Vidi kôd stranice Zračna luka „Franjo Tuđman”

<!--'''Zračna luka „Franjo Tuđman”'''-->{{Infookvir aerodrom
| ime             = Zračna luka „Franjo Tuđman”
| izvorno ime     = 
| slika           = Zagreb Airport New Terminal.jpg
| slika-širina    = 200
| opis            = 
| slika2          =
| slika2-širina   = 250
| opis2           = Zračna luka iz zraka
| IATA            = ZAG
| ICAO            = LDZA
| lokacijska karta=Zagrebačka županija
| lokacijska karta opis=Zračna luka na zemljovidu Zagrebačke županije
| latd=45|latm=44|lats=35|latNS=N
| longd=16|longm=04|longs=08|longEW=E
| vrsta           = civilni i vojni
| vlasnik         = 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica
| operater        = MZLZ (Međunarodna zračna luka Zagreb d.d.) 
| grad            = Zagreb, Hrvatska
| lokacija        = Velika Gorica
| visina-f        = 353
| visina-m        = 108
| koordinate      ={{coord|45|44|35|N|016|04|08|E|region:HR-21|display=inline,title}} 
| website         = [http://www.zagreb-airport.hr zagreb-airport.hr] 
[http://www.zag.aero zag.aero]
| metar-visina    = 
| metar-staza     = 
| staza1-broj     = 04/22<ref name="pragovi">[http://www.crocontrol.hr/UserDocsImages/AIS%20produkti/LD_Amdt_A_2020_001_hr.pdf AIRAC AIP AMDT 001/2020] pristupljeno 13. ožujka 2020.</ref>
| staza1-dužina-f = 10.669
| staza1-dužina-m = 3.251
| staza1-površina = asfalt
| stat-god        = 2018.
| stat1-naziv     = Broj putnika
| stat1-podatak   = 3.336.310
| stat2-naziv     = Broj operacija
| stat3-naziv     = Roba (tona)
| stat3-podatak   = 13,675
| stat4-naziv     = Pošta (tona)
| stat4-podatak   = 
| fusnota         = <ref>[http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/statistika-za-2016-godinu/380/ Statistika za 2016. - Zračna luka „Franjo Tuđman” | Franjo Tuđman Airport], pristupljeno 5. kolovoza 2017.</ref>
}}

'''Zračna luka „Franjo Tuđman”'''  ([[IATA]]: ZAG, [[ICAO]]: LDZA) najveća je i najznačajnija [[zračna luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nazvana je po prvom hrvatskom predsjedniku dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] (1922. – 1999.), povjesničaru i državniku pod čijim je vodstvom Hrvatska ostvarila svoju državnu nezavisnost te izašla kao pobjednik u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Zračna luka nalazi se 10 kilometara jugoistočno od središta [[Zagreb]]a na području grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Civilnog je i vojnog karaktera jer se u sklopu nje nalazi vojarna „Pukovnik Marko Živković”. Također, unutar Zračne luke „Franjo Tuđman” smješteno je upravno sjedište [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe|Hrvatske kontrole zračne plovidbe]], te [[Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina]].

U 2016. godini kroz zračnu je luku prošlo 2.776,087 putnika pa se prema tom podatku nalazi među deset najprometnijih zračnih luka na prostoru između [[Jadran]]a i [[Baltik]]a.

Zračna luka nalazi se pod [[koncesija|koncesijom]] od 2012. godine na temelju ugovora kojeg je državna vlada sklopila s francuskim konzorcijem ZAIC (Zagreb Airport International Company) na rok od 30 godina. Ugovor je sklopljen pod uvjetom da koncesionar, ZAIC, izgradi novi putnički terminal te poveća promet za što je dobio i upravljačka prava nad zračnom lukom. U tu svrhu ZAIC je osnovao tvrtku Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. (MZLZ) koja trenutačno upravlja Zračnom lukom „Franjo Tuđman”, a bivša tvrtka Zračna luka Zagreb d.o.o. koja je upravljala lukom sada ima funkciju pružanja stručne i tehničke pomoći [[Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]] kao davatelju koncesije u nadzoru provedbe spomenutog ugovora o koncesiji.<ref>[http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo Tvrtka Zračna luka Zagreb d.d.] pristupljeno 25. veljače 2016.</ref>

== Povijesni razvoj aerodroma u Zagrebu ==
=== Letilište Črnomerec ===
Godine [[1909.]] grad [[Zagreb]] dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer [[Eduard Slavoljub Penkala]] izgradio je pored travnate [[Zračna luka#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletne staze]] hangar u kojem je konstruirao prvi [[avion]] u Hrvatskoj. [[23. lipnja]] [[1910.]] godine njegov mehaničar [[Dragutin Novak]] uzlijeće s Penkalinim [[zrakoplov]]om i ulazi u povijest kao prvi hrvatski [[pilot]]. Kasnije se zrakoplov, prilikom jednog Novakovog leta [[20. listopada]] 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja. 

=== Aerodrom Borongaj ===
Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 kilometara udaljenom od samog grada. [[15. veljače]] [[1928.]] godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i [[Beograd]]a. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuju s [[Dubrovnik]]om, [[Ljubljana|Ljubljanom]], [[Split]]om i [[Sarajevo]]m, te ostale međunarodne linije s [[Graz]]om, [[Klagenfurt]]om, [[Beč]]om, [[Prag]]om, [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Trst]]om i [[Milano]]m.

Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni [[zračni promet]] i za vojne potrebe. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prestaje civilni zračni promet i zračna se luka koristi isključivo u vojne svrhe.

=== Aerodrom Lučko ===
{{glavni|Zračno pristanište Lučko}}
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet, a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku [[Zračna luka#Platforma|platformu]] za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi mase do 15 tona. Zbog travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]]. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija – Pleso.

=== Zrakoplovna luka Zagreb ===
[[Datoteka:Krila Oluje (Wings of Storm).jpg|300px|thumb|''[[Krila Oluje]]'' polijeću sa Zračne luke „Franjo Tuđman”]]
[[1959.]] na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za športsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je [[6. studenog]] [[1961.]] godine, a nakon konstituiranja započinje s radom [[20. travnja]] [[1962.]] godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m<sup>2</sup>. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko Zrakoplovne luke Zagreb prošao je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.

=== Aerodrom Zagreb ===
Godine [[1966.]] izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m<sup>2</sup>, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m<sup>2</sup>. Izgrađena je i nova upravna zgrada s [[Zrakoplovstvo#Kontrola leta|kontrolnim tornjem]]. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je [[1974.]], kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren zbog obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja prometa [[1984.]] godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad carinska ispostava i međunarodna [[špedicija]], cargo terminal i nova [[Vatrogasci|vatrogasna]] stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m<sup>2</sup>. [[1986.]] dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m<sup>2</sup> i obnovljena rulna staza.

=== Zračna luka Zagreb ===
Stvaranjem slobodne i neovisne hrvatske države, službeni naziv postaje Zračna luka Zagreb. Odonda je izvršeno nekoliko, što većih što manjih, obnova eksterijera i interijera putničkog terminala, piste i rulnih staza, a isto tako je na području zračne luke izgrađena baza za nacionalnog zračnog prijevoznika [[Croatia Airlines]].
Dana 2. i 3. svibnja 1995. za vrijeme [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] su na zapovijed Milana Martića [[raketiranje Zagreba 1995.|raketirali]] civilne ciljeve po Zagrebu i samu zračnu luku.<ref>{{Citiranje weba|author=Foto: Arhiva VL |url=http://www.vecernji.hr/regije/almira-osmanovic-taj-dan-nikada-necu-zaboraviti-clanak-134420 |title=Almira Osmanović: Taj dan nikada neću zaboraviti - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref>

Do početka godine 2020. uzletno-sletna staza je nosila oznake 05/23, no zbog nakupljene promjene [[magnetska deklinacija|magnetske deklinacije]] oznake pragova uzletno-sletne staze su promijenjene u 04/22<ref name="pragovi" /><ref>{{Citiranje weba |title=New marking and signage on the Franjo Tudjman airport |url=https://avioradar.hr/index.php/en/domestic-news-from-croatia/1898-new-marking-and-signage-on-the-franjo-tudman-airport |website=avioradar.hr |accessdate=1 August 2020}}</ref>.

== Vojarna „Pukovnik Marko Živković” ==
{{glavni|91. zrakoplovna baza Zagreb}}
U sklopu Zračne luke „Franjo Tuđman”, na njezinom istočnom dijelu, nalazi se vojarna „Pukovnik Marko Živković” koja je ujedno i mjesto Zapovjedništva [[HRZ|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO]]. Također, vojarna je i dom 91. zrakoplovne baze Zagreb, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca [[MiG-21]]bisD.

== Izgradnja novog putničkog terminala ==
[[Datoteka:Zagreb airport - departure hall.jpg|thumb|250px|Unutrašnjost staroga putničkog terminala]]
[[Datoteka:Novi terminal Međunarodne Zračne luke Zagreb.jpg|mini|250x250px|Novi terminal Međunarodne Zračne luke Zagreb]]
*Dana [[2. kolovoza]] [[2007.]] postignut je dogovor između predsjednika hrvatske Vlade i zagrebačkog gradonačelnika da će [[Vlada]] i [[Grad Zagreb]] sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci. Novi terminal na oko 65.600 m<sup>2</sup> mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
*Dana [[11. travnja]] [[2012.]] francuskom konzorciju ZAIC (Zagreb Airport International Company), kojeg čine [[Aéroports de Paris|Uprava Aeroports de Paris]], francuska građevinska tvrtka ''Bouygues Batiment International'' i hrvatska građevinska tvrtka ''Viadukt d.d'', dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje zračne luke. <ref>[http://www.24sata.hr/biznis/ugovor-o-koncesiji-za-zracnu-luku-francuzi-potpisuju-u-vladi-261441 Potpisan ugovor o koncesiji]</ref>
*Dana [[5. prosinca]] [[2013.]] konzorcij ZAIC, točnije, od njega osnovana tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. preuzela je upravljačka prava i započela s vođenjem poslovanja u Zračnoj luci „Franjo Tuđman”, <ref>[http://www.mppi.hr/default.aspx?id=11513 Konzorcij preuzeo zračnu luku]</ref> a nekoliko mjeseci kasnije započela je izgradnja novog terminala koji bi trebao biti izgrađen do kraja [[2016.]] godine, dok bi u operativnoj funkciji trebao biti najkasnije u [[ožujak|ožujku]] [[2017.]] godine.
*Dana [[28. ožujka]] [[2017.]] godine u promet je stavljen novi putnički terminal na koji je preseljen sav putnički promet sa starog terminala koji se planira koristiti za cargo.

== Statistika prometa ==
{{Aerodrom-Statistika|iata=ZAG}}
{| class="wikitable" 
|-
! '''Godina'''
! Slijetanja
! Masa tereta
! Putnika
! Robe (t)
! Pošte (t)
|-
|align="center"| 2006.
|align="right" | 20.442
|align="right" | 732.985
|align="right" | 1.582.713
|align="right" | 21.670
|align="right" | 1.332
|-
|align="center"| 2007.
|align="right" | 21.625
|align="right" | 789.708
|align="right" | 1.992.455
|align="right" | 11.151
|align="right" | 1.197
|-
|align="center"| 2008.
|align="right" | 22.271
|align="right" | 857.977
|align="right" | 2.192.453
|align="right" | 10.849
|align="right" | 1.117
|-
|align="center"| 2009.
|align="right" | 20.342
|align="right" | 833.004
|align="right" | 2.062.242
|align="right" | 10.065
|align="right" | 1.166
|-
|align="center"| 2010.
|align="right" | 19.906
|align="right" | 802.203
|align="right" | 2.071.561
|align="right" | 8.156
|align="right" | 1.230
|-
|align="center"| 2011.
|align="right" | 21.180
|align="right" | 829.288
|align="right" | 2.319.098
|align="right" | 8.111
|align="right" | 1.339
|-
|align="center"| 2012.
|align="right" | 19.527
|align="right" | 794.810
|align="right" | 2.342.309
|align="right" | 8.133
|align="right" | 1.361
|-
|align="center"| 2013.
|align="right" | 19.447
|align="right" | 802.300
|align="right" | 2.300.231
|align="right" | 7.699
|align="right" | 1.507
|-
|align="center"| 2014.
|align="right" | 19.174
|align="right" | 827.496
|align="right" | 2.430.971
|align="right" | 8.855
|align="right" |
|-
|align="center"| 2015.<ref>[http://www.zagreb-airport.hr/o-nama/statistike/statistike-za-2015 Statistički podatci za 2015.], pristupljeno 9. ožujka 2016.</ref>
|align="right" | 19.927
|align="right" | 880.269
|align="right" | 2.587.798
|align="right" | 9.225
|align="right" |
|-
|align="center"|2016.
|align="right" |20.398
|align="right" |
|align="right" |2.766.087
|align="right" |10.074
|
|-
|2017.
|20.793
|
|3.092.047
|11.719
|
|}

== Tvrtke i odredišta ==
{| class="wikitable"
!tvrtka
!odredišta
|-
|[[Aegean Airlines]]
|[[Zračna luka Eleftherios Venizelos|Atena]] 
|-
|[[Aeroflot]]
|[[Zračna luka Šeremetjevo|Moskva-Šeremetjevo]]
|-
|[[Air Canada|Air Canada Rouge]]
|'''Sezonski:''' [[Zračna luka Toronto-Pearson|Toronto-Pearson]]
|-
|[[Air France]]
|[[Zračna luka Charles de Gaulle|Pariz-Charles de Gaulle]]
|-
|[[Air Serbia]]
|[[Zračna luka Nikola Tesla|Beograd]]
|-
|[[Air Transat]]
|'''Sezonski:''' [[Zračna luka Toronto-Pearson|Toronto-Pearson]]
|-
|[[Austrian Airlines]]
|[[Zračna luka Beč|Beč]]
|-
|[[British Airways]]
|[[Zračna luka London Heathrow|London-Heathrow]]
|-
|[[Croatia Airlines]]
|[[Zračna luka Amsterdam Schiphol|Amsterdam]], [[Zračna luka Barcelona|Barcelona]], [[Zračna luka Bruxelles|Bruxelles]], [[Zračna luka Kopenhagen|Kopenhagen]], Dublin, [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik]], [[Zračna luka Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]], [[Zračna luka London Heathrow|London-Heathrow]], [[Zračna luka München|München]], [[Zračna luka Charles de Gaulle|Pariz-Charles de Gaulle]], [[Zračna luka Pula|Pula]], [[Zračna luka Rim-Fiumicino|Rim-Fiumicino]], [[Zračna luka Sarajevo|Sarajevo]], [[Zračna luka Aleksandar Veliki|Skoplje]], [[Zračna luka Split|Split]], [[Zračna luka Beč|Beč]], [[Zračna luka Zadar|Zadar]], [[Zračna luka Zürich|Zürich]]<br>
'''Sezonski:''' [[Zračna luka Eleftherios Venizelos|Atena]], [[Zračna luka Henri Coandă|Bukurešt]]
[[Zračna luka Brač|Brač]], [[Zračna luka Düsseldorf|Düsseldorf]], [[Zračna luka Helsinki-Vantaa|Helsinki]], Lisabon, [[Zračna luka Milan-Malpensa|Milan-Malpensa]], [[Zračna luka Oslo-Gardermoen|Oslo-Gardermoen]], [[Zračna luka Václava Havela|Prag]], [[Zračna luka Adem Jashari Priština|Priština]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeka]], [[Zračna luka Pulkovo|Saint Petersburg]], [[Zračna luka Stockholm-Arlanda|Stockholm-Arlanda]], [[Zračna luka Ben Gurion|Tel Aviv-Ben Gurion]]
|-
|[[El Al Israel Airlines]]
|[[Zračna luka Ben Gruion|Tel Aviv]]
|-
|[[Emirates]]
|[[Zračna luka Dubai|Dubai]] 
|-
|[[Eurowings]]
|[[Zračna luka Köln Bonn|Köln/Bonn]], [[Zračna luka Stuttgart|Stuttgart]]<br>
'''Sezonski:''' [[Zračna luka Hamburg|Hamburg]]
|-
|flydubai
|Dubai
|-
|[[Iberia]]
|[[Zračna luka Madrid-Barajas|Madrid]]
|-
|[[KLM]]
|[[Zračna luka Amsterdam Schiphol|Amsterdam]]
|-
|[[Korean Air]]
|[[Zračna luka Incheon|Seul-Incheon]] 
|-
|[[Polskie Linie Lotnicze|LOT Polish Airlines]]
|[[Zračna luka Varšava-Frédéric Chopin|Varšava-Chopin]]
|-
|[[Lufthansa]]
|[[Zračna luka Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]], [[Zračna luka München|München]]
|-
|[[Norwegian Air Shuttle]]
|[[Zračna luka Kopenhagen|Kopenhagen]]
|-
|[[Qatar Airways]]
|[[Zračna luka Hamad|Doha]]
|-
|[[Swiss]]
|'''Sezonski:''' [[Zračna luka Zürich|Zürich]]
|-
|[[Trade Air]]
|[[Zračna luka Osijek|Osijek]]
|-
|Thai AirAsia X
|'''Sezonski charter:''' Bangkok 
|-
|[[Tunisair]]
|'''Sezonski charter:''' [[Zračna luka Monastir|Monastir]]
|-
|[[Turkish Airlines]]
|[[Zračna luka Atatürk|Istanbul-Atatürk]]
|-
|[[Vueling]]
|'''Sezonski:''' [[Zračna luka Barcelona|Barcelona]]
|}

== Cargo ==
{| class="wikitable"
!tvrtka
!odredišta
|-
|[[DHL Aviation]]
|[[Zračna luka Bolonja|Bolonja]], [[Zračna luka Leipzig|Leipzig]], [[Zračna luka Milan-Malpensa|Milan-Malpensa]], , [[Zračna luka Venecija-Tessera|Venecija-Tessera]]
|-
|[[Emirates SkyCargo]]
|[[Zračna luka Dubai|Dubai]] 
|-
|[[MNG Airlines]]
|[[Zračna luka Atatürk|Istanbul-Atatürk]], [[Zračna luka Charles de Gaulle|Pariz-Charles de Gaulle]]
|-
|[[Qatar Airways Cargo]]
|[[Zračna luka Hamad|Doha]]
|}

== Vidi još ==
* [[Dodatak:Popis zračnih luka u Hrvatskoj]]

==Galerija slika==
<gallery>
Datoteka:Airport tower.JPG|Kontrolni toranj
Datoteka:Apron.jpg|Platforma (2006.)
Datoteka:Air Force One on Zagreb Airport.JPG| [[Air Force One]] (travanj, 2008.)
Datoteka:Croati Airlines A319.jpg|Slijetanje zrakoplova [[Croatia Airlines]]a u Zračnu luku „Franjo Tuđman”
Datoteka:MZLZ 20150422.JPG|Krov novog terminala u gradnji
Datoteka:Zagreb Airport New Terminal Construction Site 2015.JPG|Gradilište novog terminala
</gallery>

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Zagreb Airport
|commonscathr   = Zračna luka „Franjo Tuđman”
}}

* [http://www.zagreb-airport.hr/ Službena stranica operatera MZLZ]

*''[http://tehnika.lzmk.hr/zracna-luka-franjo-tudman/ Zračna luka Franjo Tuđman]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

== Izvori ==
 {{izvori}}

{{Zračne luke u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Zračne luke u Hrvatskoj|Franjo Tuđman]]
[[Kategorija:Promet u Zagrebu]]
[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]