WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:34:44Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Češka Šleska'''-->~~{{infookvir češka pokrajina		{{infookvir češka pokrajina
	\|ime=Češka Šleska		\|ime=Češka Šleska
	\|izvorno ime=České Slezsko		\|izvorno ime=České Slezsko

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

2025-04-24T01:01:37Z

Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 01:01
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Češka Šleska'''-->{{~~Češka~~ pokrajina		<!--'''Češka Šleska'''-->{{infookvir češka pokrajina
	\|ime=Češka Šleska		\|ime=Češka Šleska
	\|izvorno ime=České Slezsko		\|izvorno ime=České Slezsko

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T06:52:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Češka pokrajina
|ime=Češka Šleska
|izvorno ime=České Slezsko
|ime_genitiv=Češke Šleske
|zastava=Flag of Czech Silesia.svg
|grb=Coat of arms of Silesia.svg
|karta=CZ-cleneni-Slezsko-wl.png
|glavni_grad=[[Opava]]
|broj stanovnika=oko 1 milijun
|površina=4.452 km<sup>2</sup>
}}
'''Češka Šleska''', nekoć '''Moravska Šleska''' i '''Austrijska Šleska''' ([[češki jezik|češki:]] ''České Slezsko'', ''Moravské Slezsko'', ''Rakouské Slezsko''), a od [[1918.]] do [[1945.]] i '''Sudetska Šleska''', povijesna je pokrajina koja zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)|Češkom]] i [[Moravska|Moravskom]] čini današnju [[Češka Republika|Češku Republiku]]. Dio je veće povijesne pokrajine [[Šleska|Šleske]].

==Zemljopis==
Područje Češke Šleske nalazi se istočno i zapadno od grada [[Ostrava|Ostrave]], a obuhvaća veći dio današnje samoupravne pokrajine [[Moravsko-šleski kraj]], a njezin najzapadniji dio pripada [[Olomoučki kraj|Olomoučkom kraju]] oko grada [[Jeseník]]a. Najveći su gradovi Češke Šleske [[Opava]],[[Karvina]],[[Havirov]] i [[Český Těšín]].

Pokrajina je smještena na [[Sudetsko gorje|Sudetskom gorju]] koje na istoku prelazi u [[Karpati|Karpate]], a glavne su rijeke [[Odra]], [[Opava (rijeka)|Opava]] i [[Olše]] koja označava granicu s [[Poljska|Poljskom]]. Na jugu, granicu prema Moravskoj označuju rijeke Odra i [[Ostravice (rijeka)|Ostravice]]. Na jugu Češka Šleska granici s [[Moravska|Moravskom]], na jugoistoku sa [[Slovačka|Slovačkom]], na istoku, sjeveru i zapadu s [[Poljska Šleska|Poljskom Šleskom]].

==Povijest==
[[Datoteka:Opava Horní náměstí Theater Mariä Himmelfahrt.jpg|mini|desno|250px|Opava: Gronji trg s konkatedralom Marijina Uznesenja i kazalištem]]
===Od srednjeg vijeka do 18. stoljeća===
Područja Šleske postala su [[leno]] Češkoga Kraljevstva još od doba [[Vaclav II., češki kralj|Vaclava II.]] ([[1278.]] – [[1305.]]), a ovladavanje Šleskom dovršio je [[Ivan Luksemburški]] u razdoblju između [[1327.]] i [[1335.]] Konačno [[1335.]] godine, mirom iz [[Trenčín]]a [[Poljska|poljski]] kralj [[Kazimir III. Veliki]] „zauvijek“ se odrekao Šleske. U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] ubrzan je proces drobljenja Šleske, a njezini dijelovi dolaze sad pod poljsku, sad pod češku vlast.

===Od 1742. do Prvog svjetskog rata===
Današnja Češka Šleska obuhvaća uglavnom onaj mali dio [[Šleska|Šleske]] koji je ostao unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] nakon Prvog šleskog rata - u vrijeme [[Rat za austrijsko nasljeđe|Rata za austrijsko nasljeđe]] - [[1742.]], kad je veći dio Šleske pripao [[Pruska|Pruskoj]]. Već [[1782.]] ovo je vojvodstvo spojeno s Moravskom, a nakon revolucionarnih događaja [[1849.]] ponovno odijeljeno, te je postalo jednom od austrijskih [[krunske zemlje|krunskih zemalja]]. [[1850.]] ovo je područje ustrojeno kao Vojvodstvo Gornje i Donje Šleske sa sjedištem u Opavi ([[njemački jezik|njem.]] ''Troppau'').

[[1900.]] godine [[Vojvodstvo]] je obuhvaćalo površinu od 5.140 km<sup>2</sup> i imalo je 670.000 stanovnika.

===Nakon Prvog svjetskog rata===
[[Datoteka:Czechoslovakia01.png|mini|desno|300px|Šleska unutar Čehoslovačke kao dio Moravsko-Šleske, prema stanju iz [[1928.]]]]
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[1918.]], bivše Vojvodstvo, zajedno sa sjevernom [[Moravska|Moravskom]], kratkotrajno je činilo [[Sudeti|Sudete]] unutar Republike Njemačke Austrije, no prema odredbama [[Sporazum iz Saint-Germaina|Sporazuma iz Saint-Germaina]] iz [[1919.]] većim je svojim dijelom pripalo novostvorenoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], uz izuzetak dijela istočno od rijeke Olše oko [[Cieszyn]]a koji je pripao [[Poljska|Poljskoj]] nakon sedmodnevnog rata i međunarodne arbitraže koja mu je slijedila. Prema [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]] iz [[1920.]] dijelom Čehoslovačke postao je i mali dio Pruske Šleske poznat kao [[Hlučínsko]] (njem. ''Hultschiner Ländchen''). [[1. prosinca]] [[1928.]] Šleska je spojena s Moravskom u Moravsko-Šlesku. Razlog je tomu bila nevelikost Češke Šleske, ali i nastojanje da se smanji politički utjecaj sudetskih Nijemaca.

Nakon [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] [[1938.]] veći dio Češke Šleske pripao je [[Treći Reich|Trećem Reichu]] u okviru Sudeta, Hlučínsko je vraćeno Pruskoj, a Poljska je zauzela dodatno područje na zapadnoj obali Olše uz Cieszyn.

===Nakon Drugog svjetskog rata===
Uz izuzetak područja oko Cieszyna i Ostrave, Češka Šleska bila pretežno nastanjena [[Nijemci]]ma sve do [[1945.]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Sudeti i Hlučínsko vraćeni su Čehoslovačkoj, njemačko je stanovništvo [[Beneševi dekreti|Beneševim dekretima]] protjerano iz zemlje. Granica s Poljskom ponovno je uspostavljena na rijeci Olši, što je potvrđeno sporazumom tek [[1958.]]

==Stanovništvo==
Prema popisu iz [[1910.]] u Vojvodstvu Gornje i Donje Šleske većinu su činile tri narodnosti:
*[[Nijemci]]: 325.523 (43,90%)
*[[Poljaci]]: 235.224 (31,71%)
*[[Česi]]: 180.348 (24,33%)

U tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-ugarskoj Monarhiji]] nisu se popisivale narodnosti, već jezici koji ma su ljudi govorili, pa među gore navedene Nijemce valja pribrojiti i velik broj [[Židovi|Židova]] koji su se služili njemačkim jezikom. Dva svjetska rata i poraće znatno su izmijenili nacionalnu sliku u korist Čeha.

Dio domaćega [[slaveni|slavenskoga]] stanovništva govori [[Laški dijalekt|laškim dijalektom]] koji se obično svrstava među dijalekte [[češki jezik|češkoga jezika]], premda pokazuje sličnosti i s [[poljski jezik|poljskim]]. U blizini Cieszyna dio stanovništva, većinom poljskoga podrijetla, služi se lokalnim šleskim dijalektom.

== Vidi još ==
*[[Češko državno pravo]]

==Vanjske poveznice==
* [http://gis.zcu.cz/cgi-bin/to.en/kartografie/konference2001/sbornik/kanok-fojtik/2/KANOK_referat.htm Zemljovidi Šleske]

{{Češke pokrajine}}

[[Kategorija:Povijest Češke]]
[[Kategorija:Češke pokrajine]]
[[Kategorija:Češke povijesne pokrajine]]

Češka Šleska - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica