WikiSysop u (test) 11:26, 26. lipanj 2026.

2026-06-26T11:26:41Z

←Starija inačica		Inačica od 26. lipanj 2026. u 11:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Infookvir književnik~~
	~~\| Ime = Ćiril i Metod~~
	~~\| slika = Sveti Metodije.jpg~~
	}}

	{{Infookvir svetac		{{Infookvir svetac
	\| ime = Ćiril i Metod		\| ime = Ćiril i Metod

Bot1: Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

2026-06-23T12:53:24Z

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2026. u 12:53
Redak 1:		Redak 1:
			{{Infookvir književnik
			\| Ime = Ćiril i Metod
			\| slika = Sveti Metodije.jpg
			}}

	{{Infookvir svetac		{{Infookvir svetac
	\| ime = Ćiril i Metod		\| ime = Ćiril i Metod

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

2026-01-28T03:49:38Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 03:49
Redak 50:		Redak 50:
	{{GLAVNIRASPORED:Ćiril i Metod}}		{{GLAVNIRASPORED:Ćiril i Metod}}
	[[Kategorija:Književnici]]		[[Kategorija:Književnici]]
	[[Kategorija:~~Sveci~~]]		[[Kategorija:Svetci]]
	[[Kategorija:Staroslavenski jezik]]		[[Kategorija:Staroslavenski jezik]]
	[[Kategorija:Jezikoslovci]]		[[Kategorija:Jezikoslovci]]
	[[Kategorija:Slavenska kultura]]		[[Kategorija:Slavenska kultura]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:24:31Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ćiril i Metod'''-->~~{{Infookvir svetac		{{Infookvir svetac
	\| ime = Ćiril i Metod		\| ime = Ćiril i Metod
	\| slika = Cyril-methodius-small.jpg		\| slika = Cyril-methodius-small.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:20:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svetac
| ime = Ćiril i Metod
| slika = Cyril-methodius-small.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[826.]]/[[827.]] i [[815.]]
| mjesto rođenja = [[Solun]]
| nadnevak smrti = [[14. veljače]] [[869.]] i [[6. travnja]] [[885.]]
| mjesto smrti =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]<br>[[Anglikanska Crkva]]
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[14. veljače]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
[[Datoteka:Sveti Metodije.jpg|140px|mini|Metod, freska. [[Ohrid]].]]
'''Sveti Ćiril''' ([[grčki|grč.]]: ''Κύριλλος'' ; [[826.]]/[[827.]] - [[14. veljače]] [[869.]]) i '''Sveti Metod''' ([[grčki]]: ''Μεθόδιος'' ; [[815.]] - [[6. travnja]] [[885.]]), kršćanski misionari i [[sveci]].

== Životopis ==

Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u [[Solun]]u. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki [[bizant]]ski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme bio posve okružen [[Slaveni]]ma. Metod je postao upravitelj jedne [[arhontija|arhontije]] u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]], dok je Ćiril, odgojen na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija bio postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Carigrad]]u i učitelja [[filozofija|filozofije]] na carigradskoj visokoj školi.

Godine [[851.]] Ćiril je postao član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod je napustio svoj položaj arhonta i povukao se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim je došao i Ćiril. Po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860.]] oba brata su otišla kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]].

Neposredno nakon povratka iz Rusije angažirani su za novu misiju kod Slavena. Naime, [[862.]] poslanstvo [[Velikomoravska Kneževina|moravskog]] kneza [[Rastislav]]a zatražilo je od cara Mihajla biskupa i svećenike koji će propovijedati na [[slavenski jezici|slavenskom jeziku]] [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države širili su kršćanstvo već od početka 9. stoljeća [[Njemačka|njemački]] svećenici iz regensburške i pasaunske dijeceze. Rastislav, bojeći se njihovog političkog utjecaja, traži u Bizantu oslonac protiv kralja [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom istrgao. Rastisavljeva koncepcija išla je za tim da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.

Bizant je donekle udovoljio Rastislavovoj želji i poslao mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863.]] braća kreću na put i stižu [[864.]] knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].

Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća polaze na put kako bi biskup zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj knjizi. Stekavši i tu mnogo učenika polaze u [[Venecija|Veneciju]] gdje su morali voditi oštru polemiku s tamošnjim [[Trojezična hereza|"trojezičnjacima"]]. Odatle ne kreću za Carigrad, gdje je umoren car Mihajlo, a vlast preuzeo [[Vasilije Makedonski]], već odlaze u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II.]] vidi u slavenskim misionarima dobre pomagače u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova suverena te ih prima svečano. U Rimu se Ćiril razboli i uskoro kao redovnik umire u Rimu (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas sačuvan njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku službu, a Metoda poslao [[869.]] knezu Kocelju, čak ga prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio za panonskog nadbiskupa. Time je zapadni Ilirik trebao biti izdvojen iz jurisdikcije salzburškog nadbiskupa i podvrgnut izravno Rimu.

Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je stigao u Moravsku (gdje je Rastislava zbacio njegov sinovac, njitranski knez Slavopuk) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuđuju ga i bacaju u tamnicu, gdje je ostao 2,5 godine. Godine [[873.]] Metod je na papin nalog pušten iz tamnice, ali je slavenska liturgija zabranjena. Kako je Metod ipak nastavio svoju djelatnost te se slavensko bogoslužlje sve više širilo po Moravskoj podignuta je protiv njega optužnica u Rimu. Metod je [[879.]] pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Ivan VIII., papa|Papa Ivan VIII.]], nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj i ostajući kod odluka svojega prethodnika Hadrijana, potvrdio je slavensko bogoslužlje bulom ''Industriae tuae'' iz 880. godine<ref>[http://www.stin.hr/index.php?menu=96&action=1&_lang=hr web-stranice Staroslavenskog instituta] [[Marica Čunčić]], "Dokumenti Svete Stolice o glagoljici i liturgiji na narodnom jeziku", pristupljeno 18.08.2013.]</ref>. Isto je učinio i 882. carigradski [[patrijarh]] [[Focije I.|Focije]] koji se u to doba bio pomirio s papom.

Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik [[Biblija|Bibliju]]. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u [[ropstvo]], a neki su se uspjeli skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]], [[Makedonija|Makedoniju]], [[Raška|Rašku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|primorsku Hrvatsku]] gdje su nastavili svoj rad. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su Ćiril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Slavorum Apostoli]], [[enciklika]] o sv. Ćirilu i Metodu
* [[Trojezična hereza]]

{{Portal Kršćanstvo}}

== Izvori ==
{{izvori}}
* {{moljac|ciril_metod.htm}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćiril i Metod}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Staroslavenski jezik]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Slavenska kultura]]

Ćiril i Metod - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 11:26, 26. lipanj 2026.

Bot1: Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica