Æ - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-18T08:11:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 08:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Æ'''-->'''~~Æ''' ([[malo slovo\|minuskula]]: æ), [[grafem]]. Nastao je od slova '''a''' i '''e''' i prvotno je bio [[ligatura]] koja je predstavljala [[latinski]] [[dvoglas]] ''ae''. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput [[danski\|danskog]], [[norveški\|norveškog]], [[islandski\|islandskog]] i [[ferojski\|ferojskog]]. U [[staroengleska latinica\|staroengleskoj latinici]] zvao se ''æsc'' (''ash tree'', hrv. [[jasen]])<ref>{{Citiranje knjige \|chapter=æsc \|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H99ZAAAAMAAJ&pg=PA11 \|page=11 \|title=A Handy Anglo-Saxon Dictionary: Based on Groschopp's Grein \|editor1-last=Harrison \|editor1-first=James A. \|editor2-last=Baskervill \|editor2-first=W. M. \|year=1885 \|publisher=A. S. Barnes}}</ref> prema [[anglo-saske rune\|anglo-saskoj runi]] [[ansuz (runa)\|ansuzu]] ([[ᚫ]], [[File:Runic letter ansuz.svg\|20x16px]] ) koju je transliterirala. Tradicijsko ime u engleskom i danas je '''ash''' (IPA: \|æ\|ʃ ). Također je bila u uporabi u [[starošvedski jezik\|starošvedskom]] prije nego ju je nadomjestilo slovo [[ä]]. Danas [[međunarodna fonetska abeceda]] koristi za predstaviti kratki glas "a". Inačice su '''Ǣ ǣ Ǽ ǽ æ̀'''.		Æ''' ([[malo slovo\|minuskula]]: æ), [[grafem]]. Nastao je od slova '''a''' i '''e''' i prvotno je bio [[ligatura]] koja je predstavljala [[latinski]] [[dvoglas]] ''ae''. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput [[danski\|danskog]], [[norveški\|norveškog]], [[islandski\|islandskog]] i [[ferojski\|ferojskog]]. U [[staroengleska latinica\|staroengleskoj latinici]] zvao se ''æsc'' (''ash tree'', hrv. [[jasen]])<ref>{{Citiranje knjige \|chapter=æsc \|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H99ZAAAAMAAJ&pg=PA11 \|page=11 \|title=A Handy Anglo-Saxon Dictionary: Based on Groschopp's Grein \|editor1-last=Harrison \|editor1-first=James A. \|editor2-last=Baskervill \|editor2-first=W. M. \|year=1885 \|publisher=A. S. Barnes}}</ref> prema [[anglo-saske rune\|anglo-saskoj runi]] [[ansuz (runa)\|ansuzu]] ([[ᚫ]], [[File:Runic letter ansuz.svg\|20x16px]] ) koju je transliterirala. Tradicijsko ime u engleskom i danas je '''ash''' (IPA: \|æ\|ʃ ). Također je bila u uporabi u [[starošvedski jezik\|starošvedskom]] prije nego ju je nadomjestilo slovo [[ä]]. Danas [[međunarodna fonetska abeceda]] koristi za predstaviti kratki glas "a". Inačice su '''Ǣ ǣ Ǽ ǽ æ̀'''.
	U suvremenoj [[francuska abeceda\|francuskoj abecedi]] æ se koristi za izricanje latinskih i grčkih posuđenica kao ''tænia'' i ''ex æquo''. [[Osetski jezik]] također ima to slovo u latinici kojom se služio od 1923. do 1938., ali nakon toga i u svojoj ćirilici koristili su identično slovo. Izgovara se kao [[srednji središnji samoglasnik]] [[šva]]. U službenom je pravopisu čileanskog jezika [[Qawasqar jezik\|qawasqara]] te u [[fuegianski jezici\|fuegianskoj]] domorodačkoj skupini jezika s Ognjene zemlje u jeziku [[yagánski jezik\|yagánu]].		U suvremenoj [[francuska abeceda\|francuskoj abecedi]] æ se koristi za izricanje latinskih i grčkih posuđenica kao ''tænia'' i ''ex æquo''. [[Osetski jezik]] također ima to slovo u latinici kojom se služio od 1923. do 1938., ali nakon toga i u svojoj ćirilici koristili su identično slovo. Izgovara se kao [[srednji središnji samoglasnik]] [[šva]]. U službenom je pravopisu čileanskog jezika [[Qawasqar jezik\|qawasqara]] te u [[fuegianski jezici\|fuegianskoj]] domorodačkoj skupini jezika s Ognjene zemlje u jeziku [[yagánski jezik\|yagánu]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T23:23:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Æ'''-->'''Æ''' ([[malo slovo\|minuskula]]: æ), [[grafem]]. Nastao je od slova '''a''' i '''e''' i prvotno je bio [[ligatura]] koja je predstavljala [[latinski]] [[dvoglas]] ''ae''. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput [[danski\|danskog]], [[norveški\|norveškog]], [[islandski\|islandskog]] i [[ferojski\|ferojskog]]. U [[staroengleska latinica\|staroengleskoj latinici]] zvao se ''æsc'' (''ash tree'', hrv. [[jasen]])<ref>{{~~cite book~~ \|chapter=æsc \|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H99ZAAAAMAAJ&pg=PA11 \|page=11 \|title=A Handy Anglo-Saxon Dictionary: Based on Groschopp's Grein \|editor1-last=Harrison \|editor1-first=James A. \|editor2-last=Baskervill \|editor2-first=W. M. \|year=1885 \|publisher=A. S. Barnes}}</ref> prema [[anglo-saske rune\|anglo-saskoj runi]] [[ansuz (runa)\|ansuzu]] ([[ᚫ]], [[File:Runic letter ansuz.svg\|20x16px]] ) koju je transliterirala. Tradicijsko ime u engleskom i danas je '''ash''' (IPA: \|æ\|ʃ ). Također je bila u uporabi u [[starošvedski jezik\|starošvedskom]] prije nego ju je nadomjestilo slovo [[ä]]. Danas [[međunarodna fonetska abeceda]] koristi za predstaviti kratki glas "a". Inačice su '''Ǣ ǣ Ǽ ǽ æ̀'''.		<!--'''Æ'''-->'''Æ''' ([[malo slovo\|minuskula]]: æ), [[grafem]]. Nastao je od slova '''a''' i '''e''' i prvotno je bio [[ligatura]] koja je predstavljala [[latinski]] [[dvoglas]] ''ae''. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput [[danski\|danskog]], [[norveški\|norveškog]], [[islandski\|islandskog]] i [[ferojski\|ferojskog]]. U [[staroengleska latinica\|staroengleskoj latinici]] zvao se ''æsc'' (''ash tree'', hrv. [[jasen]])<ref>{{Citiranje knjige \|chapter=æsc \|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H99ZAAAAMAAJ&pg=PA11 \|page=11 \|title=A Handy Anglo-Saxon Dictionary: Based on Groschopp's Grein \|editor1-last=Harrison \|editor1-first=James A. \|editor2-last=Baskervill \|editor2-first=W. M. \|year=1885 \|publisher=A. S. Barnes}}</ref> prema [[anglo-saske rune\|anglo-saskoj runi]] [[ansuz (runa)\|ansuzu]] ([[ᚫ]], [[File:Runic letter ansuz.svg\|20x16px]] ) koju je transliterirala. Tradicijsko ime u engleskom i danas je '''ash''' (IPA: \|æ\|ʃ ). Također je bila u uporabi u [[starošvedski jezik\|starošvedskom]] prije nego ju je nadomjestilo slovo [[ä]]. Danas [[međunarodna fonetska abeceda]] koristi za predstaviti kratki glas "a". Inačice su '''Ǣ ǣ Ǽ ǽ æ̀'''.
	U suvremenoj [[francuska abeceda\|francuskoj abecedi]] æ se koristi za izricanje latinskih i grčkih posuđenica kao ''tænia'' i ''ex æquo''. [[Osetski jezik]] također ima to slovo u latinici kojom se služio od 1923. do 1938., ali nakon toga i u svojoj ćirilici koristili su identično slovo. Izgovara se kao [[srednji središnji samoglasnik]] [[šva]]. U službenom je pravopisu čileanskog jezika [[Qawasqar jezik\|qawasqara]] te u [[fuegianski jezici\|fuegianskoj]] domorodačkoj skupini jezika s Ognjene zemlje u jeziku [[yagánski jezik\|yagánu]].		U suvremenoj [[francuska abeceda\|francuskoj abecedi]] æ se koristi za izricanje latinskih i grčkih posuđenica kao ''tænia'' i ''ex æquo''. [[Osetski jezik]] također ima to slovo u latinici kojom se služio od 1923. do 1938., ali nakon toga i u svojoj ćirilici koristili su identično slovo. Izgovara se kao [[srednji središnji samoglasnik]] [[šva]]. U službenom je pravopisu čileanskog jezika [[Qawasqar jezik\|qawasqara]] te u [[fuegianski jezici\|fuegianskoj]] domorodačkoj skupini jezika s Ognjene zemlje u jeziku [[yagánski jezik\|yagánu]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T04:32:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Æ''' ([[malo slovo|minuskula]]: æ), [[grafem]]. Nastao je od slova '''a''' i '''e''' i prvotno je bio [[ligatura]] koja je predstavljala [[latinski]] [[dvoglas]] ''ae''. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput [[danski|danskog]], [[norveški|norveškog]], [[islandski|islandskog]] i [[ferojski|ferojskog]]. U [[staroengleska latinica|staroengleskoj latinici]] zvao se ''æsc'' (''ash tree'', hrv. [[jasen]])<ref>{{cite book |chapter=æsc |chapter-url=https://books.google.com/books?id=H99ZAAAAMAAJ&pg=PA11 |page=11 |title=A Handy Anglo-Saxon Dictionary: Based on Groschopp's Grein |editor1-last=Harrison |editor1-first=James A. |editor2-last=Baskervill |editor2-first=W. M. |year=1885 |publisher=A. S. Barnes}}</ref> prema [[anglo-saske rune|anglo-saskoj runi]] [[ansuz (runa)|ansuzu]] ([[ᚫ]], [[File:Runic letter ansuz.svg|20x16px]] ) koju je transliterirala. Tradicijsko ime u engleskom i danas je '''ash''' (IPA: |æ|ʃ ). Također je bila u uporabi u [[starošvedski jezik|starošvedskom]] prije nego ju je nadomjestilo slovo [[ä]]. Danas [[međunarodna fonetska abeceda]] koristi za predstaviti kratki glas "a". Inačice su '''Ǣ ǣ Ǽ ǽ æ̀'''.
U suvremenoj [[francuska abeceda|francuskoj abecedi]] æ se koristi za izricanje latinskih i grčkih posuđenica kao ''tænia'' i ''ex æquo''. [[Osetski jezik]] također ima to slovo u latinici kojom se služio od 1923. do 1938., ali nakon toga i u svojoj ćirilici koristili su identično slovo. Izgovara se kao [[srednji središnji samoglasnik]] [[šva]]. U službenom je pravopisu čileanskog jezika [[Qawasqar jezik|qawasqara]] te u [[fuegianski jezici|fuegianskoj]] domorodačkoj skupini jezika s Ognjene zemlje u jeziku [[yagánski jezik|yagánu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Abeceda]]