WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:55:20Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čerenkovljevo zračenje'''-->~~[[Datoteka:TrigaReactorCore.jpeg\|mini\|desno\|500px\|Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnom reaktoru]].]]		[[Datoteka:TrigaReactorCore.jpeg\|mini\|desno\|500px\|Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnom reaktoru]].]]

	'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj\|električki nabijene]] [[Elementarna čestica\|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika\|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti\|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica\|betatrona]] ulaze u običnu [[voda\|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija\|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov\|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank\|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm\|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika\|nuklearnoj fizici]] za [[detektor\|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.		'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj\|električki nabijene]] [[Elementarna čestica\|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika\|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti\|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica\|betatrona]] ulaze u običnu [[voda\|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija\|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov\|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank\|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm\|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika\|nuklearnoj fizici]] za [[detektor\|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:54:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:TrigaReactorCore.jpeg|mini|desno|500px|Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].]]

'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj|električki nabijene]] [[Elementarna čestica|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica|betatrona]] ulaze u običnu [[voda|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] za [[detektor|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.

== Uzrok Čerenkovljeva zračenja ==

Svaka [[Elementarna čestica|čestica]] koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja [[val]]ova u tom mediju, stvarat će val [[stožac|konusnog]] oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod [[brod]]a ili [[gliser]]a koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje [[zvučni zid|zvučnog zida]]).

Isti učinak vrijedi i za elektromagnetske valove, to jest [[svjetlost]]. Budući da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u [[vakuum]]u, moguće je u blok materijala usmjeriti snop [[čestica]] čija je [[brzina]] veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje stožasti val svjetlosti, a vrh stošca nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog stošca moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u [[fizika visokih energija|fizici visokih energija]].

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Advanced Test Reactor.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cerenkov Effect.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cherenkov.svg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cherenkov radiation-animation.gif|x180px|border]]
|-
|align=center| Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].
|align=center| Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].
|align=center| [[Geometrija]] Čerenkovljeva zračenja.
|align=center| [[Geometrija]] Čerenkovljeva zračenja.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Relativnost]]

Čerenkovljevo zračenje - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica