Čavolj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'

2025-05-30T03:43:41Z

Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:43
Redak 63:		Redak 63:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{~~hun~~ oznaka}} [http://sagv.gyakg.u-szeged.hu/tanar/farkzolt/CSAVOLY/Csavoly.htm Čavoljska povijest]		* {{mađ oznaka}} [http://sagv.gyakg.u-szeged.hu/tanar/farkzolt/CSAVOLY/Csavoly.htm Čavoljska povijest]
	* [http://www.kjmk.hu/bkmok/engine.asp?id=1&k=14 Čavoljska javna knjižnica]		* [http://www.kjmk.hu/bkmok/engine.asp?id=1&k=14 Čavoljska javna knjižnica]
	* [http://www.terkepcentrum.hu/index.asp?tid=16373 Zemljovid Čavolja]		* [http://www.terkepcentrum.hu/index.asp?tid=16373 Zemljovid Čavolja]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:28:38Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čavolj'''-->~~[[Datoteka:Csavoly, lake bara.jpg\|Čavolj\|260px\|desno\|mini]]		[[Datoteka:Csavoly, lake bara.jpg\|Čavolj\|260px\|desno\|mini]]

	'''Čavolj''' (mađ. ''Csávoly'',<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], ''Folia onomastica croatica'', 14/2005.</ref> nje. ''Tschawal'') je selo u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]], na jugoistoku [[Mađarska\|Mađarske]].		'''Čavolj''' (mađ. ''Csávoly'',<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], ''Folia onomastica croatica'', 14/2005.</ref> nje. ''Tschawal'') je selo u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]], na jugoistoku [[Mađarska\|Mađarske]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:55:14Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:55
Redak 7:		Redak 7:

	== Ime ==		== Ime ==
	Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao\|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija\|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{~~deu~~ oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.		Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao\|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija\|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

	== Upravna organizacija ==		== Upravna organizacija ==

Suradnik10: /* Upravna organizacija */

2023-11-12T05:37:52Z

Upravna organizacija

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2023. u 05:37
Redak 12:		Redak 12:
	Upravno pripada [[Bajska mikroregija\|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448.		Upravno pripada [[Bajska mikroregija\|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448.

	Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő{{coord\|46.~~20761936618212~~\| 19.~~08509334710298~~\|display=inline}}<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref>		Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő ({{coord\|46.207619\|19.08509\|display=inline}}<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref>

	Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj\|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava\|manjinske samouprave]] u Mađarskoj.		Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj\|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava\|manjinske samouprave]] u Mađarskoj.

Suradnik10: ispravna poveznica

2023-11-12T05:36:40Z

ispravna poveznica

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2023. u 05:36
Redak 7:		Redak 7:

	== Ime ==		== Ime ==
	Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao\|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija\|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/~~buch~~/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.		Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao\|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija\|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

	== Upravna organizacija ==		== Upravna organizacija ==
	Upravno pripada [[Bajska mikroregija\|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448.		Upravno pripada [[Bajska mikroregija\|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija\|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448.

	Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő.<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref>		Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő{{coord\|46.20761936618212\| 19.08509334710298\|display=inline}}<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref>

	Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj\|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava\|manjinske samouprave]] u Mađarskoj.		Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj\|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava\|manjinske samouprave]] u Mađarskoj.

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Povijest ovog sela se može pratiti od [[1198.]] godine.		Povijest ovog sela se može pratiti od [[1198.]] godine.<ref name="Mandić-zavičaj"/>

	Selo je pod imenom ''Chayol-Thayal'' mijenjalo brojne vlasnike od [[1374.]] godine.		Selo je pod imenom ''Chayol-Thayal'' mijenjalo brojne vlasnike od [[1374.]] godine.

	Prema [[osmansko carstvo\|turskim]] poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće [[1580.]] godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta.		Prema [[osmansko carstvo\|turskim]] poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće [[1580.]] godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta.
			Za turske vladavine stanovništvo je izbjeglo. 1720. godine vlastelin iz Baje i sela Pandura je naselio pustaru katoličkim Hrvatima, iz skupine Bunjevaca.<ref name="Mandić-zavičaj">Mišo Mandić: [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/horvatok/csavoly/price_sa_bunjevacki_salasa/pages/price_04_sta_je.htm ''Šta je zavičaj? Priče s bunjevački salaša'']. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref>
	Kao ~~gradić~~ je ~~bio obnovljen~~ [[1734.]] godine.		Kao selo je bilo obnovljeno [[1734.]] godine.

	[[1736.]] godine izvori bilježe da su stanovnici [[Bunjevci\|bunjevački Hrvati]] i [[Mađari]]<ref name="Sekitsch"/>.		[[1736.]] godine izvori bilježe da su stanovnici [[Bunjevci\|bunjevački Hrvati]] i [[Mađari]]<ref name="Sekitsch"/>.

