<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%27s-Hertogenbosch</id>
	<title>&#039;s-Hertogenbosch - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%27s-Hertogenbosch"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%27s-Hertogenbosch&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-20T12:29:17Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=%27s-Hertogenbosch&amp;diff=733641&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%27s-Hertogenbosch&amp;diff=733641&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-22T19:13:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;preuzeto s hr.wikipedije&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{Infookvir naselje|ime=&amp;#039;s-Hertogenbosch|slika_panorama=&amp;#039;s-Hertogenbosch - Panorama - Gezicht op Sint Jan vanaf Sint Jacobskerktoren - RCE.jpg|slika_zastava=Flag of &amp;#039;s-Hertogenbosch.svg|slika_grb=S-Hertogenbosch wapen.svg|lokacija_ime=[[Država]]|lokacija_info=[[Nizozemska]]|lokacija1_ime=[[Nizozemske provincije|Provincija]]|lokacija1_info=[[Sjeverni Brabant]]|ime_vođe=Jack Mikkers|titula_vođe=Gradonačelnik|stranka_vođe=VVD|ime_genitiv=&amp;#039;s-Hertogenboscha|površina_ukupna=117,81 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;|površina_kopna=109,99 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;|površina_vode=7,82 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;|visina=6 m|koordinate={{coord|51|41|N|5|18|E|region:NL|display=inline,title}}|širina-stupnjevi=51|širina-minute=41|širina-oznaka=N|dužina-stupnjevi=5|dužina-minute=18|dužina-oznaka=E|stanovništvo=160.783|stanovništvo_prazno1_ime=Gradsko|stanovništvo_prazno2_ime=Metropolitansko|stanovništvo_prazno1=169.714|stanovništvo_prazno2=198.000|stanovništvo_gustoća=1414/km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;|vremenska_zona=CET|utc_pomak=+1|vremenska_zona_DST=CEST|utc_pomak_DST=+2|poštanski_broj=5200 – 5249|pozivni_broj=073|prazno_ime=Etnik|prazno_info=Bosschenaar|web_stranica=http://s-hertogenbosch.nl/|slika_karta=Map - NL - Municipality code 0796 (2019).svg|opis_karte=&amp;#039;s-Hertogenbosch u Sjevernom Brabantu|slika_lokacijska_karta_država=Nizozemska|slika_lokacijska_karta_opis=&amp;#039;s-Hertogenbosch u Nizozemskoj}}&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;nowiki/&amp;gt;&amp;#039;s-Hertogenbosch,&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; kolokvijalno poznat kao &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Den Bosch&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, grad je i općina u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] s populacijom od {{N|160.783}} stanovnika. Glavni je grad provincije [[Sjeverni Brabant]] i četvrti grad po broju stanovnika u toj provinciji. Grad se nalazi južno od rijeke [[Meuse (rijeka)|Meuse]] i blizu rijeke [[Waal]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
Službeno ime grada je skraćenica od (arhaičnog) nizozemskog &amp;#039;&amp;#039;des Hertogen bosch&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;šuma vojvode&amp;#039;. Vojvoda u pitanju bio je [[Henrik I., vojvoda od Brabanta|Henrik I.]], čija je obitelj posjedovala veliko imanje u obližnjem Orthenu barem četiri stoljeća. On je osnovao novi grad smješten na šumovitim dinama usred močvare. S 26 godina dodijelio je &amp;#039;s-Hertogenboschu gradska prava i pripadajuće trgovačke privilegije 1185. godine. Međutim, to je tradicionalni datum koji su kasniji kroničari naveli; prvi spomen u suvremenim izvorima datira iz 1196. godine. Izvorna [[povelja]] je izgubljena. Njegov razlog za osnivanje grada bio je zaštititi svoje interese od napredovanja [[Gelre|Gelrea]] i [[Holandija (regija)|Holandije]]; od svojih prvih dana grad je zamišljao kao tvrđavu. Grad je uništen 1203. godine tijekom zajedničke ekspedicije [[Gelre|Gelrea]] i [[Holandija (regija)|Holandije]], ali je ubrzo obnovljen. Neki ostaci izvornih gradskih zidina još uvijek postoje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krajem 14. stoljeća podignut je mnogo veći zid kako bi se zaštitilo znatno prošireno naseljeno područje. Iskopani su umjetni vodeni putovi koji su služili kao gradski opkop, a rijeke [[Dommel]] i [[Aa (Dieze)|Aa]] su preusmjerene. &amp;#039;s-Hertogenbosch postao je rodno mjesto i dom jednog od najvećih slikara sjeverne renesansne ere, [[Hieronymus Bosch|Hieronymusa Boscha.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Do 1520. godine, grad je cvjetao, postavši drugo najveće naseljeno središte na teritoriju današnje Nizozemske, nakon [[Utrecht (grad)|Utrechta]]. Grad je također bio centar glazbe, a skladatelji poput [[Jheronimus Cliban|Jheronimusa Clibana]] dobivali su svoje obrazovanje u njegovim crkvama. Drugi su zauzimali važne položaje: [[Matthaeus Pipelare]] bio je glazbeni direktor u Bratovštini Gospe, a poznati habsburški prepisivač i skladatelj [[Pierre Alamire]] radio je velik dio svog posla u &amp;#039;s-Hertogenboschu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osamdesetogodišnji rat ===&lt;br /&gt;
Ratovi [[Reformacija|reformacije]] promijenili su tijek povijesti grada. &amp;#039;s-Hertogenbosch je postao samostalna biskupija. Tijekom Osamdesetogodišnjeg rata, grad je stao na stranu [[Habsburg|habsburških]] ([[Katolička Crkva|katoličkih]]) vlasti. Grad je nekoliko puta bio pod opsadom [[Princ Maurice|princa Mauricea]] od Orangea, namjesnika većine Nizozemske Republike, koji je želio dovesti &amp;#039;s-Hertogenbosch pod vlast pobunjenih Ujedinjenih Provincija. Grad se uspješno obranio od princa Mauricea 1601. i ponovno 1603. godine,&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|last=Coetzee|first=Daniel|url=https://books.google.hr/books?id=DW2jAQAAQBAJ&amp;amp;redir_esc=y|title=Philosophers of War: The Evolution of History&amp;#039;s Greatest Military Thinkers [2 Volumes]|last2=Eysturlid|first2=Lee W.|date=2013-10-21|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-07033-4|language=en}}&amp;lt;/ref&amp;gt; ali je na kraju pao tijekom opsade 1629. godine pod vodstvom Frederika Henrika.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|last=Knight|first=Charles Raleigh Bruère|url=https://openlibrary.org/books/OL6338310M/Historical_records_of_The_Buffs|title=Historical records of The Buffs: East Kent Regiment (3rd Foot) formerly designated the Holland Regiment and Prince George of Denmark&amp;#039;s Regiment...|date=1935|publisher=Medici Society|location=London}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tridesetogodišnji rat ===&lt;br /&gt;
Tijekom dvanaest godina primirja, prije nego što su se borbe ponovno rasplamsale nakon 1618. godine, fortifikacije grada bile su znatno proširene. Okolne močvare učinile su opsadu konvencionalnog tipa nemogućom, a tvrđava, koja se smatrala neosvojivom, dobila je nadimak &amp;#039;&amp;#039;moerasdraak&amp;#039;&amp;#039;, ili Močvarni zmaj.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|title=The Siege of the Swamp Dragon|url=https://www.bada.org/object/siege-swamp-dragon|access-date=2024-08-09|website=BADA|language=en}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Ipak, grad je konačno osvojio [[Frederik Henrik|Frederik Henrik od Orangea]] 1629. godine koristeći tipično nizozemsku strategiju: preusmjerio je rijeke Dommel i Aa, stvorio [[polder]] izgradnjom [[Nasip|nasipa]] dugog četrdeset kilometara i zatim ispumpao vodu pomoću mlinova. Nakon opsade koja je trajala tri mjeseca, grad je morao kapitulirati – ogroman udarac habsburškoj geopolitičkoj strategiji tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]. Ova kapitulacija odsjekla je grad od ostatka vojvodstva, a Republika je tretirala to područje kao [[Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj|okupiranu zonu]] bez političkih sloboda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Luj XIV. i Bonaparte ===&lt;br /&gt;
Nakon [[Westfalski mir|Westfalskog mira]], utvrde su ponovno proširene. Godine 1672., tijekom nizozemskog &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;[[Rampjaar|rampjaara]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot; (godine katastrofe), grad se uspješno obranio od vojske [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV. Francuskog]]. Međutim, 1794. godine, revolucionarne trupe pod zapovjedništvom [[Charles Pichegru|Charlesa Pichegrua]] napale su grad. Grad je bio slabo branjen i pao je nakon kratke opsade. Pichegru je potom prešao rijeke i okončao postojanje Nizozemske Republike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pod novouspostavljenom [[Batavijska Republika|Batavijskom Republikom]], osnovanom 1795. godine, katolici i Brabančani napokon su stekli jednaka prava. Od 1806. godine, grad je postao dio [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]], a od 1810. godine, bio je uključen u [[Prvo Francusko Carstvo]]. Grad su zauzeli [[Pruska|Prusi]] 1814. godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kraljevina Nizozemska ===&lt;br /&gt;
Godine 1815., kada je uspostavljeno [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske]], s&amp;#039;-Hertogenbosch je postao glavni grad [[Sjeverni Brabant|Sjevernog Brabanta]]. U blizini grada izgrađene su nove i modernije tvrđave. Izgrađen je i novi kanal, &amp;#039;&amp;#039;Zuid-Willemsvaart&amp;#039;&amp;#039;, koji je gradu dao gospodarski poticaj. Trgovina, proizvodnja i industrija su porasle. Do 1878. godine bilo je zabranjeno graditi izvan gradskih bedema, što je dovelo do prenapučenosti i najviše stope [[Smrtnost dojenčadi|smrtnosti dojenčadi]] u kraljevstvu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krajem 19. stoljeća, vrlo konzervativna gradska uprava spriječila je industrijska ulaganja kako bi izbjegla povećanje broja radnika i osnivanje obrazovnih institucija, jer su studenti smatrani neurednima. Kao rezultat toga, relativna važnost grada je opala. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Drugi svjetski rat ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Voorgevel - &amp;#039;s-Hertogenbosch - 20110416 - RCE.jpg|mini|De Moriaan]]&lt;br /&gt;
Jedan od rijetkih službenih [[Nacionalsocijalizam|nacističkih]] [[Koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] izvan [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austrija|Austrije]] nosio je ime po &amp;#039;s-Hertogenboschu. Logor je bio aktivan od siječnja 1943. do rujna 1944. i bio je poznat Nijemcima kao [[Herzogenbusch]]. U kompleksu je tijekom tog vremena bilo internirano oko {{N|30.000}} zatvorenika, od kojih je oko {{N|12.000}} bilo [[Židovi|Židova]]. U Nizozemskoj je taj logor poznat kao &amp;#039;&amp;#039;Kamp [[Vught]]&amp;#039;&amp;#039;, jer je koncentracijski logor zapravo bio smješten na pustari kod Vughta, sela nekoliko kilometara južno od &amp;#039;s-Hertogenboscha.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], grad su okupirale njemačke snage. Željezničku stanicu bombardirali su avioni [[Kraljevske zračne snage|RAF-a]] 16. rujna 1944. Grad su oslobodili između 24. i 27. listopada 1944. tijekom [[Operacija Pheasant|Operacije Pheasant]] [[Britanska vojska|britanski vojnici]] iz [[53. (Velška) pješačka divizija|53. (Velške) pješačke divizije]], pod zapovjedništvom general-bojnika [[Robert Knox Ross|Roberta Knoxa Rossa]], nakon pobjede nad neprijateljem 23. i 24. listopada.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|date=2009-11-06|title=Rory Bremner salutes his East Lancashire war hero dad|url=https://www.lancashiretelegraph.co.uk/bygones/4725324.rory-bremner-salutes-east-lancashire-war-hero-dad/|access-date=2024-08-09|website=Lancashire Telegraph|language=en}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon rata, &amp;#039;s-Hertogenbosch je moderniziran, kao i mnogi drugi gradovi u Nizozemskoj. Moguće je da je samo geografija sačuvala stari grad od rigorozne rekonstrukcije u tim ranim godinama. U zadnji trenutak, trend se promijenio i počelo se više cijeniti povijesne vrijednosti grada. Godine 1956. vijeće je htjelo srušiti Moriaan, najstariju zgradu od cigle u Nizozemskoj, kako bi omogućili bolji pristup tržnici. Vlada je odbila izdati dozvolu i umjesto toga zgrada je obnovljena, počevši od 1963. godine. Kasnije su gradska vijeća postala mnogo svjesnija vrijednosti povijesnih zgrada, a od početka novog tisućljeća, povijesne utvrde također dobivaju veliku pažnju vlasti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Geografija ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:SHertogenbosch-plaats-OpenTopo.jpg|mini|Topografska karta grada iz 2014.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Populacijska središta ===&lt;br /&gt;
Populacijska središta u općini su: [[Bokhoven]], [[Crevecoeur]], [[Deuteren]] (bivše selo), [[Dieskant]], [[Empel]], [[Engelen]], [[Gewande]], &amp;#039;s-Hertogenbosch, [[Hintham]], [[Kruisstraat]], [[Maliskamp]], [[Meerwijk]], [[Orthen]] (bivše selo), [[Oud-Empel]] i [[Rosmalen]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Klima ===&lt;br /&gt;
Klima u ovom području ima blage razlike između najviših i najnižih temperatura, a tijekom cijele godine ima dovoljno padalina. Klimatska klasifikacija prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] je [[Köppenova klasifikacija klime|Cfb]] ([[Oceanska klima]]).&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|title=Gemert, Netherlands Köppen Climate Classification (Weatherbase)|url=http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=57360&amp;amp;cityname=Gemert,+Netherlands&amp;amp;units=|access-date=2024-08-09|website=Weatherbase}}&amp;lt;/ref&amp;gt;{{Infookvir vrijeme|Izvor=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=57360&amp;amp;cityname=Gemert--United-States-of-America|mjesto=Gemert-Bakel|mjesto akuzativ=Gemert-Bakela|Lis_obo=51|Pro_obo=61|Stu_obo=48|Ruj_obo=71|Kol_obo=81|Srp_obo=89|Lip_obo=58|Svi_obo=48|Tra_obo=30|Ožu_obo=79|Velj_obo=51|Sij_obo=69|God_obo=730|Sij_sr_min=-1|Velj_sr_min=-2|Ožu_sr_min=2|Tra_sr_min=4|Svi_sr_min=7|Lip_sr_min=10|Srp_sr_min=13|Kol_sr_min=12|Ruj_sr_min=10|Lis_sr_min=7|Stu_sr_min=3|Pro_sr_min=2|Pro_sr_maks=6|Stu_sr_maks=8|Lis_sr_maks=14|Ruj_sr_maks=19|Kol_sr_maks=22|Srp_sr_maks=22|Lip_sr_maks=21|Svi_sr_maks=18|Tra_sr_maks=13|Ožu_sr_maks=9|Velj_sr_maks=4|Sij_sr_maks=4|God_sr_maks=13|God_sr_min=6|Sij_obo_d=8.8|Velj_obo_d=6.3|Ožu_obo_d=5.8|Tra_obo_d=4|Svi_obo_d=6|Lip_obo_d=6.7|Srp_obo_d=7.8|Kol_obo_d=8.7|Ruj_obo_d=8.2|Lis_obo_d=7|Stu_obo_d=5.4|Pro_obo_d=8.8|God_obo_d=83.5}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ekonomija ==&lt;br /&gt;
Grad &amp;#039;s-Hertogenbosch postao je središte industrije, obrazovanja, uprave i kulture. Trenutno je četvrti po veličini grad u [[Sjeverni Brabant|Sjevernom Brabantu]]. U njemu se nalaze mnoge nacionalne i međunarodne tvrtke, poput [[Heineken|Heinekena]], Epica, [[Tyco International|Tyco Internationala]], [[SAP]]-a i mnogih drugih. [[Bolnica Jeroen Bosch]] najveći je poslodavac u tom području, s više od 4000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Overzicht - &amp;#039;s-Hertogenbosch - 20110195 - RCE.jpg|mini|253x253px|Ulica u &amp;#039;s-Hertogenboschu]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;s-Hertogenbosch je domaćin raznih događanja kao što su kazališni festival &amp;#039;&amp;#039;Boulevard&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Jazz in Duketown&amp;#039;&amp;#039;, hip hop in duketown, početak [[Tour de France|Tour de Francea]] (1996.), [[Tour Feminin]] (1997.), [[International Vocal Competition &amp;#039;s-Hertogenbosch]], [[November Music]] (festival suvremene glazbe) i [[UNICEF Open]] (prije poznat kao [[Ordina Open]]), teniski turnir na travi u obližnjem gradu [[Rosmalen|Rosmalenu]]. U gradu se nalazi više od 350 restorana, pubova i kafića.{{ni}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;s-Hertogenbosch također je dom Europskog centra za keramički rad (European Ceramic Work Centre). Ovo je međunarodni program keramičke rezidencije, gdje pozivaju umjetnike, dizajnere i arhitekte iz cijelog svijeta da istraže medij keramike. Ovaj program je započeo 1991. godine i traje do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grad ima svoju prehrambenu specijalnost, [[Bossche Bol]]; ogromnu profiterolu, nešto veću od teniske loptice, koja je punjena [[Šlag|šlagom]] i prekrivena [[Čokolada|čokoladom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Govorni jezik je [[Maaslands]] (varijanta koja se govori u &amp;#039;s-Hertogenboschu zove se &amp;#039;&amp;#039;Bosch&amp;#039;&amp;#039; i svrstava se među središnje sjeverne [[Brabantski|brabantske]] dijalekte, iako ga neki klasifikacijski sustavi opisuju i kao [[istočni brabantski]] dijalekt), koji je vrlo sličan kolokvijalnom [[Nizozemski jezik|nizozemskom]] jeziku.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|title=Oost-Brabants {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/783055844|access-date=2024-08-09|website=search.worldcat.org|language=en}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[De Toonzaal]] je mjesto za [[Komorna glazba|komornu glazbu]], [[Improvizacija (glazba)|improviziranu glazbu]] i [[Eksperimentalna glazba|eksperimentalnu glazbu]]. Za popularnu glazbu postoji mjesto [[W2]] (ili Willem II).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Muzeji ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Brabants Museum main entrance building Den Bosch at 21 May 2015 - panoramio.jpg|mini|Noordbrabants Museum]]&lt;br /&gt;
[[Noordbrabants Museum]] je provincijski muzej koji pruža pregled radova koje je [[Vincent van Gogh]] stvorio u Brabantu. [[Design Museum Den Bosch]] je muzej moderne umjetnosti. [[Jheronimus Bosch Art Center]] posvećen je djelima [[Hieronymus Bosch|Hieronymusa Boscha]]. Ostali muzeji uključuju [[Kuća labudovske braće|Kuću labudovske braće]] i [[Muzej Slager]]. U gradu se također nalazi Nacionalni (nizozemski) muzej karnevala &amp;#039;&amp;#039;Oeteldonks gemintemuzejum&amp;#039;&amp;#039;. Kuća u kojoj je poznati slikar Hieronymus Bosch stvarao svoje slike može se posjetiti na trgu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Karnevali ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:PeervaandenMuggenheuvel.jpg|mini|Princ i gradonačelnik Oeteldonka]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;s-Hertogenbosch ima snažnu [[Karneval|karnevalsku]] tradiciju. U svom trenutnom obliku, priča i simbolika karnevala datiraju iz razdoblja od 1881. do 1883. godine. Tada su neki građani stvorili legendu o &amp;quot;Oeteldonku&amp;quot;, prema kojoj je grad za trodnevni karneval preimenovan u Oeteldonk. &amp;quot;Donk&amp;quot; se odnosi na suho mjesto u [[Močvara|močvari]]. Žaba se široko koristi kao simbol tijekom karnevala u &amp;#039;s-Hertogenboschu, a također je i simbol močvare Oeteldonk.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|title=Oeteldonk - Oetelpedia|url=https://www.oetelpedia.nl/wiki/index.php/Oeteldonk|access-date=2024-08-09|website=www.oetelpedia.nl}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Ime je također bilo usmjereno na biskupa Godschalka iz Den Dungena, gdje je &amp;#039;Van den Oetelaar&amp;#039; bilo uobičajeno prezime. On je htio zabraniti tradicionalne proslave na [[Pokladni utorak]], koje su često vodile do pretjerivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oeteldonk je zamišljen kao selo, pa su svi stanovnici seljaci ili &amp;#039;&amp;#039;durske&amp;#039;&amp;#039; (djevojke ili mlade žene), čime se uklanjaju klasne razlike. Selo vodi gradonačelnik &amp;quot;Peer vaan den Muggenheuvel tot den Bobberd&amp;quot;. Svake godine, gradonačelnik &amp;#039;s-Hertogenboscha predaje svoju vlast gradonačelniku Oeteldonka. U nedjelju u 11:11 sati, gradonačelnik Oeteldonka dočekuje princa karnevala &amp;quot;Princa Amadeira XXVI&amp;quot; na središnjoj stanici Oeteldonka. Odatle povorka svih karnevalskih klubova prati povorku do gradske vijećnice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građani &amp;#039;s-Hertogenboscha nose tradicionalne nošnje tijekom tih dana. Nosi se takozvani &amp;#039;&amp;#039;boerenkiel&amp;#039;&amp;#039;, a svake godine se dizajniraju zakrpe prema temi te godine koje se zatim mogu prišiti na nošnju. &amp;#039;&amp;#039;Boerenkiel&amp;#039;&amp;#039; se često kombinira s tradicionalnom seljačkom maramom i dugim šalom u bojama Oeteldonka. Tradicija nošenja &amp;#039;&amp;#039;boerenkiela&amp;#039;&amp;#039; i/ili marame vrlo se razlikuje od karnevalskih tradicija u ostatku Nizozemske. Ostali aspekti poput povorke, privremenog imena i privremene zastave (za Oeteldonk crvena, bijela i žuta) su vrlo slični.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Obrazovanje ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;s-Hertogenbosch ima nekoliko [[Veleučilište|veleučilišta]] koja se na nizozemskom nazivaju &amp;#039;&amp;#039;Hogeschool&amp;#039;&amp;#039;. [[HAS Hogeschool]], s oko 3500 studenata, specijalizirana je za poljoprivrednu i prehrambenu tehnologiju. [[Avans Hogeschool]] ima svoje sjedište u &amp;#039;s-Hertogenboschu te u dva obližnja grada. [[AKV St. Joost]] je umjetnička akademija koja sada pripada Avansu, a datira iz 1812. godine.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|title=Home|url=https://stjoost.nl/|access-date=2024-08-09|website=St. Joost School of Art &amp;amp; Design|language=nl-NL}}&amp;lt;/ref&amp;gt; [[Fontys Hogeschool]] također nudi određene programe u gradu. [[Jheronimus Academy of Data Science]] (JADS), smještena u Mariënburg kampusu u centru &amp;#039;s-Hertogenboscha, pruža niz programa u području znanosti o podacima na diplomskoj i postdiplomskoj razini. To je odjel Tehnološkog sveučilišta u Eindhovenu i Sveučilišta u Tilburgu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vjera ==&lt;br /&gt;
Rimokatoličanstvo je glavna religija u &amp;#039;s-Hertogenboschu, s nešto više od 40 % stanovništva koje se izjašnjava kao pripadnici ove vjere. Ipak, prisustvovanje misi je značajno niže od 40 %. Tri crkve u centru grada su još uvijek u upotrebi od strane Katoličke crkve: Katedrala Svetog Ivana, Crkva Svete Katarine i Crkva samostana Franjevaca. Manje crkve koje koristi Rimokatolička crkva uključuju: Crkvu Svete Ane u Hinthamu, Crkvu Svetog Landolina u Empelu, Crkvu Svetog Willibrorda u Maaspoortu, Crkvu Svetog Lamberta (Rosmalen), itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Protestantizam je doživio pad udjela vjernika u gradu, s 20 % na oko 4 %. Protestantizam je prisutan u Velikoj Crkvi. Istočna [[pravoslavna crkva]] je nova crkva u gradu. Smještena je u Crkvi Svete Katarine, gdje se katoličke mise ponovno održavaju od 2021. godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Maroko|Marokanska]] zajednica je izgradila džamiju Arrahma, dok [[turska]] zajednica ima džamiju Orhan Gazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;references /&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
</feed>