Čačvina - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj' u '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |karta2 = Splitsko-dalmatinska županija |naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije'

2025-11-26T18:14:55Z

Zamjena teksta - '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj' u '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |karta2 = Splitsko-dalmatinska županija |naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije'

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2025. u 18:14
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
			\|karta2 = Splitsko-dalmatinska županija
			\|naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije
	\|ime = Čačvina		\|ime = Čačvina
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T12:19:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 12:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Čačvina'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Čačvina		\|ime = Čačvina
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

Suradnik10: /* Povijest */

2024-02-15T03:35:31Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. veljača 2024. u 03:35
Redak 78:		Redak 78:
	Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina\|Cetinske krajine]] prema [[imotski\|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna\|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.		Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina\|Cetinske krajine]] prema [[imotski\|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna\|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.

	Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolju]] nalazi se [[Jelinak (gradina)\|Jelinak]] (664 m), a na brdu Umcu (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela ~~[[Čačvina\|~~Čačvine]], dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika\|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.		Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolju]] nalazi se [[Jelinak (gradina)\|Jelinak]] (664 m), a na brdu Umcu (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela Čačvine, dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika\|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.

	Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama ([[spurillae]]). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće\|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]] — [[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina\|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine\|Vedrina]], a zatim se penjao preko ~~[[Čačvina\|~~Čačvine]], [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica\|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato\|Buškog blata]].		Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama ([[spurillae]]). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće\|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]] — [[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina\|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine\|Vedrina]], a zatim se penjao preko Čačvine, [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica\|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato\|Buškog blata]].

	Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]] – [[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.		Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]] – [[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.

Suradnik10 u (test) 03:34, 15. veljača 2024.

2024-02-15T03:34:46Z

←Starija inačica		Inačica od 15. veljača 2024. u 03:34
Redak 66:		Redak 66:

	Napomena: U popisima stanovništva iz [[1869.]] i [[1921.]] podaci su sadržani u naselju [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolje]], kao i dio podataka u popisima stanovništva iz [[1880.]] i [[1931.]]		Napomena: U popisima stanovništva iz [[1869.]] i [[1921.]] podaci su sadržani u naselju [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolje]], kao i dio podataka u popisima stanovništva iz [[1880.]] i [[1931.]]

			== Poznate osobe ==
			* don [[Jakov Čota]], hrvatski rimokatolički svećenik, glagoljaš

	== Znamenitosti ==		== Znamenitosti ==
Redak 75:		Redak 78:
	Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina\|Cetinske krajine]] prema [[imotski\|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna\|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.		Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina\|Cetinske krajine]] prema [[imotski\|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna\|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.

	Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolju]] nalazi se [[gradina Jelinak]] (664 m), a na brdu ~~Umac~~ (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela [[Čačvina\|Čačvine]], dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika\|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.		Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolju]] nalazi se [[Jelinak (gradina)\|Jelinak]] (664 m), a na brdu Umcu (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela [[Čačvina\|Čačvine]], dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika\|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.

	Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće\|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]]-[[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina\|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine\|Vedrina]], a zatim se penjao preko [[Čačvina\|Čačvine]], [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica\|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato\|Buškog blata]].		Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama ([[spurillae]]). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće\|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]] — [[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina\|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine\|Vedrina]], a zatim se penjao preko [[Čačvina\|Čačvine]], [[Vrpolje (Trilj)\|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica\|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato\|Buškog blata]].

	Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]] – [[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.		Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]] – [[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.
Redak 83:		Redak 86:
	Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.		Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.

	Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ~~ostacima~~ prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i ~~crkvi~~ [[~~Svi sveti~~\|Svih Svetih]]. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.		Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostatcima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i [[Crkva Svih Svetih ispod Čačvine\|crkvi Svih Svetih]]. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.

	[[Utvrda Čačvina]] se prvi put spominje [[1345.]], a o njoj više u samom članku o utvrdi.		[[Utvrda Čačvina]] se prvi put spominje [[1345.]], a o njoj više u samom članku o utvrdi.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T03:44:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 03:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Čačvina'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Čačvina'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Čačvina		\|ime = Čačvina
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T08:02:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Čačvina
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Trilj]]
|mikroregija = Cetinska krajina
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.612
|z. dužina = 16.789
|brojstan = 98
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21240 Trilj <ref>[http://www.poslovniforum.hr/imenik_tvrtke_informacije/info_web_mjesto.asp?id=1131 Hrvatski poštanski brojevi]</ref>
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = ST
|slika = Čačvina Castle.jpg
|slika_opis = Srednjovjekovna utvrda Čačvina
}}
'''Čačvina''' je naselje u sastavu [[Trilj|Grada Trilja]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Nalazi se oko 5 km zapadno od [[Trilj]]a. Najbliža naselja su [[Velić]] (1 km sjeverno) i [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolje]] (3 km zapadno).

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika naselje Tijarica za razdoblje od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx = 500
|dimy =
|stanmax = 350
|crta1 = 100
|crta2 = 20
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 124
|p2 = 0
|p3 = 247
|p4 = 267
|p5 = 326
|p6 = 302
|p7 = 0
|p8 = 140
|p9 = 279
|p10 = 298
|p11 = 291
|p12 = 288
|p13 = 260
|p14 = 155
|p15 = 98
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

Napomena: U popisima stanovništva iz [[1869.]] i [[1921.]] podaci su sadržani u naselju [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolje]], kao i dio podataka u popisima stanovništva iz [[1880.]] i [[1931.]]

== Znamenitosti ==
* [[Utvrda Čačvina]]

== Povijest ==
Čačvina se nalazi pored vjekovnog puta koji iz [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] preko [[Buško blato|Buškog blata]] vodi prema [[Livno|Livnu]] i [[Duvno|Duvnu]]. Ovom rutom i danas vodi put od Trilja prema Livnu: [[državna cesta D220]].

Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] prema [[imotski|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.

Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolju]] nalazi se [[gradina Jelinak]] (664 m), a na brdu Umac (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela [[Čačvina|Čačvine]], dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.

Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]]-[[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine|Vedrina]], a zatim se penjao preko [[Čačvina|Čačvine]], [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato|Buškog blata]].

Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]] – [[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.

Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.

Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostacima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i crkvi [[Svi sveti|Svih Svetih]]. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.

[[Utvrda Čačvina]] se prvi put spominje [[1345.]], a o njoj više u samom članku o utvrdi.

== Šport ==

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.cacvina.hr/O%20Cacvini.html O Čačvini]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.cacvina.hr www.cacvina.hr]

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Trilj]]