	Prva crkva u njemu je bila sagrađena [[1740.]] godine.		Prva crkva u njemu je bila sagrađena [[1740.]] godine.
	Prvi Nijemci se doseljavaju [[1762.]] godine te u još nekoliko valova. Između [[1782.]] i [[1784.]] godine, na prijedlog [[kaločanska biskupija\|kaločanskog biskupa]], 424 Nijemca iz [[Soroksár]]a i [[Hajós\|Ajoša]], odnosno iz okolice današnje [[Budimpešta\|Budimpešte]] su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika<ref name="Sekitsch"/>.		Prvi Nijemci se doseljavaju [[1762.]] godine te u još nekoliko valova. Između [[1782.]] i [[1784.]] godine, na prijedlog [[kaločanska biskupija\|kaločanskog biskupa]], 424 Nijemca iz [[Soroksár]]a i [[Hajós\|Ajoša]], odnosno iz okolice današnje [[Budimpešta\|Budimpešte]] su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika<ref name="Sekitsch"/>. Među Hrvatima je bilo nekoliko plemićkih obitelji: Mandić, Milašin i Vidaković.<ref>Mišo Mandić: [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/horvatok/csavoly/price_sa_bunjevacki_salasa/pages/price_02_umjesto.htm ''Umjesto proslova. Priče s bunjevački salaša'']. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref>

	Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]] pali udjelom ispod 2/3<ref name="Sekitsch"/>.		Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]] pali udjelom ispod 2/3<ref name="Sekitsch"/>.
Redak 34:		Redak 34:
	[[1866.]] godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja\|Baju]], [[Čonoplja\|Čonoplju]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) pogodila [[kolera]].		[[1866.]] godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja\|Baju]], [[Čonoplja\|Čonoplju]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) pogodila [[kolera]].

	[[1947.]] godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema [[Potsdamski dekret\|Potsdamskom dekretu]], [[Nijemci]] su bili zamijenjeni [[Mađari u Slovačkoj\|slovačkim Mađarima]]. 553 Nijemca su [[deportacija\|deportirana]] u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.		[[1947.]] godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema [[Potsdamski dekret\|Potsdamskom dekretu]], [[Nijemci]] su bili zamijenjeni [[Mađari u Slovačkoj\|slovačkim Mađarima]]. 553 Nijemca su [[deportacija\|deportirana]] u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.<ref name="Mandić-zavičaj"/>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 46:		Redak 46:

	=== Poznate osobe ===		=== Poznate osobe ===
	Od [[1917.]] godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela [[Ivan Petreš Čudomil]]. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.		Od [[1917.]] godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela [[Ivan Petreš Čudomil]]. Zadnjih 20 godina svog života proveo u Čavolju kao župnik, pisac, pjesnik i urednik novina, javni radnik.<ref name="Mandić-zavičaj"/> Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.

	* dr. [[Mišo Mandić]], pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_23.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 23/2005.] Priznanje dr Miši Mandiću {{pdf}}</ref>		* dr. [[Mišo Mandić]], pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_23.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 23/2005.] Priznanje dr Miši Mandiću {{pdf}}</ref>
	* [[stolnobiogradska biskupija\|stolnobiogradski biskup]] [[Nikola Milašin]]		* [[stolnobiogradska biskupija\|stolnobiogradski biskup]] [[Nikola Milašin]]<ref name="Mandić-zavičaj"/>
	* [[Petar Pančić]], bivši upravitelj travničkog sjemeništa		* [[Petar Pančić]], bivši upravitelj travničkog sjemeništa<ref>Đuro Franković: [https://zornicanova.hu/isusovac-iz-cavolja/ '' Isusovac iz Čavolja'']. Zornica nova. 28. srpnja 2015. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref>
	* [[Roza Vidaković]], hrv. pjesnikinja		* [[Roza Vidaković]], hrv. pjesnikinja<ref name="Mandić-zavičaj"/>
			* mati biskupa [[Ivan Antunović\|Ivana Antunović]], Manda Petrić, je iz Čavolja<ref name="Mandić-zavičaj"/>
			* [[Grgo Jasenović]], jav. djelatnik, osnovao hrv. školu u Santovu<ref name="Mandić-zavičaj"/>

	== Kultura ==		== Kultura ==
	* Muzej lokalne povijesti		* Muzej lokalne povijesti
	* spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu		* spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu
			* [[Čavoljska vodica]], mjesto hodočašća<ref>H.R.: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A12582/Sud%C2%ADbi%C2%ADna-Hr%C2%ADva%C2%ADta-ra%C2%ADsvje%C2%ADtom--et%C2%ADno%C2%ADgraf%C2%ADskih-istraziva%C2%ADnja/ ''Sudbina Hrvata rasvjetom etnografskih istraživanja'']. Hrvatska riječ, Subotica. 18. studenoga 2005. Pristupljeno 12. studenoga 2023.<br>"''...Mišo Mandić govorio je o tome što je sve vezano uz temu: »Čavoljska vodica«''"...</ref><ref>[https://www.google.com/maps/place/Cs%C3%A1volyi+vodica/@46.2077943,19.0838253,17z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x474319c061c9d793:0x4a128c97ce924f63!8m2!3d46.2077906!4d19.0864002!16s%2Fg%2F11ff4_lkl6?entry=ttu ''Csavolyi vodica'']. Google karte. Pristupljeno 12. studenoga 2023-</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:11:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Csavoly, lake bara.jpg|Čavolj|260px|desno|mini]]

'''Čavolj''' (mađ. ''Csávoly'',<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], ''Folia onomastica croatica'', 14/2005.</ref> nje. ''Tschawal'') je selo u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]], na jugoistoku [[Mađarska|Mađarske]].

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se 15 km od [[Baja|Baje]], na 46°11′28″ sjeverne zemljopisne širine i 19°08′49″ istočne zemljopisne dužine. Površine je 47,43 km <sup>2</sup>.

== Ime ==
Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.

== Upravna organizacija ==
Upravno pripada [[Bajska mikroregija|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448.

Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő.<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref>

Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava|manjinske samouprave]] u Mađarskoj.

== Povijest ==
Povijest ovog sela se može pratiti od [[1198.]] godine.

Selo je pod imenom ''Chayol-Thayal'' mijenjalo brojne vlasnike od [[1374.]] godine.

Prema [[osmansko carstvo|turskim]] poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće [[1580.]] godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta.

Kao gradić je bio obnovljen [[1734.]] godine.

[[1736.]] godine izvori bilježe da su stanovnici [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] i [[Mađari]]<ref name="Sekitsch"/>.

Prva crkva u njemu je bila sagrađena [[1740.]] godine.
Prvi Nijemci se doseljavaju [[1762.]] godine te u još nekoliko valova. Između [[1782.]] i [[1784.]] godine, na prijedlog [[kaločanska biskupija|kaločanskog biskupa]], 424 Nijemca iz [[Soroksár]]a i [[Hajós|Ajoša]], odnosno iz okolice današnje [[Budimpešta|Budimpešte]] su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika<ref name="Sekitsch"/>.

Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] pali udjelom ispod 2/3<ref name="Sekitsch"/>.

[[1866.]] godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja|Baju]], [[Čonoplja|Čonoplju]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) pogodila [[kolera]].

[[1947.]] godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema [[Potsdamski dekret|Potsdamskom dekretu]], [[Nijemci]] su bili zamijenjeni [[Mađari u Slovačkoj|slovačkim Mađarima]]. 553 Nijemca su [[deportacija|deportirana]] u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.

== Stanovništvo ==
Čavolju ima 2104 stanovnika (2001.).

Stanovnici su [[Mađari]] te manjinski [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Nijemci]].<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_22.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 22/2005.] U Čavolju su nošeni na dlanovima, 2. lipnja 2005. {{pdf}}</ref>. Na popisu 2001. godine je bilo 2,7% Hrvata, 2,4% Nijemaca, 0,5% [[Srbi u Mađarskoj|Srba]], 0,2% [[Ukrajinci u Mađarskoj|Ukrajinaca]], 0,1% [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunja]] te ostalih. Rimokatolika je 81%, kalvinista je 3,6%, luterana je 0,3%, grkokatolika je 0,2%, bez vjere je 7% te ostalih.

U povijesti je Čavolj bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine [[Bunjevci|Bunjevaca]]<ref>[http://bunjevci.com/novine/pdf/bunjevacke/2007_19.pdf Bunjevačke] Školovanje uz Antunovićevu podrušku {{pdf}}</ref>.
Još [[1711.]] godine bilježi ga se kao hrvatsko naselje.<ref name="Leksikon"/>. Par desetljeća poslije, [[1730.]] godine, plemić Czobor je naselio Hrvate iz Baje.
Iduće valove naseljavanje su činili Nijemci, i to nakon par desetljeća, [[1747.]]/[[1748.|48.]] te [[1782.]] godine.

=== Poznate osobe ===
Od [[1917.]] godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela [[Ivan Petreš Čudomil]]. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.

* dr. [[Mišo Mandić]], pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_23.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 23/2005.] Priznanje dr Miši Mandiću {{pdf}}</ref>
* [[stolnobiogradska biskupija|stolnobiogradski biskup]] [[Nikola Milašin]]
* [[Petar Pančić]], bivši upravitelj travničkog sjemeništa
* [[Roza Vidaković]], hrv. pjesnikinja

== Kultura ==
* Muzej lokalne povijesti
* spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{hun oznaka}} [http://sagv.gyakg.u-szeged.hu/tanar/farkzolt/CSAVOLY/Csavoly.htm Čavoljska povijest]
* [http://www.kjmk.hu/bkmok/engine.asp?id=1&k=14 Čavoljska javna knjižnica]
* [http://www.terkepcentrum.hu/index.asp?tid=16373 Zemljovid Čavolja]

[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]
[[Kategorija:Bačka]]