Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T18:25:42Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 18:25
Redak 62:		Redak 62:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = češljugar		\|commonscathr = češljugar


	[[Kategorija:Zebe]]		[[Kategorija:Zebe]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T15:07:32Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:07
Redak 62:		Redak 62:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Carduelis carduelis~~		\\|commonscathr = češljugar
	\|commonscathr = češljugar


	[[Kategorija:Zebe]]		[[Kategorija:Zebe]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T14:44:10Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 14:44
Redak 64:		Redak 64:
	\|commonscat = Carduelis carduelis		\|commonscat = Carduelis carduelis
	\|commonscathr = češljugar		\|commonscathr = češljugar
	~~\|wikivrste = Carduelis carduelis~~
	~~\|wikivrstehr = češljugaru~~
	}}

	[[Kategorija:Zebe]]		[[Kategorija:Zebe]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:42:27Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Češljugar'''-->~~{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Češljugar		\| naziv = Češljugar
	\| status = lc		\| status = lc

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T07:41:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Češljugar
| status = lc
| slika = Goldfinch front.jpg
| slika_širina = 240px
| slika2 = Goldfinch back.jpg
| slika2_širina = 240px
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[ptice|Aves]]
| ordo = [[vrapčarke|Passeriformes]]
| familia = [[zebe|Fringillidae]]
| genus = ''[[Carduelis]]''
| species = '''''C. carduelis'''''
| dvoimeno = ''Carduelis carduelis''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne|Line]], [[1758.]]
| karta_raspon = Carduelis carduelis map.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost češljugara:

1. selica, 2. stanarica, 3. selica, 4. stanarica
}}
'''Češljugar''' (''Carduelis carduelis'') je malena [[vrapčarke|vrapčarka]] iz porodice [[zebe|zeba]]. U narodu ga se često naziva "štiglić" (od njemačkog ''Stieglitz'').

== Opis ==
Češljugar je u prosjeku dug 12 – 13 [[cm]] s rasponom [[krilo|krila]] od 21 – 25 cm i težinom od 14 do 19 [[gram]]a. Spolovi su slični, s crvenim licem, crno-bijelom glavom, svijetlosmeđim leđima, bijelim trbuhom s mekano-smeđim bokovima i prsima. Krila su crno-žuta.
Iz blizine se mužjaci mogu razlikovati po većoj, tamnijoj crvenoj maski koja se širi odmah iza oka. Kod ženki, crvena boja ne dopire do oka. Kljun boje bjelokosti je dug i šiljast, a rep je račvast.
Češljugari u razdoblju razmnožavanja imaju bijel kljun, sa sivkastom ili crnkastom točkom na vrhu. Azijska podvrsta ima sivu glavu iza crvenog lica, bez crno-bijelih šara europskih i zapadnoazijskih ptica.

Češljugar (carduelis carduelis)
Lokalni nazivi: grdelin, karnjolac, ciganče, štiglić

Po svome perju češljugar je naša najživlje obojena zebovka koju se može posvuda promatrati i zapravo nije rijetka nego je zbog naseljavanja u parkovima i perivojima postala prava česta gradska ptica. Zbog različitih staništa i načina ishrane postoji vrlo mnogo varijacija obojenosti ove vrste. Dugačak je od 12 do 14 cm, težak 25 grama, osnovna boja mu je počevši od glave: crveno bijelo crna glava, crna krila sa širokom žutom prugom, crni rep s velikim bijelim točkama, bijeli trbuh i prsa s blago smeđkastom srcastom šarom koja se proteže duž bokova, ženka je iste boje samo tamnija.

== Ponašanje ==
[[Datoteka:Carduelis carduelis carduelis MHNT 223 Lambézellec.jpg|thumb|''Carduelis carduelis carduelis'']]
[[Datoteka:European Goldfinch (Carduelis carduelis) (W1CDR0001491 BD15).ogg|thumb|right|Snimka glasnja mužjaka snimljena u [[Gloucestershire]]u, [[Engleska]]]]
Češljugareva omiljena hrana je maleno sjemenje poput [[čičak|čičkova]] i [[češljugovina|češljugovine]], ali lovi i kukce koje nosi ptićima. Zimi često posjećuje hranilice za ptice. Gnijezde se na listopadnom drveću ili čak bambusu. Ženka nese 4 – 6 [[jaje|jaja]] iz kojih se izlegu ptići nakon 11 – 14 dana.

Zimi se češljugari okupljaju u jata od 40 ptica, često i više.

Ima ugodan pjev, zbog čega se prije držao kao kavezna ptica. Odbjegle ptice ili one namjerno puštene u divljinu su kolonizirale jugoistok [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].
Voli krajeve bogate [[korov]]om gdje nalazi svoju omiljenu hranu, čičak i češljinu po kojoj je i dobio ime. U doba parenja češljugar se približava selima i gradovima gdje se osjeća sigurnijim od progona grabljivica. Oko svibnja mužjak počinje svadbenu pjesmu i ženku potiče na gniježđenje. U to doba češljugare obično možemo vidjeti u parovima kako dolijeću u vrtove i hrane se korovom koji je nikao između povrtnih kultura.

U kasnu jesen polako se mlade i stare ptice skupljaju u velika jata koja će uskoro početi lutati poljima i livadama, vrištinama i korovištima, u potrazi za hranom. Za jakih zima k nama dolaze sjeverne podvrste češljugara koje se dužinom i manjom obojenošću razlikuju od češljugara iz kontinentalnih krajeva. Oni su veći i narastu i do 18 cm, imaju gušće perje i obojenost im je malo drugačija, tako znamo bjelogrle ili one sa skoro cijelom crvenom glavom. Razlikuju se i po bijeloj točci na zatiljku koja se nalazi iza crnog područja na vratu.

== Rasprostranjenost i stanište ==
Češljugar nastanjuje skoro cijelu [[europa|Europu]], Sjevernu Afriku i zapad i središnju Aziju u otvorenim, djelomično pošumljenim dolinama.
Stanarica je u zapadnom dijelu svog staništa, ali se seli iz hladnijih krajeva. Također se može seliti i sa zapada ako je zima hladnija nego obično. Uvedena je u mnoga područja svijeta.

Za početak gniježđenja im je neophodna ishrana životinjskog porijekla. Iako su biljojedi, u jelovnik ubacuju biljne uši i mravlja jaja, tako dolaze do proteina i bjelančevina koje ih potiču na reproduktivan ciklus. Kad je ženka dovoljno stimulirana poticanjem mužjaka i ishranom, odabire mjesto za gnijezdo, koje se nalazi od 5 do 8 metara iznad zemlje, ali ima i iznimaka, pa tako na mjestima gdje se osjećaju sigurnim, čečljugar savije gnijezdo i u krošnji kakve male voćke uz seosku ogradu na visini manjoj od 4 metra. U prosjeku se pari dva puta godišnje, a prvo leglo je brojnije od drugog, i nalazi se na manjoj visini od drugog legla. Gnijezdo je građeno od korjenčića i mahovine i finih travki vune, dlake, perja i paučine. Paučinom i vezuje gnijezdo za grančice na kojima stoji. U gnijezdo ženka snese od 4 do 6 bjelkastih jaja s vijencem crvenkastih točkica na tupoj strani, te na njima leži od 12 do 14 dana, a mužjak je za to vrijeme revno hrani.

Mladi su čučavci i ležu se goli sa zametnim paperjem, roditelji im donose hranu, a majka ih grije dok im na leđima i trbuhu dovoljno ne naraste perje da imaju barem oskudnu termičku zaštitu. To je obično deseti dan te onda oba roditelja mogu dulje izbivati u potrazi za hranom. Mladi se u obojenosti od roditelja razlikuju po jednakoj obojenosti krila, dok su glava i cijela donja strana tijela u bež boje s nježnim točkicama. Zebovke jako brzo rastu te i mladi češljugari već nakon 14 dana počinju prve vježbe krila na grančicama u blizini gnijezda. Par dana kasnije okušaju se u letenju i tada prate svoje roditelje glasno se javljajući. Još dugo ostaju zajedno jer im je potrebno pouke u samostalnom trženju hrane, pa uvijek oko lipnja možemo vidjeti cijelu obitelj kako na nekom livadnom korovu traži hranu. U kolovozu se [[Mitarenje|mitare]] pa mladi tada dobiju perje odraslih ptica.

== Odnos s ljudima ==
Češljugare se često drži kao kavezne ptice zbog lijepog pjeva i upadljivog izgleda. Mužjake se ponekada uparuje sa ženkama kanarinca kako bi se napravio muški potomak s još ljepšim glasom. Muški mladunci često naslijede najbolje dijelove pjesme obaju roditelja.

Pjev češljugara je jako melodičan pa odzvanja nadaleko. Izmjenjuje cvrkut i glasan završni čurlik s kojim ptica izvodi mimiku pomicanja tijela lijevo desno. Zbog svoga lijepoga pjeva, češljugara su često križali s kanarincem pa su uzgajivači dobivali vrijedne ptice jačeg pjeva koji je ličio na češljugarev, a po jačini i modulacijama na kanarinčev način pjevanja.

Ptice dobijene križanjem nazvali su bastardi ili melezi, križanci. Danas se češljugare uzgaja i u zatočeništvu kao udomaćene ptice koje imaju zatvoreni registrirani prsten kao dokaz da su se izlegle u zatočeništvu. Češljugar ima puno poklonika, jer je ptica koja je mnogima kućni ljubimac pa ga ponekad drže i više od kanarinaca. Zbog svoga lijepog pjeva i boje stekao je glas uzorne ptice za uzgoj u zatočeništvu, u prirodi je zaštićena vrsta, ali se udomaćeni češljugari mogu kupiti na ornitološkim izložbama.

== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commonscat = Carduelis carduelis
|commonscathr = češljugar
|wikivrste = Carduelis carduelis
|wikivrstehr = češljugaru
}}

[[Kategorija:Zebe]]

Češljugar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''