Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:14:18Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:14
Redak 177:		Redak 177:
	{{GiO OBŽ}}		{{GiO OBŽ}}
	{{Čepin}}		{{Čepin}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~
	[[Kategorija:Čepin\| ]]		[[Kategorija:Čepin\| ]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:13:06Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čepin'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{Infookvir općina \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Čepin\|		ime = Čepin\|

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:42:41Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čepin'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''Čepin'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{~~Općina~~ \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Čepin\|		ime = Čepin\|
	grb= Grb Čepina.PNG \|		grb= Grb Čepina.PNG \|

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T04:51:38Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 04:51
Redak 171:		Redak 171:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Čepin}}~~
	* [http://www.cepin.hr/ Službene stranice Općine Čepin]		* [http://www.cepin.hr/ Službene stranice Općine Čepin]
	* [http://www.dvdcepin.hr DVD Čepin]		* [http://www.dvdcepin.hr DVD Čepin]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:42:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Općina |
ime = Čepin|
grb= Grb Čepina.PNG |
županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |
broj stanovnika2011. = 11 599|
površina = 106|
naselja = Beketinci, Čepin, Čepinski Martinci, Čokadinci, Livana |
načelnik = Dražen Tonkovac ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]])|
poštanski broj = 31431 Čepin|
z. širina = 45.52|
z. dužina = 18.56|
}}
'''Čepin''' je općina i naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Čepin se nalazi 9 km jugozapadno od [[Osijek]]a. Leži između 92 – 94 metra [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] između 45°30´ sjeverne zemljine [[Geografska širina|širine]] i 18°24´istočne zemljine [[Geografska dužina|dužine]].

Naselje se nalazi u području tipično umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] s prosječnom temperaturom ljeta 20 – 23 °C, a zimi iznad –2 °C pravilnim rasporedom oborina tijekom godine (podatak iz 1987. godine).<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=200 godina školstva u Čepinu|author=Skupina autora|coauthors=Božidar Vicko, Vinko Ivić, Vukica Fruk, Ljubica Potkovac, Blagoja Jovanski, Radoslav Čkovrić, Josip Ambroš, Živojin Aparac, Branislava Aparac i Jasna Kretić-Majer|origdate=1988.|chapter=Geografski smještaj i položaj Čepina|editor=Josip Ambroš|edition=Jubilarno izdanje|language=Hrvatsko-srpski|pages=7–10|publisher=Osnovna škola "Josip Cazi" Čepin}}</ref>

Površina Čepina iznosi 106 km². Poljoprivredne površine čine 8453, a šumske površine 1045 [[ha]].

Naselja: Beketinci, '''Čepin''', Čepinski Martinci, Čokadinci, i Livana.

== Stanovništvo ==
* Broj stanovnika (popis 2001.): 12.901
* Broj kućanstava: 3915
* Broj stanovnika (popis 2011): 11.599

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Čepin imala je 12.901 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:
* [[Beketinci]] – 700
* [[Čepin]] – 9502
* [[Čepinski Martinci]] – 700
* [[Čokadinci]] – 183
* [[Livana]] – 750
* [[Ovčara (Čepin)|Ovčara]] – 1066

Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Čepin imala je 11 599 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja (od zadnjeg popisa Ovčara je pripojena Čepinu):
* Beketinci – 613
* Čepin – 9500
* Čepinski Martinci – 663
* Čokadinci – 173
* Livana – 650
=== Nacionalni sastav, [[2001.]] Nacionalni sastav, 2011.===

* [[Hrvati]] – 11.910 (92,32 %) – Hrvati 10 875 (93,76 %)
* [[Srbi]] – 625 (4,84 %) – Srbi 529 (4,56 %)
* [[Mađari]] – 31 (0,24 %) – Mađari 25 (0,22 %)
* [[Nijemci]] – 25 (0,19 %) – Slovaci 24 (0,21 %)
* [[Slovaci]] – 24 (0,19 %) – Nijemci 21 (0,18 %)
* [[Crnogorci]] – 10 (0,08 %) – Bošnjaci 18 (0,16 %)
* [[Bošnjaci]] – 7 (0,05 %) – Albanci 16 (0,14 %)
* [[Makedonci]] – 5 (0,04 %) – Makedonci 6 (0,05 %)
* [[Rusini]] – 5 (0,04 %) – Crnogorci 5 (0,04 %)
* [[Slovenci]] – 4 – Rusini 5 (0,04 %)
* [[Albanci]] – 1 – Slovenci 5 (0,04 %)
* [[Česi]] – 1 – Poljaci 2 (0,02 %)
* [[Rumunji]] – 1 – Česi 1 (0,01 %)
* [[Turci]] – 1 – Rusi 1 (0,01 %)
* [[Ukrajinci]] – 1 – Talijani 1 (0,01 %)
* ostali – 16 (0,12 %) – Turci 1 (0,01 %)
* neopredijeljeni – 208 (1,61 %) – Ukrajinci 1 (0,01 %)
* nepoznato – 26 (0,20 %)

== Uprava ==
* Načelnik: Dražen Tonkovac
* Zamjenici načelnika: Ivan Žeravica i Mateja Kalajžić
* Predsjednik Općinskog vijeća:

== Povijest ==
=== Područje Čepina u prapovijesti ===

====== Lokalitet ''Tursko groblje (Ovčara)'' ======
Čepin i njegovo područje imaju vrlo staru prošlost. Njezini počeci sežu, kako to dokumentiraju arheološki nalazi, u vrijeme srednjeg [[Neolitik|neolitika]] (mlađe kameno doba). Neolitička naselja u okolini Čepina formirala su se na niskim uzvišenjima na rubu plavne zone [[Drava|Drave]], koja su i za najviših voda morala biti suha. Dio su kompleksa, više ili manje istovremenih naselja što su se prostirala od [[Dunav|Dunava]] na istoku, pa sve do sjeverozapadne [[Slavonija|Slavonije]], od kojih najveća su bila u [[Osijek|Osijeku]], [[Klisa (Osijek)|Klisi]], [[Ivanovac|Ivanovcu]], [[Brođanci|Brođancima]] i [[Samatovci|Samatovcima]].

Jedan od lokaliteta za koje se najprije saznalo je niski brežuljak, zapadno od ceste Osijek – Đakovo, nasuprot naselja Ovčara (Lokalitet pod oranicom) na južnom izlazu iz sela. U [[Arheološki muzej Osijek|Arheološkom muzeju u Osijeku]] nalaze se različiti predmeti s tog nalazišta: ulomci keramičkih posuda, kamene alatke, glinene kugle, kralješci, dijelovi kamenih posuda, kamene alatke, životinjske kosti itd. Na temelju arheološkog nalazišta, arheolozi su zaključili kako je riječ o [[Sopotska kultura|Sopotskoj kulturi]] koja se u vremenu srednjeg i kasnog neolitika rasprostirala većim dijelom [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem|Srijema]].

Keramika ove kulture jednostavnih je oblika i rijetko je ukrašena. Kao i kod ostalih prapovijesnih kultura, razlikuje se ''gruba'' (za svakodnevnu uporabu u domaćinstvu) i ''fina'' (često obredna) keramika. Repertoar oblika je prilično oskudan; to su razne zdjele, lonci, tave i plitice. Finije posude ponekad su ukrašene urezivanjem, ubadanjem ili bojanjem, a najčešće su sive do crne boje.

Lokalitet "Ovčara" i "Tursko groblje" je istovjetni lokalitet, pri čemu je drugi spomenuti naziv dobiven od strane lokalnog stanovništva. 

'''Ostali lokaliteti'''

* '''Lokalitet "Klenje"''' – Sjeverozapadno od Čepina, tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], izorani su bakreni predmeti za koje se vjeruje da su bili dio [[Ostava|ostave]] (kućni maz, keramika i kosti).
* '''Lokalitet "Bare"''' – Otkriven [[1976.]] godine kopanjem kanala gdje su otkriveni ostatci iz djelomice razorenog naselja: ulomci kućnog maza, keramika [[Sopotska kultura|sopotske kulture]], razne kamene i koštane alatke. Rijedak i vrijedan nalaz su narukvica i privjesak od ''spondyla'' (vrste mediteranske školjke) koja je trgovinom dospijevala u [[Panonija|Panoniju]].
* '''Lokalitet "Selište"''' – Mjesto čestog izoravanja, sadržavalo je kameno oruđe, keramika i ljudske kosti, što ukazuje na mogućnost postajanja [[Nekropola|nekropole]]. S ovog lokaliteta potječe i brončana sjekira "Kelt", tipična za [[Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj|kasno brončano doba]].
* '''Lokalitet blizu srednjovjekovnog grada "Kolođvara"''' – Na jugoistočnom rubu Čepina pronađeni su ostatci keramike i kamenih alatki, kakvi su pronalaženi i na ostalim nalazištima.
* '''Lokalitet "Urbar (Lug)"''' – [[1956.|1956]]. godine istočno od željezničke stanice u Čepinu, izolirana je još jedna sjekira što ukazuje [[Eneolit|eneolitičkih]] lokaliteta na ovom području.
* '''Iskopi u okolini Čepina''' – trake od tankog zlatnog lima (46 i 51 cm).

=== Čepin od rimskog do turskog doba ===
Za Čepin u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] ne raspolaže se s mnogo podataka, ali pretpostavlja se da je bio u uskoj vezi s rimskom [[Mursa|Mursom]]. Na prethodno spomenutom lokalitetu "Tursko groblje", pronađeni su i ostatci iz rimskog doba. Područje Čepina bilo je naseljeno u rimsko doba plemenima [[Andizeti|Andizeta]].

Nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske provale]] [[1242.|1242]]. počeli su se razvijati događaji, koji će prvi put prikazati povijesne izvore imena Čepin. 1958. godine kralj [[Bela IV.]] darovao je trojici sinova župana Kleta: Ladislavu, Filipu i Grguru, kao nagradu što su ga pratili u borbama s Mongolima 1242. od [[Jadransko more|Jadrana]], tri posjeda u vukovarskoj županiji, Kos ([[Koška|Košku]]), Dumbo ([[Tenja]]) i Kendčapu (Čepin), koje je izuzeo od [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] vukovarske utvrde (Klaić, 1983). Čepin se kao ''villa seu possessio Chapa'' spominje u ispravama od [[1290.|1290]]. do [[1469.|1469]]., a kao ''opidium'' (naselje i utvrda) [[1454.|1454]]. godine.

Od srednjovjekovnog Čepina, nema puno nalaza. Osim pojedinačnih nalaza oružja, oruđa, keramike i grobova s raznih mjesta na području Čepina i njegove okoline, najviše ih se pronašlo na lokalitetu ''Turskog groblja''.

[[1526.|1526]]. godine kada je došlo do pada Osijeka i Čepin je postao dio [[Osmansko Carstvo|turskih osvajanja]] te je postao dio ''Požeškog sandžaka'' gdje su stanovnike Čepina u većini činili [[Mađari]] (''[[Kalvinizam|Kalvini]]'').

=== Mjesto poslije odlaska Turaka ===
Povijesni izvori nakon odlaska [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]] uništeni su kao posljedica povlačenja s ovih područja, dok se jedan dio nalazi u stranim arhivima. Kao posljedica povlačenja navodi se da od 452 tadašnja naselja, 70 je ostalo naseljeno (Mažuran, 1988.). Komorski popis iz 1696. godine navodi da je Čepin napušten kako i većina okolnih mjesta.

1699. godine počinje val doseljavanja iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Mačva|Mačve]] i [[Šumadija|Šumadije]] te [[Baranja (regija)|Baranje]] i [[Bačka|Bačke]] te [[Srbi|Srbima]] iz [[Mađarska|južne Mađarske]] ([[Bosendorfer]], 1953.). Kao vojno dobro, Čepin se održao do [[1751.|1751]]. godine te je jedno od rijetkih dobara koje je tako dugo ostalo pod vojnom upravom [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] i nakon toga prelazi pod upravu Dvorske komore čiji je vrhovni gospodar vladar ili država. Prodajom čepinskih posjeda vlastelinu [[Ivan Kapistran Adamović|Ivanu Kapistranu Adamoviću]] [[1765.|1765]]. godine postaje njegov feudalni posjed koje mu je predano od carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] [[3. siječnja]] [[1765.|1765]]. godine. Pet godina kasnije dobiva i [[Plemstvo|plemićki]] naslov "''De Csepin''" (''Čepinski'') . Smatra se jednim od najnaprednijih gospodarstvenika budući da je čepinski posjed, u svoje vrijeme, podigao na razinu najrazvijenijih u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, a posebno se ističe zbog isušivanja stoljetnih voda u okolici (izgradnja [[Bobotski kanal|Bobotskog kanala]] i usmjeravanje vode u rijeku [[Vuka|Vuku]]). Gospodarstvo mještana Čepina u to vrijeme uglavnom se temeljio na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]] (pogotovo uzgoju [[Domaća svinja|svinja]]), ali i na tradicionalnoj [[Trgovina|trgovini]].

Tada brojnije, srpsko stanovništvo je već [[1739.|1739]]. godine imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu crkvu]] sačinjenu od drveta i blata, a kamen za novu pravoslavnu crkvu postavljen je [[1757.|1757]]. godine. Spomenuta crkva srušena je ratnim nedaćama [[1942.|1942]]. godine (Šević, 1982). [[Katoličanstvo|Katoličko]] stanovništvo nije imalo vlastitu [[Župa|župu]] sve do [[1860.|1860]]. godine i do tada su pripadali pod župu u [[Brođanci|Brođancima]]. Prva Crkva u Čepinu sagrađena je tek [[1771.|1771]]. godine i održana je do danas ([http://cepin1.djos.hr/ Župa Presvetog Trojstva Čepin])

Proces defeudalizacije počeo je početkom 19. stoljeća, a konačno je završen u ovim krajevima [[1848.|1848]]. godine. Raniji kmetovi postali su slobodni seljaci dobivši urbijalnu zemlju, nešto pašnjaka i šuma, te je formirana upravna [[općina]] Čepin koja je svoje konačno uređenje dobila [[1870.|1870]]. godine. Poslije 1850-ih godina, Čepin se sve više počeo širiti uz cestu Osijek-Đakovo, jer je ranije bio ograničen vlastelinskim odredbama. Posljedično, u drugoj polovici 19. stoljeća, sve više se javlja obrtnika u Čepinu (kovači, strojobravari, kolari, stolari, remenari, mesari itd.)

Elektrifikacija Čepina zabilježena je i prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Naime, [[Električna energija|električnu energiju]] je mještanima Čepina isporučivao trokatni [[paromlin]] ''Emerica dol'' koji je izgorio u požaru [[1913.|1913]]. godine. Novi pregovori započeli su tek [[1938.|1938]]. godine kada je Čepin počeo planirati isporuku električne energije od gradske elektrane u Osijeku. Konačna [[elektrifikacija]] dovršena je [[1941.|1941]]. godine. <ref name=":0" />

== Gospodarstvo ==
Ovaj dio županije je jedan od većih proizvođača poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj: [[suncokret]]a, [[kukuruz]]a i [[pšenica|pšenice]]. Tvornica [[ulje|ulja]] je jedan od većih poslodavaca.

Osnovna djelatnost tvornice ulja je proizvodnja sirovih i rafiniranih ulja te je u toj djelatnosti najveći proizvođač u Hrvatskoj.

[[Tvornica ulja Čepin]] počela je s radom [[1942.]] godine. Tada je imala instalirani kapacitet [[prešaona|prešaone]] 5.000t godišnje prerade [[suncokret]]a te instalirani kapacitet [[rafinerija|rafinerije]] od 1.250t na godinu.
Do [[1945.]] godine nalazi se u privatnom vlasništvu, a od te godine prelazi u društveno vlasništvo i posluje u sastavu [[PIK Čepin|PIK-a Čepin]].
[[1961.]] godine se uključuje u sastav [[IPK Osijek]] u čijem se vlasništvu nalazi i danas.

== Poznate osobe ==
* [[Siniša Ergotić]] (atletičar) direktor Hrvatskog atletskog saveza.<ref>http://www.has.hr/o-nama/izvrsni-odbor.html pristupljeno 19. srpnja 2011.</ref>
*[[Jelena Dokić]] (tenisačica)
*[[Slobodanka Čolović]] (atletičarka)
*[[Anita Martinović]] (TV voditeljica)
*[[Geza Pašti]] zagovornik za [[demokracija|demokratsku]] [[suverenost|suverenu]] i slobodnu [[Hrvatska|Hrvatsku]] u doba [[SFRJ]]
*[[Antun Travirka]], hrvatski likovni kritičar i povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor
*[[Ivan Kapistran Adamović]], hrvatski veleposjednik i ekonomski pisac

== Spomenici i znamenitosti ==
* Spomenik Ignji Batrneku Malom
* Porušeni spomenik iz [[NOB]]-a
* Zvonik u Bari

* U Čepinu su tri rimokatoličke župe (u đakovačko-osječkoj nadbiskupiji):
** župa Presvetog Trojstva s filijalom u Ovčari <ref>http://povijest.net/sadrzaj/skola/radovi/426-zupna-crkva-presvetog-trojstva-cepin.html</ref>
** župa Uskrsnuća Kristova
** župa Duha svetoga.
Župe od 23. rujna 2004. godine pripadaju Čepinskom dekanatu.
* U mjestu djeluju i Srpska pravoslavna crkva te Evanđeoska pentekosna crkva "Radosna vijest" i postoji sakralni objekt na Ovčari. <ref>http://www.cepin.hr/epin/vjerske-institucije</ref>

== Obrazovanje ==

Povijest bilježi da je školstvo u Čepinu započelo [[1787.|1787]]. godine kao posljedica otvaranja pučkih škola u okolici na temelju carskog ukaza.

'''Osnovna škola Miroslava Krleže'''

Početci škole sežu u [[1899.|1899]]. godinu kada je sagrađena stara škola zgrada na prostoru današnje zgrade osnovne škole.

'''Osnovna škola Vladimir Nazor'''

== Kultura ==
* Centar za kulturu Čepin – Knjižnica
* Kulturno umjetničko društvo "Ivan Kapistran Adamović" Čepin

== Udruge ==
* Dobrovoljno vatrogasno društvo Čepin – Osnovano je 1888. godine te je najstarija udruga s područja Općine Čepin. Sjedište Društva nalazi se u ulici Kralja Zvonimira 105 u Čepinu.

== Šport ==
* [[NK Klas Čepin]] ([[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska]], NS Osijek, 2020./21.).
* [[NK Čepin]] (3. [[HNL]] istok)

Navijači nogometnog kluba Čepin zovu se Siouxi,a utemeljila ih je 1994. godine grupa mladića iz novog Čepina. Nakon 11 godina Siouxi se ponovo okupljaju sada mlađem sastavu.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Čepin}}
* [http://www.cepin.hr/ Službene stranice Općine Čepin]
* [http://www.dvdcepin.hr DVD Čepin]

{{GiO OBŽ}}
{{Čepin}}
{{Portal Hrvatska}}
[[Kategorija:Čepin| ]]

Čepin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica