WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:15:52Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čečenija'''-->~~{{infookvir ruski federalni subjekt \|		{{infookvir ruski federalni subjekt \|
	\| HrvIme = Čečenska Republika		\| HrvIme = Čečenska Republika
	\| genitiv = Čečenije		\| genitiv = Čečenije

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Ruski federalni subjekt |' u '{{infookvir ruski federalni subjekt |'

2025-05-16T04:29:06Z

Zamjena teksta - '{{Ruski federalni subjekt |' u '{{infookvir ruski federalni subjekt |'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 04:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čečenija'''-->{{~~Ruski~~ federalni subjekt \|		<!--'''Čečenija'''-->{{infookvir ruski federalni subjekt \|
	\| HrvIme = Čečenska Republika		\| HrvIme = Čečenska Republika
	\| genitiv = Čečenije		\| genitiv = Čečenije

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T04:55:58Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 04:55
Redak 63:		Redak 63:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Chechnya}}~~
	* [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6674 Hrvatski obiteljski leksikon - Čečenija]		* [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6674 Hrvatski obiteljski leksikon - Čečenija]
	* [[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/16487/ Čečenija]		* [[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/16487/ Čečenija]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-29T09:20:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Ruski federalni subjekt |
| HrvIme = Čečenska Republika
| genitiv = Čečenije
| RusIme = Чеченская республика
| XIme1 = Нохчийн Республика
| XIme2 =  
| XIme3 =  
| zastava = Flag_of_Chechen_Republic_since_2004.svg
| grb = Chechnya coa.png
| zemljovid = Russia - Chechen Republic (2008-01).svg
| vrsta_upravnog_središta = [[Glavni grad]]
| ime_upravnog_središta = [[Grozni]]
| rang_površina = 75.
| površina = 15.647
| postotak_vode = 0,8
| stan_rang = 38.
| stan_broj = 1,346.438
| godina_popisa = [[2014.]]
| stan_gust = 86,05
| pol_stat_poveznica = Ruske republike
| pol_stat_ime = Republika
| vremenska_zona_slika = Map of Russia - Moscow time zone.svg
| vremenska_zona = [[Moskovsko vrijeme]] ([[UTC]] + 3/+4)
| savezni_okrug = Južni
| gospodarska_regija = Sjevernokavkaska
| jezici = [[ruski jezik|ruski]], [[čečenski jezik|čečenski]]
| čelnik_naslov = [[Predsjednik]] (''Президент'')
| čelnik_ime = [[Alu Alhanov|Alu Dadaševič Alhanov]] (''Алу Алханов'')
| zamjenik_naslov = Predsjednik vlade (''Председатель правительства'')
| zamjenik_ime = [[Ramzan Ahmatovič Kadirov]] (''Рамзан Ахматович Кадыров'')
| zakonodavno_tijelo_čelnik = Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти)
| zakon.tijela_čelnik_ime = ...
| auto_oznaka = 20, 95
| naziv_parlamenta = [[Čečenski parlament]]
| himna = [[Himna Čečenije]]
|}}

'''Čečenija''' ([[Čečenski jezik|čečenski]] ''Ičkerija'', također ''Čečnja'', puni naziv ''Čečenskaja respublika'') je republika u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] smještana na [[Kavkaz]]u. Čečenija je ruski naziv pa stoga i međunarodni za domovinu naroda [[Čečeni|Čečena]] čiji autoetnonim glasi '''Nohči'''.

Površina joj je 17.300 četvornih kilometara, ima 1,268.989 stanovnika, a glavni grad je [[Grozni]]. Godine 1922. postala je autonomna [[oblast]], od 1936. u Čečeno-Inguškoj Autonomnoj Sovjetskoj Republici. Tijekom 1944.–1948. oko 650.000 Čečena i Inguša deportirano je u [[Sibir]] i Srednju Aziju (pri tome ih je oko 200.000 umrlo). Od 1957. u sastavu je Ruske Republike. S [[raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]], 1991. proglašava nezavisnost (nepriznata od [[Rusija|Rusije]]), uslijedili su unutrašnji sukobi te ruska vojna intervencija (1994.–1996.) s više desetaka tisuća poginulih (uglavnom civila) i oko 600.000 raseljenih. Godine 1997. ostvarila je političku autonomiju, pobunjeničke skupine koje teže nezavisnosti nastavile su borbu te je 1999. uslijedila nova ruska vojna intervencija (s oko 10.000 poginulih). Nestabilnost je nastavljena i tijekom 2000-ih, a završena u travnju 2009.

== Povijest ==

Godine 1783. Rusija pod [[Katarina Velika|Katarinom Velikom]] pripaja Gruziju stječući tako formalno i vlast nad Čečenijom. Prvi sukob [[Rusi|Rusa]] i Čečena zbiva se [[1830.]] kada ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] pokušava osvojiti Kavkaz. Slijede Kavkaski ratovi okončani 1864. Pod vodstvom [[Šamil|Imama Šamila]], kojemu je bio cilj osnovati islamsku državu, Čečeni se uspješno odupiru ruskoj invaziji sve do [[1859.]] kada je njihov vođa Šamil uhvaćen. O njemu piše [[Lav Tolstoj]] u romanu Hadži Murat. Manji sukobi traju tijekom 1860-ih, uglavnom oko rijeke Terek. Od 1859. Čečeni su deportirani ili sami bježe u [[Osmansko Carstvo]].

Tijekom ruske revolucije [[1917.]] šeik Uzun Hadži osnovao je 1919. Sjevernokavkaski emirat. Čečenija proglašava neovisnost, ali je boljševička vojska okupira i [[1920.]] osniva Čečensku autonomnu oblast. U siječnju 1921. u Vladikavkazu zasjedao kongres te je ustanovljena SS autonomna planinska republika iz koje se Čečenija izdvojila u studenom 1922. Čečenija se [[1934.]] spaja s Inguškom autonomnom oblašću u Čečensko-ingušku autonomnu oblast koja pak [[1936.]] postaje Čečensko-inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika. U studenom 1941. njemačke su postrojbe bile nadomak Čečenije, ali su se povukle. Staljin je deportirao oko 400.000 Čečena i Inguša. Dana 23. i 24. veljače 1944. ruske postrojbe su ih sustavno trpale u kamione i prebacivale na istok. Čečeni i Inguši su 1957. vraćeni iz Kazahstana i Kirgistana u svoju domovinu na inicijativu Hruščova.

Nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[Džohar Dudajev]], čečenski političar i bivši sovjetski general izabran je za [[predsjednik]]a Čečenije te u studenom [[1991.]] proglašava neovisnost. Dana 11. prosinca [[1994.]] predsjednik [[Boris Jeljcin|Jeljcin]] šalje postrojbe u Grozni. Poginulo je 70-80.000 ljudi, uglavnom čečenskih civila. Uz velike gubitke Rusi okupiraju Grozni i dvije trećine Čečenije. U lipnju 1995. Čečeni zarobljavaju stotine talaca u bolnici u Budenovsku, u južnoj Rusiji. Ruski komandosi rješavaju krizu u akciji u kojoj je poginulo više od stotinu talaca. U travnju 1996. Dudajev je ubijen projektilom dok je telefonirao satelitskim telefonom. [[Boris Jeljcin|Jeljcin]] je nakon neuspjelih pokušaja potpisivanja primirja poslao generala Aleksandra Ljebeda da s Mashadovim dogovori povlačenje ruskih postrojba te se Rusija 1996. povlači poražena. U prvoj vojnoj kampanji poginulo je 3826 ruskih vojnika i između 60.000 i 100.000 civila. Čečeni [[1996.]] uspijevaju ponovo uspostaviti nadzor nad Groznim, mirovni ugovor s Rusijom službeno je potpisan u svibnju [[1997.]], kojim je predviđeno da Čečenija i Rusija u razdoblju od pet godina postignu politički dogovor o konačnom statusu Čečenije.

Tako [[1997.]] Čečenija stječe de facto neovisnost pošto je Rusija priznala Mashadovljevu vladu. Na tome bi ostalo, ali početkom [[1999.]] Mashadov je prisiljen uvesti [[šerijatski zakon]]. Naime učestali su zločini i otmice, jača [[islam]] i snage Šamila Basajeva napadaju Dagestan. Mashadov ne podržava napad. Ipak, Rusija prekida pregovore s Čečenijom i odlučuje upravljati njome iz Moskve. Predsjednik Jeljcin naglo daje ostavku, a vlast preuzima radikalniji Putin koji se surovo obračunava s čečenskim vođama, ne štedeći pritom ni civile.

Dana [[13. veljače]] [[2004.]] u [[Doha|Dohi]] u [[Katar]]u ubijen je tada bivši čečenski predsjednik Zelimhan Jandarbijev, a na drugom frontu ubijen je Ahmad Kadirov u ekspoziji na stadionu [[9. svibnja]] [[2004.]] Mashadov je ubijen [[8. ožujka]] [[2005.]] Njegovo tijelo nije predano obitelji, nego je pokopan na tajnom mjestu. Šamilu Basajevu ne uspijeva, međutim nitko doskočiti sve dok [[10. srpnja]] [[2006.]] nije poginuo u eksploziji vagona ispunjenog eksplozivom. Nedugo zatim, čečenski su pobunjenici obznanili da ne odustaju od daljnje borbe.

== Zemljopis ==
[[File:Map of Chechen Republic (Chechnya).png|thumb|Čečenija]]
Čečenija je republika na jugu europskoga dijela [[rusija|Rusije]], površine 17.300 km2, s 1,268.989 stanovnika, uglavnom [[Čečeni]] (95.3%), zatim [[Rusi]] (1.9%), i ostali - [[Inguši]], [[Armenci]], [[Ukrajinci]] i drugi - (2.9%). Glavni grad je Džohar-Gala (ranije [[Grozni]]), a veći gradovi su: Gudermes, Ačkoj-Martan, Urus-Martan, Argun, Šali. Na jugu obuhvaća s obronke Velikoga [[Kavkaz]]a (Tebulosmta, 4493 m), na sjeveru Nogajsku stepu, a između njih su široke plodne doline [[Terek]]a i pritoka Sunže. U vegetaciji prevladava [[stepa]] i niska [[šuma]]. Klima je pretežno kontinentalna. Na natapanim površinama sjevernoga nizinskog dijela poljoprivreda (riža i druge žitarice, vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo), u višem, kavkaskom dijelu, stočarstvo. Glavna gospodarska grana je proizvodnja i prerada [[nafta|nafte]]. Glavna ležišta su u dolini Sunže između Džohar-Gale i Gudermesa. [[Rafinerija]] u Džohar-Gali među najvećima u Rusiji. [[Naftovod]] se proteže do [[mahačkala|Mahačkale]] na [[kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] i Tuapsea na [[Crno more|Crnome moru]]. Razvijene su Strojogradnja, kemijska, drvna i prehrambena industrija.

== Vidi također ==

* [[Prvi čečenski rat]]
* [[Čečenska Republika Ičkerija]]
* [[Drugi čečenski rat]]

== Izvori ==
{{commonscat|Chechnya}}
* [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6674 Hrvatski obiteljski leksikon - Čečenija]
* [[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/16487/ Čečenija]

{{Administrativne podjele Rusije}}

[[Kategorija:Čečenija| ]]
[[Kategorija:Južni savezni okrug]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Sjeverni Kavkaz]]

Čečenija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Ruski federalni subjekt |' u '{{infookvir ruski federalni subjekt |'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica