WikiSysop: bnz

2022-03-20T19:02:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 19:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čengići (obitelj)'''-->'''~~Čengići''' su bili bogata begovska zemljoposjednička obitelj u Bosni i Hercegovini. Smatra se da potječu iz [[Mezopotamija\|Mezopotamije]]<ref name="gacko.net-hivzija2"/>, odnosno podrijetlom Turci iz Male Azije <ref name="Hasandedić7"/> U Hercegovinu<ref name="gacko.net-hivzija2"/> (u "Zagorje") su došli sredinom 16. stoljeća a po predanju potječu od Sijerčića ili Ljubovića iz Istočne Hercegovine. Sultan im je tu dodijelio velike posjede. Imali su brojne visoke dužnosnike,<ref name="gacko.net-hivzija2"/> od kojih njih 11 s naslovom paše. <ref name="Baćović">(cg.) [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/smail_aga_cengic_mit_i_stvarnost.htm MONTENEGRINA - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja] [[Čedo Baćović]]: ''Smail-aga Čengić - mit i stvarnost'' (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> Naslov [[paša\|paše]] stjecao se samo sultanovim [[berat]]om (poveljom). Budući da naslov paše vrijedi za osobu (ad personam), iz Čengića plemena, Dede-pašine loze, morao je uvijek biti jedan paša, a to su bila prvorođena djeca.<ref name="gacko.net-Đurđević"/>		Čengići''' su bili bogata begovska zemljoposjednička obitelj u Bosni i Hercegovini. Smatra se da potječu iz [[Mezopotamija\|Mezopotamije]]<ref name="gacko.net-hivzija2"/>, odnosno podrijetlom Turci iz Male Azije <ref name="Hasandedić7"/> U Hercegovinu<ref name="gacko.net-hivzija2"/> (u "Zagorje") su došli sredinom 16. stoljeća a po predanju potječu od Sijerčića ili Ljubovića iz Istočne Hercegovine. Sultan im je tu dodijelio velike posjede. Imali su brojne visoke dužnosnike,<ref name="gacko.net-hivzija2"/> od kojih njih 11 s naslovom paše. <ref name="Baćović">(cg.) [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/smail_aga_cengic_mit_i_stvarnost.htm MONTENEGRINA - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja] [[Čedo Baćović]]: ''Smail-aga Čengić - mit i stvarnost'' (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> Naslov [[paša\|paše]] stjecao se samo sultanovim [[berat]]om (poveljom). Budući da naslov paše vrijedi za osobu (ad personam), iz Čengića plemena, Dede-pašine loze, morao je uvijek biti jedan paša, a to su bila prvorođena djeca.<ref name="gacko.net-Đurđević"/>
	Sve do kraja postojanja [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], pripadnici obitelji Čengića držali su visoke položaje u državnoj upravi Bosne i Hercegovine te uživali brojne [[timar]]e u više mjesta i u Bosni i u Hercegovini.<ref name="gacko.net-hivzija2"/> Iz Zagorja gdje su se doselili, odselili su se u Foču, Ustikolinu, Višegrad, a 1800. godine i u Gacko.<ref name="Baćović"/>		Sve do kraja postojanja [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], pripadnici obitelji Čengića držali su visoke položaje u državnoj upravi Bosne i Hercegovine te uživali brojne [[timar]]e u više mjesta i u Bosni i u Hercegovini.<ref name="gacko.net-hivzija2"/> Iz Zagorja gdje su se doselili, odselili su se u Foču, Ustikolinu, Višegrad, a 1800. godine i u Gacko.<ref name="Baćović"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T03:54:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Čengići''' su bili bogata begovska zemljoposjednička obitelj u Bosni i Hercegovini. Smatra se da potječu iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="gacko.net-hivzija2"/>, odnosno podrijetlom Turci iz Male Azije <ref name="Hasandedić7"/> U Hercegovinu<ref name="gacko.net-hivzija2"/> (u "Zagorje") su došli sredinom 16. stoljeća a po predanju potječu od Sijerčića ili Ljubovića iz Istočne Hercegovine. Sultan im je tu dodijelio velike posjede. Imali su brojne visoke dužnosnike,<ref name="gacko.net-hivzija2"/> od kojih njih 11 s naslovom paše. <ref name="Baćović">(cg.) [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/smail_aga_cengic_mit_i_stvarnost.htm MONTENEGRINA - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja] [[Čedo Baćović]]: ''Smail-aga Čengić - mit i stvarnost'' (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> Naslov [[paša|paše]] stjecao se samo sultanovim [[berat]]om (poveljom). Budući da naslov paše vrijedi za osobu (ad personam), iz Čengića plemena, Dede-pašine loze, morao je uvijek biti jedan paša, a to su bila prvorođena djeca.<ref name="gacko.net-Đurđević"/>
Sve do kraja postojanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], pripadnici obitelji Čengića držali su visoke položaje u državnoj upravi Bosne i Hercegovine te uživali brojne [[timar]]e u više mjesta i u Bosni i u Hercegovini.<ref name="gacko.net-hivzija2"/> Iz Zagorja gdje su se doselili, odselili su se u Foču, Ustikolinu, Višegrad, a 1800. godine i u Gacko.<ref name="Baćović"/>

[[Evlija Čelebija]] zabilježio je u kasabi [[Cernica|Cernici]] bio Čifluk paše Čengića s kulom visokom kao tvrđava. O Čengićima je pisao [[Hamdija Kreševljaković]].<ref name="gacko.net-hivzija2">(boš.) [https://web.archive.org/web/20071020033106/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic_2.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: B. Cernica (arhivirano 20. listopada 2007., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>

Čengići su doselili u Gacko 1800. godine. U Srđevićima je Hanefi-beg Čengić podigao prvu Čengića kulu u ovom kraju. Dvokatna kula poslije je prešla u vlasništvo druge osobe, Spasoja Kovačevića. Pod tom je kulom most s nekoliko okana od sedre. Pretpostavlja se da su taj most sagradili Čengići ili neki bogati feudalac iz ovog kraja.<ref name="Hasandedić7"/>

Smail-aga Čengić živio je i radio u Lipniku nedaleko od Gacka u prvoj polovini 19. stoljeća. Ondje je imao kulu i dvor. Rodio se 1778. u Jelašcima kod Kalinovika.<ref name="gacko.net-hivzija8">(boš.) [https://web.archive.org/web/20080530023819/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic_8.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: H. Lipnik (arhivirano 30. svibnja 2008., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>
Gatačko-pivski muselim Smail-aga Čengić bio je oženjen Beširaginom kćerkom Čelebijom Hasanbegović, kćeri Bešir-age [[Hasanbegovići|Hasanbegovića]]. U Dobreljima na sjeverozapadnoj strani brda Gata vide se ruševine Čengića kule. <ref>(boš.) [https://web.archive.org/web/20080530142131/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic_5.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: E. Havtovac (arhivirano 30. svibnja 2008., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>

U Gackom i okolini bilo je više kula na jedan do tri kata, sve sagrađene za osmanske valdavine. Kad je borbe protiv [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]] vodio [[Mehmed-beg Turhanija]] 1832., izgorjelo je skoro cijelo Gacko.<ref name="gacko.net-hivzija">(boš.) [https://web.archive.org/web/20070214124115/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: A. Gacko (arhivirano 14. veljače 2007., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref> Poznati su sinovi Smail-age Čengića Dede-aga <ref name="gacko.net-Đurđević"/> i Suljo, koji je pokopan u haremu džamije u Fazlagića Kuli.<ref>(boš.) [https://web.archive.org/web/20080530142140/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic_6.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: F. Fazlagića Kula (arhivirano 30. svibnja 2008., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>

[[Osman-Šerif-paša]] sagradio je na [[Sarajevsko polje|sarajevskom polju]] kuću koju je poslije kupio [[Derviš-aga Čengić]] i koja je poslije naziva “Villa Čengić”.<ref name="gacko.net-Đurđević"/>

1858. godine osmanska se vojska postupno zaputila iz Gruža u Trebinje i utaborila na Grahovcu, a Crnogorci proti njima u Grahovu. Crnogorce je vodio knez Danilo i brat mu Mirko. Crnogorcima je više poznatih boraca došlo u pomoć Crnogorcima, a istakano se osobito [[Luka Vukalović]], opjevan u epu “Osvetnik” hrvatskog pjesnika fra [[Grgo Martić|Grge Martića]]. Osmanlije je predvodio Kadri-paša u dva boja. Bitke s Crnogorcima 29. travnja i [[1. svibnja]] [[1858.]] bile su porazne po Osmanlije. Na [[Bitka na Grahovu|Grahovu]] su imali mnogo mrtvih i ozlijeđenih, i usprkos velikim gubitcima i na crnogorskoj strani, pobjeda je bila Crnogoraca protiv nadmoćnijeg protivnika. Na spomen te bitke podignuta je [[1864.]] mala crkvica u spomen crnogorskog junaštva. Turska je odlučila vojno riješiti stvar i skupila je novu vojsku od 5.000 dobrovoljaca raznih narodnosti svoga carstva iz balkanskih krajeva i svakovrsne vjere iz Epira i Makedonije, a to sve po izboru junaka u svome narodnom odijelu i pod narodnim oružjem, pa ih razmjesti po raznim tačkama crnogorske granice pod glavnim zapovjedništvom [[Dedaga Čengić|Dedage Čengića]], sina glasovitog Smail-age Čengića. Prvo su okupili [[bašibozuk]]e, doveli arnautske [[fistan]]e, drugi dolame makedonske, a Bošnjaci su voljeli crvene čakšire sa fermenom i čepkenima. Lazar Sočica bio kod Dedage Čengića obljubljen juzbaša (kapetan). Budući da su bašibozuci zadavlia strah i trepet svuda, gdje bi se našli, i u istinu činili razne zulume, raspustili su ih nakon pet godina i pa na granicu postavi redovite kordunaše. Uz to pogradi kule i utvrdi Dugu i Nikšić. Kad Turska raspusti Dedaginu vojsku, isječe svu šumu i potroši silne milijune novaca za utvrde, te se tako za neko vrijeme osigura mir na granici i opskrbljivanje Nikšića živežom i drugim ratnim stvarima. Nu megju tim su se opet čete hajdučke po planinama Gacka i Bileća oglašivale. Najčuveniji hajduk onog vremena bijaše [[Petko Kovačević]].<ref name="gacko.net-Đurđević"/>
U [[Mala Gračanica|Maloj Gračanici]] je Derviš Salih paša (Dedaga) Čengić imao jednu mlinicu, davno srušenu. Ostali su vidljive omeđine Čengića čardaka na jednoj stijeni. U Gornjim i Donjim Bodežištima bio je čifluk Čengića koji su odselili u Aziju. 1865. godine je uvakufio kuću u Fojnici kod Velike Gračanice za Ali-bega Lafe džamiju u Mostaru.<ref name="Hasandedić7">(boš.) [https://web.archive.org/web/20080530142147/http://www.gacko.net/hivzija_hasandedic_7.htm Gacko.net] Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku: G. Velika Gračanica (arhivirano 30. svibnja 2008., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>

Poslije Dede-pašine pašom je postao njegov nastariji sin [[Ali-paša Čengić]]. <ref name="gacko.net-Đurđević"/>

Nakon [[Bitka na Vučjem dolu|bitke na Vučjem dolu]], crnogorska je vojska pošla preko Obljaja, Korita, Ključa u Gacko. Vraćajući se sa Konjica, vojvoda Lazar popalio je sve što je našao na putu. Gacko (onda Metohija), Lipnik i mjestašca po Gatačkom polju bila su opustjela i spaljena. Dedaga Čengić je kraj potoka imao kulu i dvorove od kojih su ostale samo ruševine. Vojvoda [[Lazar Sočica]] poštedio je [[turbe]] [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]. Turbe je oblika džamije s drvenom munarom.<ref name="gacko.net-Đurđević">[https://web.archive.org/web/20180308210634/http://www.gacko.net/martin_gjurgjevic.htm Gacko.net] Martin Đurđević: Memoari sa Balkana (1858.-1878.) (arhivirano 8. travnja 2018., pristupljeno 11. studenoga 2018.)</ref>
Nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH mnogo je muslimana u BiH odlučilo [[Iseljavanje muslimana iz Austro-Ugarske|iseliti]] u osmansku državu. Zemljoposjednik Osman Čengić bio je jedna od osoba oko kojih su se organizirali i okupili iseljenici. <ref name=dijak>(boš.) [https://dijak.online/egzodus-pradjedova-pismo-husein-ef-uzicanina-iz-1887-godine/ Dijak Online] ''EGZODUS PRADJEDOVA- Pismo Husein ef. Užičanina iz 1887. godine'' dijak.online je licenciran od strane Creative Commons Attribution 4.0 International License. Sva prava zadržana. Prenošenje i distribucija sadržaja je dozvoljena uz uvjet navođenja dijak.online kao izvora informacija. (pristupljeno 23. travnja 2020.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.academia.edu/3516146/Begovski_zemlji%C5%A1ni_posjedi_u_Bosni_i_Hercegovini_od_1878._do_1918._godine Academia.edu] Husnija Kamberović: Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine

[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke plemićke obitelji]]

Čengići (obitelj) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica