tijelo, motiv nage [[Andromeda|Andromede]] ruku i nogu svezanih lancima i okovima pričvršćenima za stijenu te motiv njezinoga izbavitelja [[Perzej]]a sa harpunom u lijevoj i odsječenom [[Meduza|Meduzinom]] glavom u desnoj ruci te još sa likom konjanika zaogrnutoga u togu. Tu se još nalaze miljokaz iz rimskoga doba te sarkofag sa znakom cruxa na sebi sličnog staroegipatskom [[ankh]]u. U Čerinu se nalaze 3 nekropole [[stećak]]a. Najmanja ima 4 neukrašena stećka, srednja ima 10-ak stećaka gdje je jedan ukrašen sa križom te najveća sa oko tridesetak stećaka od kojih je više od pola njih ukrašeno. Jedan veliki stećak u dvorištu Crkve nosi natpis na sebi: ''Asci leži Radovan Raković, proklet tkoće tuđin leć veće njegovo pleme!''

== O mjestu ==

Čerin je sjedište Zapadnog Brotnja te sjedište župe Čerin koja ima oko 4800 stanovnika. Prije je to mjesto bilo sjedište općine, ali je poslije sjedište premješteno u Čitluk. Zaštitnik župe je [[sveti Stjepan Prvomučenik]] koji se slavi [[3. kolovoza]] na čijem se slavlju okupi i do oko 1000 ljudi. Za vrijeme svetkovine ovo mjesto posjete mnoge slavne ličnosti kako vjerske tako sportske, a i one iz javnoga života. Iz Čerina je pokrenuta velika humanitarna akcija [[Hercegovina Posavini]] s ciljem pomoći hrvatskom katoličkom pučanstvu u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. U selu je napravljen velebni spomenik u sjećanje na poginule branitelje:

-[[Prvi svjetski rat]]: 288 poginulih

-[[Drugi svjetski rat]]: 479 poginulih

-[[Domovinski rat]]: 21 poginulih

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 267

* Hrvati - 266
* ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 1

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 296

* Hrvati - 293
* ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 3

== Obrazovanje,kultura i šport ==

=== O aktivnostima mjesta ===

U mjestu postoji osnovna škola koja je izgrađena [[1905.]] godine i koja danas ima oko 500-tinjak djece. U mjestu postoji i športska sala u kojo se nekada događaju predstave. U već navedenoj športskoj dvorani i trenira karate klub ''Hercegovina'' (osnovan 1979. kao KK Brotnjo) nasljednik KK ''Mladost'' čiji su članovi vrlo uspješni kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. [[2011.]] je član ovoga kluba bio juniorski europski viceprvak te osvojio treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u [[Malezija|Maleziji]]. U prošlosti je član ovoga kluba, [[Mario Pinjuh (karataš)|Mario Pinjuh]], ostvario zapažene rezultate. [[1989.]] bio je juniorski prvak [[BiH]] (<ref>I. Ćubela: [https://www.hercegovina.info/sport/borilacki-sportovi/karate-klub-hercegovina-rasadnik-europskih-i-svjetskih-prvaka/181674/ ''Karate klub Hercegovina - rasadnik europskih i svjetskih prvaka''] Hercegeovina.info. 8. veljače 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref>), viceprvak [[Jugoslavija|Jugoslavije]], trostruki prvak [[RH]] , pobjednik svjetskog kupa [[Zadar]] . [[1997.]] je bio pobjednik međunarodnog turnira u Italiji. Čerin je poznat kao vrlo dobar tim u malom nogometu u Općinskoj ligi Brotnja gdje ima dva 2. mjesta i dva 3. mjesta. U selu još djeluje HKUD ''Sveti Stjepan'' koji upotpunjuje svadbe i fešte diljem općine. U mjestu djeluje i [[Franjevačka mladež|Frama ''Čerin'']] te 4 svećenika i 3 časne sestre.

=== Poznate osobe ===

U selu je živio i poznati jugoslavenski atletičar, učitelj i sportaš Mate Petrušić koji je zaslužan za dovođenje mnogih športova u ovaj kraj. Iz ovog mjesta je poznati pjesnik [[Božidar Kaćunko]] te ubijeni franjevac fra Paško Martinac kojega su [[partizani]] objesili [[1945.]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. U Čerinu je se rodio i proveo školovanje jedan od vodećih ljudi hrvatske dijaspore [[Ante Beljo]].

== Priče i legende ==

=== O imenu mjesta ===

O imenu mjesta Čerin se pretpostavlja da je dobilo ime po istoimenom izvoru.
Drugi navode da je mjesto dobilo ime po imenu Čerjenko.
Treći tvrde da je mjesto dobilo ime jer je tu u rimsko vrijeme bilo proročište božice [[Cerera|Cerere]].

=== O crkvi ===

O gradnji crkve veže se legenda, a ona glasi: "Uprava kustodije je dala zadatak fra Marijanu Miletiću da sagradi crkvu. On se [[1863.]] odvažio da obiđe teren i pokuša naći pogodno mjesto za novu kapelu. Najveći je problem bio pronaći zemljište kojemu vlasnik nije bio Turčin jer oni nisu htjeli čuti da prodaju ni za bilo kakav novac zemlju fratrima. Obilazeći područje i raspitujući se za vlasnike posjeda, pronašao je blizu izvora Čerinca jedan brežuljak koji nije ničiji. Kada se počeo savjetovati s iskusnijima što učiniti, doznao je da Turci tvrde kako je i takvo zemljište onoga uz čije se i nalazi. Tada se fra Marijan, kako piše fra Andrija Nikić prema bilješkama fra Duje Ostojića, "Nastani kod obitelji Ivana Martinca. Poslije toga fra Marijan zovne nekoliko povjerljivih ljudi. Priprave oni kamen, drvo i slame. Kad se smrklo ozidaju oni kućerak suvozidom i pokriju ga slamom. Tu nabiju ognjište od gnjile i nalože vatru, kako bi što prije pocrnio krov i zidovi (...). Turski gospodar koji je svojatao ovaj brežuljak, kad je opazio vatru na brežuljku dođe do tek sagrađene kuće. Vidi kućerak i fratra sa ljudima. Sutradan ode i prijavi slučaj na sud. Sud pošalje svoje vještake na lice mjesta. Vještaci su vidjeli kuću napola staru, jer joj je krov pocrnio, a ognjište zastarilo. Tada rekoše da se to po turskom zakonu ne može srušiti. Aga je ponovno prosvjedovao, no kada su ga tražili da pokaže papire o vlasništvu, kako ih on nije imao vještaci proglase brežuljak crkvenim.

=== O potoku ===

Još jedna legenda vezana uz Turke glasi: "Potočić Lukoć je nekada bio mnogo snažniji te su se Turci oko takvih izvora uvijek naseljavali. Lokalni su se ljudi dogovorili te su više od pola izvora pregradili sa 5 pregrada i bikovljih koža. Naime, u isto vrijeme je izbilo vrelo u Peć-Mlinima tj. rijeka Vrioštica.

=== Kip sv.Ante ===

Kada su [[partizani]] došli u mjesto, zatekli su u mjestu više kapelica koje je narod podigao [[sveti Ante Padovanski|sv. Anti]] u zahvalu i čast. Kako su partizani, koji su došli, većinom bili ateisti i [[Srbi]] namjere se na te kipove. U središtu mjesta bila je kapelica sa kipom sv.Ante visokim 1,50 m. Trojica partizana uzmu puške i počnu se natjecati tko će ga bolje pogoditi. Prvi ga pogodi u vrat, drugi u blizinu srca, a treći u stopalo. Zatim uzmu kip i ubace ga u bunar blizu potoka Lukoća. Poslije toga ta ista trojica partizana nastave dalje svoj ratni put. Prvi pogine od metka u vrat, drugi od prostrijelne rane srca, a treći dobije živu ranu na stopalu koja ga je mučila čitav život te je poslije umro od zatrovanja. Mještani poslije [[1945.]] izvade kip iz bunara, obnove ga i postave nazad na njegovo mjesto gdje je i danas.

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:SNJEG 6.jpg|Čerin pod snijegom
</gallery>

== Izvori ==

{{izvori}}

* "Zbornik župe Čerin", 2008., Matica Hrvatska, Čitluk

{{Čitluk}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Čitluk]]

Čerin - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica