Vidi kôd stranice Zemljopis Irana

<!--'''Zemljopis Irana'''-->
{{Infookvir zemljopis države
| ime_genitiv          = Irana
| slika                = Iran (orthographic projection).svg
| kontinent            = [[Azija]]
| regija               = - [[Jugozapadna Azija]]<br>- [[Južna Azija]]<br>- [[Bliski istok]]
| širina-stupnjevi     = 32
| širina-minute        = 00
| širina-oznaka        = N
| dužina-stupnjevi     = 53
| dužina-minute        = 00
| dužina-oznaka        = E
| površina             = 1,628.750 [[km²]]
| površina_poredak     = 18.
| obalna_crta          = Ukupno 2810 [[km]]:<ref name="SCILenIranBord">[[#SCILenIranBord|SCI (2006.): Length of Iranian Borderlines]]</ref><br>- [[Kaspijsko jezero]] (765 km)<br>- [[Omanski zaljev|Omanski]] i [[Perzijski zaljev]] (2045 km)
| granice              = Ukupno 6055 [[km]]:<ref name="SCILenIranBord"/><br>- {{ZD+X/A|AFG}} (945 km)<br>- {{ZD+X/A|ARM}} (48 km)<br>- {{ZD+X/A|AZE}} (759 km)<br>- {{ZD+X/I|IRK}} (1609 km)<br>- {{ZD+X/P|PAK}} (978 km)<br>- {{ZD+X/T|TKM}} (1205 km)<br>- {{ZD+X/T|TUR}} (511 km)
| najviša_točka        = [[Damavand]]<br>(5671 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]])<ref name="IranicaDamavand">[[#IranicaDamavand|Hourcade, Bernard; Tafażżolī, Aḥmad (15.12.1993.)]]</ref>
| najniža_točka        = [[Kaspijsko jezero]]<br>(-28 [[Metar|m]])
| najduža_rijeka       = [[Karun]]<br>(950 [[km]]; pros. 575 [[m³/s]])
| najveće_jezero       = [[Urmija (jezero)|Urmija]]<br>(5200 [[km²]])
| najveći_otok         = [[Kešm]]<br>(1336 [[km²]])
}}

'''Zemljopis [[Iran]]a''' u orografskom smislu karakteriziraju visoki [[#Planine|planinski lanci]] koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja [[#Geomorfologija|visoravan]], te relativno uska [[#Ravnice|ravničarska]] područja uz [[#Hidrografija|obale]]. Država se prostire na 1,648.195 [[km²]] [[Azija|Azije]] što je čini 18. najvećom u [[svijet]]u odnosno približno 30 puta većom od [[Hrvatska|Hrvatske]], a prema posljednjem popisu iz [[2006.]] godine u njoj je živjelo [[#Humanistička geografija|70,495.782 stanovnika]]. Na sjeveru omeđena [[#Granice s Armenijom i Azerbajdžanom|Armenijom, Azerbajdžanom]] i [[#Granica s Turkmenistanom|Turkmenistanom]] odnosno [[#Obala i pomorske granice|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[#Granica s Afganistanom|Afganistanom]] i [[#Granica s Pakistanom|Pakistanom]], na zapadu [[#Granica s Irakom|Irakom]] i [[#Granica s Turskom|Turskom]], te na jugu [[#Obala i pomorske granice|Omanskim i Perzijskim zaljevom]].

Iranom dominira [[#Planine|gorje Zagros]], serija usporednih planina od 1500 – 4000 m visine ispresjecanih [[#Ravnice|ravnicama]] koje dijele zemlju od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeveru se proteže i [[#Planine|gorje Alborz]] s [[#Vulkani|vulkanom Damavand]] (5671 m) koji je najviši vrh ne samo u Iranu već i čitavoj [[Euroazija|Euroaziji]] zapadno od [[Hindukuš]]a. Središnji dio zemlje zauzima prostrana visoravan prosječne nadmorske visine od 900 – 1200 m na kojoj su smještene i dvije nenaseljene [[#Pustinje|pustinje (Dašt-e Lut i Dašt-e Kavir)]]. Zbog smještaja u sjevernom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]] i vrlo [[#Geomorfologija|raštrkanog reljefa]], [[Iran]]om prevladavaju [[#Klima|različite vrste klima]] među kojima su najdominantnije sredozemna na naseljenim područjima odnosno suha stepska na istoku zemlje. Kontrasti su posebno primjetni kod [[#Fitogeografija|vegetacije]] koja se može kretati od beživotnih [[#Pustinje|pješčanih pustinja]] na jugoistoku do [[#Fitogeografija|prašuma i džungli]] na sjeveru zemlje.

== Razvoj geografije o Iranu ==

=== Drevna iranska geografija ===
{{glavni|Avestička geografija|Haft kešvar}}
[[Datoteka:Avesta World.jpg|mini|desno|300px|<center>[[Svijet]] prema [[Avesta|Avesti]]]]
Koncepti [[Iran]]a i prvotne iranske [[Geografija|geografije]] javljaju se još u ranom [[Stari vijek|starom vijeku]]<ref>Vidi:<br>• [[#Justi1870|Justi, Ferdinand (1870.)]]<br>• [[#Spiegel1878|Spiegel, Friedrich (von) (1878.)]], I., str. 188.-243. i 210.-212.<br>• [[#Herzfeld1947|Herzfeld, Ernst (1947.)]], str. 671.-720.<br>• [[#Gnoli1980|Gnoli, Gherardo (1980.)]], str. 23.-158.<br>• [[#Gnoli1989|Gnoli, Gherardo (1989.)]]</ref> kada je naziv ''Iran'' bio [[Iranski narodi|etničkog]] karaktera odnosno podrazumijevao „zemlju [[Arijci|Arijaca]]”<ref name="IranicaGeoIEvol">[[#IranicaGeoIEvol|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>. Prvotni [[endonim]] ovjeren u najstarijim dijelovima [[Zoroastrizam|zoroastrijske]] [[Avesta|Aveste]] ([[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tis. pr. Kr.]]) imao je oblik ''Arijānām''<ref name="IranicaGeoIEvol"/>; u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskom razdoblju]] ([[6. stoljeće pr. Kr.|6.]] – [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]]) pojavljuje se u [[pridjev]]nom obliku ''Arijana'' („arijska”; „zemlja [[Arijci|Arijaca]]”)<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, dok se u današnjem obliku pojavljuje u [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskom razdoblju]] ([[3. stoljeće|3. st.]]) kao ''Ērān'' odnosno ''Irān''<ref>[[#Lommel1935|Lommel, Herman (1935.)]], str. 33.</ref>. Stručnjaci prepostavljaju da je navedeni [[endonim]] postojao kod [[Iranski narodi|iranskih plemena]] još u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/> u zapadnom [[Sibir]]u odnosno [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] gdje je pronađena arheološka [[Andronovska kultura]] koja se smatra pradomovinom [[Iranski narodi|iranskih naroda]]<ref>[[#Sergent1997|Sergent, Bernard (1997.)]], str. 175.</ref>.

Nakon seobe [[Iranski narodi|iranskih plemena]] prema [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] i osnivanja [[Medijsko Carstvo|Medijskog]] i [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] na današnjoj [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]], naziv ''[[Iran]]'' dobio je preciznije [[Geografija|geografsko]] značnje: u ahemenidskim zapisima poput onih u [[Behistun]]u, [[Perzepolis]]u i [[Nakš-e Rustam]]u pojavljuje se kao ime čitavog [[teritorij]]a carstva<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, uz detaljni popis pokrajina ([[satrapija]]). Ovi se [[toponim]]i kasnije pojavljuju i u djelima [[Stara Grčka|starogrčkih]] autora poput [[Klaudije Ptolemej|Klaudija Ptolemeja]] odnosno [[Armenci|armenskih]] autora poput [[Mojsije Horenski|Mojsija Horenskog]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, a preuzeli su ih i rani [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski geografi]] iz [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] koji [[Iran]] spominju kao ''Ērānšaher''. U [[Iranska mitologija|iranskoj mitologiji]] ono se povezuje s osobnim imenom [[eponim]]skog vladara<ref>[[#Hamavi1228|al-Hamavi, Jakut (1228.); pr. Barbier de Meynard (1861.)]], str. 64.-65.</ref>, a istovremeno se zadržao i kao ime mitološke pradomovine [[Arijci|Arijaca]] odnosno [[Iranski narodi|iranskih naroda]] (''Ērān Vēz''; iz [[Iranski jezici|staroiranskog]] ''Arijānān Vaidžah'' tj. [[Avestički jezik|avestičkog]] ''Airijanəm Vaēdžō''). Ovaj se [[teritorij]] nalazio u [[Horezm]]u odnosno donjem toku [[Amu-Darja|Oksa (Amu-Darje)]] i prema predaji bio je protutežom ''Anērānu'' ili ''[[Turan|Tūrānu]]'', zemlji glavnih [[iran]]skih suparnika ([[Središnja Azija|srednjoazijski]] [[nomad]]i)<ref name="IranicaGeoIEvol"/>.

Međutim, za vrijeme stabilnih [[Centralizacija|centraliziranih]] carstava ([[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog]], [[Partsko Carstvo|partskog]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog]]) termin ''[[Iran]]'' dobio je [[Geopolitika|geopolitičku]] konotaciju i kao u slučaju svih velikih [[civilizacija]] označavao je postojanje glavnog političkog entiteta u kojem su se stanovnici smatrali središtem [[svijet]]a<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Carstvo je bilo podijeljeno u sedam dijelova tj. [[Haft kešvar|kešvara]] (iz [[Avestički jezik|avestičkog]] ''Karšvar''; „omeđeno brazdom”<ref name="IranicaHaftKešvar">[[#IranicaHaftKešvar|Shapur Shahbazi, Ali Reza (15.12.2002.)]]</ref>) s [[Iran]]om kao središnjim elementom odnosno ostalim dijelovima imenovanim prema [[planet]]ima i [[Nebesko tijelo|nebeskim tijelima]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Popisi tih sedam [[planet]]a ostali su zabilježeni u djelima kasnijih autora i donekle se razlikuju, no pokazuju progresivnu svjesnost o jedinstvenosti zemalja u okolici [[Iran]]a odnosno složenost [[Karta|karte]] svijeta. Jedan od popisa tih sedam dijelova [[svijet]]a spominje [[Indija|Hindustan (Indiju)]] kao [[Saturn]], [[Kina|Kinu]] i [[Hotan]] kao [[Jupiter]], [[Turkestan]] ([[Središnja Azija|srednjoazijski]] predio) kao [[Mars]], [[Transoksijana|Transoksaniju]] kao [[Venera|Veneru]], [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimski]] svijet kao [[Merkur]], sjeverne regije kao [[Mjesec]], te [[Iran]] i [[Veliki Horasan|Horasan]] kao središte [[svijet]]a ili [[Sunce]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Drugi popis iranskih susjeda koji je sačuvan u djelu [[Perzijanci|perzijskog]] geografa [[Hamdalah Mustavfi|H. Mustavfija]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] spominje [[Arapski svijet|Arabistan (arapski svijet)]], [[Bizant|Rim]], [[Središnja Azija|srednjoazijske]] [[Turkijski narodi|turkijske]] zemlje, [[Kina|Kinu]], [[Indija|Indiju]], te [[Afrika|Afriku]] u koju je uključena i [[Sirija]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 20.</ref>. Bez obzira na razlike među popisima, najvažnija činjenica ostaje da je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala tradicija [[Geografija|geografske znanosti]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>.
[[Datoteka:Keshvars-hr.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Sedam svjetskih regija ([[Haft kešvar|kešvara]]) rekonstruiranih prema [[Biruni]]ju]]
Početci iranske [[Geografija|geografije]] isprepletene s [[Iranska mitologija|mitologijom]] i [[Povijest Irana|poviješću]] očituju se u [[Gate|Gatama]] drevne [[Avesta|Aveste]], no [[avestička geografija]] tog razdoblja ([[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tis. pr. Kr.]]) bila je ograničena na istočnu [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]]<ref name="IranicaAveGeo">[[#IranicaAveGeo|Gnoli, Gherardo (15.12.1987.)]]</ref> odnosno teritorije prije velike seobe [[Iranski narodi|iranskih naroda]] prema zapadu tj. obroncima [[Zagros]]a (uključujući pokrajinu [[Fars|Perziju]]) gdje su ostvarili izravan doticaj s [[Elam]]om i [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskim]] civilizacijama. U najstarijim dijelovima Aveste javlja se tripartitna razredba [[svijet]]a<ref name="IranicaHaftKešvar"/> što se povezuje s [[Iranska mitologija|mitološkim]] vladarom [[Feredun]]om koji je [[Zemlja|Zemlju]] podijelio trima sinovima, dok se kasnije uvriježila podjela na sedam kružnih [[regija]] tj. [[Haft kešvar|kešvara]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. One su bile omeđene brazdama u obliku [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[gora]] i [[šuma]], dok je središnja regija podrazumijevala [[Iran]] s dominirajućom [[Planina|planinom]] ''Harā bərəzaitī'' ([[Alborz]])<ref name="IranicaHaftKešvar"/>. Koncept [[svijet]]a bio je [[Krug|kružnog]] oblika i u potpunosti omeđen [[Gorje|planinskim lancem]], plutao je na [[Voda|vodi]] odnosno bio natkriven [[kamen]]im [[nebo]]m. Iako su stručnjaci ove [[Geografija|geografsko]]-[[Kozmografija|kozmografske]] koncepte prvotno povezivali s [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskom mitologijom]], danas je uvriježeno da se temelje na [[Arijci|arijskom]] nasljeđu<ref name="IranicaHaftKešvar"/> odnosno da su prisutni i [[Indoeuropljani|indoeuropski]] elementi (npr. [[drvo života]]). Usprkos nekim kasnijim dijelovima [[Avesta|Aveste]] poput [[Vendidad]]a koji dijele [[Iran]] u 16 pokrajina stvorenih od [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]]<ref name="IranicaAveGeo"/> ili detaljnih popisa [[Satrapija|upravnih jedinica]] iz drevne imperijalne epohe ([[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]] – [[7. stoljeće|7. st.]])<ref name="IranicaHaftKešvar"/>, koncept podjele svijeta na sedam [[Haft kešvar|kešvara]] zadržan je i tijekom [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog]], [[Partsko Carstvo|partskog]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog]] razdoblja. U određenim slučajevima podjela se projicirala i na samo iransko carstvo o čemu svjedoče imenovanja sedam glavnih namjesnika od strane [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] i [[Darije II.|Darija II.]], sedam vladajućih [[Partsko Carstvo|partskih klanova]], pisani dokumenti o diobi [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog teritorija]] iz [[islam]]skog razdoblja, itd.<ref name="IranicaHaftKešvar"/> Jedan od najvažnijih [[Primarni izvori|primarnih izvora]] za proučavanje drevne iranske geografije su i tisuće [[Glina|glinene]] pločice iz [[Perzepolis]]a koje zajedno s drugim [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskim]] zapisima sadrže oko 750 [[toponim]]a<ref>[[#Arfaee2008|Arfaee, Abdolmajid (2008.)]], str. 1.</ref>, no otegodne okolnosti su njihov administrativni karakter i nepotpun [[prijevod]]<ref>[[#Arfaee2008|Arfaee, Abdolmajid (2008.)]], str. 2.</ref>.

Za razliku od [[Stara Grčka|starih Grka]] koji su zamišljali da poznati [[svijet]] okružuje zajednički [[ocean]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 2.</ref>, [[Iranci]] su istovremeno vjerovali da postoje dvije odvojene vodene mase – [[Istok|istočno]] more koje je uključivalo [[Perzijski zaljev]] i [[Crveno more]], odnosno [[zapad]]no more tj. [[Sredozemlje]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>. Istočni [[Pomorstvo|pomorski]] putevi bili su dobro poznati Irancima o čemu svjedoči [[Herodot]]ov zapis u kojem [[Darije I. Veliki]] ([[522. pr. Kr.|522.]] – [[486. pr. Kr.]]) zapošljava [[Karija|karijskog]] moreplovca [[Skilak Karijandski|Skilaka]] zbog istraživanja [[More|mora]] od [[Drevni Egipat|Egipta]] do [[Ind]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004.4">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 4.</ref>, dok o važnosti pomorskog prometa govori i [[stela]] iz [[Suez]]a koja ovjerava Darijevu gradnju prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.4"/>. Svi ovi podatci upućuju kako je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala [[Geografija|geografska]] perspektiva u globalnim okvirima<ref name="MojtahedZadeh2342004.4"/>. Iranski koncept dvaju svjetskih [[More|mora]] kasnije je preuzet u [[Kuran]]u ([[:s:Sura 55.|''Ar Rahman'' 19. – 22.]]), a [[islam]]ski [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geografi i kartografi]] koristili su ga sve do [[14. stoljeće|14. stoljeća]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>.

=== Ranoislamska geografija ===
{{glavni|Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|l1=Ranoislamska geografija}}
U stručnoj literaturi [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|ranoislamske geografije]] termin ''[[Iran]]'' rjeđe se pojavljuje s obzirom da su [[Islam|muslimanski]] [[geograf]]i slijedili [[Stara Grčka|starogrčku]] tradiciju podjele [[svijet]]a na ''eklime'' tj. [[Klima|klime]], a raspored se vršio prema [[Geografska širina|geografskoj širini]] temeljem čega je [[Iran]] u [[Geografija|geografskom]] smislu izgubio na jedinstvenosti u [[Arapski jezik|arapskim]] djelima<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ipak, takva preobrazba nije se odigrala brzo već postepeno o čemu svjedoče tragovi [[#Drevna iranska geografija|starovjekovnog iranskog koncepta]] organizacije [[svijet]]a u djelima određenih arapskih autora. Primjerice, [[Ibn Fakih Hamadani|Hamadani]] citirajući [[Ali bin Muhamed bin Abdulah Madaeni|Madaenija]] (r. [[752.]]) u svojim djelima spominje ''Erāk'' ([[arapski]] [[egzonim]] za ''[[Iran]]''<ref name="IranicaGeoIEvol"/>) kao jedinstveni entitet koji se proteže od [[Hit (grad)|Hita]] na [[Eufrat]]u do [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]], a obuhvaća [[Raj (Iran)|Raj]], [[Veliki Horasan|Horasan]], [[Dejlam]], [[Gilan]], [[Džebal]] i [[Isfahan]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Osim toga, [[Masudi]] u svom djelu „Zlatna polja i rudnici dragog kamenja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Murudž adh-dhahab va ma'adin al-džavhar'', oko [[950.]]) spominje sedam [[klima]] u sličnom kontekstu drevnim iranskim [[kešvar]]ima. Prva klima pripisana [[Jupiter]]u podudarala se s [[Iran]]om i uključivala je [[Babilon|Babilon (''Babel'')]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Veliki Horasan|Horasan]], [[Fars]], [[Ahvaz|Suzijanu (Ahvaz)]], [[Mosul]] i [[Medija|Mediju]], no izuzimala je [[Dejlam]] koji je pripisan [[Turkijski narodi|turkijskoj]] zemlji<ref>[[#Masudi956|Masudi (956.); pr. Barbier de Meynard i Pavet de Courteille (1861.)]], I., str. 238.-244.</ref>. Tragovi ovog koncepta mogu se pronaći i u [[Abu Ubajd Bakri|Bakrijevim]] djelima iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]]<ref>[[#Bakri1068|Bakri, Abu Ubajd (1068.); pr. Wüstenfeld, Ferdinand (1876.)]]</ref>, no niti jedan od navedenih autora nije poznavao ništa više od ograničenih administrativnih i [[Iranske pokrajine|pokrajinskih podjela]] odnosno [[islam]]skih ''mamlaka''<ref>[[#Miquel1967|Miquel, André (1967.)]]</ref>. ''Erāk'' ([[Iran]]) bio je ograničen na [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno današnji [[Irak]] koji je bio sjedištem [[kalifat]]a i razlikovalo ga se od ''Erāka al-Adžama'' („stranog [[Iran]]a”), naziva koji se odnosio na žarište [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] često imenovanog i kao ''Džebāl'' („[[Planina|planinska]] zemlja”) isključujući [[jug]] današnjeg [[Iran]]a i [[Veliki Horasan|Horasan]]<ref>Vidi:<br>• [[#LeStrange1905|Le Strange, Guy (1905.)]]<br>• [[#Schwarz1896|Schwarz, Paul (1896.)]]</ref>. Naziv ''Īrān'' u djelima [[Arapi|arapskih]] [[geograf]]a očuvan je isključivo u obliku ''Īrānšaher'', službenom i počasnom imenu koje je npr. [[Mukadasi]] pripisivao [[Nišapur]]u<ref>[[#LeStrange1905|Le Strange, Guy (1905.)]], str. 383.</ref>. Takav koncept pratili su i neki od [[Perzijanci|perzijskih]] geografa pa se ''[[Iran]]'' kao [[toponim]] niti ne spominje npr. u „Granicama svijeta” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Hodud al-Alam'') iz [[983.]] godine<ref>[[#Miquel1967|Miquel, André (1967.)]], I., str. 398.</ref>.

=== Novovjekovna geografija ===

Nakon raspada [[kalifat]]a odnosno [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] invazija koncem [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], [[Iran]] se kao [[Geografija|geografski]] koncept ponovo javlja u pisanim dokumentima što svjedoči kako je svijest o identitetu [[Iranski narodi|iranskog stanovništva]] bila prisutna tijekom [[Islam|ranoislamskog]] razdoblja<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Jedno od takvih djela je [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfijev]] „Užitak srca” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Nozhat al-Kolūb'') iz [[1340.]] godine u kojem se [[Iran]] pojavljuje kao jasan invidualizirani [[Geografija|geografski]] pojam, bez obzira što je [[Iranska visoravan|Iranskom visoravni]] i šire ([[Anatolija]]) vladala strana, [[Mongoli|mongolska]] dinastija [[Ilhanidi|Ilhanida]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 23.</ref>. Istovremeno, [[Arapi|arapski]] geograf [[Šams-al-Din Dimaški|Dimaški]] koji je pisao sredinom [[1320-ih]] i dalje je ignorirao Iran kao specifični entitet i dijelio ga je u tri dijela<ref>[[#Dimaški1325|Dimaški, Šams-al-Din (1325.); pr. Mehren, August Ferdinand Michael (von) (1874.)]]</ref>. Nakon [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfija]], [[Iran]] se kao specifična država u [[Zapadni svijet|zapadnjačkoj]] i [[orijent]]alnoj geografiji kontinuirano javlja od [[Safavidsko Carstvo|safavidskog razdoblja]] nadalje<ref name="IranicaGeoIEvol"/>.

[[Geografija|Geografski]] prikazi u [[Europa|Europi]] su bili temeljeni prvenstveno na djelima [[putopis]]aca, ponekad uključujući i osnovne bilješke o [[Iran|zemlji]]<ref>Vidi:<br>• [[#Chardin1811|Chardin, Jean (1811.)]]<br>• [[#Mans1660|Mans, Raphaël (du) (1660.)]]</ref>. Iscrpan popis takvih djela s opisom fazi istraživanja i razvoja zabilježen je u „Istraživanju Perzije” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Die Erforschung Persiens''), djelu [[Alfons Gabriel|A. Gabriela]] iz [[1952.]] godine<ref>[[#Gabriel1952|Gabriel, Alfons (1952.)]]</ref>. Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] ti podatci prikupljeni su u sustavnom izvodu koji je tiskala izdavačka kuća [[Elzevir]] iz [[Nizozemska|Nizozemske]]<ref>[[#Laet1633|Laet, Joannes (de) (1633.)]]</ref>. Ova vrst [[Enciklopedija|enciklopedijskoj]] djela osim primarnih [[Geografija|geografskih]] uključivala je i [[Povijest Irana|povijesne]], [[Etnografija|etnografske]], [[Institucija|institucijske]], [[Politika|političke]] i druge značajke o [[Iran]]u, a tiskana je redovno čak i tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Novim podatcima doprinosili su razni autori koji su boravili u [[Iran]]u duže vrijeme (npr. [[Jakob Eduard Polak|J. E. Polak]]<ref>[[#Polak1865|Polak, Jakob Eduard (1865.)]]</ref> i [[Samuel Greene Wheeler Benjamin|S. G. W. Benjamin]]<ref>[[#Benjamin1887|Benjamin, Samuel Greene Wheeler (1887.)]]</ref>) ili su poslani na plaćena putovanja (npr. [[George Nathaniel Curzon|G. N. Curzon]]<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], Predgovor</ref>). Istovremeno, [[Iran]] je pronašao svoje mjesto u svim „općim geografijama” tiskanima u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]], među kojima su i iscrpna djela [[Carl Ritter|C. Rittera]]<ref>Vidi:<br>• [[#Ritter1837|Ritter, Carl (1837.)]]<br>• [[#Ritter1840|Ritter, Carl (1840.)]]</ref> odnosno [[Elisée Reclus|E. Reclusa]]<ref>[[#Reclus1884|Reclus, Elisée (1884.)]], str. 139.-316.</ref>. Opsežni radovi s tematikom [[Geografija|geografije]] [[Iran]]a i [[Afganistan]]a javljaju se i u [[UK|britanskim]] ''gazetteerima'' tj. [[Geografski leksikon|geografskim leksikonima]] čiji su autori [[Obavještajna djelatnost|obavještajci]] iz [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Britanski [[Veleposlanik|veleposlanici]] također su sastavljali i detaljne izvještaje o geografskim značajkama pojedinih [[Iranske pokrajine|iranskih pokrajina]]<ref>Vidi:<br>• [[#Rabino1917|Rabino, Hyacinth Louis (1917.)]], str. 465.<br>• [[#Rabino1928|Rabino, Hyacinth Louis (1928.)]]</ref>, a takva tradicija nastavila se sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada se u „Mornaričkim obavještajnim priručnicima” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Handbooks of Naval Intelligence''<ref>[[#Harrison1945|Harrison, John Vernon (1945.)]]</ref>) pojavljuju [[Geografija|geografski]] opisi [[Iran]]a iz suvremene [[Znanost|znanstvene]] perspektive iako i dalje uz potpuno [[Povijest Irana|povijesna]] poglavlja<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ipak, u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počinju se tiskati i geografska djela s [[Enciklopedija|enciklopedijskim]] opisima<ref name="IranicaGeoIEvol"/> kao što su „Iranska civilizacija” ([[Francuski jezik|fr.]] ''La civilisation iranienne'') [[Henri Massé|H. Masséa]]<ref>[[#Masse1952|Massé, Henri (1952.)]]</ref> odnosno „Iran” [[Ulrich Gehrke|U. Gehrkea]] i [[Harald Mehner|H. Mehnera]]<ref>[[#GehrkeMehner1975|Gehrke, Ulrich; Mehner, Harald (1975.)]]</ref>.
[[Datoteka:Darolfonun.jpg|mini|desno|250x|<center>Istočni [[portal]] „Kuće znanosti” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''[[Dar al-Fonun]]''), prve suvremene znanstvene institucije u [[Teheran]]u]]
U [[Iran]]u se tradicionalna [[Geografija|geografska znanost]] razvijala istovremeno kada i u [[Europa|Europi]]<ref name="Gandži1988">[[#Gandži1988|Gandži, Mohammad Hassan (1988.)]]</ref> odnosno od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada su predavanja geografije uvedena u [[teheran]]sko sveučilište [[Dar al-Fonun]] s ciljem postizanja administrativne [[dokument]]acije i [[Politika|političke]] efikasnosti, prilikom čega su im pomagali [[Europa|europski]] (prvenstveno [[Austrija|austrijski]]) stručnjaci<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Neki od primjera većih svezaka [[Geografija|geografskih]] tema iz navedene tradicije su „Opća geografija Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Džogrāfījā-je mufaṣal-e Irān'') [[Masud Kajhan|M. Kajhana]] iz [[1932.]]<ref>[[#Kajhan1932|Kajhan, Masud (1932.)]]</ref> odnosno „Geografski leksikon Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Farhang-e džogrāfījā-je Irān'') [[Husein-Ali Razmara|H.-A. Razmare]] iz [[1954.]] godine<ref>[[#Razmara1954|Razmara, Husein-Ali (1954.)]]</ref>.

=== Suvremena geografija ===

Korak prema naprednijoj [[Znanost|znanstvenoj]] fazi analitičke [[Geografija|geografije]] temeljene na dubljem poznavanju [[Fizička geografija|fizičke okoline]], odnosu između [[čovjek]]a i [[Priroda|prirode]], te uzajamnih poveznica među raznim kategorijama prirodnih pojava, u [[Iran]]u se po prvi put pojavio u međuratnom razdoblju i to na osnovi [[Zapadni svijet|zapadnjačkih]] znanstvenih [[Znanstvena metoda|metoda]] i [[teorija]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ranije, krajem [[19. stoljeće|19.]] odnosno početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], znanstvena istraživanja i promatranja u [[Iran]]u su prvenstveno vršena zbog [[Politika|političkih]] i pragmatičnih razloga, uglavnom zbog [[#Državne granice|razgraničenja sa susjedima]]<ref name="GoldsmidMcMahon">Vidi:<br>• [[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 1.-18.<br>• [[#McMahon1906|McMahon, Arthur Henry (1906.)]]</ref> ili kombiniranih [[Geologija|geološko]]-[[Arheologija|arheoloških]] istraživanja<ref name="Morgan1894I">[[#Morgan1894|Morgan, Jacques (de) (1894.)]], I.</ref>. Ova vrlo sadržajna vrst istraživanja znatno je proširila znanje o [[Geografija|geografskim]] okvirima istočnog<ref name="GoldsmidMcMahon"/> odnosno sjevernog i sjeverozapadnog dijela zemlje<ref name="Morgan1894I"/>, no strani sveskovi naslovljeni „Geografijom” (primjerice [[Engleski jezik|engl.]] ''Geography'' [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]]<ref>[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I.</ref> ili [[Francuski jezik|fr.]] ''Études Géographiques'' [[Jacques de Morgan|J. Morgana]]<ref name="Morgan1894I"/>) i dalje su se bavili uglavnom općenitim istraživanjima<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Stoga, nalazi prikupljeni od strane [[Sven Hedin|S. A. Hedina]] tijekom njegovog velikog putovanja središnjim i jugoistočnim [[Iran]]om [[1905.]] i [[1906.]] godine bili su predstavljeni u obliku [[putopis]]a s opisima vezanim uz [[Cesta|ceste]], [[Karta|karte]] i [[Panorama|panorame]]<ref>Vidi:<br>• [[#Hedin1910|Hedin, Sven Anders (1910.)]]<br>• [[#Hedin1927|Hedin, Sven Anders (1927.)]]</ref>.

Nova epoha započinje [[1934.]] godine radovima [[Austrijanci|austrijskog]] geografa [[Hans Bobek|H. Bobeka]] koji je prvi izašao izvan okvira pukih [[putopis]]a i sustavno počeo obrađivati probleme [[Fizička geografija|fizičke geografije]] poput [[Glaciologija|glaciologije]], [[Geomorfologija|geomorfologije]], [[Geologija|geoloških]] [[Geološko razdoblje|razredbi]] po [[kvartar]]ima, regionalne [[Biogeografija|biogeografske]] i [[Köppenova klasifikacija klime|klimatskih klasifikacija]], itd. Njegova istraživanja smatraju se ključnima za razvoj [[Geografija|geografske znanosti]] o [[Iran]]u, a iscrpni kronološki popis njegovih [[publikacija]] nalazi se u djelima [[Eckart Ehlers|E. Ehlersa]]<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 521.-522.</ref>. [[Hans Bobek|H. Bobek]] također je počeo proučavati i [[Humanistička geografija|humanističku geografiju]] Irana, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] objavio je i prve značajne sinteze njegove [[Kulturna geografija|kulturne geografije]]<ref>[[#Bobek1962|Bobek, Hans (1962.)]]</ref>. Istovremeno, vrijedan znanstveno-istraživački opus o [[Geografija|geografiji]] [[Iran]]a objavili su i brojni drugi [[geograf]]i kao npr. [[Nijemci]] [[Kurt Scharlau|K. Scharlau]] (od [[1958.]])<ref>[[#Scharlau1958|Scharlau, Kurt (1958.)]], str. 258.-277.</ref> i [[Eckart Ehlers|E. Ehlers]]<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 558.</ref>, [[Francuzi]] [[Xavier de Planhol|X. de Planhol]] (od [[1958.]])<ref name="Planhol1958">[[#Planhol1958|Planhol, Xavier (de) (1958.)]], str. 7.-16.</ref> i [[Jean Dresch|J. Dresch]] (od [[1959.]], djelomično surađujući s [[Max Derruau|M. Derruauom]] i [[Charles-Pierre Péguy|C.-P. Péguyom]])<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 528.</ref>, Talijan [[Giovanni Battista Castiglioni|G. B. Castiglioni]]<ref>[[#Castiglioni1960|Castiglioni, Giovanni Battista (1960.)]], str. 109.-152. i 268.-301.</ref>, [[Rusi|Rus]] [[Nikolaj Andrevič Gvozdetski|N. A. Gvozdetski]]<ref>[[#Gvozdetski1964|Gvozdetski, Nikolaj Andrevič (1964.)]]</ref>, te [[UK|Britanac]] [[John Innes Clarke|J. I. Clarke]]<ref>Vidi:<br>• [[#Clarke1963|Clarke, John Innes (1963.)]]<br>• [[#ClarkeClark1969|Clarke, John Innes; Clark, Brian Drummond (1969.)]]</ref>. Njihov se rad aktivno nastavio tijekom idućih četvrt stoljeća u suradnji sa [[Znanost|znanstvenicima]] raznih nacionalnosti, a nedugo kasnije uz raznovrsne [[Geografija|geografske]] radove počelo je i tiskanje važnih [[Regionalna geografija|regionalnih]] i [[Urbana geografija|urbanih]] [[monografija]]<ref>Vidi:<br>• [[#Planhol1964|Planhol, Xavier (de) (1964.)]], str. 3.-79.<br>• [[#English1966|English, Paul Ward (1966.)]]<br>• [[#Kopp1973|Kopp, Horst (1973.)]]<br>• [[#Bazin1973|Bazin, Marcel (1973.)]], str. 77.-136.<br>• [[#Seger1978|Seger, Martin (1978.)]]<br>• [[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]]<br>• [[#Bonine1980|Bonine, Michael Edward (1980.)]]</ref>. Nakon nekoliko djelomičnih doprinosa u navedenoj sferi izdanih [[1971.]]<ref>[[#Ehlers1971|Ehlers, Eckart (1971.)]]</ref> i [[1975.]]<ref>[[#Ehlers1975|Ehlers, Eckart (1975.)]]</ref> godine, [[Eckart Ehlers|E. Ehlers]] je [[1980.]] objavio opsežnu sintezu o [[Iran]]u naslovljenu „Iran: Opća regionalna geografija” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Iran: Grundzüge einer geographischen Landeskundes, Wissenschaftliche Länderkunden'') s iscrpnim popisom relevantne stručne literature na 53 stranice<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 543.-596.</ref>, koje se smatra revolucionarnim za potrebe suvremene [[Geografija|znanstvene geografije]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. U međuvremenu je [[1968.]] godine suradnjom više autora odnosno pod uredništvom [[William Bayne Fisher|W. B. Fishera]] objavljeno prvo izdanje ''[[Cambridge History of Iran]]''<ref>[[#Fisher1968|Fisher, William Bayne (1968.)]]</ref> koje je bilo pomalo užurbano organizirano i neujednačenog sadržaja<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. [[Iranska revolucija]] iz [[1979.]] odnosno [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]] – [[1988.]]) rezultirali su do obustave [[Zapadni svijet|zapadnjačkog]] istraživačkog rada u [[Iran]]u na duže vrijeme<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, no situacija se počela popravljati [[1990-ih]] kada je [[Bernard Hourcade|B. Hourcade]] u suradnji s drugim [[Francuska|francuskim]] i iranskim [[Socijalna geografija|socijalnim geografima]] izdao prvi tematski i višejezični „[[Atlas (kartografija)|Atlas]] Irana” ([[Francuski jezik|fr.]] ''Atlas d'Iran'')<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]]</ref>. Kroz ovo razdoblje odnosno od [[1977.]] godine nadalje redovito je izdavan i „Tübingerov [[Atlas (kartografija)|atlas]] prednjeg [[Orijent]]a” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Tübinger Atlas des Vorderen Orients'') koji uključuje brojne analitičke [[Karta|karte]] od temeljne važnosti za [[Geografija|geografiju]] [[Iran]]a, kao i jezgrovite sinteze [[Kulturna geografija|kulturne]] i [[Politička geografija|političke geografije]]<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 479.-591.</ref>.

Sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u sklopu [[Teheransko sveučilište|Teheranskog sveučilišta]] osnovana je i suvremena [[iran]]ska [[Geografija|geografska]] škola<ref name="Gandži1988"/>, zajedno s „Centrom za istraživanje [[Suha klima|sušnih područja]]” kojeg su vodili [[Hans Bobek|H. Bobek]] i drugi [[Europa|europski]] znanstvenici zaposleni u [[Iran]]u<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Centar se ubrzo preinačio u „Geografski [[institut]]”, prvi takve vrste u zemlji<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Godine [[1973.]] u [[Teheran]]u je održan prvi kongres iranskih [[geograf]]a na kojem su radove izlagali i mladi iranski [[Znanost|znanstvenici]] s europskih [[Sveučilište|sveučilišta]]<ref>Vidi:<br>• [[#Sahami1965|Sahami, Cyrus (1965.)]]<br>• [[#Momeni1976|Momeni, Mostafa (1976.)]]<br>• [[#PourFickouiBazin1978|Pour-Fickoui, Ali; Bazin, Marcel (1978.)]]<br>• [[#PapoliYazdi1991|Papoli-Yazdi, Mohammad-Hossein (1991.)]]</ref>. Nakon više uzastopnih neuspješnih pokušaja, u [[Mašhad]]u se od [[1985.]] godine nadalje pod uredništvom [[Muhamed-Husein Papoli Jazdi|M.-H. Papolija Jazdija]] počeo izdavati „Geografski [[časopis]]” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Taḥkīkāt-e džogrāfījā'') čiji je sadržaj akademskog i znanstvenog karaktera<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Istovremeno, u [[Teheran]]u se od [[1990.]] godine pod vodstvom „Državnog kartografskog zavoda” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sazman-e nakša-bardari-je kešvar'') počelo tiskati i najvažnije [[Kartografija|kartografsko]] izdanje „Opći [[Atlas (kartografija)|atlas]] Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Atlas-e meli-je Iran'')<ref name="NCC1992">[[#NCC1992|NCC: Atlas-e meli-je Iran (1992.)]]</ref>, a brojni [[Škola|školski]] i [[Sveučilište|sveučilišni]] priručnici inspirirani suvremenom [[Geografija|geografijom]] i [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] [[publikacija]]ma postali su rasprostranjeni među [[iran]]skom intelektualnom [[Elita|elitom]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>.

== Kartografija Irana ==

[[Sinonim]]i za „[[Karta|kartu]]” u [[Pahlavi|srednjoj epohi]] razvoja [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] bili su ''ṣūrat'' („konfiguracija”), te povremeno i ''šakl'' („[[oblik]]”) ''rasm'' („[[crtež]]”) ili ''nakš'' („[[slika]]”)<ref name="IranicaGeoIVCart">[[#IranicaGeoIVCart|Alai, Cyrus (15.12.2000.)]]</ref>. U suvremenom [[Perzijski jezik|perzijskom]] ''nakša'' podrazumijeva [[Karta|kartu]]<ref>[[#Moin1973|Moin, Muhamed (1973.)]], V. i VI.</ref>, a ponekad se koriste i [[tuđice]] ''ḵarīṭa'' iz [[Arapski jezik|arapskog]] odnosno ''harita'' iz suvremenog [[Turski jezik|turskog jezika]]<ref>Vidi:<br>• [[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1077.-1078.<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. xvi.<br>• [[#Harvey1980|Harvey, Paul Dean Adshead (1980.)]], str. 10.<br>• [[#Harvey1991|Harvey, Paul Dean Adshead (1991.)]], str. 9.</ref>. Sadašnji perzijski pojam za [[Kartografija|kartografiju]] jest ''nakša-negārī''<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Kartografija]] se najčešće [[Definicija|definira]] kao „[[umjetnost]] i [[znanost]] slikovnog prikazivanja [[Zemlja|Zemljine]] površine”<ref>Vidi:<br>• [[#Bagrow1951|Bagrow, Leo (1951.)]], str. 22.<br>• [[#BritannicaCartography2011|Britannica: Cartography (2011.)]]<br>• [[#Crone1953|Crone, Gerard Roe (1953.)]], str. xi.</ref>, no tijekom posljednjih desetljeća njeno značenje je prošireno. Primjerice, [[1964.]] godine [[Britansko kartografsko društvo]] definira je kao „[[umjetnost]], [[znanost]] i [[Tehnologija|tehnologiju]] izrade karata, zajedno s proučavanjem [[Znanstvena metoda|metoda]] izrade istih”<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. U ovom konrekstu [[kartografija]] obuhvaća sve vrste [[Karta|karata]] i [[Globus (svijet)|globusa]] koji prikazuju [[Zemlja|Zemlju]], uključujući [[Religijska geografija|religijske]] karte, sva [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]], te [[Astrologija|astrološke]] dijagrame<ref>Vidi:<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. xv.<br>• [[#WallisRobinson1987|Wallis, Helen; Robinson, Arthur Howard (1987.)]], str. 1.-90.</ref>.

=== Drevna kartografija ===

<div id="Babilonijska kartografija"></div>'''Babilonijska kartografija'''
[[Datoteka:Baylonianmaps.JPG|mini|desno|250px|<center>[[Babilonija|Babilonijska]] „[[Karta svijeta]]” iz [[600. pr. Kr.]]<br>([[Britanski muzej]], k. b. 92687)]]
Najstarija poznata [[topografska karta]] koji prikazuje dijelove [[Iran|iranskog teritorija]] je [[Babilonija|babilonijska]] glinena pločica iz [[23. stoljeće pr. Kr.|23. st. pr. Kr.]] pronađena u [[Nuzi]]ju na sjeveroistoku [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Radi se o relativno naprednoj slikovnoj [[Karta|karti]] koja prikazuje dva niza [[Brdo|brežuljaka]] koji okružuju [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] sastavljene od više usporednih linija. Pretpostavlja se da ta [[Stari vijek|drevna]] karta prikazuje područje između [[Zagros]]a i [[brdo]]vitih terena koji se protežu kroz [[Kirkuk]]<ref>Vidi:<br>• [[#Harvey1980|Harvey, Paul Dean Adshead (1980.)]], str. 49.-50.<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 114.</ref>. Drugi babilonijski [[artefakt]] je slavna „Karta svijeta” iz [[Novobabilonsko Carstvo|kaldejskog razdoblja]] (oko [[600. pr. Kr.]]) koja se čuva u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] i prikazuje više gradova i mjesta [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Iran]]a<ref>[[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 111.-112.</ref>. Sustavno [[Babilonska astronomija|proučavanje neba]] u [[kalendar]]ske i [[Astrologija|astrološke]] svrhe vjerojatno je počelo još u najranijim razdobljima [[Drevna Mezopotamija|drevne mezopotamske povijesti]] odnosno prije više od 5000 godina u [[Sumer]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, a astronomska dokumentacija izuzetne kvalitete i točnosti još je dan danas od velike vrijednosti za [[znanstvenik]]e<ref>Vidi:<br>• [[#Brown1977|Brown, Lloyd Arnold (1977.)]], str. 18.-21.<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 114.</ref>. Međutim, unatoč nekoliko spomenutih [[Glina|glinenih]] pločica relevantnih za [[Kartografija|kartografiju]] Irana, danas se vrlo malo zna o predislamskoj kartografiji u samom [[Iran]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/> s obzirom na kroničan nedostatak [[Pismo|pisanih]] dokumenata i [[Arheologija|arheoloških nalaza]]<ref>[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 3.</ref>.

<div id="Grčko-rimska kartografija"></div>'''Grčko-rimska kartografija'''

Bogata [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimska]] [[Popis grčko-rimskih geografa|kartografija]] razvijana između [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]] i [[2. stoljeće|2. stoljeća]] vrlo se vjerojatno koristila [[Povijest kartografije|kartografskim]] tradicijama [[Stari Istok|Starog Istoka]], no danas nije moguće temeljito objasniti na koje su načine [[Perzijanci]] i [[Babilonci]] utjecali na stare [[Grci|Grke]]<ref>[[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 503.</ref>. [[Aristagora]] je oko [[500. pr. Kr.]] posjedovao [[Karta|kartu]] s prikazanim [[regija]]ma od [[Jonija|Jonije]] do [[Fars|Perzije]] za koju se pretpostavlja da potječe od [[Anaksimandar]]a ([[610. pr. Kr.|610.]] – [[546. pr. Kr.]]), no velika je mogućnost da je mjere [[prometnica]] prikupio od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]] koji su se služili besprijekorno organiziranom [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]<ref>[[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 193.</ref>.

Izvorne [[Karta|karte]] iz [[Antika|ovog razdoblja]] nisu sačuvane, no sudeći prema njihovim kasnijim rekonstrukcijama može se utvrditi da su mnogi [[kartograf]]i poput [[Hekatej Milećanin|Hekateja Milećanina]] (oko [[500. pr. Kr.]])<ref>[[#Bunbury1879I|Bunbury, Edward Herbert (1879.)]], str. 148.</ref>, [[Aristotel]]ovog učenika [[Dikearh]]a (kasno [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]])<ref>[[#Cortesao1969|Cortesão, Armando (1969.)]], I., sl. 16.</ref>, [[Eratosten]]a ([[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]])<ref>[[#Smith1874|Smith, William (1874.)]]</ref>, [[Strabon]]a ([[1. stoljeće|1. st.]])<ref>[[#Bunbury1879II|Bunbury, Edward Herbert (1879.)]], str. 238.</ref> i ostalih prikazivali [[Perzijski zaljev]] kao široki ili gotovo [[Pravokutnik|pravokutni]] zaljev odnosno [[Kaspijsko jezero]] kao duboki ili gotovo [[Krug|kružni]] zaljev, oba položena ili prema [[istok]]u karte ili nasuprotno prema [[jug]]u i [[sjever]]u s račvanjem prema opkoljavajućem [[ocean]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Rijeke poput [[Eufrat]]a, [[Tigris]]a i [[Ind]]a uvijek su vjerno prikazane, a [[Iranska visoravan]] položena u središtu [[Karta|karte]] često nije u razmjeru. Ipak, na nekim drugim prikazima poput [[Herodot]]ove karte [[svijet]]a ([[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. Kr.]]), [[Kaspijsko jezero]] nije [[zaljev]] već [[kopno]]m zatvorena vodena masa<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

<center>
''Rekonstruirane karte svijeta grčko-rimskih geografa:''
<gallery>
Datoteka:Anaximander world map-hr.PNG|[[Anaksimandar]]<br>(rano [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]])
Datoteka:Hecataeus world map-hr.png|[[Hekatej Milećanin]]<br>(kasno [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]])
Datoteka:Herodotus world map-hr.PNG|[[Herodot]]<br>([[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]])
Datoteka:Mappa di Eratostene.jpg|{{eng icon}} [[Eratosten]]<ref>[[#Bunbury1879I|Bunbury, Edward Herbert (1879.)]], str. 660.</ref><br>([[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]])
Datoteka:Playfair, Principal. Map of the World According to Strabo. 1814 B.jpg|{{eng icon}} [[Strabon]]<br>([[1. stoljeće|1. st.]])
</gallery>
</center>

<div id="Ptolemejeva kartografija"></div>'''Ptolemejeva kartografija'''
[[Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - world map.jpg|mini|desno|300px|<center>{{lat icon}} [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeva]] „[[Karta svijeta]]”<br>(rekonstrukcija iz [[15. stoljeće|15. st.]])]]
Vjeruje se da izvorne [[Karta|karte]] iz [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevog]] vremena ([[2. stoljeće|2. st.]]) nisu sačuvane, no najstariji [[Grčki jezik|grčki]] [[kodeks]]i pojavljuju se u [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Europa|Europi]] kroz [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće]] zajedno sa kartama koje su rekonstruirane iz tih tekstova odnosno djelomično proizašle iz originalnih Ptolemejevih karata<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prvi [[Latinski jezik|latinski]] [[prijevod]] izvorno grčke „[[Geografija (Ptolomej)|Geografije]]” dovršen je [[1406.]] godine, a kopije drugih rukopisa pojavljuju se uglavnom tijekom prve polovice [[15. stoljeće|15. stoljeća]]<ref>[[#PtolemejKnight1990|Ptolemej, Klaudije (2. st.); pr. Knight, Simon (1990.)]], Predgovor</ref>. „[[Geografija (Ptolomej)|Geografija]]” se u [[Tiskarstvo|tiskanom]] izdanju prvi put pojavila [[1477.]] u [[Bologna|Bologni]], a nakon toga više od 50 izdanja na latinskom i drugim [[Jezici Europe|europskim jezicima]] tiskano je prvenstveno u [[Italija|Italiji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] sve do [[1730-ih]], zajedno s kopijama onih starijih<ref>[[#Tooley1979|Tooley, Ronald Vere (1979.)]], str. 6.-7.</ref>.

Na svim [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevim]] kartama svijeta [[Perzijski zaljev]] ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Persicus'') prikazan je u [[Pravokutnik|pravokutnom]] obliku i smješten na gotovo preciznoj [[Geografska širina|geografskoj širini]], a [[Kaspijsko jezero]] ([[Latinski jezik|lat.]] ''Mare Hyrcanum''; „[[Hirkanija|Hirkanijsko]] more”) prikazano je kao [[kopno]]m zatvorena vodena masa ovalnog oblika<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Iran]] se na tim [[karta]]ma nalazi na središtu, isto kao u ranijim [[Stara Grčka|grčkim]] prikazima. Velika peta regionalna karta [[Azija|Azije]] prikazuje Iran s njegovim prilično točnim [[Dodatak:Popis iranskih planina|planinama]], [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijekama]], [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradovima]] i drugim mjestima, dok šesta i sedma regionalna karta prikazuju [[Perzijski zaljev]] odnosno [[Kaspijsko jezero]] u cjelini<ref>[[#PtolemejKnight1990|Ptolemej, Klaudije (2. st.); pr. Knight, Simon (1990.)]], sl. 19.-21.</ref>. Ove karte isključivo su [[Regija|regionalnog]] karaktera i na njima se nalaze isključivo [[iranske pokrajine]] poput [[Asirija|Asirije]] na sjeverozapadu, [[Elam|Suzijane]] na jugozapadu, [[Medija|Medije]] na sjeveru, [[Hirkanija|Hirkanije]] na sjeveroistoku, [[Partija (pokrajina)|Partije]] na istoku, [[Fars|Perzije]] na jugu, te [[Karmanija|Karmanije]] na jugoistoku<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Godine [[1548.]] talijanski [[kartograf]] [[Giacomo Gastaldi|G. Gastaldi]] u [[Venecija|Veneciji]] je objavio prvi džepni [[Atlas (kartografija)|atlas]] naslovljen „Geografija Klaudija Ptolemeja” ([[Talijanski jezik|tal.]] ''La geografia di Claudio Ptolemeo Alessandrino'') u kojem su spomenute regije objedinjene u [[iran]]sko [[Partsko Carstvo]] imenovano pod „Nova karta Perzije” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Persia Nova Tabula'')<ref>[[#Alai1995|Alai, Cyrus (1995.)]], str. 12.-14.</ref>.

<center>
''{{lat icon}} Ptolemejeve regionalne karte:''
<gallery>
Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - Mediterranean Middle East.jpg|<tt>IV.</tt>[[Babilonija]], [[Mezopotamija]], [[Sirija]], [[Palestina]] i [[Petra]]
Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - Persian Middle East.jpg|<tt>V.</tt> [[Asirija]], [[Elam|Suzijana]], [[Medija]], [[Hirkanija]], [[Partija (pokrajina)|Partija]] i [[Fars|Perzija]]
Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - Arabian peninsula.jpg|<tt>VI.</tt>[[Perzijski zaljev]], [[Arabija]] i [[Karmanija]]
Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - Caspian Sea Central Asia.jpg|<tt>VII.</tt>[[Kaspijsko jezero]], [[Baktrija]], [[Sogdijana]], [[Margijana]], [[Skiti]]ja i [[Saka]]
Datoteka:PtolemyCentralAsia.jpg|<tt>IX.</tt>[[Arija (satrapija)|Arija]], [[Arahozija]], [[Drangijana]] i [[Gedrozija]]
</gallery>
</center>

=== Srednjovjekovna europska kartografija ===
[[Datoteka:FraMauroDetailedMap.jpg|mini|desno|300px|<center>{{ita icon}} [[Fra Maurova karta]] ([[1459.]]) s [[Iran]]om u sredini<br>(orijentirana [[jug]]om prema gore)]]
[[Srednji vijek|Srednjovjekovna]] [[Europa|europska]] kao i kasna [[bizant]]ska [[kartografija]] ignorirali su [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeva]] djela i temeljili vlastite na ranijim kartografskim tradicijama<ref>[[#PtolemejKnight1990|Ptolemej, Klaudije (2. st.); pr. Knight, Simon (1990.)]], str. vi.</ref>. Iz ovog [[Srednji vijek|povijesnog razdoblja]] odnosno nakon [[7. stoljeće|7. stoljeća]] sačuvano je više od tisuću [[Karta svijeta|karata svijeta]]<ref>[[#Harvey1991|Harvey, Paul Dean Adshead (1991.)]], str. 19.</ref>, a [[Iran]] se na njima nalazi u središtu [[Azija|Azije]] i nerijetko je prekomjernih [[dimenzija]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Većina ovih karata poznatih pod nazivom ''mappa mundi'' bile su tzv. „T-O tipa” i prikazivale su [[svijet]] kao [[Krug|kružnu]] ploču („O”) podijeljenu na tri dijela s „T” koji simbolizira tri glavne vodene mase: rijeke [[Don]] i [[Nil]], te [[Sredozemno more]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ta tri dijela predstavljali su poznate [[kontinent]]e: [[Azija|Aziju]] na gornjem dijelu odnosno [[Afrika|Afriku]] i [[Europa|Europu]] na donjim dijelovima. Kao i u slučaju [[Stara Grčka|starogrčkih]], [[Perzijski zaljev]] na srednjovjekovnim kartama prikazan je na desnoj strani, a [[Kaspijsko jezero]] kao drugi zaljev na lijevoj strani [[Azija|Azije]], dok oba povezuje rubni [[ocean]] koji okružuje [[Kopno|kopna]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Srednjovjekovne [[Karta svijeta|karte svijeta]] temeljene na gore navedenim [[Povijest kartografije|kartografskim tradicijama]] uključuju radove [[Sveti Izidor Seviljski|sv. Izidora Seviljskog]] ([[7. stoljeće|7. st.]]), [[Henrik I. (nadbiskup Mainza)|Henrika I.]] iz [[Mainz]]a ([[12. stoljeće|12. st.]]), tzv. [[Brevijarska karta svijeta|brevijarska]] i [[Ebstorfova karta|Ebstorfova]], zatim [[Herefordska karta]] ([[13. stoljeće|13. st.]]), te one [[Ranulf Higden|R. Higdena]] i [[Pietro Vesconte|P. Vescontea]] ([[14. stoljeće|14. st.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Osim navedenih, postoji i nekoliko [[Karta|karata]] uglavnom iz kasnog [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kao što su [[Katalonski atlas]] ([[1375.]]) i [[Fra Maurova karta]] ([[1459.]]) na kojima se [[Kaspijsko jezero]] prikazuje kao zatvorena vodena masa, što se pripisuje utjecaju obnovljenih radova iz [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevog]] vremena<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prikazani oblik jezera mnogo je precizniji stvarnom u odnosu na sve Ptolemejeve i [[Europa|europske]] karte do [[1730-ih]] na kojima se Kaspijsko jezero prikazuje u ovalnom obliku<ref>Vidi:<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], sl. 15.-22. i pog. 18.<br>• [[#Harvey1991|Harvey, Paul Dean Adshead (1991.)]], str. 19.-37.</ref>.

''[[Tabula Peutingeriana]]'' iz [[12. stoljeće|12.]] ili ranog [[13. stoljeće|13. stoljeća]] rađena na temelju [[Rimsko Carstvo|rimskih]] modela iz [[4. stoljeće|4. stoljeća]] prikazuje [[Iran]] (10. i 11. odlomak) s pripadajućim regijama [[Fars|Perzijom]] (''Persida''), Velikom [[Medija|Medijom]] (''Media Maior''), [[Partija (pokrajina)|Partijom]] (''Parria''), te [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] zajedno s brojnim [[Otok|otocima]]. Šire geografsko područje koje obuhvaća navedene regije oslovljeno je kao [[Iran]] (''Ariae'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Udaljenost od [[Ekbatana|Ekbatane]] (današnji [[Hamadan]]) do [[Ind]]a izražena je u iranskim [[Parasang|parasanzima]] (1 par. = 5,0 – 6,0 [[km]]) što je vjerojatno preuzeto iz [[Seleukidi|seleukidskih]] [[putopis]]a ([[312. pr. Kr.|312.]] – [[64. pr. Kr.]])<ref>Vidi:<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 238.<br>• [[#Weber1976|Weber, Ekkehard (1976.)]], str. 14. i 28.-29.</ref>.

=== Ranoislamska iranska kartografija ===
{{glavni|Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|l1=Ranoislamska kartografija}}
[[Perzijanci|Perzijski]] [[geograf]]i bili su vodeći doprinositelji razvoja [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|ranoislamske kartografije]] ([[8. stoljeće|8.]] – [[14. stoljeće|14. st.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Brzo širenje [[islam]]a između [[621.]] i [[750.]] godine stvorilo je golemo [[carstvo]] tj. [[kalifat]] u kojem je [[Arapski jezik|arapski]] bio [[Službeni jezik|službenim jezikom]]<ref>[[#Brice1981|Brice, William Charles (1981.)]], str. 7.</ref>, a učenjaci iz svih [[regija]] bili su primorani koristiti arapski kao jezik sporazumjevanja (''[[lingua franca]]'') da bi mogli napredovati u struci<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ipak, djela na arapskom kasnije su prevođena na [[perzijski jezik]], a na njemu su pisani i određeni izvornici. [[Perzijanci]] su zasigurno naslijedili neke karografske tradicije iz njihovog [[#Drevna iranska geografija|predislamskog razdoblja]] kao što je podjela naseljenog [[svijet]]a na [[Haft kešvar|sedam regija]], kao suprotnost [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevim]] geoklimatskim zonama<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prva [[karta]] islamskog [[svijet]]a (danas neočuvana) napravljena je [[702.]] godine za istočnog guvernera [[Hadžadž ibn Jusuf|Hadžadža]], a prikazuje [[iran]]ski [[Dejlam]] uz južnu [[Kaspijsko jezero|kaspijsku obalu]]. Godine [[707.]] dotični je guverner naručio i kartu šireg područja [[Buhara|Buhare]] kako bi mu pomogla u opsadi tog grada. [[Perzijanci|Perzijanac]] [[Ibrahim al-Fazari|Fazari]], poznati [[astronom]] iz [[Bagdad]]a, u [[8. stoljeće|8. stoljeću]] prva je osoba u [[islam]]skom svijetu koja je izradila [[astrolab]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.
[[Datoteka:Stylized Persian Gulf.jpg|mini|lijevo|300px|<center>{{ara oznaka}} Južna [[iran]]ska obala i [[Perzijski zaljev]]<br>prema [[Istahri]]ju ([[10. stoljeće|10. st.]])]]
[[Abasidi|Abasidski]] kalifi [[Harun al-Rašid]] i njegov sin [[Mamun]] ostali su upamćeni kao pokrovitelji [[znanost]]i, a za vrijeme vladavine potonjeg ([[813.]] – [[833.]]) u [[Bagdad]]u je osnovana „[[Kuća mudrosti]]” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Bajt al-Ḥikma'') po uzoru na [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|starovjekovno iransko]] sveučilište u [[Gondešapur]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. U toj bagdadskoj školi napravljena je prva sačuvana karta islamskog svijeta ([[Arapski jezik|arap.]] ''al-Ṣūrat al-maʾmūnīja''; „Mamunova karta”) koji je prema [[Masudi]]ju ([[896.]] – [[956.]]) prikazivao [[svijet]] u njegovim [[sfera]]ma, [[zvijezde]], [[Kopno|kopna]] i [[More|mora]], naseljene i nenaseljene [[Regija|regije]], [[narod]]e i [[pleme]]na, te manja naselja i [[grad]]ove<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prema svim kriterijima ova je [[karta]] bila naprednija od svih ranijih uključujući [[Klaudije Ptolemej|Prolemejeve]] i [[Marin Tirski|Marinove]] radove<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Ibn Hordadbe]], jedan od najranijih perzijskih [[geograf]]a, godine [[846.]] objavio je svoje glavno djelo „Knjiga cesta i kraljevstva” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb al-masālek va’l mamālik'') koje se smatra temeljem za kasniju [[Balhijeva škola|Balhijevu školu]] geografije<ref>[[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 128.-129.</ref>. [[Al-Hvarizmi|Musa Hvarizmi]] ([[780.]] – [[847.]]) bio je nadahnut [[#Grčko-rimska kartografija|grčkom kartografijom]] što se očituje u njegovom [[Geografija|geografskom]] djelu „Knjiga prikaza Zemlje” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb ṣūrat al-arż'') koje je sastavljeno na temelju [[#Ptolemejeva kartografija|Ptolemejevih]] geoklimatskih zona<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Njegov rad zasigurno je bio popraćen regionalnim [[karta]]ma za svaku od navedenih zona, no niti jedno od njih nije sačuvano. Takve karte mogu se nazvati grčko-islamskom tradicijom u [[Kartografija|kartografiji]], ali razlikuju se od Ptolemejevih prema više čimbenika; npr. njihovim projekcijama i [[klima]]tskim podjelama<ref>[[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1078.-1079.</ref>.

U [[10. stoljeće|10. stoljeću]] osnovana je prva [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|islamska geografsko-kartografska]] škola koja se uglavnom temeljila na [[#Grčko-rimska kartografija|grčkim tradicijama]], a jedini poznati rad proizašao iz iste jest sažetak [[Perzijanci|perzijskog]] [[geograf]]a [[Sohrab (geograf)|Sohraba]] ([[10. stoljeće|10. st.]]) u njegovom djelu „Čuda sedam klima i krajnjih staništa” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ajāʾeb al-akālīm al-saba'')<ref>[[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 95.</ref>. Istovremeno, [[Abu Zajd Balhi]] ([[849.]] – [[934.]]) pokrenuo je novu [[Kartografija|kartografsku]] tradiciju koja je duboko utjecala na kasniju kartografiju i postala je popularnim stilom u [[islam]]skom svijetu<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Njegovo [[Geografija|geografsko]] djelo „Regionalni oblici” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ṣovar al-akālīm'') temelji se na [[#Drevna iranska geografija|drevnoj iranskoj tradiciji]] podjele [[svijet]]a na sedam [[regija]] zvanih [[Haft kešvar|kešvarima]]<ref name="IranicaHaftKešvar"/> odnosno suprotnost je [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevim]] geoklimatskim zonama<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, a smatra se osobnim opisom regionalnih [[Karta|karata]] zajedno s njihovim [[granica]]ma, važnim [[grad]]ovima, [[Rijeka (vodotok)|rijekama]], [[planina]]ma i [[cesta]]ma. Također, ono uključuje i karte [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], te [[Karta svijeta|kartu svijeta]] s [[Meka|Mekom]] u središtu<ref>[[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1079.</ref>. [[Abu Zajd Balhi|Balhijeve]] karte i geografska djela danas nisu sačuvana<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, no najslavniji perzijski [[kartograf]] ranoislamskog razdoblja [[Istahri]] (u. [[957.]]) uključio je njegove rasprave u svoj rad „Knjiga tradicija zemalja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb al-masālik va’l-mamālik'') zajedno s unaprijeđenim [[karta]]ma<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Istahri je iscrtao [[Karta svijeta|kartu svijeta]] i dvadeset regionalnih karata u [[Boja|boji]]<ref>[[#Kamal1933|Kamal, Yusuf (1933.); ur. Sezgin, Fuat (1987.)]], III., str. 584.-622.</ref> koji su očuvani do danas<ref>[[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 130.-135.</ref>. Drugi vodeći učenjak iz [[Balhijeva škola|Balhijeve škole]] bio je [[Ibn Havkal]] koji je proputovao veći dio [[islam]]skog svijeta<ref name="IranicaGeoIVCart"/> prilikom čega je susreo [[Istahri]]ja i preradio neke njegove karte na zahtjev<ref>Vidi:<br>• [[#Alai1992|Alai, Cyrus (1992.)]], str. 8.<br>• [[#Kramers1954|Kramers, Johannes Hendrik (1954.)]], II., str. 9.-30.<br>• [[#Miquel1971|Miquel, André (1971.)]], str. 787.</ref>. Njegov opus sastoji se od djela „Knjiga prikaza Zemlje” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb ṣūrat al-arzµ'') u kojem se nalaze 22 [[Karta|karte]], uključujući jednu [[Karta svijeta|kartu svijeta]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Neka od najznačajnijih imena [[Perzijanci|perzijskih]] [[geograf]]a i [[kartograf]]a iz [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|ovog razdoblja]] uključuju [[Džajhani]]ja (oko [[930.]]) koji je bio [[vezir]] [[Samanidi|Samanida]] u [[Veliki Horasan|Horasanu]] i autor „Oblika svijeta” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Aškāl al-ʿālam'') sastavljenog od više karata u [[Boja|boji]], [[Ibn Fakih Hamadani|Ibn Fakiha Hamadanija]] (rano [[10. stoljeće|10. st.]]) koji je autor „Knjige zemalja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb al-boldān''), te [[astronom]]a [[Azofi]]ja iz [[Raj (Iran)|Raja]] ([[903.]] – [[986.]]) koji je autor „Knjige prikaza fiksnih zvijezda” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ṣuvar al-kavākib al-ṯābita'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Nepoznati [[Perzijanci|perzijski]] autor koji je [[982.]] godine sastavio „Granice svijeta” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ḥodūd al-ʿālam'') služio se unaprijeđenim [[karta]]ma [[Abu Džafar Hazen|Hazena]] (u. [[970.]]) koje nisu sačuvane<ref>[[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1079.-1080.</ref>.
[[Datoteka:AzerbazkanBiruni.JPG|mini|desno|300px|<center>{{ara oznaka}} Opća politička podjela [[Iran]]a prema [[Biruni]]ju ([[10. stoljeće|10. st.]])]]
[[Datoteka:Map Cosmography Zakariya al-Qazwini.jpg|mini|desno|300px|<center>{{ara oznaka}} [[Zakarija Kazvini|Kazvinijeva]] [[karta svijeta]] ([[13. stoljeće|13. st.]])]]
[[Biruni]] ([[973.]] – [[1050.]]) je vjerovao da su [[Kopno|kopnene]] mase okružene zajedničkim [[ocean]]om i da je [[Indijski ocean]] povezan s [[Atlanski ocean|Atlanskim]] preko stanovitih [[kanal]]a južno od tzv. [[Mjesečeve planine (Afrika)|Mjesečevih planina]] koje su tradicionalno smatrane [[izvor]]om [[Nil]]a<ref>[[#BiruniHomai1939|Biruni, Abu Rajhan (1036.); ur. Homai, Džalal (1939.)]], str. 167.-169.</ref>. Stoga, na njegovoj karti [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeva]] ''terra incognita'' („nepoznata zemlja”) bila je zamijenjena [[more]]m koje je zauzimalo većinu [[Jug|južnih]] krajeva, a [[Afrika]] je postala manjih [[dimenzija]]<ref>Vidi:<br>• [[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1080.<br>• [[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 141.-142.</ref>. [[Iran]]ske religijske karte namjenjene [[Kibla|kibli]] i [[hadž]]u zajedno s [[Kozmografija|kozmografijom]] također su bili razvijani tijekom [[12. stoljeće|12. stoljeća]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>; jedan od ranih zvjezdanih globusa kojeg je izradio [[Badi al-Zaman Badr|Zaman]] ([[1140.]]) danas se čuva u [[Iranski nacionalni muzej|Iranskom nacionalnom muzeju]] u [[Teheran]]u<ref>[[#SavageSmith1985|Savage-Smith, Emilie (1985.)]], str. 247.</ref>.

Iako je ranoislamska iranska [[kartografija]] prema svemu sudeći doživjela vrhunac u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] tj. neposredno prije razarajuće [[Mongolsko Carstvo|mongolske invazije]], nekoliko značajnih [[kartograf]]a zabilježeno je i krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. [[Zakarija Kazvini|Kazvini]] ([[1203.]] – [[1283.]]) je sastavio „Čudesna stvorenja i pojave” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Adžāʾeb al-maḵlūkāt va ḡarāʾeb al-mavdžūdāt'') i „Spomenici zemalja i narodne tradicije” (arap. ''Āṯār al-belād va aḵbār al-ʿebād''), a njegova [[karta svijeta]] slijedi tradiciju [[Balhijeva škola|Balhijeve škole]] iako je zadržala i neke elemente iz grčko-islamske tradicije<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Primjerice, prema Balhijevoj tradiciji opkoljavajući [[ocean]] povezuje dva glavna [[More|mora]] ([[Indijski ocean]] i [[Sredozemno more]]), no okružen je [[legenda]]rnom planinom [[Kaf (planina)|Kaf]] koja predstavlja [[#Grčko-rimska kartografija|tradicionalnu grčku]] ''terru incognitu''<ref>Vidi:<br>• [[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1081.<br>• [[#Alai1993|Alai, Cyrus (1993.)]], str. 19.-23.</ref>. Godine [[1256.]] [[Nasir al-Din Muhamed Tusi|Tusi]] ([[1201.]] – [[1274.]]) je ušao u službu [[Ilhanidi|ilhanidskog]] [[Hulagu-han]]a i osnovao je glavnu [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] u [[Maraga|Maragi]] (južno od [[Tabriz]]a), te napisao „Ilhanidske zvijezde” (''Zīdž-e īl-ḵānī'') na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Također, u svojoj zvjezdarnici školovao je brojne učenjake među kojima je bio i [[Kutb al-Din Širazi|Širazi]] ([[1236.]] – [[1311.]]) poznat po nastavku [[Nasir al-Din Muhamed Tusi|Tusijevih]] istraživanja nakon njegove smrti<ref>Vidi:<br>• [[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 183.<br>• [[#Safa1998|Safa, Zabih Alah (1998.)]], str. 1227.-1230.</ref>.

[[Hamdalah Mustavfi|H. Mustavfi]] ([[1281.]] – [[1349.]]), autor „Užitka srca” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Nozhat al-Kolūb'') iz [[1340.]] godine, u [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|islamsku kartografiju]] uveo je kvadrangulaciju služeći se mrežom horizontalnih i vertikalnih [[linija]] (sličnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] i [[Geografska dužina|dužinama]] [[Mercatorova projekcija|Merkatorove projekcije]] iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]) za određivanje [[Geografija|geografskih]] položaja<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova nova praska ima određenih sličnosti s [[Kina|kineskim]] rasterskim sustavom koji je korišten za određivanje udaljenosti, na temelju kojih [[Ignacije Kračkovski|I. J. Kračkovski]] tvrdi da su [[Perzijanci|perzijski]] [[kartograf]]i utjecali na [[Kineska kartografija|kinesku kartografiju]] preko [[Mongolija|Mongolije]]<ref>[[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1081.</ref>. Mustavfijeva karta naseljenog [[svijet]]a podijeljena je u 18 jednakih [[Geografska dužina|geografskih dužina]] odnosno osam [[Geografska širina|širina]] koje su poslagane u [[kvadrat]]e, a svaki među njima predstavlja 10° x 10°<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfi]] je također izradio i veliki prikaz [[Iran]]a čiji kvadrati predstavljaju 1° x 1°, a [[Konrad Miller|K. Miller]] naziva ga „Kartom Irana” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Irankarte'')<ref>[[#Miller1931|Miller, Konrad (1931.)]], str. 83.-86. i sl. 178.-182.</ref>. S druge strane, određeni izvori tvrde da je [[Ibn Bakran Horasani|Bakran]] prethodio Mustavfiju u korištenju kvadrangulacije u njegovoj „Knjizi svijeta” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Džahānnemā'') iz [[1208.]] godine<ref>[[#Faršad1986|Faršad, Mahdi (1986.)]], str. 267.-269.</ref>. [[Hafez Abru]] (u. [[1430.]]) također je koristio mrežni sustav u svojim [[karta]]ma, a opus je upotpunio opsežnim ali nedovršenim i neimenovanim djelom kasnije naslovljenog „Knjigom geografije” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Ketāb-e džoḡrāfījā'') koja uključuje brojne karte i smatra se prijevodom ranijih arapskih radova<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Olog-beg]] ([[1394.]] – [[1449.]]), [[Timur]]ov unuk koji je postao vladarem [[1446.]] godine, približno 25 godina prije svoje krunidbe dao je u prijestolnici [[Samarkand]]u izgraditi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] koja je upošljavala brojne poznate [[astronom]]e i [[znanstvenik]]e<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Izradom crteža temeljenih na [[Astronomija|astronomskim]] katalozima [[Nasir al-Din Muhamed Tusi|Tusija]] i njegovim osobnim promatranjima, Olog-beg i njegov znanstveni tim izradili su „Olog-begove zvijezde” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Zīdž-e Oloḡ Beg'') kojeg se smatra naprednim astronomskim priručnikom<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prilikom istraživanja, otkrili su i veliki broj pogrešaka u [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevim]] proračunima kojima su se i dalje služili [[astronom]]i njihova vremena<ref>Vidi:<br>• [[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 8., 56.-57., 64., 198., 316., 361., 365. i 379.<br>• [[#Safa1998|Safa, Zabih Alah (1998.)]], str. 102.-103.</ref>.
{{Dvostruka slika|left|Ibn Howqal World map.jpg|200|Al-Idrisi's world map.JPG|200|<center>{{ara oznaka}} [[Ibn Havkal]]ova<br>[[karta svijeta]] ([[10. stoljeće|10. st.]])|<center>{{ara oznaka}} [[Al-Idrisi|Idrisijeva]] karta svijeta iz [[12. stoljeće|12. st.]]<br>(orijentirana [[jug]]om prema gore)}}
Tijekom stoljetnog razvoja [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|islamske kartografije]], [[kartograf]]i iz ostalih [[islam]]skih zemalja uvijek su uključivali [[Iran]] ili njegove regije u svojim [[karta]]ma<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Jedan od takvih primjera je „Razonoda onima koji čeznu da obiđu svijet” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Nozhat al-moštāk fī eḵterāk al-āfāk''), djelo [[Al-Idrisi|Idrisija]] ([[1100.]] – [[1165.]]) koje se smatra vrhuncem grčko-islamske tradicije u [[Kartografija|kartografiji]]. Njegovi prikazi Irana na [[Karta svijeta|karti svijeta]] podijeljene na 70 dijelova bili su precizniji od bilo koje [[Europa|europske]] karte što se posebno odnosi na veličinu [[teritorij]]a i oblik [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|Islamska kartografija]] i znanost općenito doživljavaju nagli pad nakon dviju razarajućih [[Mongoli|mongolskih]] invazija [[Džingis-kan]]a i [[Timur]]a koncem [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a taj negativni trend koincidira s [[Renesansa|renesansom]] u [[Europa|Europi]] gdje se rekonstruiraju [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeve]] karte odnosno razdobljem [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otrkića]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Na osnovu takvog razvoja događaja [[islam]]ska kartografija postepeno gubi na originalnosti i dolazi pod utjecaj [[Povijest kartografije|europske kartografije]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Interes [[Safavidi|Safavida]] ([[1501.]] – [[1732.]]) i kasnijih [[iran]]skih dinastija za kartografiju sve do reformi početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prema svemu sudeći bio je ograničen na karte [[Oružane snage Irana|vojnog]] i [[Šijiti|religijskog]] karaktera<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Također, sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] inicijativom [[Nader-šah]]a javljaju se i prva [[Katastar|katastarska mjerenja]] odnosno [[zemljišne knjige]] poznate kao ''Rakabat-e Nāderi''<ref>[[#IranicaNaderShah|Tucker, Ernest (15.8.2006.)]]</ref>. Iz [[Novi vijek|novovjekovnog razdoblja]] islamske kartografije najvažniji [[Perzijanci|perzijski]] predstavnik je [[Mirza Muhamed Sadek Isfahani|Isfahani]] (u. [[1651.]]), autor djela „Istinski mučenik” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šāhed-e ṣādek'') poznatog i kao „Perzijski atlas” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Persian Atlas'')<ref>[[#HarleyWoodward1992|Harley, John Brian; Woodward, David (1992.)]], str. 146.</ref> koji uključuje [[Karta svijeta|kartu svijeta]] i 32 regionalne [[Karta|karte]]<ref>[[#Gole1989|Gole, Susan (1989.)]], str. 82.-87.</ref>. Drugi značajni [[islam]]ski predstavnik relevantan za kartografiju Irana bio je [[Ibrahim Motafareka|I. Motafareka]] ([[1670.]] – [[1745.]]), [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] [[diplomat]] i [[geograf]] [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koji je iscrtao kartu [[Iran]]a s [[Turski jezik|turskim opisom]] i izdao ga [[1729.]] godine u [[Istanbul]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Smatra se da je riječ o kopiji [[Johann Homann|J. Homannove]] karte Irana naslovljene kao „[[Safavidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Imperii Persici'') objavljene u njegovom „[[Atlas (kartografija)|Atlasu]] svijeta” ([[Engleski jezik|engl.]] ''World Atlas'') iz [[1725.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

=== Novovjekovna europska kartografija ===

Svi [[Europa|europski]] [[Globus (svijet)|globusi]], [[Karta svijeta|karte svijeta]] ili regionalne karte [[Zapadna Azija|Zapadne Azije]] uvijek su uključivali [[Iran]] ili njegov zapadnjački [[egzonim]] ''Perziju'' kao jednu od glavnih država [[svijet]]a<ref>[[#Shirley1984|Shirley, Rodney W. (1984.)]], sl. 42.-43. i 54.</ref>. Najvažnija središta proizvodnje [[Karta|karata]] relevantnih za [[Kartografija|kartografiju]] Irana između [[16. stoljeće|16.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] bili su [[Belgija]], [[Nizozemska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Engleska]], [[Italija]] i [[Rusija]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Abraham Ortelius|A. Ortelius]] ([[1527.]] – [[1598.]]) u [[Antwerpen]]u je [[1570.]] godine objavio „Teatar svijeta” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Theatrum Orbis Terrarum'') koji sadrži zasebnu kartu [[Iran]]a<ref name="Ortelius1570.49">[[#Ortelius1570|Ortelius, Abraham (1570.)]], str. 49.</ref> što je prvi takav slučaj u [[Europa|Europi]] poslije kopija [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevih]] radova<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. U tom jednolikom [[Atlas (kartografija)|atlasu]] svijeta Iran je imenovan kao „Perzija ili kraljevstvo mudrih” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Persici Sive Sophorum Regni Typus'') što se temelji na ondašnjem [[Geografija|geografskom]] znanju. Na poleđini karte [[Perzijanci]] su opisani kao „prirodno gospodski i dostojanstven [[narod]], vrlo uglađen i velikodušan, koji obožava [[učenje]] i [[znanost]]”<ref name="Ortelius1570.49"/>. Ista [[karta]] pojavljuje se u svim kasnijim izdanjima ''Theatruma'' do [[1612.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Abraham Ortelius|A. Ortelius]] također je [[1577.]] godine izdao i džepni [[Atlas (kartografija)|atlas]] poznat kao „Sažetak Teatra svijeta” ([[Francuski jezik|fr.]] ''L'Epitome Du Theatre De L'Univers'') koji sadrži malu kartu [[Iran]]a, a tiskan je sve do [[1724.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Iste godine [[Gerard de Jode|G. de Jode]] ([[1509.]] – [[1591.]]) u [[Antwerpen]]u izdaje „Prvu kartu [[Azija|Azije]]” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Prime Partos Asia''), kopiju rada [[Giacomo Gastaldi|G. Gastaldija]] s Iranom u prvom planu. U atlasu [[Gerardus Mercator|G. Mercatora]] ([[1512.]] – [[1594.]]) nova karta [[Iran]]a prvi se put pojavila u izdanju [[Jodocus Hondius|J. Hondiusa]] iz [[1606.]] godine, a njegovi dopunjeni primjerci uključeni su u Mercatorove atlase koje je nakon [[1636.]] izdavao [[Jan Janssonius|J. Janssonius]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Blaeuova tiskara u [[Amsterdam]]u je [[1629.]] godine objavila mali [[Atlas (kartografija)|atlas]] sa 57 [[Karta|karata]], uključujući i jednu [[Iran]]a<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Rad [[Joan Blaeu|J. Blaeua]] kulminirao je [[1662.]] godine kada je objavio „Veliki atlas” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Atlas Maior'') u 9 – 12 svezaka koji je uključivao približno 600 karata, a smatra ga se najskupljim [[Tiskanje|tiskanim]] djelom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]<ref>Vidi:<br>• [[#Blaeu1990|Blaeu, Joan (1662.); ur. Clark i Goss (1990.)]], Uvod i str. 9.-13.<br>• [[#Tooley1982|Tooley, Ronald Vere (1982.)]], str. 33.-34.</ref>. U navedenom [[Atlas (kartografija)|atlasu]] (IX. ili XI. svezak; ovisno o izdanju) nalazi se i izvrsna karta [[Iran]]a s dekorativnim amblemom koji prikazuje tri lika za koje se pretpostavlja da je riječ o [[Abas I.|Abasu I. Velikom]] i dvojici njegovih [[Oružane snage Irana|vojnika]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Persici Sive Sopho Rvm Regni Typvs.The Ortelius map of Persia, Antwerp, 1570.jpg|{{lat icon}} ''Persici Sive Sophorum Regni Typus''<br>([[Abraham Ortelius|A. Ortelius]], [[1570.]])
Datoteka:Abraham Ortelius and Jan van Keerbergen. Persia. 1603.jpg|{{lat icon}} ''Persia''<br>([[Abraham Ortelius|A. Ortelius]], reizdanje „Sažetka” iz [[1603.]])
Datoteka:Gerard de Jode version, Prime Partos Asia (Antwerp, 1577).jpg|{{lat icon}} ''Prime Partos Asia''<br>([[Gerard de Jode|G. de Jode]], [[1577.]])
Datoteka:Hondius Jodocus and Janssonius Johannes. Persici vel Sophorum Regni Typus. (Amsterdam 1636).jpg|{{lat icon}} ''Persici vel Sophorum Regni Typus''<br>([[Jan Janssonius|J. Janssonius]], [[1636.]])
Datoteka:Persia. Sive Sophorvm Regnvm. Janssonius map of Persia. 1666.jpg|{{lat icon}} ''Persia''<br>([[Jan Janssonius|J. Janssonius]] prema [[Joan Blaeu|J. Blaeuu]], [[1666.]])
</gallery>
</center>

Prema svemu sudeći, poboljšanja predstavljena u djelu [[Adam Olearius|A. Oleariusa]] (r. Ölschläger, [[Nijemci|njemačkog]] [[putopis]]ca i [[diplomat]]a, [[1599.]] – [[1671.]]) naslovljenom „Nove granice Perzije” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nova Delineatio Persiae et Confiniorum'') iz [[1646.]] godine ili novi [[Povijest Irana|povijesno]]-geografski podatci [[Engelbert Kaempfer|E. Kaempfera]] ([[1651.]] – [[1716.]]) nisu utjecali na velike [[kartograf]]e njihovog vremena<ref name="Lazar1986II594">[[#Lazar1986|Lazar, M. (1986.)]], II., str. 594.</ref> kao što je to slučaj s primjerice kartom Irana [[Frederik de Wit|F. de Wita]] ([[1610.]] – [[1698.]]) iz kasnog [[17. stoljeće|17. stoljeća]] koja je vrlo slična [[Joan Blaeu|Blaeuovoj]] karti<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. S obzirom da je u tom [[Novi vijek|razdoblju]] bio običaj da [[kartograf]]i kupuju radove njihovih prethodnika i [[Tiskanje|tiskaju]] ih uz manje izmjene pod vlastitim imenom<ref>[[#Campbell1989|Campbell, Tony (1989.)]], str. 2.-10.</ref>, vjeruje se da je de Wit upravo to učinio s Blaeuovim [[bakrorez]]ima<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Stoga, razne karte [[Iran]]a koje su izrađivali [[Gerardus Mercator|Mercator]], [[Jodocus Hondius|Hondius]], [[Jan Janssonius|Janssonius]], [[Joan Blaeu|Blaeu]], [[Frederik de Wit|de Wit]] i neki drugi [[Nizozemci|nizozemski]] kartografi može se praktički smatrati jednom originalnom [[Karta|kartom]] s manjim izmjenama i dopunama<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Na njihovim kartama [[zapad]]ne granice [[Iran]]a najčešće su prikazane [[točka]]stom linijom dok [[Istok|istočne]] nisu označene što ukazuje da vjerojatno nisu bile poznate [[kartograf]]ima<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ipak, neki od njih nasumice su bojali određene [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] prikazivajući ih istočnim [[#Državne granice|granicama]], no takva proizvoljna razgraničenja nemaju [[Povijest Irana|povijesnih]] osnova<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Karte [[Iran]]a izrađivali su i brojni drugi [[Nizozemci|nizozemski]] kartografi [[17. stoljeće|17.]] i ranog [[18. stoljeće|18. stoljeća]] među kojima su i [[Pieter Schenk|P. Schenk]] stariji ([[1645.]] – [[1715.]]), [[Pieter van der Aa|P. van der Aa]] ([[1659.]] – [[1733.]]), braća [[Reiner Ottens|R. Ottens]] ([[1698.]] – [[1750.]]) i [[Joshua Ottens|J. Ottens]] ([[1704.]] – [[1765.]]), te [[Isaak Tirion|I. Tirion]] ([[1705.]] – [[1765.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. U svoju veliku seriju knjiga o [[grad]]ovima svijeta iz [[1657.]] godine, [[Jan Janssonius|J. Janssonius]] je uključio [[Safavidi|safavidsku]] prijestolnicu [[Isfahan]] u obliku [[Panorama|panoramske]] karte<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Također, van der Aa u [[Leiden]]u je [[1719.]] na temelju djela [[Adam Olearius|A. Oleariusa]] tiskao veliki broj karata [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] kao što su [[Ardabil]], [[Sultanija]], [[Kom]], [[Kašan]], [[Isfahan]], [[Bandar Abas|Gomron (Bandar Abas)]], itd.<ref name="IranicaGeoIVCart"/>

<center>
<gallery>
Datoteka:Matthaus 1598.jpg|{{lat icon}} ''Persia; Media''<br>([[Matthias Quad|M. Quad]], [[1602.]])
Datoteka:Hondius 1610.jpg|{{lat icon}} ''Asia Nova Descriptio''<br>([[Jodocus Hondius|J. Hondius]], [[1610.]])
Datoteka:1730 Ottens Map of Persia (Iran, Iraq, Turkey) - Geographicus - RegnumPersicum-ottens-1730.jpg|{{lat icon}} ''Regnum Persicum''<br>([[Reiner Ottens|R.]] i [[Joshua Ottens|J. Ottens]], [[1730.]])
Datoteka:Blaeu globus Moscow.jpg|[[Globus (svijet)|Globus]]<br>[[Joan Blaeu|J. Blaeua]] ([[17. stoljeće|17. st.]])
Datoteka:Isfahan olearius.jpg|Panorama [[Isfahan]]a<br>([[Adam Olearius|A. Olearius]], [[1656.]])
</gallery>
</center>

[[Nicolas Sanson|N. Sanson]] ([[1600.]] – [[1667.]]) pokrenuo je slavnu [[Kartografija|kartografsku]] školu u [[Francuska|Francuskoj]] koja je ubrzo postala središtem izrade [[Karta|karata]] na uštrb [[Belgija|Belgije]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]<ref>[[#Tooley1982|Tooley, Ronald Vere (1982.)]], str. 40.</ref>, a održala se do kasnog [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. U svoj veliki [[Atlas (kartografija)|atlas]] „Opće karte svih dijelova svijeta” ([[Francuski jezik|fr.]] ''Cartes generales de toutes les parties du monde'') objavljen u [[Pariz]]u [[1658.]] godine, Sanson je uključio i kartu [[Iran]]a<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Jean Baptiste Bourguignon d'Anville|J. B. B. d’Anville]] ([[1697.]] – [[1782.]]) je iscrtao poboljšanu kartu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] [[1758.]] godine služeći se pritom novim [[UK|britanskim]] istraživanjima i podatcima koje je [[Engelbert Kaempfer|E. Kaempfer]] prikupio još [[1712.]] godine<ref name="Lazar1986II594"/>. Također, godine [[1754.]] izradio je i kartu [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], a četrdesetak godina kasnije i kartu Irana<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Brojni drugi [[Francuzi|francuski]] kartografi također su izrađivali karte [[Iran]]a, a najpoznatiji među njima su [[Pierre Duval|P. Duval]] ([[1618.]] – [[1683.]]), [[Nicolas de Fer|N. de Fer]] ([[1646.]] – [[1720.]]), [[Guillaume Delisle|G. Delisle]] ([[1675.]] – [[1726.]]), [[Georges-Louis Le Rouge|G.-L. Le Rouge]] ([[1707.]] – [[1790.]]), [[Gilles Robert de Vaugondy|G. R. de Vaugondy]] ([[1688.]] – [[1766.]]) i [[Rigobert Bonne|R. Bonne]] ([[1727.]] – [[1795.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Nijemci|Njemački]] kartografi bili su prvi u [[Europa|Europi]] koji su prepoznali udomaćeni naziv ''[[wikt:Iran|Iran]]'' i koristili ga umjesto [[egzonim]]a ''[[wikt:Perzija|Perzije]]'' kao u ranijim slučajevima. Godine [[1740.]] nepoznati je autor tiskao kartu pod imenom „Timuridsko Carstvo 1405.” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Imperium Timuri 1405'') na kojem je [[Timuridsko Carstvo|carstvo]] imenovano isključivo kao [[Iran]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Neki drugi njemački [[kartograf]]i svjesni [[endonim]]a zemlje na svojim su kartama tiskali su oba pojma – [[Terminologija Irana i Perzije|''Iran'' i ''Perziju'']]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Primjerice, karta [[Carl Christian Franz Radefeld|C. C. F. Radefelda]] ([[1788.]] – [[1874.]]) iz [[Joseph Meyer|Meyerovog]] „Velikog priručnog atlasa” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Grosse Hand-Atlas'', [[1846.]]) kao i ona [[Hermann Habenicht|H. Habenichta]] ([[1844.]] – [[1917.]]) iz [[Adolf Stieler|Stielerovog]] „Priručnog atlasa” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Hand-Atlas'', [[1882.]]) nose naziv ''Iran'' u naslovu, a ''Perzija'' se nalazi na amblemu tih [[Karta|karata]]<ref>[[#Alai1995|Alai, Cyrus (1995.)]], str. 16.-17.</ref>. [[Johann Baptist Homann|J. B. Homann]] ([[1663.]] – [[1724.]])<ref>[[#Homann1725|Homann, Johann Baptist (1725.)]]</ref> i njegov takmac [[Matthäus Seutter|M. Seutter]] ([[1678.]] – [[1757.]])<ref>[[#Seutter1730|Seutter, Georg Mattäus (1730.)]]</ref> također su izrađivali iscrpne i dotjerane karte [[Iran]]a koje prikazuju njegove [[Iranske pokrajine|pokrajine]] i [[Kaspijsko jezero]] približno u pravilnom obliku, a temeljili su se na novim istraživanjima iz [[1720.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Adam Olearius|A. Olearius]] putovao je [[Safavidsko Carstvo|safavidskim Iranom]] između [[1635.]] i [[1639.]] predvodeći trgovačko izaslanstvo svog [[Schleswig-Holstein]]a, a prilikom putovanja naučio je [[perzijski jezik]] i preveo [[Sadi]]jev ''Golestan'' na [[Njemački jezik|njemački]]. Također, godine [[1646.]] izradio je i vrlo preciznu „Novu kartu Irana” i okolnih [[regija]] služeći se [[bakrorez]]om veličine 52 x 38,5 [[cm]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova [[karta]] vjerno prikazuje [[Planina|planine]] i [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeke Irana]], a [[Kaspijsko jezero]] je više pravokutnog nego ovalnog oblika kakvim se ranije često pogrešno prikazivao. Na njemu se nalaze i imena brojnih [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] kao što su [[Tabriz]], [[Ardabil]], [[Kazvin]] i [[Hamadan]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Pierre Du Val. Expeditionis Alexandri Magni Per Europam, Asiam et Africam. 1654.jpg|{{lat icon}} ''Expeditionis Alexandri Magni'' ([[Pierre Duval|P. Duval]], [[1654.]])
Datoteka:1724 De L'Isle Map of Persia (Iran, Iraq, Afghanistan) - Geographicus - Persia-delisle-1724.jpg|{{fra icon}} ''Carte de Perse''<br>([[Guillaume Delisle|G. Delisle]], [[1724.]])
Datoteka:1753 Vaugondy Map of Persia, Arabia and Turkey - Geographicus - TurkeyArabiaPersia-vaugondy-1753.jpg|{{fra icon}} ''Empire de Perse''<br>([[Gilles Robert de Vaugondy|G. R. de Vaugondy]], [[1753.]])
Datoteka:Rigobert Bonne. Perse. 1787 (A).jpg|{{fra icon}} ''Carte de l'Empire de Perse'' ([[Rigobert Bonne|R. Bonne]], [[1787.]])
Datoteka:Jomann Imperium Periscum.jpg|{{lat icon}} ''Imperii Persici''<br>([[Johann Baptist Homann|J. B. Homann]], cca [[1715.]])
</gallery>
</center>

[[Kartografija]] u [[UK|Britaniji]] teško je pratila korak s onima u drugim [[Europa|europskim]] zemljama sve do konca [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kada [[Britansko Carstvo]] postaje vodeća [[Pomorstvo|pomorska]] i [[Trgovina|trgovačka]] sila<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, a [[Geopolitika|geopolitički]] uspon implicirao je naglim napretkom i doprinosima na polju kartografije u čemu se posebno istaknuo njihov [[Hidrografija|Hidrografski]] ured ([[Engleski jezik|engl.]] ''Trigonometrical/Ordinance and Admiralty Hydrographic Office'' ili UKHO)<ref>[[#Tooley1982|Tooley, Ronald Vere (1982.)]], str. 47.</ref>. Iako je britanski opus u izradi karata Irana do [[1800.]] godine bio vrlo ograničen, postoji više istaknutih imena. [[John Speed|J. Speed]] ([[1552.]] – [[1629.]]) je veliku [[Karta|kartu]] Irana [[1627.]] godine uključio u prvi engleski [[Atlas (kartografija)|atlas]] [[svijet]]a naslovljen kao „Prikazi najslavnijih dijelova svijeta” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Prospect of the Most Famous Parts of the World''). [[Iran]] je na karti imenovan kao „Perzijsko kraljevstvo” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Kingdom of Persia''), a na obrubu su priložene panorame četiriju [[iran]]skih gradova i osam [[Etnologija|etnoloških]] ilustracija [[Narodna nošnja|narodne nošnje]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[John Seller|J. Seller]] (u. [[1697.]]) u svoj „Mali atlas” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Atlas Minimus'') iz [[1679.]] priložio je i malenu [[Karta|kartu]] Irana<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Među ostale [[Englezi|engleske]] kartografe iz ovog razdoblja koji su izrađivali karte [[Iran]]a spadaju [[Richard Blome|R. Blome]] (u. [[1705.]]), [[Robert Morden|R. Morden]] (u. [[1703.]]), [[Hermann Moll|H. Moll]] (rođeni [[Nijemci|Nijemac]] ili [[Nizozemci|Nizozemac]], u. [[1732.]]), [[Emanuel Bowen|E. Bowen]] ([[1720.]] – [[1767.]]) i [[Thomas Kitchin|T. Kitchin]] ([[1718.]] – [[1784.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Među [[kartograf]]e ostalih zemalja koji su izrađivali [[Karta|karte]] [[Iran]]a spadaju prvenstveno [[Talijani]] i [[Rusi]]. Neki od značajnih Talijana su [[Giacomo Cantelli|G. Cantelli]] ([[1643.]] – [[1695.]]), [[Giovanni Giacomo Rossi|G. G. Rossi]] ([[1627.]] – [[1691.]]) i [[Antonio Zatta|A. Zatta]] (kasno [[18. stoljeće|18. st.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Rusko Carstvo|Ruske]] su vlasti zaposlile nekoliko [[Nizozemci|nizozemskih]] kartografa kao što je kapetan [[Karl van Verden|K. van Verden]] poznat po istraživanju i izradi karata [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i okolnih područja od [[1720.]] godine nadalje<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Moll 1720 Persian Empire.JPG|{{eng icon}} ''Persia''<br>([[Hermann Moll|H. Moll]], [[1720.]])
Datoteka:New and accurate map of Persia.jpg|{{eng icon}} ''Persia''<br>([[Emanuel Bowen|E. Bowen]], [[1747.]])
Datoteka:Safavid Persian Empire.jpg|{{eng icon}} ''Part of the Persian Empire'' ([[Emanuel Bowen|E. Bowen]], [[1750.]])
Datoteka:Thomas Kitchin. Composite Asia, islands according to d'Anville. 1787 (A).jpg|{{eng icon}} ''Persia''<br>([[Thomas Kitchin|T. Kitchin]], [[1787.]])
Datoteka:1730 Van Verden Map of the Caspian Sea - Geographicus - CaspienSea-vanverden-1721.jpg|{{fra icon}}{{rus icon}} [[Kaspijsko jezero]]<br>([[Karl van Verden|K. van Verden]], [[1721.]])
</gallery>
</center>

=== Suvremena kartografija ===

Suvremena epoha u [[Kartografija|kartografiji]] Irana započinje u ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]], a ishodom je novih [[Europa|europskih]] istraživanja, brojnih ekspedicija i [[putopis]]a koji uključuju stotine detaljnih [[cesta]] i regionalnih [[Karta|karata]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Vodeća europska zemlja u kartografiji [[Iran]]a prvotno je bila [[Francuska]] zbog naslijeđa [[Nicolas Sanson|Sansonove]] škole i njenog [[Francusko carstvo|imperijalnog uspona]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, no kasnije su primat preuzele [[Kolonijalizam|kolonijalne]] sile [[Britansko Carstvo|Britanskog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koje su redovito vodile i ratove s [[Iran]]om u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i [[Afganistan]]u odnosno [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]]. Značajan opus također su ostavile [[Njemačka]] i [[Sjedinjene Države]] čije se [[Kartografija|kartografije]] Irana uglavnom temelje na ruskoj odnosno britanskoj<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Također, razvojem snažne [[Geografija|geografske]] škole u [[Teheran]]u od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] značajno kartografsko središte postaje i sam [[Iran]]<ref name="Gandži1988"/>.

<div id="Suvremena zapadnjačka kartografija"></div>'''Suvremena zapadnjačka kartografija'''
[[Datoteka:Afghanistan and Persia in 1856.jpg|mini|desno|250px|<center>{{eng icon}} ''Persia & Afghanistan''<br>([[Joseph Pierre Ferrier|J. P. Ferrier]], [[1857.]])]]
Francuz [[Pierre Amédée Jaubert|P. A. Jaubert]] ([[1779.]] – [[1847.]]), član [[Claude Mathieu de Gardane|Gardaneovog]] poslanstva [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]] na dvor [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] (vl. [[1794.]] – [[1844.]])<ref name="Lazar1986II594"/>, sastavio je novu kartu [[Iran]]a koji je priložio u svoju knjigu „Putovanje [[Armenija|Armenijom]] i [[Kadžarsko Carstvo|Perzijom]]...“ ([[Francuski jezik|fr.]] ''Voyage en Arménie et en Perse...'')<ref>[[#Jaubert1821|Jaubert, Pierre Amédée (1821.)]]</ref>. Nekolicina drugih [[Francuzi|francuskih]] [[kartograf]]a također je izrađivala [[Karta|karte]] Irana, a među njima se ističu [[Joseph Pierre Ferrier|J. P. Ferrier]] ([[1811.]] – [[1886.]]) i [[Aristide Michel Perrot|A. M. Perrot]] ([[1793.]] – [[1879.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Rusko Carstvo|Ruska]] ekspedicija predvođena [[Nikolaj Vladimirovič Hanikov|N. V. Hanikovom]] proputovala je sjeverozapadnim [[iran]]skim regijama između [[1851.]] i [[1855.]] odnosno [[Veliki Horasan|Horasanom]] tijekom [[1858.]] i [[1859.]] godine, a njihov [[istraživač]]ki materijal poslužio je [[Nijemci|njemačkim]] [[kartograf]]ima poput [[Heinrich Kiepert|H. Kieperta]] i [[Johann Sulzer|J. Sulzera]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Između [[1886.]] i [[1889.]] godine pod nadzorom [[Jeronim Ivanovič Stebnitski|J. I. Stebnitskog]] u [[Tbilisi]]ju je na 14 listova objavljena velika karta Irana i okolnih zemalja u mjerilu 1:840.000<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova [[karta]] obuhvaćala je svu poznatu građu tog vremena i bila je daleko naprednija od svih ostalih<ref>[[#Lazar1986|Lazar, M. (1986.)]], II., str. 595.</ref>. Godine [[1911.]] u [[Moskva|Moskvi]] je tiskana i „Shematska karta Perzije“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''Šematičeskaja karta Persij'') koju je izradio N. P. Passek, [[Rusko Carstvo|ruski]] konzul u [[Bušeher]]u. Karta se sastoji od dvodjelnog lista veličine 117 x 75 [[cm]] odnosno u mjerilu 1:1,700.000, a na njemu su strogim crvenim linijama označene sjeverna [[Rusko Carstvo|ruska]] odnosno južna [[Britansko Carstvo|britanska]] zona [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] utjecaja<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Nijemci|Njemački]] doprinosi kartografiji [[Iran]]a djelomično se temelje na [[Rusi|ruskim]] i [[UK|britanskim]] istraživanjima<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Primjerice, na temelju ruskih istraživanja predvođenih [[Nikolaj Vladimirovič Hanikov|N. V. Hanikovom]], [[Johann Sulzer|J. Sulzer]] je [[1860.]] godine u [[Berlin]]u sastavio kartu „Ruske znanstvene ekspedicije u [[Veliki Horasan|Horasanu]]“ (mj. 1:3,350.000)<ref name="Lazar1986II594"/> dok je dvije godine kasnije [[Heinrich Kiepert|H. Kiepert]] ([[1818.]] – [[1899.]]) u istom gradu objavio novu kartu iranske regije [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] u mjerilu 1:800.000. Kiepert je također iscrtao i [[Karta|kartu]] Irana koja je uključena u [[Carl Ritter|Ritterov]] „Atlas [[Azija|Azije]]“ ([[Njemački jezik|njem.]] ''Atlas von Asien'') izdan [[1852.]] godine u [[Berlin]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Jedna od detaljnih i praktičnih karata bila je i [[Joseph Grässl|Grässlova]] „Nova specijalizirana karta Perzije” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Neuste Spezialkarte von Persien'') iz [[Joseph Meyer|Meyerovog]] „Priručnog [[Atlas (kartografija)|atlasa]]” (njem. ''Hand-Atlasa'') tiskanog u [[Leipzig]]u [[1855.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] je izrađena i velika karta [[Iran]]a u mjerilu 1:200.000 koja je uglavnom rađena prema podatcima [[UK|britanske]] „Državne izmjere [[Britanska Indija|Indije]]” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Survey of India''), ali je revidirana i tiskana [[1941.]] i [[1942.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.
{{Dvostruka slika|left|Joseph Grassl, 1855, Persien.PNG|200|Stielers Handatlas 1891 59.jpg|200|<center>{{deu icon}} ''Neuste Spezialkarte von Persien'' ([[Joseph Grässl|J. Grässl]], [[1855.]])|<center>{{deu icon}} ''Iran & Turan''<br>([[Adolf Stieler|A. Stieler]], [[1891.]])}}
Opsežna istraživanja [[Obala|obale]] i [[otok]]a [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] između [[1820.]] i [[1829.]] godine proveo je [[UK|britanski]] ''Bombay Marine'' ([[Britanska Indija|indijski]] ogranak [[Britanska kraljevska ratna mornarica|kraljevske ratne mornarice]]) i rezultirao izradom 31 karte i [[Luka|lučkih]] nacrta poznatih kao „[[Časna Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske]] karte Perzijskog zaljeva” ([[Engleski jezik|engl.]] ''East India Company Charts of the Persian Gulf'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ove su karte bile popraćene [[tekst]]ualnim opisima i [[Boja|obojenim]] prikazima priobalja<ref>[[#Cook1990|Cook, Andrew S. (1990.)]]</ref>. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] brojni britanski [[kartograf]]i izrađivali su nove karte [[Iran]]a i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], a najpoznatiji među njima su [[John Cary|J. Cary]] ([[1754.]] – [[1835.]]), [[Aaron Arrowsmith|A. Arrowsmith]] ([[1750.]] – [[1823.]]), [[Daniel Lizars|D. Lizars]] ([[1754.]] – [[1812.]]), [[John Pinkerton|J. Pinkerton]] ([[1758.]] – [[1826.]]), [[John Thomson (kartograf)|J. Thomson]] ([[1777.]] – [[1840.]]), [[John Tallis|J. Tallis]] ([[1816.]] – [[1876.]]), braća [[William Johnston (geograf)|W. Johnston]] i [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnston]] stariji (od [[1825.]]), te [[Kartografija|kartografsko]] društvo ''Laurie & Whittle'' (od [[1795.]] do konca [[19. stoljeće|19. st.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Godine [[1813.]] [[Aaron Arrowsmith|A. Arrowsmith]] je objavio veliku dvostranu kartu [[Iran]]a dimenzija 200 x 130 [[cm]] koju je izradio sir [[John Macdonald Kinneir|J. M. Kinneir]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Obavještajna djelatnost|Obavještajni]] ogranak Ratnog ureda ([[Engleski jezik|engl.]] ''War Office'') iz [[London]]a je [[1886.]] godine izradio detaljnu i sveobuhvatnu „Kartu Perzije” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Map of Persia'') u mjerilu 1:1,013.760 sastavljenu od šest listova [[dimenzija]] 61 x 91 [[cm]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova [[karta]] prvotno je bila lošija u odnosu na istovjetnu [[Rusko Carstvo|rusku]] kartu koju je izradio [[Jeronim Ivanovič Stebnitski|J. I. Stebnitski]], no [[1891.]] godine je prerađena i poboljšana zahvaljujući novim materijalima prikupljenim od strane „Državne izmjere [[Britanska Indija|Indije]]” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Survey of India''). Godine [[1898.]] istu je kartu nadopunio „Kartografski ured Simla” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Simla Drawing Office'') iz navedene organizacije i tiskana je u [[Dehradun]]u<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Neke od najpreciznijih [[UK|britanskih]] karata [[Iran]]a s konca [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izrađenih za britansko [[Kraljevsko geografsko društvo]] su „Karta [[Veliki Horasan|Horasana]]“ ([[Engleski jezik|engl.]] ''Map of Khorasan'') tiskana [[1881.]] od strane potporučnika C. E. Stewarta i „[[Karun]] s pritocima“ (engl. ''The Karun River and Branches'') koju su [[1890.]] godine prema podatcima pukovnika Chesneyja, poručnika Selbya i satnika Clementsa sastavili braća [[William Johnston (geograf)|W. Johnston]] i [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnston]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Kraljevsko geografsko društvo]] u [[London]]u je [[1892.]] godine izdalo novu kartu (mj. 1:3,810.000; dim. 62,5 x 51,5 [[cm]]) koju je izradio [[William John Turner|W. J. Turner]] pod nadzorom [[George Nathaniel Curzon|G. N. Curzona]], na temelju čega je poznata kao „Curzonova karta Perzije” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Curzon map of Persia'')<ref>Vidi:<br>• [[#Curzon1892a|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], str. 69.-78.<br>• [[#Burgess1893|Burgess, James (1893.)]], str. 454.-460.</ref>. Najveća karta [[Iran]]a objavljena od strane Državne izmjere Indije pojavila se [[1941.]] i [[1942.]] godine tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i to u mjerilu 1:50.000 na listovima veličine 40 x 40 [[cm]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova golema karta koja je poboljšana i ponovo tiskana [[1962.]] godine od strane Ratnog ureda i Ministarstva ratnog zrakoplovstva u [[London]]u ostala je najveća i najdetaljnija karta [[Iran]]a sve do [[1992.]] kada je iranski Državni kartografski zavod ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sāzmān-e nakša-bardārī-je kešvar'') u [[Teheran]]u izdao još veću [[Karta|kartu]] u mjerilu 1:25.000<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. 

Nekoliko [[SAD|američkih]] kartografa bilo je aktivno u izradi karata [[Iran]]a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] među kojima se ističe [[Samuel Augustus Mitchell|S. A. Mitchell]] ([[1792.]] – [[1868.]]) koji je svoju kartu objavio [[1860.]] godine, a kasnije su izdavane njene nadopunjene inačice<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Od [[1941.]] godine nadalje broj američkih [[kartograf]]a na tom području izrade u naglom je porastu: Američka vojna kartografska služba (''United States Army Map Service'') je [[1943.]] sastavila „Iran: specijalna [[Strategija|strateška]] karta“ ([[Engleski jezik|engl.]] ''Iran: Special Strategic Map''), [[Oružane snage SAD-a|vojnu]] vrst karte u mjerilu 1:4,000.000 odnosno veličine listova 53 x 44 [[cm]], a [[1961.]] godine nastala je i zajednička karta [[Iran]]a i [[Irak]]a u mjerilu 1:100.000 odnosno veličine listova 56 x 46 [[cm]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[CIA]] je također izdala dvije važne karte: prvu [[1978.]] godine u mjerilu 1:4,000.000, a dvije godine kasnije zajedničku kartu Irana i Iraka u mjerilu 1:670.000<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:1801 Cary Map of Persia ( Iran, Iraq, Afghanistan ) - Geographicus - Persia-cary-1801.jpg|{{eng icon}} ''A New Map of Persia''<br>([[John Cary|J. Cary]], [[1801.]])
Datoteka:Persia 1814.jpg|{{eng icon}} ''Persia''<br>([[John Thomson (kartograf)|J. Thomson]], [[1814.]])
Datoteka:1818 Pinkerton Map of Persia ( Iran, Afghanistan ) - Geographicus - Persia2-pinkerton-1818.jpg|{{eng icon}} ''Persia''<br>([[John Pinkerton|J. Pinkerton]], [[1818.]])
Datoteka:Map of Persia, Turkey in Asia, Afghanistan, Beloochistan ; Palestine, or the Holy Land -inset-. (1863, c1860).jpg|{{eng icon}} ''Persia'' ([[Samuel Augustus Mitchell|S. A. Mitchell]], reizdanje iz [[1872.]])
Datoteka:Mazenderan The World Wide Atlas 1895.jpg|{{eng icon}} ''Persia'' ([[William Johnston (geograf)|W.]] i [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnston]], r. iz [[1895.]])
</gallery>
</center>

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] dva su događaja uvjetovala na imenovanje [[Iran]]a na [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] kartama. Godine [[1935.]] vladar [[Reza-šah Pahlavi]] službeno je zatražio od Zapada i ostatka [[svijet]]a da njihov [[egzonim]] ''[[wikt:Perzija|Perziju]]'' zamijene [[endonim]]om ''[[wikt:Iran|Iran]]'', a [[1949.]] godine njegov sin [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] prihvatio je da se u zapadnom svijetu ravnopravno koriste [[Terminologija Irana i Perzije|oba naziva]]<ref>[[#Alai1995|Alai, Cyrus (1995.)]], str. 12.-17.</ref>. Stoga, od [[1935.]] godine na većini zapadnjačkih karata pojavljuje se naziv ''Iran'' dok se u nekim slučajevima pojavljuju i oba imena<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odnosno usponom [[Arapi|arapskog]] [[Arapski nacionalizam|nacionalizma]] u [[Bliski istok|regiji]], zemlje [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] [[Perzijski zaljev]] počinju oslovljavati ''Arapskim'' u čemu ih slijedi i manji broj [[Geografija|geografsko]]-[[Kartografija|kartografskih]] institucija u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Iako je [[iran]]ska vlada prosvjedovala zbog ovog čina, u određenim izdanjima posvojni [[pridjev]] ''perzijski'' je izostavljen pa se primjerice u ''The Times Atlasu'' pojavjuje imenovan samo kao „Zaljev” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Gulf'')<ref>[[#Lewis1995|Lewis, H. A. G. (1995.)]], str. 39.</ref>, no [[Povijest|povijesni]] pojam „[[Perzijski zaljev]]“ ipak je ostao nedirnut u većini renomiranih izdanja kao npr. ''[[National Geographic]] Atlasu''<ref>[[#Shupe1992|Shupe, John F. (1992.)]], str. 77. i sl. 7.</ref>.

<div id="Suvremena iranska kartografija"></div>'''Suvremena iranska kartografija'''

Tijekom [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], na temelju [[Europa|europskih]] radova i vlastitih [[Geografija|geografskih]] istraživanja, nekoliko [[iran]]skih kartografa izradilo je niz [[Karta|karata]] koji uz [[Perzijski jezik|perzijski]] kao primarni ponekad uključuju i [[Francuski jezik|francuski]] ili [[Engleski jezik|engleski]] kao sekundarni [[jezik]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Primjerice, [[Hadži Mirza Hasan Fasai|H. M. H. Fasai]] je [[1857.]] godine na perzijskom i francuskom jeziku izradio [[Topografska karta|topografsku kartu]] koja je [[1876.]] predstavljena [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šahu]] (vl. [[1848.]] – [[1896.]]) odnosno na temelju koje je isti vladar dao sastaviti veliki geografski [[traktat]] naslovljen „Naserova perzijska knjiga” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Fārs-nāma-je Nāṣerī'') s tematikom povezanosti [[Iranske pokrajine|iranskih pokrajina]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ova karta u mjerilu 1:570.240 odnosno papiru veličine 182 x 125 [[cm]] konačno je tiskana u [[Teheran]]u [[1895.]] godine, a [[Geografska dužina|geografske dužine]] i [[Geografska širina|širine]] njenih mjesta temelje se na radovima [[Škoti|škotskog]] kartografa [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnstona]] starijeg ([[1804.]] – [[1871.]])<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.
[[Datoteka:Tehran1857.jpg|mini|desno|300px|<center>{{fas icon}} ''Tehrān''<br>([[August Karl Krziž|A. K. Krziž]], [[1857.]])]]
Prva službena karta [[Teheran]]a izrađena je [[1857.]] godine na inicijativu [[Amir Kabir|Amira Kabira]], iranskog velikog [[vezir]]a u službi [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske dinastije]]. Na izradi karte sudjelovao je [[August Karl Krziž|A. K. Krziž]], [[Česi|češki]] časnik iz [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] koji je predavao u „Kući znanosti” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''[[Dar al-Fonun]]''; preteča [[Teheransko sveučilište|Teheranskog sveučilišta]]) zajedno s dvojicom njegovih [[iran]]skih studenata<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Karta]] je na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], u mjerilu 1:2880 odnosno na veličini papira 92 x 76 [[cm]], a prikazuje stare [[fortifikacije]] dužine od sedam [[kilometar]]a, šest gradskih vrata, kraljevsku [[Citadela|citadelu]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Arg''), trgovačko središte ([[Veliki bazar u Teheranu|veliki bazar]]), te tri gradska kotara<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ostale vrijedne karte iz ovog razdoblja uključuju kartu [[Tabriz]]a i okolice (mj. 1:8300; dim. 100 x 97 [[cm]]) koju su [[1880.]] godine sastavili [[Muhamed-Reza Mohandes|M.-R. Mohandes]] i pukovnik [[Mirza Džafar Karadžadagi|M. D. Karadžadagi]], novu kartu proširenog [[Teheran]]a (mj. 1:4000; dim. 132 x 97 [[cm]]) s približno 21 [[km]] njegovih gradskih zidina i 12 gradskih vrata koju je [[1910.]] izradio [[Abdul Džafar Nadžm al-Molk|A. Dž. Nadžm]], kartu [[Teheranski okrug|Teheranskog okruga]] (mj. 1:200.000; dim. 118 x 74 [[cm]]) koju je [[1910.]] sastavio [[Abol-Razak Mohandes Bagajeri|A.-R. M. Bagajeri]], te kartu [[Isfahan]]a (mj. 1:3200; dim. 135 x 129 [[cm]]) koju je [[1923.]] godine sastavio [[satnik]] [[Sajed Reza-han|S. Reza-han]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

Iako su navedene i slične [[Karta|karte]] uključivale legende, opise i slično što ih je činilo praktičnim i upotrebljivim, smatra se da su uglavnom bile temeljene na [[Europa|europskim]] istraživanjima<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Međutim, značajni napredak iranske [[Kartografija|kartografije]] započinje kada je u vrijeme dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] ([[1925.]] – [[1979.]]) osnovan vojni „Geografski odjel [[Oružane snage Irana|oružanih snaga]]“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Dājera-je džoḡrāfījā-je setād-e arteš''), a zatim i civilni „Državni kartografski zavod“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sāzmān-e nakša-bardārī-je kešvar'') u sklopu „Organizacije za planiranje i [[proračun]]“ (perz. ''Sāzmān-e būddža va barnāma'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Potonja organizacija izvršila je [[Zračna fotografija|zračna fotografiranja]] čitave države i tijekom [[1940.]] i [[1941.]] godine objavila veliku kartu [[Iran]]a u mjerilu 1:1000.000 na 20 listova od kojih je svaki obuhvaćao područje od 4° x 4°<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Između [[1948.]] i [[1960.]] godine, vojni Geografski odjel izdao je veću kartu u mjerilu 1:253.440 na 131 listu koji su obuhvaćali područja od 1° x 1°. Kasnije je potonja civilna organizacija unaprijedila [[Kartografija|kartografiju]] zemlje izdavši [[1992.]] godine najveću [[Topografska karta|topografsku kartu]] koji se temelji na [[Umjetni satelit|satelitskim]] snimkama<ref name="NCC1992"/>. Izrađen je u mjerilu 1:25.000 i podijeljen na 132 dijela od kojih svaki obuhvaća područje od 1° x 1°. Svaki od navedenih dijelova posložen je na 96 listova veličine 55 x 48 [[cm]] (uključujući legende i indeks) što podrazumijeva da se zbirka sastoji od 12.672 lista ukupne površine od oko 3345 [[m²]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>.

[[Teheransko sveučilište]] je [[1971.]] godine izdalo „Povijesni [[Atlas (kartografija)|atlas]] Irana“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Aṭlas-e tārīḵī-je Īrān'')<ref name="Purkamal1971">[[#Purkamal1971|Purkamal, M. (1971.)]]</ref> koji se sastojao od 26 dvostranih povijesnih [[Karta|karata]] uz dodatne tri karte s opisima na [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Engleski jezik|engleskom]] i [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Prije i nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine osnovano je i nekoliko iranskih [[Kartografija|kartografskih]] institucija koje su izdavale sve vrste [[Karta|karata]] i [[Atlas (kartografija)|atlasa]], uglavnom koristeći podatke dviju navedenih državnih organizacija<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Neke od navedenih privatnih [[institucija]] su „Geografsko-kartografski institut Sahab“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Moasasa-je džoḡrāfījā-je va kārtogerāfī-je Saḥāb'') osnovan [[1936.]] godine kao prvi takve vrste u [[Bliski istok|široj regiji]], te „Geografsko-kartografski institut Gitašenasi“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sāzmān-e džoḡrāfījā-je va kārtogerāfī-je Gītā-šenāsī'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Tijekom [[2000-ih]] godina [[Iranska svemirska agencija]] započela je s razvojem opsežnog projekta [[Daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]]<ref>[[#EslamiRadSarpoulaki2004|Eslami Rad, Ali; Sarpoulaki, Mohammad (2004.)]], str. 2.</ref> koji između ostalog uključuje i izradu [[3D računalne grafike|trodimenzionalne digitalne]] karte [[Iran]]a. [[Svemir]]ske misije tog projekta započele su [[15. lipnja]] [[2011.]] kada je lansiran [[Rasad-1]], prvi iranski [[Umjetni satelit|satelit]] za promatranje<ref>[[#PressTV1562011|PressTV (15.6.2011.)]]</ref>.

== Toponomastika ==
{{glavni|Dodatak:Indeks etimoloških značenja iranskih toponima|l1=Indeks etimoloških značenja iranskih toponima}}
{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
!colspan=3|Učestali [[Leksem|leksički]] morfemi kod iranskih [[toponim]]a
|-
![[Prefiks|Pref.]]/[[Sufiks|suf.]] [[morfem]]:
![[Hrvatski jezik|Hrv. prijevod]]:
!Primjeri:
|-
|align="center"| '''''stan''''' ||align="center"| [[domovina]] || [[Golestan|Gole'''stan''']], [[Huzestan|Huze'''stan''']], [[Kurdistanska pokrajina|Kurdi'''stan''']], [[Luristan|Luri'''stan''']], [[Sistan|Si'''stan''']], itd.
|-
|align="center"| '''''šaher''''' ||align="center"| [[grad]] || [[Horamšaher|Horam'''šaher''']], [[Novšaher|Nov'''šaher''']], [[Piranšaher|Piran'''šaher''']], [[Šahrekord|'''Šaher'''-e Kord]], itd.
|-
|align="center"| '''''abad''''' ||align="center"| [[naselje]] || [[Abadan|'''Abad'''an]], [[Firuzabad|Firuz'''abad''']], [[Gonabad|Gon'''abad''']], [[Horamabad|Horam'''abad''']], [[Parsabad|Pars'''abad''']], itd.
|-
|align="center"| '''''bandar''''' ||align="center"| [[luka]] || [[Bandar Abas|'''Bandar'''-e Abas]], [[Bandar-e Anzali|'''Bandar'''-e Anzali]], [[Bandar-e Homeini|'''Bandar'''-e Homeini]], itd.
|-
|align="center"| '''''rud''''' ||align="center"| [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] || [[Arvand-Rud|Arvand-'''Rud''']], [[Hari|Hari-'''Rud''']], [[Safid-Rud|Safid-'''Rud''']], [[Zarine-Rud|Zarine-'''Rud''']], itd.
|-
|align="center"| '''''darjače''''' ||align="center"| [[jezero]] || [[Bahtegan|'''Darjače'''-je Bahtegan]], [[Urmija (jezero)|'''Darjače'''-je Urmija]], itd.
|-
|align="center"| '''''kuh''''' ||align="center"| [[planina]] || [[Alam-Kuh|Alam-'''Kuh''']], [[Alvand-Kuh|Alvand-'''Kuh''']], [[Azad-Kuh|Azad-'''Kuh''']], [[Kuh-e Rahmat|'''Kuh'''-e Rahmat]], itd.
|-
|align="center"| '''''tape''''' ||align="center"| [[brdo]] || [[Tape-Hasanlu|'''Tape'''-Hasanlu]], [[Tape-Jahja|'''Tape'''-Jahja]], [[Tape-Sialk|'''Tape'''-Sialk]], [[Šahin-Tape|Šahin-'''Tape''']], itd.
|-
|align="center"| '''''dašt''''' ||align="center"| [[ravnica]] || [[Dašt-e Azadegan|'''Dašt'''-Azadegan]], [[Dašt-e Haštadan|'''Dašt'''-Haštadan]], [[Dašt-e Kavir|'''Dašt'''-Kavir]], [[Dašt-e Lut|'''Dašt'''-Lut]], itd.
|}

Velika većina [[toponim]]a u [[Iran]]u je [[Perzijski jezik|perzijskog]] i drugog [[Iranski jezici|iranskog jezičnog podrijetla]] što je uvjetovano [[Povijest Irana|3000-godišnjom]] etničkom rasprostranjenošću [[Iranski narodi|iranskih naroda]] na tim [[Geografija|geografskim]] prostorima kao i kontinuirane upotrebe perzijskog kao [[Službeni jezik|službenog jezika]] pod domaćim ali i stranim [[dinastija]]ma. Najčešći [[Leksem|leksički]] [[morfem]]i koji se pojavljuju kod [[toponim]]a na [[Perzijski jezik|perzijskom]] i srodnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] su ''stan'' ([[domovina]]), ''šaher'' ([[grad]]), ''abad'' ([[naselje]]), ''bandar'' ([[luka]]), ''rud'' ([[Rijeka (vodotok)|rijeka]]), ''darjače'' ([[jezero]]), ''kuh'' ([[planina]]), ''tape'' ([[brdo]]) i ''dašt'' ([[ravnica]]). U [[Perzijski jezik|perzijskim]] složenicama se javljaju na različite načine, često kao [[sufiks]] (npr. ''Hari-Rud'' ili ''Harirud'') ali ponekad i kao [[prefiks]] (''Rud-e Hari''), dok se u stranim [[Jezik|jezicima]] navedeni morfemi ponekad izbjegavaju u korist pojednostavljenih oblika (''[[Hari]]''). Zbog povijesnog [[iran]]skog političko-kulturološkog utjecaja, toponimi [[perzijski jezik|perzijskog podrijetla]] učestali su i u široj regiji što uključuje [[ime]]na devet suverenih [[država]] ([[Središnja Azija|srednjoazijske]] i [[Južna Azija|južnoazijske]] sa sufiksom ''-stan'', ''[[wikt:Azerbajdžan|Azerbajdžan]]'' i ''[[wikt:Irak|Irak]]'') odnosno četiriju [[Glavni grad|glavnih gradova]] iranskih susjeda (''[[wikt:Ašgabat|Ašgabad]]'', ''[[wikt:Bagdad|Bagdad]]'', ''[[wikt:Baku|Baku]]'' i ''[[wikt:Islamabad|Islamabad]]''). Također, [[egzonim]]i koji su u [[hrvatski]] i druge [[Jezici Europe|europske jezike]] ušli posredstvom [[perzijski jezik|perzijskog]] uključuju ''[[wikt:Indija|Indiju]]'' i ''[[wikt:Kina|Kinu]]''.

[[Etimologija|Etimološko]] podrijetlo ostalih toponima [[Iran]]a prvenstveno je [[Arapski jezik|arapsko]] i [[Altajski jezici|altajsko]], dok postoje i određeni [[Armenski jezik|armenski]], [[Dravidski jezici|dravidski]], pa čak i arhaični primjeri. Takvi [[toponim]]i nisu nužno ograničeni na [[Geografija|geografska]] područja koja naseljavaju pripadajuće [[etničke skupine]]. Primjerice, [[ime]] drugog najvećeg [[iran]]skog grada (''[[Mašhad]]'') koji se nalazi na krajnjem sjeveroistoku zemlje ima [[Arapski jezik|arapsko]] etimološko podrijetlo, iako su arapski toponimi karakteristični za jug zemlje. Na sjeveru zemlje učestali su [[Turkijski jezici|turkijski]] toponimi, a mogu se naći i miješane složenice s turkijskim leksičkim [[morfem]]ima i to uglavnom u [[sufiks]]alnom obliku, primjerice ''čaj'' kod [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] (npr. [[Astara-Čaj]]) odnosno ''dag'' kod [[planina]] (npr. [[Kopet-Dag]]). Ostali [[Altajski jezici|altajski]] primjeri uključuju [[Mongolski jezici|mongolske]] toponime pretežito u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] i [[Veliki Horasan|Horasanu]]. Među jedinstvene arhaične primjere spada grad [[Suza (Iran)|Suza]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šuš'') čije je [[Elamski jezik|elamsko]] etimološko podrijetlo ovjereno na najstarijim [[sumer]]skim [[klinopis]]ima iz [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeća pr. Kr.]] što ga čini najstarijim kontinuirano naseljenim mjestom [[svijet]]a koje je zadržalo isto [[ime]].

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] određeni [[toponim]]i [[Iran]]a bili su predmetom [[Politika|politizacije]] odnosno dvaju procesa [[Geografsko preimenovanje|geografskih preimenovanja]]: prvog za vrijeme vladajuće dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] odnosno drugog poslije njihovog svrgavanja [[1979.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Apsolutna monarhija|Apsolutistički]] vladari [[Reza-šah]] (vl. [[1925.]] – [[1941.]]) i njegov sin [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] (vl. [[1941.]] – [[1979.]]) inzistirali su na [[Stari vijek|starovjekovnom]] iranskom [[Etnički identitet|identitetu]]<ref>[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 2.</ref> što je impliciralo preimenovanjem tj. [[Iranski jezici|iranizacijom]] brojnih [[Turkijski jezici|turkijskih]] toponima na sjeveru odnosno [[Arapski jezik|arapskih]] na jugozapadu [[Iran|zemlje]] (npr. ''Šat al-Arab'' ⇒ [[Arvand-Rud]]; ''Muhamareh'' ⇒ [[Horamšaher]])<ref name="PCGN62003.3">[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 3.</ref>, a na temelju izraženog [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] nekim [[toponim]]ima pridodani su ''[[Šah (vladar)|šah]]'' kao [[titula]] odnosno ''[[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]'' kao naziv vladajuće [[Dinastija|dinastije]] (npr. ''Bandar-e Turkaman'' ⇒ [[Bandar-e Turkaman|Bandar-e Šah]]; ''Bandar-e Anzali'' ⇒ [[Bandar-e Anzali|Bandar-e Pahlavi]]; ''Urmija'' ⇒ [[Urmija|Rezaijeh]]). Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] došlo je do djelomične promjene trendova odnosno isticanja [[Šijiti|religijske]] dimenzije na uštrb monarhističke ostavštine<ref name="PCGN62003.3"/>. Iako je nova vlada bila dosljedna [[Jezični purizam|jezičnom purizmu]] pa su [[Iranski jezici|iranizirani]] oblici uglavnom zadržani, kod toponimima koji su nosili [[Osobno ime|osobna imena]] vladara bivšeg [[režim]]a nastupila je nova serija [[Geografsko preimenovanje|preimenovanja]] i to prema [[Ruholah Homeini|Homeiniju]] i drugim [[Iranska revolucija|revolucionarnim]] vođama, [[heroj]]ima iz [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]], etičkim pojmovima poput [[Sloboda|slobode]] i slično (npr. ''Bandar-e Šahpur'' ⇒ [[Bandar-e Homeini]]; ''Šahi'' ⇒ [[Kaemšaher]]; ''Šah Pasand'' ⇒ [[Azadšaher]]). Kod nekih [[toponim]]a koji su nosili spomenutu vladarsku titulu, [[sufiks]] ''-šah'' jednostavno je mijenjan u ''-šaher'' što podrazumijeva [[grad]] (npr. ''Naftšah'' ⇒ [[Naftšaher]]; ''Hozrovšah'' ⇒ [[Hozrovšaher]])<ref>[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 4.-5.</ref>.

== Regionalna geografija ==

Položiti [[Iran]] u jednu od specifičnih [[makroregija]] [[Azija|Azije]] predstavlja složen zadatak s obzirom da se uglavnom radi o [[Novi vijek|novovjekovnim]] i [[Najnovije doba|suvremenim]] novotvorenicama nesavršenih [[definicija]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.vvi">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. v.-vi.</ref>. Iran se najčešće spominje u kontekstu tzv. [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[Regija|regije]] koja se prvi put pojavljuje početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u [[Francuski jezik|francuskom]] obliku ''Proche-Orient'' označavajući [[teritorij]]e pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] kojem Iran nikad nije pripadao. [[Srednji istok]], srodni [[Geopolitika|geopolitički]] pojam na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] (''Middle East'') istovremeno je podrazumijevao područja između Osmanskog Carstva i [[Britanska Indija|Britanske Indije]] odnosno [[Iran]] i istočnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], ali ujedno i [[Arapski poluotok]] koji se po mnogo čemu razlikuje u [[Kultura|kulturološkom]] i [[Geografija|geografskom]] smislu. Nakon raspada [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno geografsko područje i počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim [[jezici]]ma pa tako i u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]]. Iako se danas terminom [[Bliski istok]] služe [[Arheolog|arheolozi]] i [[povjesničar]]i pozivajući se na geografski kontekst [[Stari Istok|Starog istoka]] gdje su tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]] postojale [[Civilizacija|civilizacije]] u uskoj kulturološkoj interakciji, čak ni ta [[Povijest|povijesna]] regija u geografsko-kronološkom smislu nije kompatibilna s [[Povijest Irana|iranskom poviješću]] jer isključuje istok [[Iran]]a odnosno ograničena je na razdoblje prije stvaranja prvih [[Perzijsko Carstvo|imperijalnih iranskih država]]. Jedan od neodređenih [[Europa|europskih]] primjera je i [[metonim]] [[Orijent]] koji je objedinjavao heterogene [[Kultura|kulture]] ne samo [[Azija|Azije]] već i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]].

Koncem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastupio je trend izbjegavanja [[Eurocentrizam|eurocetričnih]] termina i [[Iran]] se počeo javljati u kontekstu [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne ili Zapadne Azije]] koja objedinjuje područja tzv. užeg [[Bliski istok|Bliskog istoka]] ([[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Levant]], [[Arabija|Arabiju]] i [[Anatolija|Anatoliju]])<ref name="KiyaniHaftlang2003.vvi"/>, dok ga [[UN]] smješta u [[Južna Azija|Južnu Aziju]] zajedno s [[Afganistan]]om i državama [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Iako je potonja [[regija]] primjerenija u etnojezičnom smislu jer objedinjuje [[Iran]] s državama srodnih jezika ([[Iranski jezici|iranski]] i [[Indoarijski jezici|indoarijski]]), u oba primjera regije nisu strogo definirane ni [[Geografija|geografijom]], [[Kultura|kulturom]] ili [[Povijest|poviješću]]. U slučaju Irana to se prvenstveno odnosi na povijesno prožimanje iranske kulture na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] i u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]], kao i nejednolikom [[reljef]]nom strukturom u odnosu na [[zapad]]ne, [[sjever]]ne i [[Istok|istočne]] susjedne države. Akademske ustanove poput ''[[Encyclopædia Iranica|Encyclopædia Iranice]]'' skovale su termin [[Veliki Iran]] koji nije određen političkim ili [[Iredentizam|iredentističkim]] već [[Kulturna regija|kulturološkim parametrima]], a uključuje dijelove [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]], [[Južna Azija|južne]] i [[Središnja Azija|središnje]] [[Azija|Azije]], te [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]. Na temelju geomorfoloških i etnojezičnih karakteristika u [[Regija|regionalnom]] kontekstu ponekad se koristi i [[Iranska visoravan]], no ona ne uključuje iranski [[Huzestan]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Greater Middle East (orthographic projection).svg|[[Bliski istok]] prema različitim [[definicija]]ma
Datoteka:Western Asia (orthographic projection).svg|[[Jugozapadna Azija|(Jugo)zapadna Azija]]<br>(noviji neutralniji pojam)
Datoteka:South Asia (orthographic projection) without national boundaries.svg|[[Južna Azija]]<br>(službena regija [[UN]]-a)
Datoteka:Greater Iran.GIF|[[Veliki Iran]]<br>([[kulturna regija]])
</gallery>
</center>

;Regionalna evolucija Irana

Unatoč tome što je [[Iran]] kroz veći dio [[Povijest Irana|povijesti]] bio [[Politika|politički]] cjelovit<ref name="IranicaGeoIIIPol">[[#IranicaGeoIIIPol|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>, koncepti njegove [[Regionalna geografija|regionalizacija]] poznati su od ranog [[Stari vijek|starog vijeka]]. Najstariji apolitički termini za specifične [[Geografija|geografske]] prostore današnjeg [[Iran]]a bilježe se u [[sumer]]skim [[Mezopotamska mitologija|epovima]] (npr. [[Arata]]) i istovrsnoj [[Avestička geografija|avestičkoj geografiji]]<ref name="IranicaHaftKešvar"/>, no zbog [[Iranska mitologija|mitološkog]] karaktera danas ih nije moguće precizno locirati bez obzira na više ponuđenih [[teorija]]. Druga vrst povijesnih [[regija]] odnosi se na područja prvotno imenovana prema [[narod]]ima ili [[država]]ma koji su vremenom iščezli, a neki od takvih primjera su [[Gutejci|Guteja]], [[Elam]] i [[Urartu]] na zapadnom dijelu zemlje. Od sredine [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]] nadalje regionalizacija se iščitava iz [[satrapija]] (upravnih podjedinica) imenovanih uglavnom prema [[Iranski narodi|iranskim plemenima]]<ref name="IranicaHaftKešvar"/>. U okvirima današnjeg [[Iran]]a to su bili [[Medija]] i [[Atropatena]] na sjeverozapadu, [[Fars|Perzija]] na jugozapadu, [[Karmanija]] i [[Gedrozija]] na jugu, [[Drangijana]], [[Arahozija]] i [[Arija (satrapija)|Arija]] na istoku, [[Partija (pokrajina)|Partija]] na sjeveroistoku, te [[Hirkanija]] na sjeveru.

Daljnji [[Geografija|geografski]] razvoj ovih [[regija]] uvjetovan je evolucijom i(li) seobama [[Iranski narodi|naroda]], usponima i padovima određenih kulturnih odnosno [[Dodatak:Popis povijesnih iranskih glavnih gradova|urbanih žarišta]], te [[Povijest Irana|političkim okolnostima]]. Primjerice, nekadašnja [[Medija]] i [[Atropatena]] danas na etničko-geografskoj osnovi impliciraju regije [[Kurdistan]] odnosno [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] na sjeverozapadu, dok je jugoistočna [[Gedrozija]] isto tako poznata kao [[Beludžistan]]<ref name="IranicaBelIGHE">[[#IranicaBelIGHE|Spooner, Brian (15.7.2010.)]]</ref>. [[Hirkanija]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj obali]] kroz [[Srednji vijek|srednji]] i [[novi vijek]] bila je poznata pod imenima [[Dejlam]] i [[Tabaristan]], a danas se sastoji od [[Mazandaran]]a na istoku i [[Gilan]]a na zapadu. Specifičan primjer u takvom etničko-geografskom kontekstu je drevna [[Drangijana]] (dio [[Arahozija|Arahozije]]) koja danas nosi ime [[Sistan]] prema skitskim [[Saka]]ma, nestalom narodu koji je provalio na to područje još koncem [[Stari vijek|starog vijeka]]. [[Veliki Horasan|Horasan]] danas objedinjuje drevnu [[Arija (satrapija)|Ariju]] i [[Partija (pokrajina)|Partiju]] te je jedna od rijetkih regija čije ime nije etničkog karaktera već označava „zemlju izlazećeg [[Sunce|Sunca]]”. Isto vrijedi i za [[Huzestan]] (drevni [[Elam]]) imenovan prema gradu [[Suza (Iran)|Suzi]], a identični princip se javlja kod brojnih [[Novi vijek|novovjekovnih]] regija odnosno [[Iranske pokrajine|pokrajina]] koje su produkt [[Urbanizacija|urbanizacije]] (npr. [[Isfahanska pokrajina|Isfahanska]], [[Teheranska pokrajina|Teheranska]], itd.). [[Fars|Perzija (Fars)]] i [[Karmanija|Karmanija (Kerman)]] spadaju u regije koje su zadržale isto [[ime]] i ujednačene [[Geografija|geografske]] okvire u odnosu na [[Povijest Irana|povijesne]]. Navedene [[Regija|regije]] su [[Kulturna regija|kulturološko-povijesnog karaktera]] i ne treba ih poistovjećivati sa suvremenim i nerijetko istoimenim [[Iranske pokrajine|iranskim pokrajinama]] koje se često mijenjaju zbog [[Gospodarstvo Irana|ekonomskih]], [[Demografija|demografskih]] i drugih okolnosti. U [[Iran]]u također postoji i niz [[mikroregija]] koje uglavnom gravitiraju [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|većim gradovima]], područjima [[Iranski jezici|iranskih]] i [[Turkijski jezici|turkijskih]] jezičnih podskupina, nekadašnjih [[pleme]]na, itd.

== Politička geografija ==

=== Povijesni kontekst ===
{{glavni|Povijest Irana}}
[[Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{hrv icon}} [[Geografija|Geografsko]] rasprostiranje [[Iran]]a kroz [[Povijest Irana|povijest]] s pripadajućim [[Dodatak:Popis povijesnih iranskih glavnih gradova|političkim žarištima]]]]

[[Politika|Politička]] struktura koja odgovara zapadnom dijelu [[Iranski narodi|Iranskog svijeta]] u povijesnom kontekstu može se u kontinuitetu pratiti najmanje 2500 godina unatrag kada se prvi put [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|oblikuje država]] pod sadašnjim imenom – [[Iran]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. [[Iranska visoravan]] u [[Topografija|topografskom]] smislu omeđena je [[planina]]ma na sjeveru i zapadu odnosno [[pustinja]]ma na istoku i jugu pa je pružala mogućnost [[Centralizacija|centralizacije]], no politička moć [[iran]]skih dinastija značajno je varirala kroz tisuće godine pa su se granice, područja utjecaja i sama politička središta često mijenjali tijekom [[Povijest Irana|povijesti]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Iako [[Iranska visoravan]] približno odgovara etničkim granicama tj. područjima naseljavanja [[Iranski narodi|iranskih naroda]], zahvaljujući usponima određenih [[iran]]skih dinastija područja izravnog političkog utjecaja protezala su se mnogo šire kako u [[Stari vijek|starom]] tako i u [[Srednji vijek|srednjem]] i [[Novi vijek|novom vijeku]]. Tijekom posljednjih tisuću godina veliku političku ulogu odigrale su i [[Turkijski narodi|turkijsko]]-[[Mongoli|mongolske]] invazije koje su rezultirale značajnim povezivanjem naroda [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] sa [[Središnja Azija|Središnjom Azijom]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Svi navedeni čimbenici uvjetovali su vrlo složenim geografsko-političkim strukturama odnosno teritorijalnim podijelama koje su zadržane do današnjeg dana<ref name="Purkamal1971"/>. Današnji [[Iran]] kao [[država]] smatra se odrazom superiornosti [[Iranska kultura|iranske kulture]] nad dinastijama izvornog [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje su dominirale Iranskom visoravni tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ([[Gaznavidi]], [[Seldžuci]])<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 479.-494.</ref>.

Središta političke moći [[Povijest Irana|prvih iranskih država]] smještena su u plodnim [[Kiša|kišovitim]] područjima na zapadu suvremenog [[Iran]]a odnosno u regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] i gorju [[Zagros]]a. Prva takva država bilo je [[Medijsko Carstvo]], a potom je na temelju istog nastalo [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] koje se osvajanjima proširilo daleko izvan [[Iranski narodi|iranskih etničkih okvira]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Nadalje, tijekom vladavine stranih [[Seleukidi|Seleukida]] i domaćih [[Parti|partskih]] [[Arsakidi|Arsakida]] (izvorno iz [[Veliki Horasan|Horasana]]) i [[Perzijanci|perzijskih]] [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]], političkim žarištem bila je plodna [[Mezopotamija]] u kojoj su bile smještene prijestolnice poput [[Seleukija|Seleukije]] i [[Ktezifont]]a. [[Arapi|Arapskim]] osvajanjima sredinom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] [[Iran]] gubi političku individualnost na približno 200 godina tijekom kojih [[Mezopotamija]] s [[Bagdad]]om postaje središtem [[kalifat]]a arapskih [[Abasidi|Abasida]], a istovremeno samostalna iranska politička moć jača u [[Veliki Horasan|Horasanu]] gdje vladaju [[Tahiridi]], [[Safaridi]], [[Samanidi]] i [[Zijaridi]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Navedene [[iran]]ske dinastije teoretski su priznavale vladavinu kalifata zbog njihovog [[Islam|vjerskog]] autoriteta, no zbog geografske izoliranosti i manjkavosti [[Abasidi|abasidske]] centralizacije politički su bile gotovo neovisne. Ovaj razvoj političke situacije kulminirao je tijekom [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeća]] kada [[Iran]] postaje ponovo u potpunosti neovisan pod vodstvom [[Šijiti|šijitske]] dinastije [[Bujidi|Bujida]] koji su ubrzo i zauzeli [[Bagdad]] čime je ostvarena puna kontrola nad [[kalifat]]om<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Ipak, nakon približno stotinu godina na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] iz pravca [[Središnja Azija|Središnje Azije]] provaljuju [[Turkijski narodi|turkijska plemena]] koja pod dinastijama [[Gaznavidi|Gaznavida]] i [[Seldžuci|Seldžuka]] podižu moćna carstva, no središtem političke moći i dalje je ostao sam [[Iran]] s njegovim povijesnim prijestolnicama [[Raj (Iran)|Rajom]], [[Nišapur]]om i [[Isfahan]]om<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>.

Na prijelazu iz [[11. stoljeće|11.]] u [[12. stoljeće]], [[horezm]]ijski šahovi obnovili su [[Horezmijsko Carstvo|iransku državu]] koja se prostirala istočnim dijelom [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] odnosno [[Veliki Horasan|Horasanom]] i [[Transoksanija|Transoksanijom]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, no u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] nastupa razarajuća mongolska invazija. Podjelom kolosalnog [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] nakon [[Džingis-kan]]ove smrti, na području Iranske visoravni osnovano je [[Ilhanidsko Carstvo]] s prijestolnicom u [[Sultanija|Sultaniji]], a njegove granice prostirale su se sve do [[Amu-Darja|Amu-Darje]] i [[Ind]]a na istoku do [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i središnje [[Anatolija|Anatolije]] na zapadu<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. U kasnom [[14. stoljeće|14. stoljeću]] nastaje privremeni raspad na brojne lokalne kneževine, no obnovljeno je pod [[Timur]]om i njegovim sinom [[Ruh-šah Mirza|Ruh-šahom]] prilikom čega središtima političke moći postaju prvo [[Veliki Horasan|Horasan]] i [[Transoksanija]], a potom grad [[Herat]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Ubrzo se raspada i druga [[Timuridsko Carstvo|mongolska dinastija]], pa u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] zapadom [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] dominiraju [[Turkijski narodi|turkijske]] plemenske konfederacije [[Ak Koyunlu]] i [[Kara Koyunlu]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>.

Današnja [[Politika|politička]] struktura [[Iran]]a izravno se temelji na [[Safavidsko Carstvo|carstvu safavidske dinastije]] koja je oko [[1500.]] godine ujedinila [[Iran]] i proglasila [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] državnom religijom. Šijitska [[religija]] u to vrijeme bila je značajnim čimbenikom u jedinstvu zemlje koja je bila u neprestalnim sukobima sa [[Suniti|sunitskim]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] na zapadu i [[Uzbeci]]ma na sjeveroistoku<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Političko žarište [[Safavidsko Carstvo|safavidskog Irana]] prvotno je bilo u sjeverozapadnoj regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]], a religijska središta poput [[Kom]]a, [[Ardabil]]a i [[Mašhad]]a važna za šijitska [[Hodočašće|hodočašća]] nalazila su se u sjevernoj zoni zemlje<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 505.-509.</ref>. Zbog spomenutih vojno-političkih sukoba s Osmanlijama i Uzbecima, žarište političke moći iz strateških se razloga koncem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] premjestilo na središnju os [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] koju čine prijestolnice [[Isfahan]], [[Širaz]] i [[Teheran]], a takva se struktura zadržala sve do današnjeg dana<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>.

=== Državne granice ===
[[Datoteka:Iran main boundaries (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} Karta [[Iran]]a, [[Državna granica|graničnih]] država i vodenih površina<br><small>''(sivim okvirima istaknute su nadolazeće detaljnije karte)''</small>]]

Današnje [[Državna granica|državne granice]] [[Iran]]a uglavnom su plodom stoljetnih sukoba s trima [[Novi vijek|novovjekovnim]] supersilama: [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] na sjeveru, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskim Carstvom]] na zapadu, te [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]] na jugu i istoku<ref>[[#Saleh1986|Saleh, G. H. Mirza (1986.)]], I., str. 270.-276.</ref>. Zahvaljujući tisućljetnoj [[Perzijsko Carstvo|imperijalnoj tradiciji]] povijesne granice [[Iran]]a obuhvaćale su velike dijelove [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] odnosno [[Središnja Azija|Središnje Azije]] pa i šire, a njihov se razvoj relevantan za današnje stanje u kontinuitetu može pratiti od [[1500.]] godine. Tijekom vladavine novovjekovnih [[iran]]skih dinastija [[Safavidsko Carstvo|Safavida]] i [[Afšaridsko Carstvo|Afšarida]], [[državni teritorij]] prostirao se preko svih današnjih [[Državna granica|granica]]. Prva važnija oblikovanja istih javljaju se na zapadu kroz [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeće]] kada na iranski teritorij djelomično prodiru [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a unutranji dinastijski sukobi s lokalnim [[Paštunci|paštunskim]] dinastijama početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] doveli su i do raspada istočnog dijela carstva odnosno osnutka samostalnog [[Afganistan]]a. Istovremeno, na sjeverozapadu i sjeveroistoku počinje nadirati i [[Rusko Carstvo]], dok se sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] na političkoj sceni pojavljuje i [[Britanski imperij]] koji na jugoistoku prisvaja [[Beludži|beludžijske]] kneževine. Iako je [[Iran]] uspio očuvati nezavisnost kroz brojne ratove na svim stranama, granice su podvrgnute značajnim promjenama<ref name="IranicaGeoIVCart"/> i izgubio je približno polovicu teritorija koje je posjedovao početkom [[Novi vijek|novog vijeka]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Britanci su prisvojili i osmanlijsku [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] na jugozapadu pa se privremeno (uz [[Afganistan]] i [[Turska|Tursku]]) našao uklješten između [[SSSR|Sovjetskog saveza]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], a raspadom potonjeg dobio je granice s [[Irak]]om i [[Pakistan]]om. Kopnene državne granice u konačnici su se oblikovale nakon raspada [[SSSR]]-a čime su novim susjednim državama postali i [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], te [[Turkmenistan]].

Osim kopnenih, [[Iran]] ima i pomorske granice u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] na sjeveru odnosno [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] na jugu. S obzirom da nikada kroz [[Povijest Irana|povijest]] nije imao snažnu [[Iranska ratna mornarica|mornaricu]]<ref>[[#ChubinZabih1974|Chubin, Shahram; Zabih, Sepehr (1974.)]], str. 193.</ref>, [[Iran]] se u [[Novi vijek|novom vijeku]] teško nosio s [[Kolonijalizam|kolonijalnim]] silama ([[Nizozemska]], [[Portugal]], [[UK|Britanija]]) u Perzijskom zaljevu odnosno [[Rusija|Rusijom]] u Kaspijskom jezeru<ref name="IranicaBorIIRus">[[#IranicaBorIIRus|Planhol, Xavier (de) (15.12.1989.)]]</ref>, a početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dijelio je pomorsku granicu isključivo s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]] i [[SSSR|Sovjetskim savezom]]. Osamostaljenjem [[Arapi|arapskih]] država uz južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] dobio je nove granice s [[Irak]]om, [[Kuvajt]]om, [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], [[Bahrein]]om, [[Katar]]om, [[UAE|Emiratima]] i [[Oman]]om, a raspadom [[SSSR]]-a i s [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]].

[[Iran]]ski granični sporovi uglavnom su [[Pomorstvo|pomorskog]] karaktera i uključuju korito [[Arvand-Rud]]a kojeg dijeli s [[Irak]]om, otoke [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] pod iranskom kontrolom koje potražuju [[UAE|Emirati]], te koncept definiranja graničnih zona u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] u kojem se spori s bivšim [[SSSR|sovjetskim]] republikama. 

{|
|- bgcolor="#dddddd"
!colspan=6|<big>Iranske kopnene granice

|- bgcolor="#dddddd"
!width=120px|Država:<br><small>([[Zapad|W]]→[[Sjever|N]]→[[Istok|E]])</small>
!width=40px|Duljina:<br><small>([[km]])</small>
!colspan=2 width=350px|Prirodne granice:<br><small>([[Sjever|N]]→[[Jug|S]] / [[Istok|E]]→[[Zapad|W]])</small>
!colspan=2 width=350px|Kronologija razgraničenja:<br><small>(Sporazumi, mirovni ugovori, arbitraže i protokoli)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|I|IRK}} [[#Granica s Irakom|Irak]]
|align="right"| <tt>1609</tt>
|colspan=2|<small>[[Kuh-e Darvanag|Darvanag]], [[Čekah Dar]], [[Kuh-e Hadži Ibrahim|Hadži Ibrahim]], [[Dijala]], [[Kuh-e Bambu|Bambu]], [[Alvand]], [[Kanga Duš]], [[Kuh-e Kulak|Kulak]],<br>[[Arvand-Rud]]</small>
|rowspan=2|<small>[[Amazijski sporazum|Amazija (1555.)]], [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbul (1590.)]],<br>[[Zuhapski sporazum|Zuhab (1639.)]], [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbul (1724.)]],<br>[[Erzurumski sporazum (1823.)|Erzurum (1823.)]], [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurum (1847.)]]</small>
|<small>[[Teheranski protokol (1911.)|Teheran (1911.)]], [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbul (1913.)]], [[Sadabadski pakt|Sadabad (1937.)]],<br>[[Alžirski sporazum (1975.)|Alžir (1975.)]], UNSCR 598 (1988.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|T|TUR}} [[#Granica s Turskom|Turska]]
|align="right"| <tt>511</tt>
|colspan=2|<small>[[Ararat]], [[Zijarat]], [[Kuh-e Guni|Guni]], [[Er Daglari]], [[Kuh-e Kala|Kala]], [[Kuh-e Gir Buran|Gir Buran]], [[Sarıova Dağı|Sarıova]], [[Dag Haravol|Haravol]], [[Doganli Daglari]],<br>[[Kumru Tape]], [[Kuh-e Nuč|Nuč]], [[Kuh-e Girbaran|Girbaran]], [[Aladar Dag|Aladar]], [[Kuh-e Zarine|Zarine]], [[Kuh-e Benar|Benar]], [[Dag Dalapar|Dalapar]], [[Kuh-e Deravining|Deravining]]</small>
|<small>[[Berlinski sporazum (1878.)|Berlin (1878.)]], [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbul (1913.)]], sporazum (1929.),<br>sporazum (1932.), [[Sadabadski pakt|Sadabad (1937.)]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|A|ARM}} [[#Granice s Armenijom i Azerbajdžanom|Armenija]]
|align="right"| <tt>48</tt>
|colspan=2|<small>[[Aras]]</small>
|colspan=2 rowspan=2|<small>[[Sporazum iz Sankt Peterburga (1723.)|Sankt Peterburg (1723.)]], [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbul (1724.)]], [[Sporazum iz Rašta|Rašt (1732.)]], [[Sporazum iz Gandže|Gandža (1735.)]],<br>[[Golestanski sporazum|Golestan (1813.)]], [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčaj (1828.)]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|A|AZE}} [[#Granice s Armenijom i Azerbajdžanom|Azerbajdžan]]
|align="right"| <tt>759</tt>
|colspan=2|<small>[[Astaračaj]], [[Tališinsko visočje]], [[Bolgarčaj]], [[Balha]], [[Aras]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|T|TKM}} [[#Granica s Turkmenistanom|Turkmenistan]]
|align="right"| <tt>1205</tt>
|rowspan=2|<small>[[Harirud]]</small>
|<small>[[Iransko-turkmenska brana prijateljstva|J. prijateljstva]], [[Kopet-Dag]], [[Sumbar]], [[Atrak]]</small>
|colspan=2|<small>[[Teheranski sporazum (1881.)|Teheran (1881.)]], tajni sporazum (1883.), MacLean (1891.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|A|AFG}} [[#Granica s Afganistanom|Afganistan]]
|align="right"| <tt>945</tt>
|<small>[[Kal-e Šurab|Šurab]], [[Kuh-e Korban|Korban]], [[Dašt-e Haštadan|Haštadan]], [[Kuh-e Šamtig|Šamtig]], [[Rud-e Sargardan|Sargardan]], [[Namakzar]], [[Šekaste-je Čah-Tam|Čah-Tam]],<br>[[Petergan]], [[Kuh-e Kurigan|Kurigan]], [[Siahkuh]], [[Hamun-e Sabari|J. Sabari]], [[Helmand]], [[Kuh-e Malek Siah|Malek Siah]]</small>
|colspan=2|<small>[[Pariški sporazum (1857.)|Pariz (1857.)]], Goldsmid (1872.), McMahon (1905.), MacLean (1891.),<br>Altaj (1935.), komisija (1951.), sporazum (1973.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|P|PAK}} [[#Granica s Pakistanom|Pakistan]]
|align="right"| <tt>978</tt>
|colspan=2|<small>[[Kuh-e Malek Siah|Malek Siah]], [[Kače (planina)|Kače]], [[Taftan (rijeka)|Taftan]], [[Kuh-e Siahan|Siahan]], [[Nahang (rijeka)|Nahang]], [[Gvadarski zaljev]]</small>
|colspan=2|<small>Goldsmid (1871.), Holdich (1895. – 1905.), sporazum (1948.)</small>
|}
{|
|- bgcolor="#dddddd"
!colspan=6|<big>Iranske pomorske granice

|- bgcolor="#dddddd"
!width=165px|Država:<br><small>([[Zapad|W]]→[[Istok|E]])</small>
!width=175px|Vodena površina:<br><small>([[more]] / [[jezero]])</small>
!width=175px|Vrsta:<br><small>([[Teritorijalno more|T. m.]] / [[Epikontinentalni pojas|E. p.]])</small>
!width=125px|Status:
!colspan=2 width=300px|Kronologija razgraničenja:<br><small>(Sporazumi, mirovni ugovori, arbitraže i protokoli)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|A|AZE}} [[#Obala i pomorske granice|Azerbajdžan]]
|align="center" rowspan=2| [[Kaspijsko jezero]]
|align="center" rowspan=3| teritorijalno-epikontinentalna 
|align="center" rowspan=3| <font color=red>Neriješen</font>
|rowspan=2 colspan=2|<small>Ugovor o prijateljstvu (1921.), Pomorsko-trgovački sporazum (1935.),<br>Pomorsko-granični sporazum (1957.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|T|TKM}} [[#Obala i pomorske granice|Turkmenistan]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|I|IRK}} [[#Obala i pomorske granice|Irak]]
|align="center" rowspan=5| [[Perzijski zaljev]]
|colspan=2|<small>''Nema''</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|K|KUV}} [[#Obala i pomorske granice|Kuvajt]]
|align="center" rowspan=5| epikontinentalna
|align="center"| <font color=grey>Neratificiran</font>
|colspan=2|<small>Sporazum (1970.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|S|SAU}} [[#Obala i pomorske granice|Saudijska Arabija]]
|align="center" rowspan=3| <font color=green>Riješen</font>
|colspan=2|<small>Sporazum (1968.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|B|BHR}} [[#Obala i pomorske granice|Bahrein]]
|rowspan=3|<small>Sporazum s<br>Britanijom (1965.)</small>
|<small>Sporazum (1971.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| [[Slika:Flag of Qatar.svg|24px]] [[#Obala i pomorske granice|Katar]]
|<small>Sporazum (1971.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|U|UAE}} [[#Obala i pomorske granice|UAE]] 
|align="center" rowspan=2| [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]]
|align="center"| <font color=red>Neriješen</font>
|<small>Sporazum s emiratom Dubai (1974.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|O|OMA}} [[#Obala i pomorske granice|Oman]] 
|align="center" rowspan=2| teritorijalno-epikontinentalna
|align="center" rowspan=2| <font color=green>Riješen</font>
|colspan=2|<small>Sporazum (1975.), sporazum (2000.)</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="left"| {{ZD|P|PAK}} [[#Obala i pomorske granice|Pakistan]] 
|align="center"| [[Omanski zaljev]]
|colspan=2|<small>Sporazum (2000.)</small>
|}

<div id="Granica s Afganistanom"></div>'''Granica s Afganistanom'''
[[Datoteka:Iran-Afghan border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko-[[afganistan]]ska granica]]

Granica između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a proteže se uglavnom u smjeru [[sjever]]-[[jug]] dužinom od 945 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> i dijeli [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]], a izvorno je nastala u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]<ref>Vidi:<br>• [[#Malhotra1982|Malhotra, Ravi Inder (1982.)]], str. 2.<br>• [[#Prescott1975|Prescott, John Robert Victor (1975.)]], str. 99.-211. i 238.-241.</ref> prilikom raspada [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] [[Iran]]a na dva nova i sukobljena carstva: [[Kadžarsko Carstvo|kadžarsko]] na zapadu i [[Duranijsko Carstvo|duranijsko]] na istoku<ref name="IranicaBorIIIAfg">[[#IranicaBorIIIAfg|Balland, Daniel (15.12.1989.)]]</ref>. Nakon desetljeća kolebanja uzrokovanih oružanim sukobima, granica se stabilizirala nakon što je [[27. svibnja]] [[1863.]] kabulski amir [[Dost Muhamed-han]] zauzeo [[Herat]]<ref>[[#Champagne1981|Champagne, David C. (1981.)]]</ref>. Granični sukobi od tada prestaju, no proces detaljnog razgraničenja trajao je relativno dugo vremena ([[1872.]] – [[1935.]]) i odvijao se u tri faze koje odgovaraju različitim dijelovima granice<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Za rješavanje graničnih sporova [[Iran]] i [[Afganistan]] pozvali su neutralne komisije za [[Arbitraža|arbitražu]] koje su se sastojale prvo od [[UK|Britanaca]], potom [[Amerika|američkih]] država, te konačno [[Turska|Turaka]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

Nužnost hitnog razgraničenja prvo se pojavila u [[Sistan]]u, južnoj regiji odnosno zatvorenom [[slijev]]u od 90.000 [[km²]] koji obuhvaća [[ušće]] [[Helmand]]a i nekoliko manje važnih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]<ref>[[#Tavakoli1948|Tavakoli, Ahmad (1948.)]]</ref>. Zbog relativno plodnog [[Tlo|tla]] radi se o jedinom gušće naseljenom području na [[iran]]sko-[[afganistan]]skoj granici, a smatra ga se i od velike strateške važnosti<ref>[[#Greaves1986|Greaves, Ross L. (1986.)]], str. 90.-102.</ref>. Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] politička situacija oko ovog dijela granice bila je vrlo turbulentna s obzirom da su se [[Teheran]] i [[Kabul]] borili za naklonost lokalnih [[pleme]]nskih vođa<ref>[[#Yapp1980b|Yapp, Malcolm E. (1980.)]], str. 163.</ref>. Nakon anarhije koja je zavladala nakon smrti [[Dost Muhamed-han]]a ([[1863.]]), Iranci su prodrli dublje u regiju i uspješno uspostavili uporište na desnoj obali [[Helmand]]a, a [[1865.]] zauzeli su i [[Nad-e Ali]]<ref>[[#Gopalakrishnan1982|Gopalakrishnan, Rajaneesh (1982.)]], III., 93.</ref>. Nakon što je tri godine kasnije Afganistanom zavladao [[Šer Ali-han]], [[iran]]ski vladar [[Nasrudin-šah]] bio je pod političkim pritiskom i zatražio je [[UK|britansku]] arbitražu u skladu s odredbama 6. članka [[Pariški sporazum (1857.)|Pariškog sporazuma]] iz [[1857.]] prema kojem se [[UK|Britanija]] obavezala na „prijateljsku pomoć u svim pitanjima između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a“<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Ubrzo je sastavljena Sistanska arbitražna komisija koja se sastojala od četiri britanska časnika pod vodstvom [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]], pukovnika koji je [[1871.]] dovršio razgraničavanje [[Iran]]a i kneževine [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="Goldsmid1876.I142224">[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 142.-224.</ref>. Goldsmid je posjetio [[Sistan]] u veljači [[1872.]]<ref name="Goldsmid1876.I225414">[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 225.-414.</ref> i nakon 40-ak dana provedene [[Arbitraža|arbitraže]] na terenu vratio se u [[Teheran]] odakle je u kolovozu iste godine obznanio rezultate<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Donji tok [[Helmand]]a, od brane [[Kuhak (Sistan)|Kuhak]] (ili [[Perzijski jezik|perz.]] ''Band-e Sistan'') do [[Močvara|močvarnog]] ušća [[Hamun-e Puzak]]a, određen je kao granica „unutarnjeg“ (zapadnog) Sistana koji je pripao [[Iran]]u odnosno „vanjskog“ (istočnog) Sistana koji je pripao [[Afganistan]]u<ref name="Goldsmid1876.I225414"/>. Od navedenih dvaju točaka granica prati jednostavnu ravnu liniju prema dvama istaknutim vrhovima u gorju koji razdvaja [[Sistan]] od [[Dašt-e Lut]]a: [[Siahkuh]] (ili Kuh-e Narahu; 1278 m) na sjeveru i [[Kuh-e Malek Siah]] (1643 m) na jugu<ref name="Goldsmid1876.I225414"/>. Potonji planinski vrh u Afganistanu jedna je od njegovih točaka najbližih [[More|moru]] (oko 510 km od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] i [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]])<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Britanskom [[Arbitraža|arbitražom]] teoretski je bilo definirano približno 300 [[km]] granica, no razgraničenje nije odmah provedeno u praksi. Naime, zbog početnog [[Šer Ali-han]]ovog odbijanja ratificiranja sporazuma smatra se da je [[Frederic John Goldsmid|Goldsmid]] pogodovao [[Iran]]u na uštrb [[Afganistan]]a, no u listopadu [[1873.]] godine afganistanski je vladar primio 1,5 milijuna [[rupija]] odštete i ipak uvažio arbitražu<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

[[Frederic John Goldsmid|Goldsmidova]] arbitraža ubrzo se pokazala vrlo neprimjerenom posebice glede lokacija odabranih za granične biljege što se tumači na različite načine; jedni tvrde da su pogrješke plodom puke slučajnosti odnosno [[UK|britanskog]] nepoznavanja terena<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, a drugi da su tim činom namjerno pokušali stvoriti regionalne tenzije kako bi mogli projicirati vlastite interese<ref>[[#Abidi1977|Abidi, Aqil Hyder Hasan (1977.)]], str. 357.-378.</ref>. Jedan od podataka koji potkrijepljuje potonji argument su i nejasno definirana prava o vodoopskrbi<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Spomenute lokacije odabrane za granične biljege bile su vrlo nestabilne s obzirom da se nalaze ili uz prošireni riječni tok tipičan za nizinu [[Riječna delta|delte]] ili na promjenjivoj [[Obala|obali]] obližnjeg jezera koja se značajno mijenja ovisno o [[Godišnja doba|sezoni]] odnosno godini<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Uzimajući u obzir i sporna pitanja o korištenju [[Helmand]]ovih voda (posebno u [[Suša|sušnim]] razdobljima), arbitražne odluke otvarale su mogućnost ozbiljnog graničnog sukoba dviju država<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

Godine [[1896.]] velika je [[poplava]] rezultirala pomicanjem glavnog riječnog korita [[Helmand]]ove delte od istočnog ogranka [[Sihsar]]a do [[Rud-e Parijan]]a, starog kanala za [[navodnjavanje]]. On se nalazi duboko na zapadu odnosno u potpunosti na [[iran]]skom teritoriju što je prijetilo onemogućavanjem navodnjavanja u [[afganistan]]skom dijelu [[Sistan]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. U početku su lokalne vlasti riješile problem obostranim sporazumom koji je uključivao podizanje zemljane [[Brana|brane]] na Rud-e Parijanu što je omogućilo obnovu korita u Sihsaru<ref>[[#Gopalakrishnan1982|Gopalakrishnan, Rajaneesh (1982.)]], III., 96.</ref>, no [[1902.]] izbila je velika [[suša]] pa je nedostatak zaliha [[Voda|vode]] doveo do zategnutih odnosa između iranskog i afganistanskog stanovništva u Sistanu, a zabilježeni su i oružani okršaji<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. [[UK|Britanci]] su potom ponovo pozvani da provedu [[Arbitraža|arbitražu]] i precizno definiraju državne granice u [[Porječje|porječju]] [[Helmand]]a, pa je sazvana tzv. „Sistanska granična komisija“ pod vodstvom pukovnika [[Henry McMahon|A. H. McMahona]] koji je bio dobro upoznat s južnim granicama [[Afganistan]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Komisija je istraživala teren pune dvije godine, od veljače [[1903.]] do travnja [[1905.]] godine<ref>Vidi:<br>• [[#Ward1906a|Ward, Thomas Robert John (1906.)]], Irrigation Report<br>• [[#Ward1906b|Ward, Thomas Robert John (1906.)]], Revenue Report</ref>. Unatoč [[iran]]skim potraživanjima dijela [[Sistan]]a koji je [[1872.]] bio dodijeljen [[Afganistan]]u, komisija se odlučila držati smjernica [[Frederic John Goldsmid|Goldsmidove]] arbitraže odnosno poboljšati definicije starih granica<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Primjerice, granica koja je prvotno postavljena koritom [[Sihsar]]a nakon što je presušen redefinirana je nizom od 89 okolnih brežuljaka s obje strane (desne afganistanske; lijeve iranske). Konačno, nakon pedantnih istraživanja koja i danas predstavljaju primarni dokumentacijski izvor<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, komisija je dodijelila [[Iran]]u trećinu [[Helmand]]ovog toka kod njegovog ušća u [[Sistan]] i proglasila dvije države jednako nadležnima za korištenje zaliha [[Voda|vode]] odnosno [[navodnjavanje]], bez obzira na daljnje moguće izmjene [[Rijeka (vodotok)|riječnih korita]]<ref>[[#McMahon1906|McMahon, Arthur Henry (1906.)]], str. 209.-228. i 333.-352.</ref>.

Nove [[Arbitraža|arbitražne]] mjere ipak nisu u potpunosti spriječile izbijanje novih graničnih sporova, posebice nakon [[afganistan]]skog velikog projekta za [[navodnjavanje]] srednjim tokom [[Helmand]]a iz [[1946.]] koji je ugrozio vodoopskrbu u cijelom [[Sistan]]u<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Nakon neuspjeha bilateralnih pregovora, godine [[1951.]] sazvana je trojna „Komisija Helmandove delte“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Komisjun-e Delta-je Helmand'') s članovima iz [[Čile]]a, [[Kanada|Kanade]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Prema odlukama ove komisije [[Afganistan]] je bio dužan isporučiti [[Iran]]u određenu količinu [[Voda|vode]] propisanu prema [[Mjesec (period)|mjesecima]] (min. 1.98 m³/s u [[Rujan|rujnu]], maks. 66.12 m³/s u [[Veljača|veljači]]; prosječno 22 [[m³/s]] godišnje)<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Afganistan je prihvatio arbitražu, no [[Iran]] ju je odbacio tražeći veće ustupke. Spor se nastavio sljedeća dva desetljeća, a kulminirao je nakon velike [[Suša|suše]] iz [[1971.]] godine. Međutim, ovaj put strasti su se brzo smirile pa je [[13. ožujka]] [[1973.]] u prijateljskoj atmosferi donešen „Afganistansko-iranski sporazum o Helmandu“. Njime se Afganistan obavezao prepustiti nešto veći dio [[Helmand]]ovih voda Iranu (prosječno 26 [[m³/s]] godišnje)<ref>[[#AIHelmand1972|Afghan MOIC (1972.)]]</ref>, a u slučaju zabilježenog pada riječnog [[vodostaj]]a iznad vodospremnika [[Hidroelektrana Kajakai|Kajakai]] obje su strane bile dužne na proporcionalni ustupak [[Voda|vode]] drugoj<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Ratifikacija sporazuma odgođena je padom [[afganistan]]ske [[Barakzai (dinastija)|monarhije]] u srpnju iste godine kada je pokrenuta i agresivna politička [[kampanja]] protiv „prodaje“ [[Helmand]]a. Ipak, sporazum je naposljetku potpisan [[5. lipnja]] [[1977.]] u [[Teheran]]u čime je stoljetni granični spor okončan<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

Razgraničavanje ostalih dijelova [[iran]]sko-[[afganistan]]ske državne granice potaknulo je niz manjih sporova što se prvenstveno odnosi na područja koja nisu bila trajno naseljena već su služila kao [[Zima|zimski]] pašnjaci [[nomad]]skim plemenima<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Zbog ništavne [[Gospodarstvo Irana|gospodarske]] vrijednosti, područja su često provokativno nazivana „Ravnicom tuge“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''[[Dašt-e Navmed]]'')<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

[[Datoteka:Jam Qasr Zarafshan.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Rijeka [[Harirud]] čini prirodnu [[iran]]sku granicu s [[Afganistan]]om i [[Turkmenistan]]om]]

[[Dašt-e Haštadan]], okrug nazvan prema navodnim ostacima 80 [[kanat]]a koji se nalazi južno od riječnog zavoja [[Harirud]]a, podijeljen je između dvije zemlje u prosincu [[1889.]] temeljem [[Arbitraža|arbitraže]] koju je proveo general bojnik C. S. MacLean, britanski [[veleposlanik]] u [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Sistan]]u<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Tijekom [[1890.]] i [[1891.]] godine MacLean je dao podići 39 graničnih kolaca uzduž 66 km<ref>[[#USDOS2061961|State Department (20.6.1961.)]], str. 2.</ref>. Ovaj potez brzo je popraćen stvaranjem malih i stalno naseljenih [[oaza]] s obje strane granice, posebice na [[iran]]skoj<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Krivudavi tok na sjevernom dijelu [[Harirud]]a predstavlja jednu od najstabilnijih i najmanje spornih [[Državna granica|državnih granica]] u široj regiji, no ujedno je i jedna od najpustijih s obzirom da ne postoji niti jedan [[most]] duž 157 [[km]] tog graničnog dijela<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

Središnji dijelovi granice između [[Dašt-e Haštadan|Haštadana]] i [[Sistan]]a bili su nenaseljeni dugo vremena, no ipak je zabilježeno niz povremenih političkih sporova koji su u lipnju [[1928.]] rezultirali odlukom dviju država da potpišu novi sporazum o [[Arbitraža|arbitraži]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Za neutralnog posrednika odabrana je [[Turska]], država s kojom su [[Iran]] i [[Afganistan]] bili u dobrim odnosima. Između listopada [[1934.]] i svibnja [[1935.]] godine, turski general Fahredin Altaj iscrtao je više od 400 km granica i potom odredio podizanje 48 graničnih kolaca<ref>[[#USDOS2061961|State Department (20.6.1961.)]], str. 3.</ref>. Kasnije je [[turska]] komisija dala podići još pet kolaca na lijevoj obali [[Harirud]]a s ciljem dopunjavanja onih koje je 45 godina ranije dao postaviti MacLean. Ovim činom razgraničenje [[Iran]]a i [[Afganistan]]a u potpunosti je završeno<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>.

U [[Gospodarstvo Irana|gospodarskom]] smislu [[iran]]sko-[[afganistan]]ska granica od manjeg je značaja za obje zemlje<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, a jedini granični prijelaz do [[2000-ih]] otvoren za trgovinu nalazio se između gradića [[Tajbad]]a (Iran) i [[Islam-Kala|Islam-Kale]] (bivši Kafir-Kala, Afganistan) tj. 120 km zapadno od afganistanskog [[Herat]]a, 32 km od iranskog [[Jusufabad]]a odnosno 250 km od [[Mašhad]]a. S obzirom da su cijene u [[Iran]]u neusporedivo veće nego u [[Afganistan]]u, uzduž granice česta pojava je krijumčarenje [[Stoka|stoke]]. Prema iransko-afganistanskom trgovačkom sporazumu iz [[1960.]] godine, kamioni iz obje zemlje imaju dozvolu za prometovanje između [[Herat]]a i [[Mašhad]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. U cilju da se [[Afganistan]]u nadoknade ustupci definirani ugovorom o upravljanju [[Helmand]]ovim vodama iz [[1973.]] godine, trgovački sporazum je proširen na čitavu cestovnu mrežu između dviju zemalja i [[Iran]] mu je osigurao korištenje svojih [[luka]] uz [[otvoreno more]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Međutim, zbog nerazvijene [[promet]]ne mreže u [[Afganistan]]u ovaj gospodarski potez nije zaživio pa se veći dio afganistanske [[Roba|robe]] nastavio izvoziti preko relativno dostupnijeg [[Karači]]ja u [[Pakistan]]u odnosno [[Turkmenistan]]a na sjeveru<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Godine [[2004.]] otvoren je i drugi granični prijelaz između iranskog sela [[Milak (Iran)|Milak]] i afganistanskog grada [[Zarandž]]a<ref>[[#RMTO|RMTO: Road & transportation (2011.)]]</ref>, a [[2010.]] najavljeno je da će [[iran]]ska vlada će financirati projekt [[željeznice]] koja će [[Teheran]] preko [[Mašhad]]a spojiti s [[Haf]]om i [[Herat]]om<ref>[[#Reuters1742010|Reuters (17.4.2010.)]]</ref>. Najveći iranski sigurosni problemi na ovoj granici tijekom [[2000-ih]] bili su priljev stotina tisuća afganistanskih [[izbjeglica]] koji su bježali pred [[Rat u Afganistanu 2001.-|američkim napadom]], te borba protiv krijumčarenja afganistanskog [[heroin]]a prilikom čega je stradalo na tisuće [[Oružane snage Irana|iranskih vojnika]]<ref>[[#PressTV7122011|PressTV (7.12.2011.)]]</ref>.

<div id="Granice s Armenijom i Azerbajdžanom"></div>'''Granice s Armenijom i Azerbajdžanom'''
[[Datoteka:Iran-Armenian-Azeri border (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{hrv icon}} Granice [[Iran]]a s [[Armenija|Armenijom]] i [[Azerbajdžan]]om]]

[[Iran]]ska granica s [[Armenija|Armenijom]] (48 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) i [[Azerbajdžan]]om (759 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) u fizičkom smislu proteže se u smjeru [[istok]]-[[zapad]] i sastoji se od tri dijela koji su redom najkraći među državnim granicama Irana: istočnog dijela granice s Azerbajdžanom, središnjeg s Armenijom, te zapadnog s azerbajdžanskom enklavom [[Nahčivan]] (179 [[km]]). Ove se granice kako iz fizičke tako i iz povijesne perspektive mogu sagledati kao cjelina s obzirom da su plodom stoljetnih [[Iransko-ruski ratovi|iransko-ruskih sukoba]] u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] koji su započeli još [[1556.]] prilikom [[Rusko Carstvo|ruskog]] prodora u grad [[Astrahan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Haštarhan'') na sjevernoj [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Prva [[Iransko-ruski rat (1722.-1723.)|ruska provala]] na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] i sjeverni [[Iran]] uzrokovana je padom [[Safavidsko Carstvo|safavidske dinastije]] odnosno invazijom [[Paštunci|paštunskih]] [[Hotakijsko Carstvo|Hotakija]] s istoka<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[1722.]] trupe [[Petar Veliki|Petra Velikog]] okupirale su [[Derbent]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Darband''), a potom u studenom iste godine na poziv namjesnika iz [[Rašt]]a ugroženog paštunskim napadima uspostavljaju vojno uporište u tom gradu. U svibnju [[1723.]] u potpunosti je zauzeta cijela pokrajina<ref>[[#Rabino1917|Rabino, Hyacinth Louis (1917.)]], str. 465.</ref>, a dva mjeseca kasnije okupiran je i [[Baku]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Badkuba'') s ciljem da osiguranja kopnenih komunikacija<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranski šah [[Tahmasb II.]] [[23. rujna]] [[1723.]] bio je prisiljen sklopiti [[Sporazum iz Sankt Peterburga (1723.)|sporazum]] kojim je [[Rusko Carstvo|Rusima]] predao gradove [[Derbent]], [[Baku]] i [[Astarabad]], te [[Gilan]] i [[Mazandaran]]<ref>[[#Hanway1762|Hanway, Jonas (1762.)]], II., str. 262.</ref>. Potonje dvije [[Iranske pokrajine|pokrajine]] zapravo nisu bile djelotvorno okupirane s obzirom da Rusi nisu napredovali iza [[Lahijan]]a koji je bio zauzet od [[1725.]] godine<ref>[[#Hanway1762|Hanway, Jonas (1762.)]], II., str. 308.</ref>, no [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbulski sporazum]] između Rusa i Osmanlija iz [[1724.]] ipak je uspostavio smjernice za podjelu sjeverozapadnog [[Iran]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Njime su zapadne pokrajine uključujući [[Dagestan]] i sjeverni [[Širvan]] pripali [[Osmansko Carstvo|Osmanskom]], a sjeverne pokrajine uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ubrzo moć [[Iran]]a ponovno raste pod [[Afšaridsko Carstvo|afšaridskim]] vladarom [[Nader-šah]]om koji Osmanlije i Ruse prisiljava na teritorijalne ustupke. [[Rusi]] se sukladno [[Sporazum iz Rašta|sporazumu]] iz [[Rašt]]a ([[1732.]]) prvo povlače iz osvojenog [[Astarabad]]a i [[Mazandaran]]a, potom iz [[Gilan]]a i [[Tališinsko visočje|Tališ]]a, te konačno prema [[Sporazum iz Gandže|sporazumu]] iz [[Gäncä|Gandže]] ([[Ruski jezik|rus.]] ''Elizavetpol'') i iz [[Baku]]a i [[Derbent]]a<ref>[[#Gukasov1916|Gukasov, G. I. (1916.)]], str. 33.</ref>.

Konac [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obilježava uspostava stalne [[Rusko Carstvo|ruske]] prisutnosti na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Nakon što je ponovo oslabila [[iran]]ska središnja vlast pod [[Zandijsko Carstvo|zandijskom dinastijom]], podređena [[Gruzija]] je [[1781.]] sklopila sporazum s Rusijom u cilju da izbjegne velike iranske [[porez]]ne namete. Novi [[iran]]ski vladar [[Muhamed-han Kadžar]] odgovorio je na taj potez invazijom Gruzije i zauzimanjem [[Tbilisi]]ja, no to je izazvalo novu intervenciju [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koje je ponovo zauzelo gradove [[Derbent]] i [[Baku]] odnosno [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu do Mogana<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] nastavio je s ekspanzionističkom politikom pa je prilikom proglasa [[21. rujna]] [[1801.]] pripojio [[Gruzija|Gruziju]] čime su započeli novi problemi razgraničenju dvaju carstava, a okončani su tek nakon [[Iransko-ruski rat (1804.—1813.)|devetogodišnjeg rata]] ([[1804.]] – [[1813.]]). Prema [[Golestanski sporazum|Golestanskom sporazumu]] sklopljenom u listopadu [[1813.]] Rusiji su pripali [[Širvan]], [[Karabag]] i veći dijelovi [[mogan]]skih stepa<ref>Vidi:<br>• [[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], I., str. 195.-197.<br>• [[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 332.-335.</ref>, čime je državna granica po prvi put je precizno definirana<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Sljedećih dvanaest godina nižu se granični incidenti koji su rezultirali novim [[Iransko-ruski rat (1826.-1828.)|Iransko-ruskim ratom]] ([[1826.]] – [[1828.]]) odnosno sklapanjem [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčajskog sporazuma]] u veljači [[1828.]] godine<ref>Vidi:<br>• [[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], I., str. 231.-237.<br>• [[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 336.-341.</ref>. Novim sporazumom [[Rusko Carstvo|Rusija]] je dodatno pripojila kneževine [[Erevan (kneževina)|Erevan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Iravan''), [[Nahčivan (kneževina)|Nahčivan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Nahdžavan'') i [[Tališ (kneževina)|Tališ]] čime je granica dodatno pomaknuta prema jugu. Njen zapadni dio zapravo je od početka bio dobro utvrđenom bojišnicom sastavljenom od topografskih i hidrografskih elemenata koji su služili kao prirodne zapreke ruskim prodorima<ref name="IranicaBorIIRus"/>, a među takvima se najviše ističu rijeke [[Aras]] i [[Balha]], dok su to na istočnom dijelu obronci planine [[Tališinsko visočje|Tališ]]a i donji tok [[Astaračaj]]a na [[Kaspijsko jezero|kaspijskim]] padinama<ref name="IranicaBorIIRus"/>.

Ove prirodne granice prilično su precizno dijelile moganske [[stepe]] na [[iran]]ski i [[Rusko Carstvo|ruski]] dio, no granične probleme stvarali su učestali prelasci [[nomad]]skih [[pleme]]na, osobito [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[Šahseven|Šahsevena]] na zimskim [[Pašnjak|pašnjacima]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranske vlasti nerijetko nisu oklijevale goniti ih i na [[Rusko Carstvo|ruskom teritoriju]] što je vodilo i prigovorima na službenoj razini. [[Rusi]] su ovaj problem početkom pokušali riješiti na način da je određenim plemenima iz [[Iran]]a zabranjen prijelaz granice<ref>Vidi:<br>• [[#Radde1886|Radde, Gustav (1886.)]], str. 432.<br>• [[#Schweizer1970|Schweizer, Günther (1970.)]], str. 107.</ref>, neka su deportirana iz Rusije u okolicu [[Urmija|Urmije]], a s [[Iran]]om je dogovoren proces uklanjanja problematičnih [[pleme]]na s graničnog područja<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Unatoč službenim dogovorima, neka plemena nastavljala su prkositi jednim i drugim vlastima pa su dvije zemlje [[1869.]] godine ugovorile uspostavu trajnih graničnih patrola. Međutim, s obzirom da se ni one nisu pokazale učinkovitima ruske su vlasti [[1884.]] odlučile u potpunosti zatvoriti granicu što se pokazalo katastrofalnim za pleme [[Šahseven]] jer je 35 od 56 [[klan]]ova (5385 od 8635 [[obitelj]]i) bilo prisiljeno provesti [[Zima|zimu]] na hladnom [[Rusko Carstvo|ruskom teritoriju]]<ref>[[#Radde1886|Radde, Gustav (1886.)]], str. 437.-442.</ref>.

[[Datoteka:Jolfa-Aras2.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Rijeka [[Aras]] čini prirodnu [[iran]]sku granicu s [[Armenija|Armenijom]] i [[Azerbajdžan]]om]]

Iako je [[iran]]sko-[[Rusko Carstvo|ruska]] granica bila zatvorenom za [[nomad]]ska plemena, ostala je otvorenom za [[Trgovina|trgovinu]] tijekom čitave druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] odnosno sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Osim aktivnog krijumčarenja<ref>[[#Chantre1893|Chantre, Bellonie (1893.)]], str. 135.</ref>, važne legalne trgovačke rute [[Karavana|karavanskog]] tipa protezale su se duž [[Aras]]a, posebno kod grada [[Džolfa|Džolfe]]<ref>[[#Chantre1893|Chantre, Bellonie (1893.)]], str. 177.</ref>. Drugi grad od velike [[Gospodarstvo Irana|gospodarske]] važnosti bila je [[Kaspijsko jezero|kaspijska]] luka [[Astara (Iran)|Astara]] u koju se pomorskim i kopnenim putem slijevala ruska [[roba]], a potom otpremala prema [[Ardabil]]u i [[Tabriz]]u<ref>[[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]], II., str. 183.</ref>. Općenito, ova je granica bila najvažnijim [[Gospodarstvo Irana|gospodarskim]] i [[Promet Irana|prometnim]] čvorištem između [[Iran]]a i [[Europa|Europe]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Izgradnjom asfaltirane [[Cesta|ceste]] od [[Anzali]]ja do [[Teheran]]a ([[1893.]] – [[1899.]]) veliki dio [[Trgovina|trgovine]] preusmjeren je na pomorski [[promet]], no izgradnja slične prometnice između [[Džolfa|Džolfe]] i [[Tabriz]]a ([[1902.]]) odnosno [[željeznice]] koja je spajala Džolfu, Tabriz i [[Urmija|Urmiju]] ([[1913.]] – [[1916.]]) doveli su do revitalizacije [[Cestovni promet|cestovnog prometa]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ipak, navedena željeznica korištena je uglavnom za potrebe [[Oružane snage Irana|iranske vojske]]<ref>[[#Issawi1971|Issawi, Charles Philip (1971.)]], str. 185. i 200.-201.</ref>.

[[Ruska revolucija]] iz [[1917.]] godine gotovo je u potpunosti poremetila [[Gospodarstvo Irana|gospodarske]] i [[promet]]ne odnose s Iranom koji su obnovljeni tek nakon što je [[1957.]] usvojen zajednički pravilnik o preciznom definiranju granica, posebno uz korita [[Aras]]a i [[Astaračaj]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rusija]] je ranije potraživala potpuno pravo na rijeku [[Aras]] odnosno uspostavu granice uz njenu južnu obalu<ref>[[#Melamid1959|Melamid, Alexander (1959.)]], str. 122.-124.</ref>, no takvi zahtjevi naišli su na protivljenje [[Iran]]a. Konačni ishod sporazuma uključivao je ravnomjerno korištenje [[voda]] iz rijeka odnosno [[Umjetno jezero|akumulacijskog jezera]] (kapaciteta 1.35 [[km³]]) nastalog izgradnjom [[Brana|brane]] pokraj grada [[Nahčivan (grad)|Nahčivana]] ([[1967.]] – [[1972.]])<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Gospodarstvo Irana|Gospodarska]] suradnja [[Iran]]a sa [[SSSR]]-om nije dosegnula nekadašnju razinu, a glavnim trgovačkim rutama bili su [[luka]] [[Anzali]] i dva granična prijelaza pokraj [[Džolfa|Džolfe]] i [[Astara (Iran)||Astare]]. Neposredno prije [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, količina ruske [[Roba|robe]] otpremljene preko potonjeg naselja iznosila je svega 37.000 [[tona]] godišnje<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranski [[izvoz]] u Rusiju uglavnom se svodio na [[prirodni plin]] koji je iz Astare transportiran [[plinovod]]om izgrađenim [[1970.]] godine. Prema sporazumu [[Iran]] je [[SSSR]]-u isporučivao 10 milijardi [[m³]] plina godišnje u zamjenu za pomoć u igradnji velike čeličane u [[Isfahan]]u<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rat za Nagorno-Karabah|Rat]] između [[Armenija|Armenije]] i [[Azerbajdžan]]a ([[1988.]] – [[1994.]]) koji se vodio neposredno uz granicu s [[Iran]]om nije izazvao nikakve promjene iste u fizičkom smislu, ali je doveo do [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] problema odnosno priljeva tisuća [[Armenci|armenskih]] i [[Azeri|azerskih]] [[izbjeglica]] u [[Iran]].

<div id="Granica s Irakom"></div>'''Granica s Irakom'''
[[Datoteka:Iran-Iraqi border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko-[[Irak|iračka]] granica]]

[[Irak]] je država s kojom [[Iran]] ima najdužu granicu (1609 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>), većim dijelom oblikovanu kroz [[Iransko-turski ratovi|iransko-turske ratove]] u [[Novi vijek|novom vijeku]]<ref name="Edmonds1975">[[#Edmonds1975|Edmonds, Cecil John (lip. 1975.)]], str. 147.-154.</ref>. [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] su oko [[1500.]] godine u [[Iran|iransku državu]] uklopili [[Safavidi]], no već početkom [[1510-ih]] njene sjeverne dijelove prisvajaju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]<ref name="IranicaBorIOto">[[#IranicaBorIOto|McLachlan, Keith Stanley (15.12.1989.)]]</ref>. Sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] [[Iran]] je izgubio čitavu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i bio je prisiljen na sklapanje [[Amazijski sporazum|Amazijskog]] ([[1555.]]) odnosno [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbulskog sporazuma]] ([[1590.]]) kojima je i službeno potvrđena osmanlijska vlast nad osvojenim krajevima<ref name="IranicaBorIOto"/>. Nakon uspješnih [[iran]]skih protunapada početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]], granica s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] usvojena je [[Zuhapski sporazum|Zuhapskim sporazumom]] ([[17. svibnja]] [[1639.]])<ref name="Sevian1968.211223">[[#Sevian1968|Sevian, Vahe J. (1968.)]], str. 211.-223.</ref> koji je postao temeljem za današnju [[iran]]sko-[[Irak|iračku]] granicu između [[Tigris]]a i [[Zagros]]a<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ipak, zbog nesavršenosti definicija i daljnjih sukoba, tijekom sljedeća dva i pol stoljeća sklopljeno je još niz sporazuma lokalnog karaktera.

Nakon što su [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] snage [[1838.]] i [[1839.]] pokušale uništiti [[iran]]sku luku [[Horamšaher]] u cilju da se međunarodna pomorska trgovina preusmjeri u njihovu [[Basra|Basru]], na britanski poticaj okupljena je komisija sastavljena od predstavnika [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], [[Iran]]aca, [[UK|Britanaca]] i [[Rusko Carstvo|Rusa]] koja je nakon četverogodišnjeg rada dovela do sklapanja drugog [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskog sporazuma]] ([[31. svibnja]] [[1847.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.128131">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 128.-131.</ref>. Njime je dogovoreno da će [[Iran]] prepustiti Osmanlijama područja zapadno od [[Zuhab]]a uključujući [[Sulejmanijska pokrajina|Sulejmanijsku pokrajinu]] u zamjenu za istočnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] uključujući otok [[Hezr]], luku [[Horamšaher]] i lijevu obalu [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 41.-42.</ref>. Također, usklađeno je i [[iran]]sko pravo na nesmetanu plovidbu Arvand-Rudom od [[Ušće|ušća]] na jugu do dodirne granične točke dviju država na sjeveru<ref>Vidi:<br>• [[#Adamijat1975|Adamijat, Ferejdun (1975.)]], str. 62.-154.<br>• [[#LON21935|LON Official Journal (velj. 1935.)]], str. 197.-226.</ref>. [[Iran]] se nije u potpunosti slagao sa odrednicama sporazuma jer je granica zapravo bila definirana istočnom (lijevom) obalom rijeke što je [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] otvaralo mogućnost da naknadno svojataju korito [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#Cottam1979|Cottam, Richard W. (1979.)]], str. 336.</ref>. Drugi [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumski sporazum]] rezultirao je i izradom detaljne [[Topografska karta|topografske karte]] između [[1848.]] i [[1865.]] godine<ref name="IranicaBorIOto"/>. Tiskane su dvije odvojene [[Karta|karte]]; prva u mjerilu 1:84.000 iznad [[Geografska širina|geografske širine]] od 36’N, a na drugoj je jedan [[inč]] predstavljao [[Morska milja|nautičku milju]] (tj. približno 1:73.000) i prikazivao je [[Perzijski zaljev]] ispod navedene širine<ref name="IranicaBorIOto"/>. Unatoč opsežnom kartografskom radu, karte su se pokazale nepouzdanima s obzirom da je samo na prvih osam listova uočeno oko 4000 odstupanja<ref name="Ramazani1966.5556">[[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 55.-56.</ref>. Konačno, [[1869.]] godine izdana je ispravljena [[karta]] (tzv. ''Carte Identique'') uz službeno priopćenje da [[UK|Britanci]] i [[Rusko Carstvo|Rusi]] kao posrednici prepuštaju daljnja razgraničenja [[Iran]]cima i [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]<ref name="Ramazani1966.5556"/>.

Širenjem [[Britansko Carstvo|britanskih]] pomorskih i trgovačkih interesa u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] dovelo je do potrebe za što preciznijim definiranjem granica<ref>Vidi:<br>• [[#Ferrier1982|Ferrier, Ronald W. (1982.)]], I., str. 165.-166.<br>• [[#Yapp1980a|Yapp, Malcolm E. (1980.)]], str. 50.</ref>, posebno nakon [[1901.]] kada je [[Iran]] izdao [[Koncesija|koncesiju]] za crpljenje [[Nafta|nafte]] Britancu [[William Knox D'Arcy|Williamu D'Arcyju]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[Anglo-iranska naftna kompanija]] započela je bušenje na visoravni u okolici [[Kasr-e Širin]]a ([[Kermanšaška pokrajina]], [[Iran]]) i [[Mandali (Irak)|Mandalija]] ([[Dijalska pokrajina]], [[Irak]]) koji su prema graničnoj karti ''Carte Identique'' djelomično bili u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], no sukladno [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskom sporazumu]] osmanlijske su vlasti pristale na crpljenje zbog izdašnih pristojbi<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[UK|Britanci]] su ubrzo pregovarali i s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] za slične koncesije u samoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]<ref>[[#Ferrier1982|Ferrier, Ronald W. (1982.)]], I., str. 3.-4.</ref>.

[[Njemačka|Njemački]] prijedlog o gradnji [[željeznice]] do [[Basra|Basre]] povećao je bojazan da bi lokalni iransko-osmanlijski rat mogao otvoriti vrata njemačkom utjecaju u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] pa je [[1907.]] sklopljena [[anglo-ruska konvencija]] kojom su [[UK|Britanci]] i [[Rusko Carstvo|Rusi]] odredili zone gospodarskog utjecaja u [[Iran]]u. Sporazum je također uključivao i poziv za detaljno određivanje [[iran]]sko-[[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] granica u cilju da se izbjegne svaki mogući sukob dviju sila<ref name="IranicaBorIOto"/>. Na temelju istog u [[Teheran]]u je [[21. prosinca]] [[1911.]] potpisan novi [[Teheranski protokol (1911.)|protokol]] koji je težio preciznom razgraničenju sukladnom [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskom sporazumu]], ali proces je tekao sporo sve dok britanski i osmanlijski ministri vanjskih poslova [[Sir Edward Grey]] odnosno Haki-paša u srpnju [[1913.]] nisu pokrenuli energičniji rad komisije<ref name="IranicaBorIOto"/>. Iste godine [[UK|Britanija]] i [[Iran]] potpisali su novi protokol koji je [[Anglo-iranska naftna kompanija|Anglo-iranskoj naftnoj kompaniji]] dao prava na podizanje novih postrojenja oko [[Horamšaher]]a i [[Arvand-Rud]]a. Njime je prekršen [[Erzurumski sporazum (1847.)|sporazum]] iz [[1847.]] godine, ali je omogućio Britancima da izbjegnu [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] pristojbe za pomorski promet<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ubrzo su uslijedile nove iransko-osmanlijske trzavice pa je [[1913.]] u [[Istanbul]]u potpisan još jedan [[Istanbulski protokol (1913.)|protokol]] prema kojem je njihova južna granica određena strogom sredinom [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#USDOS1371978|State Department (13.7.1978.)]], str. 3.</ref>. Donji tok korita ostao je pod osmanlijskom kontrolom, izuzevši [[iran]]ske luke [[Horamšaher]] i [[Abadan]] s [[Minu|Muhalom]] te  četiri pripadajuća otoka između Abadana i [[Mauvija (Irak)|Muavije]] odnosno dva otoka nasuprot [[Monjuhi]]ju<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 54.</ref>. U cilju da se izbjegnu daljnji veći sporovi, protokol je ograničio prava na potraživanje temeljenih na fizičkim izmjenama uzrokovanih [[Morske mijene|morskim mijenama]] (npr. stvaranje novih ada)<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ostale odrednice sporazuma uključivale su i etničke podjele: granična [[Kurdi|kurdska]] plemena na sjeveru ostala su podijeljena bez obzira jesu li [[suniti]] ili [[šijiti]]<ref name="Harari1958">[[#Harari1958|Harari, Maurice (1958.)]]</ref>, dok su na jugu [[Arapi]] premješteni zapadno odnosno [[Iranci]] i [[Turci]] istočno od granice<ref name="IranicaBorIOto"/>. Sva navedena razgraničenja označena su na detaljnoj [[Karta|karti]] koja je izrađena [[1914.]] godine<ref name="IranicaBorIOto"/>.

[[Datoteka:Arvand-Rud (Cro).PNG|mini|lijevo|300px|<center>{{hrv icon}} Donji tok [[Arvand-Rud|Arvand-Ruda (Šat-al Araba)]] čini pomorsku granicu između [[Iran]]a i [[Irak]]a i predmetom je stoljetnih sporova]]

Područja oko [[Hanakin]]a prema sjeveru, okolice [[Kasr-e Širin]]a na istočnoj obali [[Dijala|Dijale]] i ostalih na koje je pravo polagala [[Anglo-iranska naftna kompanija]], nakon [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]] prvo su pripojeni [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] ([[15. svibnja]] [[1914.]])<ref>[[#Motamed1957|Motamed, M. Farhad (1957.)]], str. 25.-50.</ref>, a potom nakon njegovog raspada uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] novonastalom [[Irak]]u ([[30. kolovoza]] [[1925.]])<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[Iran]]ska vlada dugo je godina osporavala odredbe Istanbulskog protokola što se poglavito odnosilo na osmanlijsku pomorsku kontrolu nad [[Arvand-Rud]]om, tvrdeći pritom da je nevažeći jer ga nije ratificirao [[iranski parlament]] odnosno da je utemeljen na drugom [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskom sporazumu]] kojeg su iranske vlasti ranije odbacile<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ova interpretacija događaja smatra se opravdanom prvenstveno zbog nejasnih definicija o lijevoj obali korita i zajedničkoj pomorskoj kontroli<ref>[[#Schofield1986|Schofield, Richard N. (1986.)]], str. 51.</ref>, što je [[Iran]]ce navelo na snažniju diplomatsku angažiranost nakon raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]<ref>[[#McLachlanJoffe1984|McLachlan, Keith Stanley; Joffe, George H. (1984.)]], str. 4.</ref>.

[[Irak]] je [[1921.]] nakon raspada Osmanskog Carstva postao dijelom [[Britanski mandat Mezopotamije|Britanskog mandata Mezopotamije]] čime počinje nastupati kao [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] nasljednik u starom graničnom sporu s [[Iran]]om po pitanju [[Arvand-Rud]]a<ref name="IranicaBorIVIraq">[[#IranicaBorIVIraq|Kechichian, Joseph Albert (15.12.1989.)]]</ref>. Dvije godine nakon što je postao punopravni član [[Liga naroda|Lige naroda]], Irak [[29. studenog]] [[1934.]] iznosi granični problem pred spomenutu organizaciju, a [[Iran]] je istovremeno zahtijevao da se riječna granica dviju suverenih država treba definirati [[talveg]]om odnosno linijom koja spaja najniže točke glavnog korita<ref>Vidi:<br>• [[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 113.<br>• [[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 262.</ref>. Novi [[Iransko-irački sporazum (1937.)|sporazum]] sklopljen [[14. srpnja]] [[1937.]] granicu je djelomično odredio talvegom i jamčio je slobodan pomorski [[promet]] kroz [[Arvand-Rud]], a sadržavao je i prijedlog o zajedničkom održavanju korita<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 119. i 240.-243.</ref>. Međutim, iako je [[Irak|iračka]] vlada priznavala [[iran]]ski suverenitet nad uporištima koji su se protezali približno šest kilometara uz obalu nasuprot [[Abadan]]u, Irak je zadržao stvarnu kontrolu nad rijekom sve do travnja [[1969.]] kada je [[baath]]istički režim po prvi put odlučio provjeravati dokumente brodova u Arvand-Rudu i zatražio od iranskih [[Brod|plovila]] da spuste zastavu prilikom uplovljavanja u rijeku<ref>[[#ChubinZabih1974|Chubin, Shahram; Zabih, Sepehr (1974.)]], str. 185.-186.</ref>. Na temelju međunarodnog zakona prema kojem su bilateralni ugovori važeći sve do promjene okolnosti, iranska je vlada [[19. travnja]] iste godine proglasila [[Iransko-irački sporazum (1937.)|sporazum]] iz [[1937.]] potpuno nevažećim<ref>Vidi:<br>• [[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 135.<br>• [[#Ramazani1975|Ramazani, Rouhollah K. (1975.)]], str. 471.</ref>. Tadašnji iranski vladar [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] također je tvrdio kako je navedeni sporazum bio nametnut [[Iran]]u od strane [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>.

Prilikom održavanja [[OPEC]]-ovog sastanka na vrhu, uz posredovanje [[Alžir]]a [[6. ožujka]] [[1975.]] susreli su se [[iran]]ski vladar [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] i [[Irak|irački]] potpredsjednik [[Sadam Husein]] u cilju da redefiniraju zajedničke državne granice<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 61.</ref>. Prema konačnom [[Alžirski sporazum (1975.)|dogovoru]] uspostavljeno je 593 novih graničnih točaka i usuglašeno da [[talveg]] posluži kao granica od [[Arvand-Rud]]a do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 251.</ref>. [[Alžirski sporazum (1975.)|Alžirski sporazum]] također je uključivao i obustavu [[iran]]ske potpore [[Kurdi|kurdskim]] pobunjenicima u sjevernom [[Irak]]u odnosno iračke potpore [[Arapi|arapskim]] separatistima u [[Huzestan]]u, te pristanak Irana da vrati Iraku nekoliko spornih područja između [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanije]] i [[Mandali (Irak)|Mandalija]] odnosno ravnomjerniju raspodjelu tamošnjih zaliha riječnih [[voda]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] granični sporovi i dalje nisu ostali riješeni, a iračko ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da nova iranska vlada odbacuje Alžirski sporazum. Četiri mjeseca kasnije tj. [[30. listopada]] irački predsjednik [[Sadam Husein]] obznanio je da odbacuje isti sporazum, a sljedećih godinu dana redaju se međusobna optuživanja i povremeni granični sukobi<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. Dana [[17. rujna]] [[1980.]] Irak je pod izgovorm da Iran izbjegava granične obaveze i službeno proglasio [[Alžirski sporazum (1975.)|Alžirski sporazum]] ništavnim<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 163.-196.</ref>, a pet dana kasnije pokrenuo je i [[Iransko-irački rat|vojnu agresiju]] na [[Iran]]<ref>[[#ChubinTripp1988|Chubin, Shahram; Tripp, Charles (1988.)]]</ref>. Nakon osam godina rata, [[Iran]] i [[Irak]] su [[20. kolovoza]] [[1988.]] pristali na prekid vatre i rješavanje graničnih sporova uz posredovanje [[UN|Ujedinjenih naroda]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>.

<div id="Granica s Pakistanom"></div>'''Granica s Pakistanom'''
[[Datoteka:Iran-Pakistan border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko-[[pakistan]]ska granica]]

[[Iran]]ska granica s [[Pakistan]]om nalazi se u regijama [[Sistan]]u odnosno [[Beludžistan]]u i proteže se 978 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> u smjeru [[sjever]]-[[jug]]. Ovo slabo naseljeno područje koje nikada nije izazivalo veću zainteresiranost [[kartograf]]a uz manje je prekide bilo sastavnim dijelom [[Povijest Irana|povijesne iranske države]] još od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog razdoblja]]<ref name="IranicaBelIGHE"/>, ali početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kao posljedica sukoba [[iran]]skih ([[Safavidi]], [[Afšaridi]], [[Zandijci]]) i [[Paštunci|paštunskih]] dinastija ([[Hotaki]], [[Durani]]) u istočnom [[Beludžistan]]u nastaje niz manjih nezavisnih državica među kojima su bile i [[Beludži|beludžijske]] kneževine [[Haran (kneževina)|Haran]] i [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="IranicaBelIGHE"/>. Istovremeno, u [[Indija|Indiji]] se širi utjecaj [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Britanske Istočnoindijske kompanije]] što je sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] rezultiralo pripajanjem spomenutih kneževina<ref>[[#IranicaIndVIIIQaj19|Bonakdarian, Mansour (15.12.2004.)]]</ref> odnosno nastankom nejasno definirane [[iran]]sko-[[Britansko Carstvo|britanske]] granice koja se politički održala sve do [[1947.]] godine<ref name="IranicaBelIGHE"/>. [[Beludžistan]] za Britance ubrzo postaje od vitalnog strateškog značaja zbog planova o izgradnji [[telegraf]]a od [[London]]a do [[Indija|Indije]]<ref name="IranicaGBIIOver">[[#IranicaGBIIOver|Wright, Denis (15.12.2002.)]]</ref> kao i mnogo širih geopolitičkih previranja na svjetskoj razini u čemu su glavnim suparnicima smatrali [[Rusko Carstvo|Ruse]] i [[Njemačko Carstvo|Nijemce]] koji su također pokazali interes za regiju<ref name="IranicaBelIGHE"/>. Cjelokupnu situaciju dodatno su otežavali i lokalni sukobi [[Iran]]a na zapadu, [[Paštunci|paštunskih]] plemena na sjeveroistoku, te [[Beludži|beludžijskih]] na istoku regije tj. u Haranu i Kalatu pod [[Britanska Indija|britanskom upravom]]. Zbog svih navedenih čimbenika Britanci su početkom [[1870-ih]] odlučili posredovati u svim teritorijalnim sporovima između triju strana<ref name="MojtahedZadeh2006.200">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 200.</ref>, a granica [[Iran]]a s Haranom i Kalatom (tadašnji sastavni dijelovi [[Britanska Indija|Britanskog Radža]], kasnije [[Pakistan]]a) određena je kroz dvije etape: godine [[1871.]] [[Frederic John Goldsmid|Goldsmidovom]] komisijom određen je njen južni dio s [[Kalat (kneževina)|Kalatom]]<ref name="Goldsmid1876.I142224"/>, te potom između [[1895.]] i [[1905.]] [[Thomas Holdich|Holdichovom]] komisijom njen sjeverni dio s [[Haran (kneževina)|Haranom]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 191. i 205.</ref>.

Sastavljanje trojne komisije dogovoreno je još [[1870.]] godine, ali je odgođeno na zahtjev [[afganistan]]ske vlade zbog unutrašnjih političkih problema<ref name="MojtahedZadeh2006.200"/>. Granična komisija konačno je sazvana godinu dana kasnije i sastojala se od časnika iranskog ministarstva vanjskih poslova Mirze Masum-hana Ansarija u službi [[Nasrudin-šah]]a, kalatskog predstavnika Fakira Muhamed-hana, te britanskog pukovnika [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]] koji je ujedno bio zadužen i za projekt izgradnje britansko-indijskog [[telegraf]]a<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 200.-201.</ref>. Početni britanski prijedlozi naišli su na oštre osude i iranskog i kalatskog predstavnika, a u žarištu spora našli su se [[Kuhak (Maškel)|Kuhak]] i [[Isfandak]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 202.</ref>. Goldsmid je odlučio pogodovati [[Iran]]u i prepustio mu navedene dvije strateške točke zajedno s teritorijem između rijeka [[Dašt (rijeka)|Dašt]] i [[Nahang (rijeka)|Nahang]] sve do luke [[Gvadar]] na obali [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]<ref name="MojtahedZadeh2006.203">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 203.</ref>, no njegov prijedlog naišao je na otpor britanske uprave u [[Kolkata|Kolkati]] pa su potonja područja ipak pripala [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]. Time je definiran južni dio njihove granice, no granični spor oko [[Kuhak (Maškel)|Kuhaka]], [[Isfandak]]a i doline [[Maškel]]a ostao je neriješenim<ref name="MojtahedZadeh2006.203"/>. Ova područja protezala su se sve do [[Helmand]]a približnom dužinom od 500 [[km]], a otegodne okolnosti u razgraničavanju bile su nepostojanje relevantnih [[Karta|karata]] i upravni sporovi kneževina [[Haran (kneževina)|Haran]] i [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="MojtahedZadeh2006.204">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 204.</ref>. Njihovo rivalstvo ubrzo je iskoristio [[Iran]] poslavši [[1875.]] godine [[Oružane snage Irana|vojsku]] u Kuhak i Isfandak, što je 20 godina kasnije nagnalo Britance da u [[Teheran]]u službeno sazovu novu [[Arbitraža|arbitražu]] ([[27. prosinca]] [[1895.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.204"/>.

[[Datoteka:Gwadar Fishing Port.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Gvadarski zaljev]], pomorsko-kopnena granica [[Iran]]a i [[Pakistan]]a]]

Novu komisiju vodili su [[iran]]ski časnici i [[UK|britanski]] pukovnik [[Thomas Holdich|T. H. Holdich]]<ref>[[#Holdich1901|Holdich, Thomas Hungerford (1901.)]], XIV., str. 314.-337.</ref>, a nakon manje od četiri mjeseca istraživanja utvrđena je [[karta]] s granicama prema kojima su dva sporna mjesta zajedno sa zapadnim dijelom doline [[Maškel]]a u konačnici pripala [[Iran]]u<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 205.</ref>. Međutim, novi problemi pojavili su se [[1902.]] kada je Holdich prilikom okolčavanja granice sjeverno od [[Džalk]]a primijetio da postoje odstupanja u odnosu na arbitražnu kartu tj. da su područja oko strateški važnog [[Mirdžave|Mirdžava]] pogreškom prisvojena [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]<ref name="MojtahedZadeh2006.206">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 206.</ref>. Britanci su ovo pokušali ispraviti brzopletom izradom novih graničnih [[Karta|karata]] kojima bi prisvojili sporna područja, no to je izazvalo oštru reakciju [[Iran]]a i odnosi dviju zemalja značajno su pogoršani<ref name="MojtahedZadeh2006.206"/>. A. H. McMahon, britanski pukovnik koji je istovremeno sudjelovao i u razgraničenju [[Iran]]a s [[Afganistan]]om, predložio je [[1904.]] britanskim vlastima nametljiv pristup prema [[Iran]]u odnosno uspostavu tzv. „crvene linije” još dublje na njegovom teritoriju, ali takav prijedlog odbijen je uz posredništvo [[UK|britanskog]] ministra u [[Teheran]]u koji je uvjerio Britance da [[Iran]] neće pristati na ustupke tj. da se trebaju držati [[Thomas Holdich|Holdichove]] „plave linije”<ref name="MojtahedZadeh2006.206"/>. Ubrzo se u iransko-britanski spor uključila i [[Rusko Carstvo|Rusija]]<ref>[[#Lorimer1915|Lorimer, John Gordon (1915.)]], I., str. 326.</ref> poticajući lokalne namjesnike da ometaju britansku trgovinu u [[Sistan]]u pa su Britanci pristali na iranske uvjete<ref name="MojtahedZadeh2006.207">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 207.</ref>. Novi sporazum sklopljen je [[13. ožujka]] [[1905.]] čime je priznat iranski suverenitet nad [[Mirdžave|Mirdžavom]] odnosno padinama planine [[Kuh-e Malek Siah]]<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>.

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] granice se nisu nimalo mijenjale iako je [[1938.]] i [[1939.]] sklopljeno nekoliko graničnih sporazuma lokalnog karaktera<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Godine [[1948.]] britanski [[Beludžistan]] je raspadom [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] izgubio je svoj identitet i postao dijelom nove države [[Pakistan]], a dvije godine kasnije Britanci su Pakistancima predali čitavu graničnu dokumentaciju<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Iste godine [[Iran]] i [[Pakistan]] sklopili su bilateralni granični ugovor kojim su uglavnom potvrđene starije smjernice po pitanju razgraničenja [[Mirdžave|Mirdžava]] i [[Kuh-e Malek Siah]]a<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Godine [[2007.]] [[Iran]] je objavio kako će čitavom dužinom granice s [[Pakistan]]om podići [[zid]]anu ogradu visine tri metra s [[Bodljikava žica|bodljikavom žicom]]<ref name="BBC5112009">[[#BBC5112009|BBC (5.11.2009.)]]</ref> u cilju da spriječi krijumčarenje, trgovinu [[Droga|drogom]] i [[Terorizam|terorističke]] napade od strane radikalnog [[Džundalah]]a<ref>[[#PressTV1442011|PressTV (14.4.2011.)]]</ref>. Ovim projektom granica će postati jedna od 13 ograđenog tipa u [[svijet]]u<ref name="BBC5112009"/>.

<div id="Granica s Turkmenistanom"></div>'''Granica s Turkmenistanom'''
[[Datoteka:Iran-Turkmen border (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko-[[turkmenistan]]ska granica]]

[[Sjeveroistok|Sjeveroistočna]] iranska granica tisućama godina bila je od ključne [[Strategija|strateške]] važnosti s obzirom da je dijelila [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] od otvorenih srednjoazijskih [[stepa]] iz kojih su nerijetko prodirale nomadske [[Konjica|konjice]] poput [[Skiti|Skita]] u [[Stari vijek|starom]] odnosno [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] hordi u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Još za vrijeme [[Partsko Carstvo|partskog razdoblja]] prema sjeveroistoku je podignut [[veliki gorganski zid]], [[fortifikacije]] duljine 195 [[km]] (najveće takve vrste nakon [[Kineski zid|Kineskog zida]]) [[Arheologija|arheolozima]] poznate kao „crvena zmija”. [[Povijest Irana|Povijesni]] događaji na granicama prema [[Turan]]u ili [[Turkestan]]u odigrali su veliku ulogu u [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] i [[Iranska mitologija|iranskoj mitologiji]] među kojima je najpoznatija [[legenda]] iz [[Firdusi]]jeve ''[[Šahname]]'' o strijelcu [[Araš]]u koji je na [[Damavand]]u požrtvovno izgubio život odapinjući graničnu [[Strijela|strijelu]] između [[Iran]]a i [[Turan]]a, a ta se legenda slavi i dan danas tijekom godišnjeg iranskog festivala [[Tiregan]]a<ref name="IranicaDamavand"/>.

Kao i u slučaju [[iran]]skih granica u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], granice s [[Turkmenistan]]om (1205 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) plodom su [[Iransko-ruski ratovi|političkih sukoba]] s [[Rusi]]ma. Za razliku od razvoja događaja zapadno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], prodor [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] u donji dio [[Središnja Azija|Središnje Azije]] nije izazvao izravan sukob s [[Iran]]om<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Međutim, [[Golestanski sporazum]] (kojeg je učvrstio onaj iz [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčaja]]) omogućio je Rusiji monopol pomorske moći u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Prema prvoj i dugo vremena jedinoj točci sporazuma, Rusija je nakon [[1838.]] uz okupaciju otoka [[Ašurade]] na prilazu [[Gorganski zaljev|Gorganskom zaljevu]] imala pravo na pomorsku bazu koja se bila operativna sve do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[1854.]] Iran je zatražio napuštanje [[Ašurade]], a Rusija je pristala uviđajući da veću prijetnju njenim vojnim interesima predstavljaju [[Turkmeni|turkmenska]] plemena. Prilikom posjete otoku [[1866.]] godine, [[iran]]ski vladar [[Nasrudin-šah]] usuglasio se s ruskom politikom prema Turkmenima<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 183.-185.</ref>. Slijedom ovih događaja popraćenih i postupnim rastom kaspijskog [[vodostaj]]a koji je rusku bazu učinio neupotrebljivom, ona je [[1869.]] premještena u [[Krasnovodsk]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Zbog [[iran]]skih prigovora [[Rusko Carstvo|ruska]] je vlada objavila da njihovom granicom smatra donji tok [[Atrak]]a, na temelju čega je sjeverno od njegovog [[Ušće|ušća]] pokraj [[Čekišler]]a podigla graničnu bazu<ref>[[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 118.-119.</ref>.

Druga faza u definiranju granice bila je povezana s pacifikacijom [[Turkmeni|turkmenskih]] plemena, aglomeracije [[nomad]]skog i polunomadskog stanovništva koje je prebivalo na području slabo određenih okvira<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Većina tih plemena u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] prihvatila je uvjetnu ovlast [[Hivski kanat|hivskog]] kana, no ranije su u [[Iran]]u bili poznati po povremenim upadima na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]]<ref>[[#Mokhber1945|Mokhber, Mohammad Ali (1945.)]], str. 24.</ref>. Zbog toga se iranska politika prema [[Turkmeni|turkmenskim]] plemenima tijekom [[Safavidsko Carstvo|safavidske]] vladavine u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] sastojala od naseljavanja [[Kurdi|kurdskog]] i [[Azeri|azarskog]] stanovništva u [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] gdje su odigrali ulogu čuvara prirodne granice na istočnom [[Alborz]]u odnosno [[Kopet-Dag]]u<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Iran]]ske su vlasti nadalje nastojale ostvariti prevlast nad graničnim plemenima pa je u vrijeme vladavine [[Nader-šah|Nader-šaha Afšara]] ([[1736.]] – [[1747.]]) uz sjeveroistočne planinske [[Oaza|oaze]] podignut niz stalnih [[garnizon]]a<ref>[[#König1962|König, Wolfgang (1962.)]], str. 13.</ref>. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ovi su garnizoni postupno nestajali pod pritiskom [[Teke (pleme)|Tekea]], a posljednji među njima bili su [[Gjaurs]] i [[Anau]] ([[1861.]]) nakon čega je [[Iran]] odustao od daljnjih potraživanja prava na navedene položaje<ref>[[#König1962|König, Wolfgang (1962.)]], str. 28.-30.</ref>. Nakon što su ruske snage [[1880-ih]] pacificirale plemena Tekea, planine u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] postale su prirodnom granicom. Prema [[Teheranski sporazum (1881.)|Teheranskom sporazumu]] iz [[1881.]] definirana je precizna granica koja se protezala od [[Atrak]]a do [[Čat]]a<ref>[[#Stein1882|Stein, F. (von) (1882.)]], str. 369.-376.</ref>, a potom je pratila planinska podnožja do [[Luftabad]]a u okolici [[Dargaz]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ovim su sporazumom gotovo sva [[Turkmeni|turkmenska]] plemena iz područja oko Dargaza uključena u [[Rusko Carstvo]], dok su na tlu [[Iran]]a ostale malene skupine poput one u dolini [[Kalat-e Čenar]]a koja je jednovremeno bila vazalom [[Kurdi|kurdskog]] hana u [[Dargaz]]u<ref>[[#Baker1876|Baker, Valentine (1876.)]], XV., str. 271.-272.</ref>. Sporazum je plemenima s iranske strane zabranjivao sve [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] djelatnosti koje bi mogle onemogućiti protok [[Voda|vode]] na sjeveroistočne padine tih planina<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Grad [[Sarahs]] na istočnom dijelu granice [[1884.]] postao je dodirnom točkom s obzirom da su Rusi okupirali stari dio grada na istočnoj obali [[Harirud]]a dok je zapadni ostao u rukama Irana. Time je rijeka postala prirodnom granicom i protezala se sve do Afganistana, no područje između [[Luftabad]]a i [[Sarahs]]a ostalo je nedefinirano<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rusko Carstvo|Rusi]] su prvenstveno imali pretenzije na [[Kalat-e Naderi]] jer su ga imali u planu mijenjati za dio [[Mogan]]a, ali [[Iran]] je odbacio takvu ideju pa je granica ostala u podnožju planina dok su njene fiksne točke određene tajnim sporazumom sklopljenim [[1883.]] godine<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 193.-194.</ref>.

[[Datoteka:Ahal.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Kopet-Dag]], planinska granica između [[Iran]]a i [[Turkmenistan]]a]]

Granica duž [[Planina|planinskog]] područja odmah se pokazala učinkovitom, ali njeni dijelovi uz rijeku [[Atrak]] dugo su vremena ostali teoretskog karaktera i [[iran]]ska vlada imala je uvjetnu kontrolu nad [[Turkmeni|turkmenskim]] stanovništvom u dolinama Atraka<ref>[[#Logašova1976|Logašova, Bibi-Rabiga (1976.)]], str. 110.-139.</ref>. Ruski granični službenici koji su održavali uredne odnose s turkmenskim plemenima južno od rijeke tijekom [[1870-ih]] i [[1880-ih]] godina nadalje<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 189.</ref>, sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pokušavali su kontrolirati sve one koji su redovito prelazili na [[Rusko Carstvo|ruski teritorij]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Do konačne pacifikacije iranskog dijela turkmenskog stanovništva došlo je nakon jeseni [[1925.]] godine odnosno tijekom vladavine [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha Pahlavija]] (vl. [[1925.]] – [[1941.]])<ref name="IranicaBorIIRus"/>. U to vrijeme većina [[Jomut]]a naselila se u [[SSSR]]-u, no nakon sovjetske [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] masovno su se počeli vraćati u [[Iran]] [[1930.]] godine<ref>[[#Irons1975|Irons, William (1975.)]], str. 11.-12.</ref>.

[[Gospodarstvo Irana|Gospodarske]] aktivnosti na iransko-turkmenskoj granici prije [[Rusko Carstvo|ruske]] penetracije iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bile su vrlo ograničene i sastojale su se od jedne ili dviju [[karavana]] koje su prometovale između [[Astarabad]]a i [[Mašhad]]a s jedne odnosno [[Hiva|Hive]] s druge strane<ref>[[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 73.</ref>. Međutim, pacifikacija turkmenskih plemena u [[Ašgabat]]u i [[Marv]]u odnosno izgradnja kaspijske [[željeznice]] rezultirali su razvojem granične trgovine preko planina u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]<ref>Vidi:<br>• [[#Annenkov1887|Annenkov, Mihail Nikolajevič (1887.)]], str. 9., 13. i 26.<br>• [[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 367.-369.</ref>. Glavna os ove trgovačke rute bila je cesta između [[Ašgabat]]a i [[Kučan]]a čiji je ruski ogranak dovršen još [[1888.]] godine, a iranski dio tad još nije bio gotov. Izgradnja [[iran]]skog ogranka prvotno je povjerena [[Austro-Ugarska|austrijskom]] generalu [[Albert Joseph Gasteiger|A. J. Gasteigeru]], no kasnije je razriješen dužnosti i njegovo mjesto zauzeo je M. H. Malek al-Todžar iz [[Mašhad]]a<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 87.-88.</ref>. Brojne [[karavana|karavanske]] rute otvorene su kroz prijevoje oko [[Kaka (Turkmenistan)|Kake]], [[Dušak]]a i [[Kizil-Arvat]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>, a zbog uspona trgovine podignuta su i neka nova granična naselja poput [[Badžgiran]]a koji je brzo rastao s obje strane granice<ref>Vidi:<br>• [[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 89.-90.<br>• [[#Schweinitz1910|Schweinitz, Hans-Hermann (von) (1910.)]], str. 16.-18.</ref>. Količina ruske [[Roba|robe]] na tržištu u iranskom [[Mašhad]]u tijekom [[1890-ih]] premašila je onu iz [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 205.-209.</ref> i bila je vodećim izvorom [[Europa|europskih]] [[Industrija|industrijskih]] proizvoda u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] sve do konca [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. S druge strane, iranski [[izvoz]] uglavnom se sastojao od [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda, prvenstveno [[Vuna|vune]] i [[Koža (materijal)|kože]]. Trgovinska razmjena između dviju zemalja ostala je aktivna sve do konca [[1920-ih]] kada je sovjetska [[kolektivizacija]] u [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Turkmenistanu]] rezultirala njenim naglim padom<ref>[[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 371.-372.</ref>. Istovremeno, dio granice oko [[Atrak]]a nije bio pacifiziran i gotovo nikada nije igrao [[Gospodarstvo Irana|gospodarsku]] ulogu<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[2007.]] oko 75 km južno od [[Sarahs]]a na graničnoj rijeci [[Harirud]] izgrađena je tzv. [[Iransko-turkmenska brana prijateljstva|Brana prijateljstva]]<ref>[[#PressTV2982007|PressTV (29.8.2007.)]]</ref>.

<div id="Granica s Turskom"></div>'''Granica s Turskom'''
[[Datoteka:Iran-Turkish border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko-[[turska]] granica]]

[[Iran]]ska granica s [[Turska|Turskom]] danas je relativno kratka (511 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) u odnosu na ostale, no njen razvoj ima dugu [[Povijest Irana|povijesnu]] pozadinu jer je plodom [[Novi vijek|novovjekovnih]] [[Iransko-turski ratovi|iransko-turskih ratova]] koji su također oblikovali i mnogo dužu [[#Granica s Irakom|granicu s Irakom]]<ref name="Edmonds1975"/>. Područje sukoba između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[iran]]skih dinastija okvirno se protezalo od [[Kavkaz]]a do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaBorIOto"/>, iako je bilo i privremenih prodora do središnje [[Anatolija|Anatolije]] na zapadu do [[Azarbajdžan (Iran)|iranskog Azarbajdžana]] na istoku. Prvi iransko-turski rat započeo je neposredno nakon uspona [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]] pod [[Selim I.|Selimom I.]] ([[1512.]] – [[1520.]]) odnosno [[Ismail I.|Ismailom I.]] ([[1501.]] – [[1524.]]), a prevagu su odnijeli [[Turci]] koji su nakon [[Bitka kod Čaldirana|bitke kod Čaldirana]] ([[1514.]]) zauzeli zapadni [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] zajedno s [[Tabriz]]om kao najvažnijim gradom<ref>[[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 14.</ref>. Uskoro je [[Iran]] izgubio i zapadni dio regije [[Kurdistan]], a tijekom vladavine šaha [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] ([[1524.]] – [[1576.]]) Osmanlije su nastavile prodor i pripojile veći dio istočnog [[Kurdistan]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Granice su relativno stabilizirane sklapanjem [[Amazijski sporazum|Amazijskog sporazuma]] ([[1555.]]) prema kojem nije definirana linija već pojas razgraničenja koji se protezao kroz [[Gruzija|Gruziju]] i [[Armenija|Armeniju]] preko zapadnog [[Zagros]]a sve do [[Basra|Basre]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Odrednice ovog sporazuma u većoj su mjeri potvrđene novim [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbulskim sporazumom]] ([[1590.]]) na koji je [[Iran]] bio prisiljen nakon osmanlijskog napada na [[Bagdad]]. Međutim, nakon što je neutralizirao [[Uzbeci|uzbečku]] prijetnju na sjeveroistoku, [[iran]]ski šah [[Abas I.|Abas I. Veliki]] ([[1588.]] – [[1629.]]) započeo je niz uspješnih vojnih operacija kojima su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] protjerane iz [[Tabriz]]a i većeg dijela [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. U vrijeme vladavine njegova nasljednika [[Safi I.|Safija I.]] ([[1629.]] – [[1642.]]) potpisan je važni [[Zuhapski sporazum]] ([[17. svibnja]] [[1639.]])<ref name="Sevian1968.211223"/> koji je u velikoj mjeri oblikovao današnju [[#Granica s Irakom|iransko-iračku granicu]]<ref name="Edmonds1975"/>. Iako se rivalstvo između dva carstva nastavilo i dalje, granice su ostale prilično ustaljenima jer je upravljanje graničnim [[pleme]]nima iz udaljenih prijestolnica bilo izuzetno složeno. Također, Osmanlije su oklijevale precizno definirati granice zbog mogućeg gubitka naklonosti lokalnih plemena koji su im plaćali [[danak]], a iranski [[Šah (vladar)|šahovi]] istovremeno su odbijali svaku mogućnost da osmanlijskim [[Suniti|sunitskim]] sultanima prepuste regiju punu iranskih [[Šijiti|šijita]] i njihovih svetišta<ref>[[#Barthold1984|Barthold, Wilhelm (1984.)]], str. 180.-206.</ref>. Zbog ovih čimbenika [[Zuhapski sporazum]] bio je opravdano fleksibilan i obje su sile bile zaokupljene drugim žarištima pa je granica ostala nepromijenjenom sve do njihovog [[Iransko-turski rat (1821.-1822.)|novog rata]] ([[1821.]] – [[1822.]]) okončanog prvim [[Erzurumski sporazum (1823.)|Erzurumskim sporazumom]] ([[29. srpnja]] [[1823.]])<ref name="IranicaBorIOto"/>.

Od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nadalje niz prepiranja na lokalnoj, bilateralnoj pa čak i [[Svijet|svjetskoj]] razini doveli su do potreba za detaljnim razgraničenjem<ref name="IranicaBorIOto"/>. Lokalne incidente vjerskog i etničkog karaktera izazivala su granična [[Kurdi|kurdska]] plemena, bilateralni odnosi narušeni su [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] pokušajem da [[1838.]] unište pomorsku trgovinu [[iran]]ske luke [[Horamšaher]] u korist svoje [[Basra|Basre]], a ubrzo se u politički sukob umiješalo i [[Britansko Carstvo]] plašeći se da će rat oslabiti [[Kadžarsko Carstvo|Iransko]] i [[Osmansko Carstvo]] te tako omogućiti jačanje gospodarske i vojno-političke moći [[Rusko Carstvo|imperijalne Rusije]] na njihovim sjevernim granicama<ref name="IranicaBorIOto"/>. Zbog navedenih čimbenika osnovana je zajednička komisija sastavljena od predstavnika [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], [[Iran]]aca, [[UK|Britanaca]] i [[Rusko Carstvo|Rusa]] čiji je aktivan rad od [[1843.]] kulminirao sklapanjem drugog [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskog sporazuma]] ([[31. svibnja]] [[1847.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.128131"/>. Ovim sporazumom detaljno su obrađene iransko-osmanlijske granice u cjelosti, no smjernice su se uglavnom odnosile na [[Perzijski zaljev]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno [[Irak]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Neposredno nakon sklopljenog sporazuma u [[Kotur]]u i [[Hoj]]u (sjeverozapadni [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]]) izbijaju novi sukobi, a situacija se stišava [[1878.]] kada je potpisan [[Berlinski sporazum (1878.)|Berlinski sporazum]]. Njime su dvije sile službeno prihvatile [[Erzurumski sporazum (1847.)|odrednice]] iz [[1847.]] godine<ref name="Ramazani1966.5556"/>. Drugu polovicu [[19. stoljeće|19.]] i početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]] obilježili su niz graničnih sporova odnosno dogovora koji su se uglavnom odnosili na jug tj. današnju [[#Granica s Irakom|iransko-iračku granicu]], dok je posljednji iransko-osmanlijski [[Istanbulski protokol (1913.)|sporazum]] relevantan za suvremenu granicu s [[Turska|Turskom]] sklopljen [[1913.]] u [[Istanbul]]u<ref name="IranicaBorIOto"/>. Njime je usklađeno da će granična [[Kurdi|kurdska]] plemena ostati podijeljena bez obzira jesu li [[suniti]] ili [[šijiti]]<ref name="Harari1958"/>.

Nakon potpisivanja [[Mir iz Mudros|Mira iz Mudrosa]] ([[30. listopada]] [[1918.]]) [[Turska]] se odrekla svih prava na [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] koja je imala status okupiranog neprijateljskog teritorija sve do [[Kairska konferencija (1921.)|Kairske konferencije]] iz ožujka [[1921.]] temeljem koje je osnovano [[Hašemitsko kraljevstvo Irak]]<ref name="IranicaBorVTur">[[#IranicaBorVTur|Schofield, Richard N. (15.12.1989.)]]</ref>. Nakon ove teritorijalne promjene granice su precizno definirane Anglo-tursko-iračkim graničnim sporazumom potpisanim [[5. lipnja]] [[1926.]]<ref>[[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], II., str. 372.-374.</ref> kojim je [[iran]]ska granica s [[Turska|Turskom]] znatno skraćena. Međunarodno priznata granica protezala se od točke 65 [[km]] sjeveroistočno od [[Ravanduz]]a preko linije razgraničenja određene Tursko-iranskom komisijom do izvora rijeke [[Aras]] podno planine [[Ararat]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. U navedenoj komisiji iz [[1914.]] kao arbitri opunomoćeni su [[UK|Britanija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]], a njome je detaljno određena iransko-osmanlijska granica od [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] do [[Ararat]]a<ref>[[#Schofield1989|Schofield, Richard N. (1989.)]], VI., str. 1.-281.</ref>. Ipak, nikakva odluka nije donešena o graničnoj pokrajini [[Kotur]]u čiji je teritorijalni status dugo vremena bio predmetom [[iran]]sko-[[Osmansko Carstvo|osmanlijskog]] spora<ref>[[#Schofield1989|Schofield, Richard N. (1989.)]], III., str. 271.-288. i 393.-450.</ref>. Korijeni ovog problema ishodom su rusko-osmanskih pregovora koji su [[17. studenog]] [[1913.]] završili sklapanjem [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]], odnosno odrazom su još starije [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] odluke iz [[1905.]] kada su prestali s prodorima prema [[Iran]]u na istoku<ref name="IranicaBorVTur"/>.

Tijekom međunarodnih konferencija u [[Europa|Europi]] nakon svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na kojima je odlučivano i o sudbini bivših pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Iran]] je predao zahtjeve za teritorijima koji bi znatno povećali njegove zapadne granice<ref name="IranicaBorVTur"/>. Na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariškoj konferenciji]] iz [[1919.]] godine potraživanja iranskog ministra vanjskih poslova Firuza uključivala su [[Turska|turski]] dio [[Kurdistan]]a, [[Diyarbakır]] i [[Mosul]]<ref name="IranicaBorVTur"/>, no [[Europa|europske]] sile odlučile su pogodovati [[Arapi]]ma pa su [[iran]]ski zahtjevi odbačeni<ref name="IranicaBorVTur"/>. Krajem [[1920-ih]] glavni iransko-turski granični problem bile su sezonske migracije [[Kurdi|kurdskih]] nomadskih plemena što je jednima i drugima stvaralo administrativne poteškoće. Istovremeno su zabilježeni i oružani granični incidenti između [[Oružane snage Irana|iranskih]] i [[Oružane snage Turske|turskih snaga]]; prvo su Iranci [[1927.]] prodrli zapadno do [[Doğubeyazıt]]a u [[Turska|Turskoj]], a potom su Turci dvije godine kasnije okupirali područja istočno od granice propisane [[1914.]] tvrdeći kako su im ona vitalna za [[Nacionalna sigurnost|nacionalnu sigurnost]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. U ožujku [[1929.]] [[Iran]] je zaprijetio povlačenjem iz mirovnog ugovora potpisanog tri godine ranije ukoliko se Turci ne povuku<ref name="IranicaBorVTur"/>, a [[Turska]] je istovremeno negirala vjerodostojnost [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]] tvrdeći da je joj je nametnut u vrijeme kada je bila vojno-politički slaba. Protiv smjernica Istanbulskog protokola bio je i sam [[Iran]] s obzirom da mu nisu odgovarale granice s [[Irak]]om oko [[Zuhab]]a i [[Arvand-Rud]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>.

[[Datoteka:TUR-IRAFrontera.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Iran]]sko-[[turska]] granična stražarnica]]

Poslije godinu i pol dana uzastopnih pregovora s prekidima, [[Turska|turski]] podtajnik vanjskih poslova i [[iran]]ski veleposlanik u [[Ankara|Ankari]] su [[9. travnja]] [[1929.]] potpisali dva granična sporazuma<ref name="IranicaBorVTur"/>. Prvim je potvrđeno razgraničenje iz [[1914.]] godine (iako se taj sporazum konkretno ne navodi u tekstu), no prije preciznog definiranja predviđeno je da će miješane granične komisije temeljito istražiti područja oko naselja kao što su [[Bulakbaşı (Doğubayazıt)|Bulakbaşı]], [[Kotur]], [[Sir (Iran)|Sir]] i [[Margaraš]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. Drugi sporazum nazvan „Tursko-iranska konvencija za uspostavljanje reda i sigurnosti u graničnim regijama“ bio je [[Nacionalna sigurnost|sigurosnog]] karaktera<ref name="IranicaBorVTur"/>.

Dana [[23. siječnja]] [[1932.]] [[iran]]ski i [[Turska|turski]] ministri vanjskih poslova u [[Teheran]]u su potpisali sporazum kojim su definirane ograničene promjene u odnosu na onaj iz [[1914.]] godine, uglavnom u korist Turske<ref name="IranicaBorVTur"/>. Njime je sjeverni dio granice pomaknut prema istoku pa je Turska ostvarila potpunu kontrolu nad [[Ararat|Araratom]] i njegovom okolicom. Ova novostečena područja zajedno s okolicom [[Kotur]]a čine ukupnu površinu od približno 233 [[km²]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. S druge strane, [[Iran]] je prema sporazumu zauzvrat dobio granični pojas uz jezero [[Borolan]] na krajnjem sjeveru granice, a linija iz [[1914.]] na njenom južnom dijelu pomaknuta je ka zapadu čime mu je pripalo dodatnih 207 [[km²]] između [[Esendere|Badžirge]] i [[Kuner Kota Dag]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>. Prema drugom članku sporazuma naznačeno je da komisija za konačno razgraničavanje počne s radom u lipnju [[1932.]] ali to se nije dogodilo sve do ljeta [[1934.]] godine<ref name="IranicaBorVTur"/>.

Granice propisane sporazumom iz [[1932.]] neznatno su izmijenjene u iransku korist novim ugovorom sklopljenim [[26. svibnja]] [[1937.]] godine; njime je [[Iran]]u pripala i okolica Marbišua u južnom graničnom dijelu između [[Esendere|Badžirge]] i [[Kuner Kota Dag]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>. Novi sporazum plodom je [[Kartografija|kartografskih]] propusta u graničnim kartama iz [[1932.]] na kojima je pogrešno lociran [[samostan]] u Deir Marbišu<ref>[[#Crone1938|Crone, Gerard Roe (1938.)]], str. 149.-150.</ref>, a [[14. ožujka]] [[1937.]] prethodila mu je konvencija o sigurnosti koja je ratificirana tek [[11. srpnja]] [[1939.]] godine<ref name="IranicaBorVTur"/>. Drugi članak [[Sadabadski pakt|Sadabadskog pakta]] sklopljenog u [[Teheran]]u ([[8. srpnja]] [[1937.]]) između [[Iran]]a, [[Turska|Turske]], [[Irak]]a i [[Afganistan]]a još je jedan značajan dokument relevantan za iransko-tursku granicu, a njime je zajamčena nepovredivost iranskih i inih granica<ref>[[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], II., str. 509.-510.</ref>.

Iako je od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nadalje na [[iran]]sko-[[Turska|turskoj]] granici zabilježen niz manjih incidenata, obje zemlje nisu dovodile u pitanje legalnost sporazuma iz [[1932.]] odnosno [[1937.]] godine i zadržale su dobre odnose<ref name="IranicaBorVTur"/>. Općenito, od [[1937.]] do danas nije bilo nikakvih izmjena granice u [[Rat|vojnom]], [[Politika|političkom]] i [[Pravo|pravnom]] smislu, a jedina neriješena pitanja bila su migracije [[nomad]]skog dijela [[Kurdi|kurdskog]] stanovništva uz granična područja temeljem čega je nakon [[1955.]] sklopljen niz novih graničnih sporazuma administrativnog karaktera<ref name="IranicaBorVTur"/>. Jedan od posljednjih među njima potpisan je u prosincu [[1984.]] godine, a odnosio se na suzbijanje djelovanja [[Kurdi|kurdskih]] [[Marksizam|marksističkih]] skupina (npr. [[PKK]]) i zajedničku graničnu kontrolu<ref>[[#Chubin1987|Chubin, Shahram (lis. 1987.)]], str. 24.-25.</ref>.

<div id="Obala i pomorske granice"></div>'''Obala i pomorske granice'''
[[Datoteka:Iranian borders in Omans and Persian Gulf (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{hrv icon}} [[Iran]]sko [[teritorijalno more]] i [[epikontinentalni pojas]] u [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]]
[[Datoteka:Iranian borders in Caspian Sea (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{hrv icon}} Hipotetske podjele površina [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]]]

[[Iran]]ska obalna crta proteže se ukupnom dužinom od 2810 [[km]] i fizički se sastoji od sjevernog dijela uz [[Kaspijsko jezero]] (765 km) odnosno južnog uz [[Omanski zaljev|Omanski]] i [[Perzijski zaljev]] (2045 km)<ref name="SCILenIranBord"/>. Pomorsko razgraničavanje u Perzijskom zaljevu i Kaspijskom jezeru posljednjih je desetljeća bilo vrlo trbulentno, posebice zbog osamostaljenja bivših [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a odnosno [[SSSR|sovjetskih republika]], ogromnih zaliha [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] ispod dviju vodenih masa, te velike geostrateške važnosti [[otok]]a [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].

Sukladno [[UN]]-ovoj [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|konvenciji o pravu mora]], južne iranske [[teritorijalne vode]] obuhvaćaju obalni pojas širine 12 [[Morska milja|morskih milja]] uz jednako širok [[vanjski pojas]]. Potreba za određivanjem središnje granice 200-300 [[km]] širokog [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] pojavila se [[1965.]] godine kada su je [[Teheran]] i [[London]] okvirno definirali na temelju [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnih pojaseva]] između [[Iran]]a na istoku odnosno [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 263.</ref>, a upotpunjena je tri godine kasnije kada je Iran sklopio i sličan bilateralni ugovor sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]<ref name="UNOLA422011">[[#UNOLA422011|UN OLA (4.2.2011.)]]</ref>. Prilikom postizanja potonjeg sporazuma presudnu ulogu odigrala su bogata [[Nafta|naftna]] polja odnosno otoci [[Farsi (otok)|Farsi]] i [[Arabi (otok)|Arabi]] zbog kojih iransko-saudijska granica djelomično odstupa od [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne linije]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 295.</ref>. Tijekom [[1960-ih]] započela su i razgraničenja na sjeveru zaljeva s osamostaljenim [[Kuvajt]]om, no precizne morske granice nisu definirane do današnjeg dana zbog trostranih političkih nesuglasica na razini [[Iran]] – [[Irak]] – [[Kuvajt]]. U geografskom smislu, najveći problem predstavljali su iranski otok [[Harg]] odnosno kuvajtski otok [[Failaka]] s obzirom da obje strane potraživale da njihov [[otok]] bude temeljnom točkom za određivanje središnje linije, dok su istovremeno drugoj strani negirali to pravo. Iako su se [[1970.]] godine [[Iran]] i [[Kuvajt]] usuglasili da prihvaćaju relevantnost oba [[otok]]a, ratificiranje sporazuma je odgođeno do daljnjeg<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 273.</ref>. Pomorsko razgraničenje posebno se zakompliciralo [[1971.]] kada su nezavisnost od [[UK|Britanije]] proglasili [[Katar]], [[Bahrein]] i [[UAE]]. Iran je iste godine potpisao pomorski granični ugovor s [[Katar]]om<ref name="UNOLA422011"/> i dvije zemlje nisu imale daljnjih nesporazuma, no u žarištu spora našli su se otoci [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] odnosno cijeli [[Bahrein]] koje je [[Iran]] potraživao od [[Britansko Carstvo|Britanije]] još od [[1930-ih]] godina<ref name="IranicaGBIIOver"/>. Ubrzo su Iranci prihvatili samostalnost [[Bahrein]]a<ref name="UNOLA422011"/>, a otoke Veliki i Mali Tunb zaposjeli su [[Oružane snage Irana|vojskom]] čime je započeo dugogodišnji spor s [[UAE|Emiratima]]. Godine [[1975.]] sklopljen je i bilateralni ugovor s [[Oman]]om čime je određena granica u strateški važnom [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]<ref name="UNOLA422011"/>. Osim teritorijalnih i pomorskih nesuglasica s [[Arapske zemlje Perzijskog zaljeva|arapskim zemljama]] Perzijskog zaljeva, [[Iran]] je u sporu i oko imenovanja samog zaljeva s obzirom da su ga [[Arapski svijet|Arapi]] od [[1950-ih]] počeli nazivati „Arapskim zaljevom”<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Međutim, vodeći [[Kartografija|kartografski]] i [[Hidrologija|hidrološki]] instituti [[svijet]]a kao i [[Ujedinjeni narodi]] službeno se i dalje služe njegovim povijesnim nazivom - [[Perzijski zaljev]]<ref>[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]]</ref>.

[[Kaspijsko jezero]] do [[1991.]] bilo je omeđeno isključivo [[Iran]]om i [[SSSR|Sovjetskim savezom]], a ključni sporazumi između dviju država bili su Iransko-ruski ugovor o prijateljstvu ([[1921.]])<ref>[[#LoNTS1922|LoNTS: CCLXVIII (1922.)]], str. 400.-413.</ref>, pomorsko-trgovački sporazum ([[1935.]]) i pomorsko-granični sporazum ([[1957.]])<ref name="IranicaCaspIIDip">[[#IranicaCaspIIDip|Mirfendereski, Guive (20.7.2004.)]]</ref>. Njima je kaspijska granica bila određena ravnom crtom između [[Astara (Iran)||Astare]] na zapadnoj obali i točke 2,2 [[km]] južno od [[Gorganski zaljev|Gorganskog zaljeva]] na istočnoj čime je [[Iran]] dobio približno 1/7 [[Kaspijsko jezero|jezera]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 77.</ref>, no dvije zemlje imale su jednako pravo na iskorištavanje kaspijskih prirodnih bogatstava<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Nakon raspada [[SSSR]]-a kaspijsku obalu uz [[Rusija|Rusiju]] dobile su i nove samostalne države [[Azerbajdžan]], [[Kazahstan]] i [[Turkmenistan]] čime je započeo 20-godišnji spor po pitanju novog načina razgraničavanja, a u žarištu spora našla su se podvodna nalazišta [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Tri nove države predložile su podjelu središnjim linijama s [[Obala|obalnim]] graničnim spojnicama kao referentnim točkama, ali [[Iran]] i [[Rusija]] odbacuju takav prijedlog i nude oprečna rješenja. [[Rusija]] predlaže da se uspostave obalna zona ([[teritorijalno more|teritorijalnih]] 12 [[Morska milja|n. m.]] ili [[Isključivi gospodarski pojas|gospodarskih]] 45 [[Morska milja|n. m.]] širine) podjeljena središnjim linijama odnosno vanjska zona namjenjena zajedničkom iskorištavanju<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 88.</ref>, dok [[Iran]] na temelju starijih ugovora o ravnopravnoj podjeli traži diobu čitavog [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na pet jednakih dijelova<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Ovaj problem nije riješen do današnjeg dana, a [[2000-ih]] povremeno je izazivao i sporadične oružane okršaje<ref name="IranicaCaspIIDip"/>.

=== Upravna podjela ===
{{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}}
[[Datoteka:Iran Counties.svg|mini|desno|300px|<center>[[Iran]]ske [[Iranske pokrajine|pokrajine]] (istaknute bojama)<br>i [[Iranski okruzi|okruzi]] (istaknuti linijama)]]

Administrativna podjela prvog stupnja u [[Iran]]u je tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bila kaotična i uključivala je uzastopne reorganizacije [[Iranske pokrajine|pokrajina]]<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]], str. 25.</ref>, a razlog tome bila je nedovoljno razvijena [[promet]]na mreža u središnjem i jugoistočnom dijelu zemlje odnosno neravnomjerna raspodjela [[Stanovništvo|stanovništva]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Prema ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannici]]'', [[Iran]] se [[1908.]] godine pod [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskom dinastijom]] sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 [[pokrajina]] i osam zavisnih [[teritorij]]a. Uspostavom dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj pokrajina je prvotnom reorganizacijom smanjen na dvanaest, a potom [[1950.]] godine na deset. Nakon toga slijedi obrnuti trend odnosno njihovo dijeljenje, a današnje stanje rezultat je zadnje diobe iz [[2010.]] godine od kada se [[Iran]] sastoji od 31 [[Iranske pokrajine|pokrajine]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostān'').

{| class="wikitable" style="float:left; font-size:70%"
|-
! [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
! [[Iranski okruzi|Okrug]]
! [[Kotar]]
! [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|Grad]]/[[Općina|Opć.]]
! [[Selo]]
|-
|rowspan=7 align=center| <big>P</big>
|rowspan=6 align=center| <big>O1</big>
|rowspan=3 align=center| <big>K1 (c)</big>
|align=center| <big>G1 (c)</big>
|align=center| -
|-
|align=center| <big>G2</big>
|align=center| -
|-
|align=center| <big>Op1</big>
| S1, S2, S3, S4
|-
|rowspan=2 align=center| <big>K2</big>
|align=center| <big>G3</big>
|align=center| -
|-
|align=center| <big>Op2</big>
| S5, S6
|-
|align=center| <big>K3</big>
|align=center| <big>Op3</big>
| S7, S8, S9
|-
|align=center| <big>O2</big>
| <big>K4 (c)</big>
|align=center| <big>G4 (c)</big>
|align=center| -
|}

Osim pokrajina postoje i niže upravne podjele koje uključuju [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''šaherestān'') kao drugi administrativni stupanj, [[kotar]]e (perz. ''bahš'') kao treći, te [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradove]] (perz. ''šaher'') ili [[Općina|općine]] (perz. ''dehestān'') kao posljednji stupanj. Na svim razinama postoje oblici [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]] koje predstavljaju čelnici ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostāndār'', ''farmandār'', ''bahšdār'', ''šaherdār'' i ''dehdār''). [[Organizacija|Organizacijska]] struktura upravnih podjela prikazana je u shematskoj tablici lijevo: [[Iranske pokrajine|pokrajine]] (<tt>P</tt>) se dijele na nekoliko okruga (<tt>O1</tt> i <tt>O2</tt>), a okruzi na [[kotar]]e među kojima je jedan središnji i najčešće nosi ime [[Glavni grad|glavnog grada]] pokrajine odnosno okruga. Nadalje, kotari se sastoje od jednog ili više [[grad]]ova odnosno [[općina]] (sastavljenih od [[Selo|sela]]). Pojedini se kotari sastojati isključivo od sela, dok okrug po pravilu uvijek sadrži neki veći [[grad]]. U trećini slučajeva javlja se princip da je [[Iranske pokrajine|pokrajina]] zajedno sa središnjim okrugom i kotarom imenovana prema pokrajinskom glavnom gradu, dok su ostale imenovane uglavnom prema [[#Regionalna geografija|iranskim regijama]]. Kod upravne podjele postoje i dva specifična izuzetka: [[Komska pokrajina]] koja nije podjeljena na okruge već izravno na kotare, te [[megalopolis]] [[Teheran]] čija se urbana aglomeracija proteže preko četiri okruga ([[Teheranski okrug|Teheranskog]], [[Islamšaherski okrug|Islamšaherskog]], [[Rajski okrug|Rajskog]] i [[Šemiranatski okrug|Šemiranatskog]]) odnosno dvije pokrajine ([[Teheranska pokrajina|Teheranska]] i [[Alborška pokrajina|Alborška]]). Prema posljednjem službenom [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[2006.]] (1385. [[Iranski kalendar|AP]]) [[Iran]] je imao ukupno 336 [[Iranski okruzi|okruga]], 889 [[kotar]]a, 1016 [[grad]]ova i 2400 [[općina]]<ref name="IranOstan2006">[[#IranOstan2006|SCI (2006.): Administrative divisions]]</ref>.

== Humanistička geografija ==
{{glavni|Stanovništvo Irana}}
=== Kulturna geografija ===
{{glavni|Iranska kultura}}

[[Iran]] u [[Kulturna geografija|kulturnom]] smislu predstavlja [[Etnička skupina|etničko]]-[[Religija|religijski]] mozaik čiju jezgru karakterizira [[Iranski narodi|iranski ''ethnos'']], [[perzijski jezik]] i [[Šijiti|šijitizam]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.6979">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 69.-79.</ref>. Sva tri elementa prisutna su kod [[Perzijanci|Perzijanaca]], najmnogoljudnijeg naroda koji [[Demogeografija|demogeografski]] prevladava u unutrašnjosti, osobito [[Fars]]u i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 509.-524.</ref>. Drugi najbrojniji narod su [[Azeri|Azari]] (20 %), [[Azerski jezik|turkofoni]] šijiti naseljeni u sjeverozapadu zajedno s [[Kurdi]]ma (7 %) čiji je [[Kurdski jezik|jezik]] [[Iranski jezici|iranski]] odnosno religija uglavnom [[Suniti|sunitska]]. Ove međusobne oprečnosti kod Azara i Kurda plodom su stoljetnog prožimanja [[iran]]ske i [[Turska|turske]] kulturne sfere, ali i njihovih [[Iransko-turski ratovi|žestokih ratova]]. Osim kod dvaju spomenutih naroda u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]], istovjetne razlike postoje i na drugim periferijama zemlje − neiranskih šijitskih [[Arapi|Arapa]] (1 – 2 %) u [[Huzestan]]u i [[Hormuzgan]]u odnosno [[Kaškajci|kaškajskih]] plemenskih zajednica na zapadu [[Fars]]a<ref>Vidi:<br>• [[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 542.-546.<br>• [[#IranicaGeoIIHum|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>, te iranskih sunitskih [[Beludži|Beludža]] (2 – 3 %) i [[Paštunci|Paštunaca]] (<1 %) uz istočne [[#Državne granice|granice]] odnosno manjih zajednica [[Tališi|Tališa]] na sjeveru<ref>[[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]], str. 198.-200. i 524.-536.</ref>. Najslabije integriranim [[narod]]om u kulturnom smislu smatraju se neiranski sunitski [[Turkmeni]] (<1 %) koji žive u dolinama [[Atrak]]a<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 546.-555.</ref>. Izuzevši spomenute [[Kurdi|Kurde]], [[Beludži|Beludže]], [[Paštunci|Paštunce]] i [[Tališi|Tališe]], ostali narodi koji se osim službenog [[Perzijski jezik|perzijskog]] služe i drugim jezicima iz [[Iranski jezici|srodne iranske porodice]] su [[Mazanderani]] i [[Gilaki]] na sjeveru odnosno [[Luri]] na jugozapadu zemlje (ukupno 12 %)<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 524.-536.</ref>. Iako je [[Iran]] tradicionalno [[multietnička država]], kulturna integracija pojedinih naroda u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] bila je djelomično prožeta i politizacijom − prvo [[Iranski narodi|etničkim]] [[Nacionalizam|nacionalizmom]] za vrijeme [[Pahlavi (dinastija)|dinastije Pahlavi]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, a zatim [[Šijiti|vjerskom]] dimenzijom od [[Iranska revolucija|revolucije]] nadalje<ref name="KiyaniHaftlang2003.6979"/>.

=== Urbana geografija ===
{{glavni|Iranski urbanizam|Dodatak:Popis gradova u Iranu|l2=Popis iranskih gradova}}
{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
|colspan=3 align=center|'''Najveći iranski gradovi (st.)'''
|-
|align=right| 1. ||align=center| '''[[Teheran]]''' ||align=right| 7,088.287
|-
|align=right| 2. ||align=center| '''[[Mašhad]]''' ||align=right| 2,427.316
|-
|align=right| 3. ||align=center| '''[[Isfahan]]''' ||align=right| 1,602.110
|-
|align=right| 4. ||align=center| '''[[Tabriz]]''' ||align=right| 1,398.060
|-
|align=right| 5. ||align=center| '''[[Karadž]]''' ||align=right| 1,386.030
|-
|align=right| 6. ||align=center| '''[[Širaz]]''' ||align=right| 1,227.331
|-
|align=right| 7. ||align=center| '''[[Ahvaz]]''' ||align=right| 969.843
|-
|align=right| 8. ||align=center| '''[[Kom]]''' ||align=right| 964.706
|-
|align=right| 9. ||align=center| '''[[Kermanšah]]''' ||align=right| 794.863
|-
|align=right| 10. ||align=center| '''[[Urmija]]''' ||align=right| 583.255
|}

[[Urbanizam|Urbanistička tradicija]] u [[Iran]]u ima tisućljetnu [[Povijest Irana|povijest]]<ref name="IranicaCitiesIGeo">[[#IranicaCitiesIGeo|Planhol, Xavier (de) (15.12.1991.)]]</ref> o kojoj svjedoče i neki od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova [[svijet]]a kao što su [[Suza (Iran)|Suza]], [[Jazd]], [[Hamadan]] i [[Raj (Iran)|Raj]]. Druga važna povijesna odlika kod [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] u cjelini jest izrazita dinamičnost u [[Dodatak:Popis povijesnih iranskih glavnih gradova|promjenama prijestolnica (40-ak)]] odnosno [[Urbana geografija|geografskom razmještaju]], što je više uvjetovano [[Geopolitika|geopolitičkim]] nego [[Gospodarstvo Irana|gospodarskim]] čimbenicima. Najstariji gradovi su [[elam]]ski i nicali su prvenstveno u plodnom [[Huzestan]]u zajedno sa susjednim [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskim]] na zapadu, no zbog [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] pustošenja i uspona prvih iranskih dinastija sredinom [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]] primat preuzimaju gradovi u unutrašnjosti ([[Ekbatana]], [[Pasargad]], [[Perzepolis]]). Kasni [[stari vijek]] karakterizira uravnoteženje urbanih žarišta između [[Iranska visoravan|orografski zaštićene visoravni]] i plodne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] ([[Opis (Mezopotamija)|Opis]], [[Ktezifont]]), dok su se u [[Srednji vijek|srednjom vijeku]] u potpunosti premjestili prema [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] ([[Nišapur]], [[Merv]], [[Buhara]], [[Samarkand]]) koji su bili raskrižjem [[Put svile|Puta svile]] između [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] odnosno [[kalifat]]a i [[Europa|Europe]]. Tijekom [[Novi vijek|novog vijeka]] zbog geostrateških uvjeta počinje dominirati tzv. „središnja os” uz koju su razmješteni [[Isfahan]], [[Širaz]], [[Kazvin]] i [[Teheran]], a takva se struktura zadržala do današnjeg dana<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Izuzevši [[Prijestolnica|prijestolnice]], razmještaj ostalih većih gradova uvjetovan je prvenstveno [[Ekonomska geografija|ekonomskim]] ili [[Religijska geografija|religijskim]] čimbenicima (npr. [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Jazd]] i [[Šijiti|šijitski]] [[Ardabil]] i [[Mašhad]]). U užem [[Urbana geografija|geografskom]] kontekstu, najveće iranske gradove karakterizira smještaj na [[ravnica]]ma tik uz podnožje [[planina]] što je fenomen koji se može objasniti lokalnim [[klima]]tskim razlikama odnosno tradicionalnim korištenjem [[kanat]]a za [[navodnjavanje]]<ref name="IranicaCitiesIGeo"/>.

Ubrzana [[urbanizacija]] od sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ishod je političke [[Centralizacija|centralizacije]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, a najznačajnije suvremeno [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|urbano žarište]] svakako je [[Teheran]] čija se zona utjecaja [[1950-ih]] godina protezala sjeverozapadom i središtem zemlje, dok je prema jugozapadu bila ograničena [[Zagros]]om. Gradovi uz [[Perzijski zaljev]] smješteni zapadno i južno od navedenog gorja istovremeno su gravitirali [[Abadan]]u, no [[promet]]nim razvojem tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] godina potpali su pod utjecaj teheranske zone, isto kao [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]] i [[Fars]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Izuzevši [[Teheran]], danas se značajnim urbanim žarištem smatra [[Mašhad]] kojem gravitiraju sve sjeveroistočne i istočne [[Iranske pokrajine|pokrajine]], a među ostale spadaju [[Tabriz]], [[Isfahan]] i [[Širaz]]<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]], str. 52.-53.</ref>. Prema posljednjem [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[2006.]] godine, u [[Iran]]u se nalazi 1016 gradova s ukupno 48,259.964 žitelja<ref name="IranOstan2006"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Tehran 51.41504E 35.69272N.jpg|[[Teheran]]
Datoteka:Mashhad iran.jpg|[[Mašhad]]
Datoteka:Ispahan ville.jpg|[[Isfahan]]
Datoteka:2010-06-15 15-30-01 Tabriz - Tehran.jpg|[[Tabriz]]
Datoteka:Karaj ISS023 1.JPG|[[Karadž]]
</gallery>
</center>

=== Ekonomska geografija ===
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}
{{Dvostruka slika|desno|Iran Industry (Cro).jpg|150|Iran Major Crops (Cro).jpg|200|<center>{{hrv icon}} Glavna [[Industrija|industrijska]] žarišta i [[Usjev|poljoprivredne kulture]]}}
Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća, a stupanj potpuno industrijalizirane zemlje dosegnuo je sredinom [[1970-ih]] godina<ref name="IranicaEconomyIEG">[[#IranicaEconomyIEG|Planhol, Xavier (de) (15.12.1997.)]]</ref>. Za vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna su industrijska postrojenja (osobito [[Nafta|naftna]]) na jugozapadu bila oštećena, temeljem čega je uslijedio trend njihovog dislociranja prema unutrašnjosti. Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400 km² odnosno 13.43 % od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="IranicaEconomyIEG"/>.

Sve do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Iran je bio gotovo u potpunosti nepristupačan sa svih strana, a sa susjedima su ga povezivali uski planinski [[prijevoj]]i<ref name="IranicaEconomyIEG"/>. Danas [[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. [[CIA|Američke]] procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927 [[km]], od čega je 125.908 km (73 %) [[asfalt]]irano. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442 [[km]], dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000 km. Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]u koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar-e Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Središnja Azija|Središnje Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar-e Anzali]], [[Neka]] i [[Bandar-e Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Deseci [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]] − diljem zemlje aktivno ih je 319, od čega 133 [[asfalt]]iranih.

== Geologija ==
[[Datoteka:Plates tect2 1 hr.svg|mini|desno|250px|<center>{{hrv icon}} Primarne [[litosferne ploče]] u okolici [[Iran]]a]]
[[Iran]] u općem [[Geologija|geološkom]] smislu karakterizira pripadnost planinskom pojasu [[Euroazijska ploča|euroazijske]] [[litosferne ploče]] iz [[tercijar]]nog [[Geološko razdoblje|razdoblja]], odnosno u užem smislu prostranoj [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] proizišlom konsolidacijom [[prekambrij]]skog temelja kojeg neki [[Geolog|geolozi]] smatraju odvojkom prekambrijske [[Arapska ploča|arapske ploče]]<ref name="IranicaGeology">[[#IranicaGeology|Ehlers, Eckart (15.12.1989.)]]</ref>. Prirastanje više ili manje stabilnih ostataka prekambrijskih strukturalnih slojeva (tzv. „središnja masa”) i geološki mladih elemenata poput tercijarnih [[Planina|planinskih]] zona [[Alborz]]a ili [[Zagros]]a je neosporno, no tumačenje njihovog razvoja prošlo je kroz drastične promjene<ref name="IranicaGeology"/>. Ne ulazeći u pojedinosti o [[Povijest znanosti|znanstvenoj povijesti]], sadašnje stanje može se sažeti na sljedeći način<ref>[[#Rosen1969|Rosen, Norman C. (1969.)]]</ref>:

:<tt>a)</tt> [[Alborz]] i [[srednjoiransko gorje]] u [[Stratigrafija|stratigrafskom]] i [[struktura]]lnom smislu prožimaju se mnogo više nego što je prvotno pretpostavljano.
:<tt>b)</tt> Nedostaju [[Paleozoik|paleozojski]] [[orogen]]i (između [[Prekambrij|kasnog prekambrija]] i [[Trijas|srednjeg trijasa]]) što ukazuje da je središnji [[Iran]] iskusio vjerojatno ujednačene [[kontinent]]alne i [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne]] uvjete odnosno [[Tektonika ploča|tektonsku stabilnost]].
:<tt>c)</tt> [[Mezozoik|Mezozojske]] i [[tercijar]]ne zone karakterizira [[alpska orogeneza]] koja prekriva sve dijelove središnjeg Irana zajedno s periferijama. Konkretno, periferni nabori pojaseva poput [[Kopet-Dag]]a, gorja [[Makran]]a ili [[Zagros]]a uključeni su u [[Geosinklinala|geosinklinalni]] razvoj dok iranska jezgra zadržava svoj epikontinentalni karakter.
:<tt>d)</tt> Za razliku od drugih [[regija]] [[svijet]]a, iranska [[Gorje|gorja]] [[tercijar]]nog podrijetla zadržavaju snažne predtercijarne elemente, uključujući [[prekambrij]]ske [[orogen]]e.
:<tt>e)</tt> Suvremena [[Geologija|geološka]] istraživanja ukazuju da je tzv. „središnja masa”, prvotno spominjana u kontekstu ostatka [[Paleozoik|paleozojske]] podloge, vjerojatno ograničena samo na manje dijelove središnjeg [[Iran]]a odnosno tzv. „[[Dašt-e Lut|lutski]] blok”.

Ovaj pojednostavljeni sažetak i tumačenje [[Geologija|geološkog]] razvoja može se potkrijepiti činjenicom da dosad nisu pronađeni nikakvi tragovi [[Kaledonska orogeneza|kaledonskih]] i [[Hercinska orogeneza|hercinskih]] [[orogen]]a<ref name="IranicaGeology"/>. Također, [[Sedimenti|sedimente]] prosječne debljine 3000 − 4000 [[Metar|m]] u središnjem [[Iran]]u uglavnom odlikuju homogeni kontinentalni [[materijal]]i terestrijalnog podrijetla s relativno visokim stupnjem jednolikosti. Smješteni su iznad konsolidiranih [[Erozija|erozivnih]] površina koje se datiraju u [[trijas]] ili starija [[Geološko razdoblje|razdoblja]], a ponekad čak izravno pokrivaju [[prekambrij]]sku podlogu i erozivne platforme<ref name="IranicaGeology"/>. Od posebnog značaja za proučavanje geološkog razvoja jest teorija o [[Tektonika ploča|tektonici ploča]]; na temelju [[Paleontologija|paleontoloških]] i [[Paleomagnetizam|paleomagnetskih]] podataka većina [[geolog]]a smatra [[Iran]] dijelom stare [[Gondvana|Gondvane]]<ref>Vidi:<br>• [[#Förster1974|Förster, Hansgeorg (1974.)]], str. 276.-292.<br>• [[#Krumsiek1976|Krumsiek, Klaus (1976.)]], str. 909.-929.</ref>, a smještavaju ga između današnje lokacije i [[Afrički rog|Afričkog roga]]. [[Iranska ploča]] današnji je položaj poprimila tek koncem [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i kasnijih razdoblja, dok njen tektonski sudar s [[Arapska ploča|arapskom]] nije izazvao samo [[nabiranje]] [[Zagros]]a već i opsežne [[vulkan]]ske odnosno [[potres]]ne aktivnosti koje su učestale i dan danas<ref name="IranicaGeology"/>.

[[Geologija|Geološke]] zone [[Iran]]a variraju ovisno o stručnim izvorima, no relevantnim među njima najčešće se smatraju razredbe J. Stöcklina<ref>[[#Stöcklin71968|Stöcklin, Jovan (srp. 1968.)]], str. 1229.-1258.</ref> i J. V. Harrisona iz [[1968.]]<ref name="Fisher1968.143185">[[#Fisher1968|Harrison, John Vernon (1968.)]], 143.-185.</ref>, metamorfna [[karta]] ''Iranskog geološkog zavoda'' iz [[1986.]]<ref>[[#NabaviHoushmandZadeh1986|Nabavi, Mohammad Hassan; Houshmand-Zadeh, A. (1986.)]]</ref>, te geološke analize N. Nezafatija iz [[2000-ih]] godina<ref>[[#Nezafati2006|Nezafati, Nima (2006.)]], str. 8.</ref>:

[[Datoteka:Geological zones of Iran (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Geološka karta]] [[Iran]]a]]
{| style="margin:1em; background:f5f5ec; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;"
|- style="background:#cd9575;"
! Zona || [[Geologija|Geološke osobine]] || [[Geološko razdoblje|Razdoblje]] || &nbsp;&nbsp;[[Metal]]ne [[Mineralne sirovine|sirovine]] || [[Rudnik|Rudnici]]
|-
| '''[[Alborz]]''' ||align=center| [[Efuzivne stijene|efuzivne]] i<br>[[Vulkanoklastični sedimenti|vulkanoklastične]] stijene ||align=center| [[tercijar]] ||align=center| [[Olovo (element)|olovo]]‒[[cink]], [[Bakar (element)|bakar]] (±[[zlato]]), [[željezo]] ||align=center| [[Kuh-e Duna]]<br>([[Pb]], [[Zn]], [[Ag]])
|-
| '''Središnji Iran''' ||align="center"| [[horst]]ovi [[prekambrij]]ske [[kristal]]izirane podloge;<br>[[sedimenti]] [[Paleozoik|paleozojske]] platforme; [[kambrij]]sko-<br>[[Trijas|trijaške]] [[sedimentne stijene]]; [[magmatske stijene]] ||align="center"| [[prekambrij]], [[paleozoik]],<br>[[trijas]], [[tercijar]] ||align="center"| [[Bakar (element)|bakar]] (±[[nikal]]‒[[kobalt]]), [[Olovo (element)|olovo]]‒[[cink]],<br>[[željezo]] (±[[magnezij]]), [[zlato]],<br>[[volfram]]‒[[Bakar (element)|bakar]]‒(±[[kositar]])‒[[zlato]],<br>[[magnezij]], [[antimon]] ||align="center"| [[Tal Mesi]] ([[Cu]]),<br>[[Meskani]] ([[Cu]]),<br>[[Čadormalu]] ([[Fe]])
|-
| '''Istočni Iran''' ||align="center"| [[sedimenti]] [[fliš]]a i [[Molasa|molase]] ||align="center"| [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]‒ ||align="center"| [[volfram]]‒[[zlato]], [[Bakar (element)|bakar]]‒[[zlato]], [[Bakar (element)|bakar]]<br>(±[[Olovo (element)|olovo]]‒[[cink]]), [[kromit]]‒[[magnezij]] ||align="center"| [[Kale-Zari]]<br>([[Au]], [[Cu]], [[Bi]])
|-
| '''[[Huzestan]]ska nizina''' ||align="center"| [[aluvij]]alni nanosi ||align="center"| [[neogen]], [[kvartar]] ||align="center"| bez metalnih sirovina;<br>golema nalazišta [[Nafta|nafte]] ||align="center"| -
|-
| '''[[Kopet-Dag]]''' ||align="center"| [[sedimenti]] (uglavnom [[karbonati]]) ||align="center"| [[mezozoik]], [[tercijar]] ||align="center"| oskudnost ležišta ||align="center"| -
|-
| '''[[Dašt-e Lut|Lutski]] blok''' ||align="center"| stara stabilna platforma prekrivena<br>gustim [[Mezozoik|mezozojskim]] [[sedimenti]]ma<br>i [[eocen]]skim [[Magmatske stijene|vulkanskim stijenama]] ||align="center"| [[mezozoik]], [[eocen]] ||align="center"| [[Bakar (element)|bakar]], [[Olovo (element)|olovo]]‒[[cink]] (±[[Bakar (element)|bakar]]‒[[antimon]]),<br>[[volfram]] (±[[kositar]])‒[[Bakar (element)|bakar]], [[željezo]] ||align="center"| [[Kuh-e Se-Čangi]]<br>([[Pb]], [[Zn]], [[Cu]])
|-
| '''[[Makran]]''' ||align="center"| obojeni [[Ofiolitni melanž|melanž]] i gusti<br>[[sedimenti]] [[fliš]]a i [[Molasa|molase]] ||align="center"| [[Kreda (geološko razdoblje)|kasna kreda]], [[paleocen]]<br>([[Ofiolitni melanž|melanž]]); [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]‒ ([[fliš]]) ||align="center"| [[titanij]], [[krom]]‒[[mangan]], [[Bakar (element)|bakar]]‒[[cink]],<br>[[Bakar (element)|bakar]]‒[[zlato]] ||align="center"| [[Giravan]] ([[Cu]])
|-
| '''[[Urmija (jezero)|Urmija]]‒[[Kuh-e Kale Dohtar|Dohtar]]''' ||align="center"| [[efuzivne stijene]] ([[bazalt]] i [[dacit]]); [[Piroklastične stijene|piroklastične<br>stijene]] ([[tuf]] i [[ignimbrit]]); [[plutoniti]] ([[diorit]] i [[granit]]);<br>[[Numuliti|numulitski]] [[vapnenac]] ||align="center"| [[Jura (geološko razdoblje)|kasna jura]]‒, [[kvartar]] (vrhunac<br>[[magma]]tskih aktivnosti); [[eocen]] ||align="center"| velike zalihe u [[porfir]]nim, vulkanskim [[Sulfidi|sulfidnim]],<br>[[skarn]]skim, hidro- i epitermalnim ležištima raznih<br>vrsta metala: [[željezo]], [[Bakar (element)|bakar]]‒([[molibden]]‒[[zlato]]),<br>[[zlato]], [[Olovo (element)|olovo]], [[cink]], [[mangan]] ||align="center"| [[Vešnavah]] ([[Cu]]),<br>[[Sarčešme]] ([[Cu]], [[Mo]]),<br>[[Gol Gohar]] ([[Fe]])
|-
| '''[[Sanandadž]]‒[[Sirdžan]]''' ||align="center"| [[Metamorfne stijene|metamorfne]] i [[intruzivne stijene]] ||align="center"| [[fanerozoik]]; uglavnom [[mezozoik]] ||align="center"| [[volfram]] (±[[kositar]])‒[[Bakar (element)|bakar]] (±[[zlato]]), [[željezo]]<br>(±[[magnezij]]), [[zlato]], [[Olovo (element)|olovo]]‒[[cink]], [[kromit]] ||align="center"| [[De-je Husein]]<br>([[Cu]], [[Sn]], [[Au]])
|-
| '''[[Nabori]] [[Zagros]]a''' ||align="center"| [[nabori]] gustih [[Sedimenti|sedimenata]] ([[karbonatne stijene]]<br>i [[karbonati]]) iznad [[Metamorfne stijene|metamorfne]] [[prekambrij]]ske<br>podloge; [[Soli|slani]] [[dijapir]]i na jugu ||align="center"| [[Prekambrij|kasni prekambrij]]‒[[rani kambrij]];<br>[[Karbon (geološko razdoblje)|karbon]]‒[[Kreda (geološko razdoblje)|kasna kreda]]; [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]‒ ||align="center"| opća oskudnost ležišta;<br>[[Olovo (element)|olovo]], [[željezo]], [[kromit]] ||align="center"| [[Surme]] ([[Pb]], [[Zn]]),<br>[[Hormuz (otok)|Hormuz]] ([[Fe]])
|-
| '''[[Navlaka|Navlake]] Zagrosa''' ||align="center"| istovjetno naborima; [[ofiolitni melanž]] ||align="center"| [[mezozoik]] ||align="center"| [[kromit]] ||align="center"| -
|}

Bez obzira na razlike među detaljima razredbi i tumačenjima iranske [[Geološko razdoblje|geološke povijesti]], [[geologija]] i [[Tektonika ploča|tektonika]] također su odigrali iznimnu ulogu u [[Hidrografija|orohidrografskom]] i [[Geomorfologija|geomorfološkom]] razvoju temeljem kojeg se [[Iran]] može podijeliti i na pet prirodnih [[regija]]: [[Kaspijsko jezero|kaspijske]] [[Nizina|nizine]], gorje [[Alborz]]a s [[Kopet-Dag]]om, [[Iranska visoravan|središnju visoravan]], gorje [[Zagros]]a s [[Makran]]om, te [[Obala|obalne]] nizine [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaGeology"/>. [[Iranska visoravan]] kao zatvoreni [[slijev]] najznačaniji je geomorfološki čimbenik u [[Geologija|geološkoj]] strukturi s obzirom da je u potpunosti fluvijalno odnosno [[Hidrografija|hidrografski]] odsječena od svjetskih [[ocean]]a<ref>[[#Dresch1975|Dresch, Jean (1975.)]], str. 337.-351.</ref>. Gorja [[Alborz]]a i [[Kopet-Dag]]a na sjeveru odnosno [[Zagros]]a i [[Makran]]a na zapadu i jugu stvaraju geološko-geomorfološku zapreku koja odvaja gotovo polovicu iranskog [[Kopno|kopna]] od izravne interakcije s [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]]. Ova ogromna površina središnjeg [[Iran]]a, prvotno geološki pojednostavljena kao homogena „središnja masa”, zapravo je vrlo složena [[Geologija|geološka]] struktura<ref name="IranicaGeology"/>. Podrobniji pogled na geologiju središnjeg Irana otkriva njen utisak na [[Geomorfologija|geomorfologiju]] i [[Ekologija|ekologiju]] zemlje. Najveće [[Razvodnica|razvodnice]] unutrašnjih drenažnih bazena razumljive su isključivo kao ishod geološkog razvoja odnosno [[tercijar]]ne strukture [[Alpska orogeneza|alpskog orogena]] ‒ [[nabor]]i i [[rasjed]]i su ne samo pridonijeli izuzetno složenom srastanju geoloških uzvisina i [[Geološka depresija|depresija]] već i cjelokupnim [[pukotina]]ma [[Tlo|tla]] odnosno [[Slijev|sljevovima]]<ref name="IranicaGeology"/>. Primjerice, susjedni zatvoreni sljevovi poput prostranih [[pustinja]] [[Dašt-e Kavir]]a (>200.000 [[km²]]) i [[Dašt-e Lut]]a (166.160 [[km²]]) nalaze se na različitim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] i odvojeni su naboranim [[Gorje|gorjima]] iz razdoblja tercijara<ref name="Bobek1961.719">[[#Bobek1961|Bobek, Hans (1961.)]], str. 7.-19.</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Jezioro Urmia.jpg|[[Sol|Slani]] nanosi uz obalu [[Urmija (jezero)|Urmije]] ([[Zapadni Azarbajdžan|Z. Azarbajdžan]])
Datoteka:Roo bashti.jpg|[[Metamorfne stijene|Metamorfiti]] uz [[Erozija|erozivni]] [[Bašti-Rud]] ([[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad|K. i B.-Ahmad]])
|[[Korazija|Korazivni]] [[Vapnenac|vapnenci]] kod [[Kuherd]]a ([[Hormuzgan]])
Datoteka:Tegeran mnt.JPG|[[Sedimentne stijene]] [[Alborz]]a ([[Teheranska pokrajina]])
Datoteka:Damavand (2).JPG|[[Sumpor]] na stijenama [[Damavand]]a ([[Mazandaran]])
</gallery>
</center>

=== Mineralne sirovine ===
{{glavni|Rudarstvo u Iranu}}
[[Datoteka:Iran mineral deposits (Cro).jpg|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} Rasprostranjenost [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] u [[Iran]]u]]

[[Iran]] je iznimno bogat [[Mineralne sirovine|mineralnim sirovinama]] što je usko povezano s [[Geologija|geološkim]] razvojem odnosno strukturom<ref name="IranicaGeology"/>. Iako u [[Demografija|demografskom]] i [[teritorij]]alnom smislu predstavlja nešto više od 1 % [[Svijet|svjetskog]] stanovništva odnosno površine, podno [[Zagros]]a i drugih iranskih [[Gorje|gorja]] nalazi se više od 7 % ukupnih svjetskih zaliha mineralnih sirovina<ref>Vidi:<br>• [[#Cooper2007|Cooper, Mark (2007.)]], str. 447.-472.<br>• [[#Maleki2912009|Maleki, Abbas (29.1.2009.)]], str. 175.-177.</ref>. Ležišta su rasprostranjena u svim dijelovima zemlje, no neka od njih nalaze se u udaljenim izoliranim područjima ili su nejednoliko raspoređena u [[Tlo|tlu]] što otežava njihovo [[Gospodarstvo Irana|gospodarsko]] iskorištavanje<ref name="IranicaGeology"/>. Ove zapreke jedan su od glavnih razloga zašto cjelokupno [[rudarstvo]] tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nije bilo ujednačeno s proizvodnjom [[ugljen]]a, [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]]<ref name="IranicaGeology"/>.

Ležišta [[Željezo|željeza]] karakteristična su za sve dijelove zemlje, a većina njih nalazi se između južnih padina [[Alborz]]a i unutrašnje [[vulkan]]ske zone odnosno njenih rubnih područja<ref name="IranicaGeology"/>. Najznačajniji [[Rudnik|rudnici]] su [[Čadormalu]] koji se nalazi približno 200 [[km]] sjeveroistočno od [[Jazd]]a, [[Gol Gohar]] pokraj [[Sirdžan]]a, te posebno područje oko [[Kerman]]a i [[Bafk]]a čija ležišta sadrže više od milijardu [[tona]] željezne rude<ref>[[#Dimitrijević1973|Dimitrijević, Milorad D. (1973.)]]</ref>. Potonji rudnici također su glavni opskrbljivači velike [[Čelik|čeličane]] u [[Isfahan]]u. Ležišta [[Bakar (element)|bakra]] uglavnom se nalaze među [[tercijar]]nim vulkanskim [[Magmatske stijene|stijenama]]<ref name="BazinHübner1969">[[#BazinHübner1969|Bazin, D.; Hübner, H. (1969.)]]</ref>, a područja koja vrijedi istaknuti su [[Čahar Gonbad (Kerman)|Čahar Gonbad]] smješten 110 [[km]] jugozapadno od Kermana<ref>[[#SjerpIssakhanianBrants1969|Sjerp, N.; Issakhanian, V.; Brants, A. (1969.)]]</ref>, [[Anarak]] s pripadajućom mikroregijom, te [[Sarčešme]] kod [[Kerman]]a koji je još [[1960-ih]] identificiran kao potencijalno najveće ležište [[Bakar (element)|bakra]] u [[svijet]]u<ref name="BazinHübner1969"/>. Ležišta [[Olovo (element)|olova]] i [[cink]]a koncentrirana su u središnjem [[Iran]]u i to prvenstveno oko Bafka, te u [[Zandžanska pokrajina|Zandžanskoj pokrajini]] na sjeverozapadu zemlje<ref name="IranicaGeology"/>. Ostala ležišta [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] uglavnom nisu značajna u [[Geologija|geološkom]] ili [[Gospodarstvo Irana|gospodarskom]] smislu i lokalnog su karaktera, a uključuju [[kromit]] (okolica [[Bafk]]a, [[Sabzevar]]a i [[Bandar Abas]]a) [[magnezit]] ([[južni Horasan]] i [[Ardestan]]), te [[mangan]] (okolica Bafka i [[Semnan]]a)<ref name="IranicaGeology"/>.

Posebnu pažnju zaslužuju i ležišta [[ugljen]]a i [[Fosfati|fosfata]] koja su također rasprostranjena širom [[Iran|zemlje]]. Vađenje ugljena u okolici [[Teheran]]a odnosno podno [[Alborz]]a ima veliku važnost još od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] zbog iskorištavanja [[šuma]] za proizvodnju [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]]<ref name="IranicaGeology"/>. Na spomenutim područjima [[ugljen]] se vadi i dan danas, dok sve veću ulogu preuzimaju [[ugljenokop]]i u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]<ref name="IranicaGeology"/>. Koncem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ugljenokopi oko [[Kerman]]a i [[Zirab]]a snabdijevali su veliku [[isfahan]]sku čeličanu sa 800.000 [[tona]] ugljena na godinu odnosno 80 % njenih potreba. Zalihe [[Fosfati|fosfata]] procjenjuju se na oko 0,5 milijardi [[tona]] što je dovoljno za zadovoljavanje godišnjih tuzemnih potreba od 2,5 milijuna tona fosfatnih [[Gnojivo|gnojiva]]<ref name="IranicaGeology"/>. Glavna ležišta fosfata nalaze se oko [[Bafk]]a u [[Jazdska pokrajina|Jazdskoj pokrajini]], a sporedna oko [[Ramhormuz]]a, [[Behbahan]]a i [[Dašt-e Deh]]a u [[Hormuzgan]]u, [[Semnan]]a i [[Šaherud (grad)|Šaheruda]] u [[Semnanska pokrajina|Semnanskoj pokrajini]], te u okolici [[Teheran]]a i [[Zandžan]]a<ref name="IranicaGeology"/>.

[[Nafta]] i [[prirodni plin]] predstavljaju najvažniju [[Geologija|geološku]] sirovinu od tuzemnog i međunarodnog [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] značaja, a nalazišta [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] koncentrirana su uz obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] odnosno [[huzestan]]skim [[nizina]]ma<ref name="IranicaGeology"/>. U geološkom smislu, nalazišta su nastala nabiranjem [[Zagros]]a. Stoljetna iskustva s curenjem nafte i plina u jugozapadnom [[Iran]]u na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]] dovela su do intezivnog [[Naftna geologija|istraživanja]] odnosno razvitka iranske [[Iranska naftna industrija|naftne industrije]]<ref name="IranicaGeology"/>.

=== Prirodne katastrofe ===
{{glavni|Dodatak:Popis potresa u Iranu|l1=Popis potresa u Iranu}}
[[Datoteka:Map Iran earthquakes 1990.gif|mini|desno|300px|<center>{{eng icon}} [[Potres|Seizmičke aktivnosti]] u [[Iran]]u ([[1990.]] – [[2006.]])]]

[[Geologija|Geološke]] karakteristike u velikoj su mjeri odgovorne za razne oblike [[Prirodna katastrofa|prirodnih katastrofa]] koje redovito pogađaju [[Iran]]<ref name="IranicaGeology"/>, među kojima se prvenstveno ističu [[potres]]i uzrokovani sudaranjem [[Euroazijska ploča|euroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske]] [[litosferne ploče]]. [[Subdukcija|Subdukcijska]] zona proteže se približno 1800 [[km]] usporedno sa [[Zagros]]om odnosno u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], no seizmički najaktivnije područje ipak je tzv. „iranski polumjesec” koji se proteže uz [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]], [[Alborz]], [[Kopet-Dag]], [[Horasan (pokrajina)|Horasan]], [[Sistan]], istočni [[Dašt-e Lut]] i [[Makran]]<ref name="IranicaEarthquakes">[[#IranicaEarthquakes|Berberian, Manuel (2.12.2011.)]]</ref>.

[[Iran]] uz [[Kina|Kinu]] bilježi najveći broj [[smrt]]no stradalih od potresa, a pogođeni gradovi kroz [[Povijest Irana|povijest]] s desecima tisuća žrtava uključuju [[Damgan]] ([[856.]]), [[Ardabil]] ([[893.]]), [[Nišapur]] ([[1405.]]), [[Tabriz]] ([[1727.]] i [[1780.]]), [[Kašan]] ([[1755.]]), [[Rudbar]] ([[1990.]])<ref name="IranicaEarthquakes"/> i [[Bam]] ([[2003.]]). Zbog [[Seizmologija|seizmoloških]] predviđanja o velikoj vjerojanosti da [[Teheran]] u bližoj budućnosti pogodi [[potres]] velikih razmjera, iranski je parlament [[2010.]] godine raspravljao o premještanju [[Glavni grad|glavnog grada]] na neku od tri sigurnije lokacije među kojima se najčešće spominju [[Isfahan]], [[Šaherud (grad)|Šaherud]] ili [[Semnan]]<ref>[[#Payvand3052010|Payvand Iran News (30.5.2010.)]]</ref>.

Osim što potresi izazivaju tragične ljudske i materijalne gubitke uključujući pustošenja naselja i komunikacijskih mreža, oni su također i uzrok velikog broja [[Ekologija|ekoloških]] posljedica<ref name="IranicaGeology"/>. [[Mulj]]ne i [[Tlo|zemljane]] bujice kao i ostali oblici [[Derazija|derazije]] vrlo su česta posljedica djelovanja [[potres]]a, a najizraženiji su u područjima gdje su padine sastavljene od smičnih [[pukotina]] ili skliskih [[Glina (tlo)|glinenih]] tala<ref name="IranicaGeology"/>. Muljne bujice osobito su učestale kod [[vulkan]]skih pepela i na svim oblicima [[Stratigrafija|stratigrafskih]] naslaga natopljenih [[Voda|vodom]] i(li) [[led]]om koje su podložne utjecaju [[Seizmički val|seizmičkih valova]]. Ove pojave karakteristične su za [[Vlaga|vlažna]] područja sjevernog [[Iran]]a s pripadajućim [[vulkan]]ima (npr. [[Damavand]]), ali i za vrlo osjetljive zone [[Sol|slanih]] [[dijapir]]a na jugoistoku zemlje<ref name="IranicaGeology"/>.

[[Potres]]i također uzrokuju i opasna [[klizišta]], karakteristična i za guste [[regolit]]e ili pak slabe [[kamen]]e podloge. Potonje se osobito odnose na stratificirane temeljce pune geoloških [[pukotina]], isprekidane mekanim i vodopropusnim [[materijal]]ima koji ih čine lako [[Erozija|erozivnim]]<ref name="IranicaGeology"/>. Klizišta, muljne i zemljane bujice redovito izazivaju štetu na nižim padinama i [[dolina]]ma koje su gusto naseljene, a nerijetka pojava jest da klizajuće krhotine zapriječe tokove [[potok]]a odnosno oblikuju privremena [[Jezero|jezera]] koja naposljetku uvijek probiju nestabilnu [[Brana|branu]] i [[Poplava|poplave]] okolne doline<ref name="IranicaGeology"/>.

Snažnije [[vulkan]]ske aktivnosti na teritoriju [[Iran]]a nisu zabilježene stoljećima, a posljednje [[Vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] datiraju se u [[eocen]] i [[kvartar]]. Ipak, aktivnosti nižeg inteziteta poput [[fumarola]], [[solfatara]] ili [[mofeta]] učestale su i dan danas kod [[Damavand]]a, [[Bazman]]a, [[Sabalan]]a i [[Taftan]]a<ref>[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 11.-16.</ref>. Jedinstven slučaj predstavlja grad [[Ramsar]] u [[Mazandaran]]u, mjesto s najvećim stupnjem prirodnog [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] u [[svijet]]u (do 260 [[Sievert (jedinica)|mSv]] godišnje<ref name="Dissanayake582005">[[#Dissanayake582005|Dissanayake, Chandrasekara (5.8.2005.)]], str. 883.-885.</ref>) koje dolazi od od [[izotop]]a [[radij]]a-226 odnosno djelovanjem [[uranij]]a i [[torij]]a. Međutim, visok stupanj [[radioaktivnost]]i ne utječe na [[zdravlje]] lokalnog stanovništva koje je prema studijama kroz [[Povijest Irana|povijest]] razvilo [[Imunost (medicina)|prirodnu imunost]]<ref name="Dissanayake582005"/>.

== Geomorfologija ==
[[Datoteka:Iran topo hr.svg|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Reljef]]na [[karta]] [[Iran]]a]]
[[Reljef]]i u [[Iran]]u mogu se okvirno podijeliti u dvije kategorije:<ref name="KiyaniHaftlang2003.911">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 9.-11.</ref>
:<u>[[Gorje|Gorja]]:</u>
:* [[Alborz]] ‒ proteže se čitavim sjevernim dijelom zemlje, od [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] do [[Horasan (pokrajina)|Horasana]] u regionalnom smislu. Južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] gorje se lagano zakrivljava prema unutrašnjosti što je rezultat pritiska gornjeg dijela [[Euroazijska ploča|euroazijske]] [[Litosferne ploče|ploče]]. Prosječne je širine 100 [[km]] dok se [[nadmorska visina]] kreće se između 3000 i 3500 [[Metar|m]], a njegova najviša i najvažnija točka je vulkan [[Damavand]] (5671 m).
:* [[Zagros]] ‒ proteže se oko 1200 [[km]] od sjeverozapada zemlje do [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] na jugoistoku. Prosječne je širine 600 [[km]] odnosno 3500 [[Metar|m]] visine s [[Dena|Denom]] (4448 m) kao najvišim planinskim vrhom.
:* [[Kuhrud|Srednjoiransko gorje (Kuhrud)]] ‒ proteže se u unutrašnjosti zemlje usporedno sa [[Zagros]]om na kojeg se nadovezuje na jugu, kao i na Istočnoiransko gorje prema jugoistoku.
:* [[Istočnoiransko gorje]] ‒ proteže se duljinom od oko 2800 [[km]] u smjeru sjever-jug, od doline [[Džam-Rud]]a u [[Razavi Horasan]]u do jugoistočnog [[Beludžistan]]a gdje se nadovezuje na gorja susjednog [[Pakistan]]a. Odvojci istočnoiranskog gorja uključuju planine [[Kuh-e Džam]], [[Džebal Barez]], [[Tun (planina)|Tun]] i [[Kuh-e Palangan]].
:<u>[[Ravnica|Ravničarska područja]]:</u>
:* Unutrašnje [[Geološka depresija|depresije]] ‒ [[pustinje]] [[Dašt-e Lut]] i [[Dašt-e Kavir]]; zatvorena korita [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[Jezero|jezera]] i [[močvare]].
:* [[Nizina|Nizine]] ‒ [[Muganska ravnica|Muganska stepa]], [[Gilan]], [[Mazandaran]] i [[Golestan]] uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu; [[huzestan]]ska nizina; [[Obala|obalni]] pojas [[Omanski zaljev|Omanskog]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].
:* [[Pustinja|Polupustinjska]] područja ‒ [[Dašt-e Naz|Naz]], [[Dašt-e Arzhan|Arzhan]], [[Dašt-e Lali|Lali]], [[Tal Ahugan]], [[Čaldiran]], itd.

=== Planine ===
{{glavni|Dodatak:Popis iranskih planina|l1=Popis iranskih planina}}
{{Dvostruka slika|desno|Aerial View of Damavand 26.11.2008 04-21-05.JPG|160|Zagros 1992.jpg|150|<center>[[Zračna fotografija]] središnjeg [[Alborz]]a|<center>[[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] južnog [[Zagros]]a}}
Iranski [[Planina|planinski]] [[reljef]] prvenstveno je [[orogen]] nastao tijekom [[Kenozoik|kenozojske]] [[Geološko razdoblje|ere]], a dva najvažnija [[Geologija|geološko]]-[[Geomorfologija|geomorfološka]] procesa koji su uvjetovali njegovom oblikovanju su siloviti [[Tektonika ploča|tektonski sudari]] od zapada do jugoistoka [[Euroazija|Euroazije]] prilikom čega je izdignut [[alpsko-himalajski lanac]] (uključujući [[Alborz]] i [[Zagros]]), te koincidirajući odnosno daljnji [[vulkan]]ski izljevi [[Lava|lave]] u [[rasjed]]ima nabora karakteristični za regije [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]], [[Mazandaran]] i [[Beludžistan]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.911"/>. Iako [[Vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] i izlijevanja nisu zabilježene već stotinama tisuća godina, [[Tektonika ploča|tektonski procesi]] i dan danas aktivni su u [[reljef]]nom oblikovanju što se očituje na [[Konvergentna granica|konvergentnim granicama]] [[Zagros]]a gdje su [[GPS]]-om zabilježena pomicanja od 23 – 25 [[mm]] godišnje<ref name="LeturmyRobin2010.4345">[[#LeturmyRobin2010|Hatzfeld, D.; Authemayou, C.; van der Beek, P.; Bellier, O.; Lave, J.; Oveisi, B.; Tatar, M.; Tavakoli, F.; Walpersdorf, A.; Yamini-Fard, F. (2010.)]], 43.-45.</ref>.
[[Datoteka:Katale26.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Špilja]] [[Katale-Hor]], [[Zandžan]]]]
Reljef [[Zagros]]a karakteriziraju usporedni linearni [[Greben (reljefni oblik)|grebeni]] i [[Dolina|doline]] koji se protežu i stotinama [[kilometar]]a, a nastali su prvotnim nabiranjem [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] odnosno kasnijom [[Erozija|erozijom]] koja je s [[Vapnenac|vapnenaca]] i [[dolomit]]a odstranila mekše naslage poput [[muljnjak]]a i [[Blato (tlo)|blata]]. Deformacije ove linearne [[reljef]]ne strukture odnosno pojava asimetričnih nabora primjetna je uz područje [[Hormuz]]a gdje je [[Tektonika ploča|tektonski]] pritisak dosegnuo viši stupanj prekoračenja<ref>[[#LeturmyRobin2010|Burberry, C. M.; Cosgrove, J. W.; Liu, J.-G. (2010.)]], 149.-152.</ref>. [[Denudacija|Denudacijski procesi]] koji utječu na [[reljef]] Zagrosa ovise o [[Paleoklimatologija|(paleo)]][[Klimatologija|klimatološkim]] odnosno [[Hidrologija|hidrološkim]] i [[Fitogeografija|fitogeografskim]] čimbenicima: na sjeveru gdje vlada [[Kiša|kišna]] [[planinska klima]] postoje slabiji fluvijalni procesi s obzirom da [[Iran]] nema većih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], dok su u južnim [[Suha klima|sušnim]] područjima ograničeni na [[Derazija|deraziju]] i [[Vjetar|eolsku]] [[Korazija|koraziju]]. Na jugu [[Zagros]]a odnosno polupustinjama [[Kuhrud|središnjeg]] i [[Istočnoiransko gorje|istočnoiranskog gorja]] javlja se i [[egzaracija]] tzv. [[Slani ledenjak|slanih ''ledenjaka'']] (npr. [[Perzijski jezik|perz.]] ''[[Kuh-e-Namak]]''; „[[Sol|slana]] planina”). Ove naslage [[Minerali|minerala]] poput [[halit]]a akumulirane u [[kotlina]]ma tijekom nekih davnih [[klima]]tskih uvjeta pod pritiskom mlađih slojeva [[stijena]] probijaju se na površinu kroz [[dijapir]]e i stvaraju tzv. [[Slana kupola|slane kupole]], dok one potom pod utjecajem [[Gravitacija|gravitacije]] kližu i brazdaju podlogu na isti način kao klasični [[ledenjaci]]<ref name="LeturmyRobin2010.4345"/>. Ujecaj [[Klima|klime]] na [[Geomorfologija|geomorfologiju]] posebno je primjetan kod [[Alborz]]a koji [[Fizička geografija|fizički]] spriječava dotok [[Vlažnost zraka|vlažnog zraka]] s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] ‒ dok su na surovim južnim padinama fluvijalni procesi ograničeni na [[potok]]e nastale otapanjem [[Snijeg|snježnih]] kapa koji brzo [[Hlapljenje|hlape]] ili na [[Aluvijalna lepeza|aluvijalne lepeze]], na [[Kiša|kišnim]] i [[Vegetacija|vegetacijom]] bogatim (uključujući [[Prašuma|prašume]] i [[Džungla|džungle]]) sjevernim područjima postoji niz [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]] s pripadajućim [[kanjon]]ima i [[Planinski prijevoj|prijevojima]] koji ispresijecaju [[gorje]] na više mjesta<ref name="Fisher1968.189">[[#Fisher1968|Scharlau, Kurt (1968.)]], 189.</ref>.

<center>
''[[Planina|Planinska]] područja:''
<gallery>
Datoteka:KermanshahNature1.jpg|Sjeverni [[Zagros]], [[Kermanšaška pokrajina]]
|Južni [[Zagros]] kod [[Bastak]]a, [[Hormuzgan]]
Datoteka:2009-05-13 Zeyar 01.jpg|[[Kanjon]] kod [[Zejar]]a, [[Mazandaran]]
Datoteka:Green island saber.jpg|Planinska [[oaza]] kod [[Čalusa]]
Datoteka:Badab-e Surt Samaee.jpg|[[Travertin]]ski oblici, [[Badab-e Surt]]
</gallery>
</center>

<div id="Vulkani"></div>'''Vulkani'''
{{glavni|Dodatak:Popis iranskih vulkana|l1=Popis iranskih vulkana}}
U [[Iran]]u se nalazi ukupno osam [[vulkan]]a smještenih na rubnom sjeverozapadu i jugoistoku zemlje<ref>[[#Fisher1968|Harrison, John Vernon (1968.)]], 156.</ref>, među kojima su u [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu najvažniji [[Damavand]], [[Sahand]], [[Sabalan]] i [[Taftan]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 11.-16.</ref>. [[Damavand]] se klasificira kao [[stratovulkan]] i građen je od vulkanskog [[Šljunak|šljunka]] odnosno piroklastičnih materijala poput [[lapili]]ja. [[Nadmorska visina|Visinom]] od 5671 [[Metar|m]] najviši je [[Planina|planinski]] vrh ne samo [[Iran]]a već i čitave [[Euroazija|Euroazije]] zapadno od [[Hindukuš]]a, a okolne vrhove [[Alborz]]a nadmašuje za 1500 – 2000 m. Njegov središnji [[krater]] nalazi se približno 20 [[km]] sjeverno od [[Razvodnica|razvodnice]] unutrašnjeg i [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] [[slijev]]a, dok se najdalji tragovi [[Lava|lave]] prostiru i do 28 [[km]]. Vulkan danas prolazi proces [[fumarole]] ‒ [[Para|pare]] iz kratera krune ga prstenastim [[Magla|maglenim]] [[Oblak|oblacima]] 500 – 600 m ispod razine vrha koji su [[Žuta|žućkaste]] boje, a takva pojava rezultat je [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S) koji je također utjecao i na boju [[stijena]] pri vrhu. Uz isparavajuću sumpornu maglu, s obronaka izvire i niz [[Mineralna voda|mineralnih voda]] među kojima su najvažnije one u [[Laridžan]]u, alkalne ionizirane vode kod [[Ture]], te one [[sumpor]]nog i [[magnezij]]skog sastava kod [[Muhamedabad (Mazandaran)|Muhamedabad]]a. Na istočnim padinama [[Damavand]]a prolazi rijeka [[Haraz]] karakteristična po dubokom [[kanjon]]u i pitoresknom [[meandar]]u odnosno mineralnim [[izvori]]ma i [[Kalcijev karbonat|bikarbonatnim]] [[Pritok|pritocima]] zbog obilnih taloga [[Sedra|sedre]] u okolici. [[Vulkanologija|Vulkanološke]] analize pokazuju da je [[magma]] potpuno ohlađena i njena aktivnost ograničena je na [[solfatare]] i [[mofete]] odnosno [[Termalni izvor|termalne izvore]] sa sastavom [[Sumporovodik|H<sub>2</sub>S]] i [[Ugljikov(IV) oksid|CO<sub>2</sub>]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>.
{{Dvostruka slika|desno|Damavand Fumarole.JPG|155|Flow from Sahand.jpg|150|<center>[[Solfatara]]<br>na [[Damavand]]u|<center>[[Erozija|Erozivni]] [[Magmatske stijene|magmatski]] oblici podno [[Sahand]]a}}
[[Sahand]] je smješten u središtu prostrane [[Geološka depresija|depresije]] kod jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]] prema zapadu, ravnica [[Tabriz]]a prema sjeveru odnosno [[Mijandoab]]a prema jugu čija su [[Brdo|brda]] oblikovana nezavisno od okolnih [[vulkan]]skih masa<ref name="Planhol1958"/>. Njegov oblik sastoji se od više vulkanskih [[planina]] što ga čini bitno različitim od planinskog [[reljef]]a u široj okolici odnosno ostalih iranskih vulkana, a rezultat je dugog procesa [[Erozija|erozije]] koja je razorila [[Stratovulkan|stožastu strukturu]] zbog čega se središnja planina danas sastoji od tri vrha međusobno udaljena 10 – 12 [[km]]. Ostale vulkanske planine Sahanda uključuju ukupno 17 vrhova [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] iznad 3000 [[Metar|m]], dok čitava vulkanska struktura ima [[opseg]] od približno 250 [[km]]. Zbog utjecaja [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], padine koje gravitiraju prema zapadu i jugu bogatije su vodotocima koji oblikuju [[Jaruga|jaruge]], [[kanjon]]e i [[Dolina|doline]] s bujnom [[Vegetacija|vegetacijom]]. [[Vulkanska erupcija]] [[Sahand]]a nije zabilježena već tisućama godina, a njegove unutrašnje aktivnosti na površini razabiru razni [[termalni izvor]]i, [[mofete]] i [[špilje]] koje ispuštaju [[Sumporovodik|sumporovodični plin]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>.

U širem [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu [[Sabalan]] dijeli sličnost sa [[Sahand]]om po tome da je položajem istaknut u odnosu na okolne [[Geološka depresija|depresije]], uz razliku što je u cjelini [[Stratovulkan|stožastog oblika]]. Tlocrtna struktura mu je zakrivljena i proteže se u smjeru zapad-sjeveroistok, a [[reljef]]ni masiv ograničen mu je [[Dolina|dolinom]] rijeka [[Ahar-Čaj]] i [[Karasu (Azarbajdžan)|Karasu]]. Zbog visine i izloženosti [[Vlažnost zraka|vlažnom zraku]] s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, Sabalan je specifičan po stalnom visokom stupnju vlažnosti odnosno stalnom [[Snijeg|snježnom]] kapom zbog kojih se u [[krater]]u povremeno nakupi golema količina [[Voda|vode]]. Ovi čimbenici rezultiraju [[Godišnja doba|sezonskim]] procesima [[Egzaracija|egzaracije]] pri vrhu odnosno fluvijalne [[Erozija|erozije]] pri dnu, posebno kod strmih padina prema dolinama dviju spomenutih rijeka. [[Vulkan]]ske aktivnosti [[Sabalan]]a ograničene su na [[Termalni izvor|termalne izvore]] uz periferiju [[Ardabil]]a odnosno okolne planine<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>.

[[Taftan]] se nalazi jugoistočnoj regiji [[Beludžistan]] i dijelom je [[Istočnoiransko gorje|istočnoiranskog gorja]]. [[Vulkan]]ska planina sastoji se od nekoliko vrhova iznad 3900 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], a najviši među njima je Čeheltan koji se sastoji od dvije izbočine u obliku konjskog [[Sedlo|sedla]] ‒ Made-Kuh i Nar-Kuh. Potonja je niža i nastala je kao ostatak velikog vulkanskog [[krater]]a koji je snižen [[Erozija|erozijom]], dok je Made-Kuh sastavljen od [[Kondenzacija|kondenzirane]] [[andezit]]ne [[Lava|lave]] i aktivan je dan danas. Čitavi vrh Čeheltan prekriven je metrima [[sumpor]]nog sloja koji je iskorištavan kao vrijedna [[Mineralne sirovine|mineralna sirovina]], a gusti [[plin]]ovi koje proizvodi uključuju [[Kemijski spojevi|kemijske spojeve]] [[Sumporna kiselina|H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>]], [[Sumporov dioksid|SO<sub>2</sub>]], [[Sumporovodik|H<sub>2</sub>S]] i [[Ugljikov(IV) oksid|CO<sub>2</sub>]]. Kao rezultat [[Termalni izvor|termalnih izvora]] na jugu [[Taftan]]a pojavljuju se naslage [[sumpor]]a i [[sol]]i [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] zbog kojih [[Potok|potoci]] na njegovim istočnim i južnim padinama imaju [[Korozija|korozivni]] učinak na [[Sedimenti|sedimente]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>. U okolici [[Džask]]a u [[Hormuzgan]]u odnosno [[Bandar-e Turkaman]]a u [[Golestan]]u javljaju se i fenomeni [[Blatni vulkan|blatnih vulkana]] među kojima neki tvore [[Geološka depresija|depresijske]] [[krater]]e promjera 400 [[Metar|m]]<ref>[[#Fisher1968|Harrison, John Vernon (1968.)]], 134.</ref>.

<center>
''Iranski [[vulkan]]i:''
<gallery>
Datoteka:Aerial View of Damavand 26.11.2008 04-23-59.JPG|[[Damavand]] (5671 [[Metar|m]]),<br>[[Mazandaran]]
Datoteka:Mount-Sahand.jpg|[[Sahand]] (3710 m),<br>[[Istočni Azarbajdžan]]
Datoteka:Sabalan02.JPG|[[Sabalan]] (4811 m),<br>[[Ardabilska pokrajina]]
Datoteka:Taftan.jpg|[[Taftan]] (4061 m),<br>[[Sistan i Beludžistan]]
Datoteka:BazmanNASA.jpg|[[Bazman]] (3490 m),<br>[[Sistan i Beludžistan]]
</gallery>
</center>

=== Ravnice ===

Ravničarska područja u [[Iran]]u uvelike se razlikuju ne samo [[Fizička geografija|geografskim položajem]] ili [[Fitogeografija|fitogeografskim]] značajkama, već i svojim [[Geomorfologija|geomorfološkim]] razvojem. Najprostranije i ujedno najplodnije ravničarsko područje u zemlji jest [[aluvij]]ska [[huzestan]]ska [[nizina]], ogranak [[Mezopotamija|Mezopotamije]] koji su tijekom [[kvartar]]a oblikovale rijeke [[Karhe]], [[Karun]] i [[Džarahi]] nanoseći taloge sa [[Zagros]]a odnosno [[Arvand-Rud]] i [[Tigris]] s [[Taursko gorje|Taurusa]]. Na ovim prostorima neizostavan je i [[Antropogeografija|ljudski čimbenik]] s obzirom da je od najranijeg [[neolitik]]a do danas u uskoj interakciji s [[Povijest Irana|civilizacijama]] temeljenim na [[Navodnjavanje|navodnjavanju]]. [[Nizina|Nizine]] uz [[Obala|obalni]] pojas [[Omanski zaljev|Omanskog]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] različitog su postanka, strukture i širine ‒ od uskih [[Pijesak|pješčanih]] i [[Šljunak|šljunčanih]] [[plaža]] nastalih [[Abrazija|abrazijom]] do širokih [[aluvij]]skih nanosa [[Riječna delta|riječnih delti]] smještenih uglavnom na sjeveru. Oko 400 [[km]] dugački [[Kaspijsko jezero|kaspijski]] obalni pojas također je nejednolike širine, no njegova [[Pedologija|pedološka]] struktura isključivo je [[Hidromorfna tla|hidromorfnog]] i [[Automorfna tla|automorfnog]] karaktera zahvaljujući obilnim [[kiša]]ma odnosno bogatim [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijekama]] s [[Alborz]]a. Ovaj se nizinski pojas nalazi uglavnom ispod [[Nadmorska visina|razine mora]] i širi se ne samo zbog fluvijalne [[Erozija|erozije]] već i opadanjem razine [[Kaspijsko jezero|jezera]] što je uvjetovano [[klima]]tskim promjenama odnosno iskorištavanjem njegovih sjevernih [[pritok]]a za [[navodnjavanje]]<ref>[[#Fisher1968|Fisher, William Bayne (1968.)]], 47.-52</ref>. Dijelom kaspijske depresije smatraju se i [[mogan]]ske [[stepe]] na krajnjem sjeverozapadu [[Iran|zemlje]], dok su sva druga ravničarska područja ograničena na unutrašnjost. [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] sama po sebi je prošireni [[Geomorfologija|geomorfološki]] pojam koji u užem smislu podrazumijeva niz [[Geološka depresija|depresija]], [[kotlina]] i [[dolina]] ispresijecanih [[planina]]ma. Izuzevši dvije velike [[Pustinja|pustinje]], najvažnija ravničarska područja u tom dijelu zemlje su [[Horasan (pokrajina)|horasanske]] [[stepe]], niz [[dolina]] koje se protežu usporedno sa [[Zagros]]om od [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] do [[Beludžistan]]a, te [[Sistan]]<ref>[[#Fisher1968|Scharlau, Kurt (1968.)]], 188.</ref>.

<center>
''[[Ravnica|Ravničarska]] područja:''
<gallery>
Datoteka:Aliabad-e Katul City 03.jpg|[[Aliabad-e Katul]], [[Golestan]]
Datoteka:Sareyn Ardebil Province of Persia July 2011.jpg|[[Sarein]], [[Ardabilska pokrajina|Ard. pokrajina]]
|[[Bokan]], [[Zapadni Azarbajdžan|Z. Azarbajdžan]]
Datoteka:Goldasht Borujerd Iran 1.jpg|[[Goldašt]], [[Luristan]]
Datoteka:Fields in Eqlid County, Iran.jpg|[[Eklid]], [[Fars]]
</gallery>
</center>

<div id="Pustinje"></div>'''Pustinje'''
{{glavni|Dašt-e Kavir|Dašt-e Lut}}
[[Pustinja|Pustinjska područja]] prema strogim [[Klimatologija|klimatološkim]] razredbama ograničena su na nenaseljeni [[Dašt-e Kavir]] (77.600 [[km²]]) i [[Dašt-e Lut]] (51.800 [[km²]]) koji zajedno čine nešto manje od 8,0 % ukupne površine [[Iran]]a. Jezgra Dašt-e Luta sastoji se od linearnih odnosno usporednih [[Pijesak|pješčanih]] brazdi nastalih procesom [[Vjetar|eolske]] [[Erozija|erozije]] ‒ duljine su preko 150 [[km]], dok im se visina prosječno kreće oko 75 [[Metar|m]]. Pješčani nanosi najizraženiji su na jugoistoku i strukturom podsjećaju na [[Sahara|saharske]] [[erg]]ove<ref name="IranicaDesert">[[#IranicaDesert|Spooner, Brian (15.12.1994.)]]</ref>, a [[Pješčana dina|dine]] visine do 300 m među najvećima su u [[svijet]]u. U ovoj pustinji zabilježena je [[temperatura]] zraka od čak 70,7 [[°C]] što je čini najtoplijim mjestom na [[Zemlja|Zemlji]]<ref>[[#EarthObservatory2006|Earth Observatory (2006.)]]</ref>. Sjeverni rubovi [[Dašt-e Lut]]a sastoje se od [[krš]]kog [[reljef]]a s [[jaruga]]ma i [[ponikva]]ma, odnosno isušenih [[Slano jezero|slanih jezera]] koji su produkt [[dijapir]]a<ref name="LeturmyRobin2010.4345"/>. Slične [[Geomorfologija|geomorfološke]] karakteristike javljaju se i kod jugoistočnog dijela [[Dašt-e Kavir]]a, iako se nalazi na višoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]]<ref name="Bobek1961.719"/>. S obzirom da okolni planinski reljef nije toliko linearan kao lutski, [[sedimenti]] na njegovoj površini često imaju pjegaste oblike. Vodotoci koji se s okolnih gorja slijevaju u ova [[Pustinja|pustinjska]] područja imaju vrlo slab [[Erozija|erozivni]] učinak jer brzo [[Hlapljenje|hlape]] pod visokim [[temperatura]]ma koje dosežu do čak 70,7 [[°C]], što pak ima snažan utjecaj na [[Derazija|deraziju]] pustinjskih [[stijena]]<ref name="IranicaDesert"/>. Slična pustinjska područja [[Suphidratična tla|suphidratičnog tla]] prostiru se uz obalu [[Omanski zaljev|Omanskog]] odnosno [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], no oblikovana su nezavisno od [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]] u kojoj se nalaze i tzv. ''bijabani''<ref name="IranicaDesert"/>, [[Perzijski jezik|perzijski]] izraz za polupustinje ili [[stepe]] djelomično pogodne za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zbog pretjerane ispaše i širenja [[Pijesak|pijeska]] takvim područjima prijeti opasnost od [[Dezertifikacija|dezertifikacije]]<ref name="IranicaDesert"/>.

<center>
''[[Pustinja|Pustinjska i polupustinjska]] područja:''
<gallery>
Datoteka:Dasht-e Kavir.jpg|[[Satelitsko snimanje|Satelitski prikaz]] [[Dašt-e Kavir]]a: [[erozija]] i [[korazija]] različitih [[Geologija|geoloških]] slojeva
Datoteka:Maranjab dunes in the Kavir Desert.jpg|[[Pješčana dina|Pješčane dine]] na<br>zapadu [[Dašt-e Kavir]]a<br>([[Isfahanska pokrajina]])
Datoteka:Kavir e Lut 2.jpg|Tipičan [[reljef]] [[Dašt-e Lut]]a uz vidljiv proces [[Derazija|derazije]] [[stijena]]
Datoteka:SaltGlaciers ZagrosMtns 20010810.jpg|[[3D računalne grafike|Trodimenzionalni digitalni]] prikaz [[halit]]skih [[Slani ledenjak|slanih ''ledenjaka'']], južni [[Zagros]]
Datoteka:Chah Kooh Valley (Qeshm) 003.jpg|[[Reljef]]ni produkti [[Vjetar|eolske]] [[Korazija|korazije]] kod [[Čah-Kuh]]a na [[Kešm]]u, [[Hormuzgan]]
</gallery>
</center>

== Klima ==
{{glavni|Klima Irana}}
=== Klimatske zone ===
{| class="wikitable" border="1" style="float:right"
|-
|
[[Datoteka:Iran-climate-map.svg|250px|right|Iran climate map showing locations of province capitals]]
| 
{{legenda|#2adb34|<tt>'''Cfsa'''</tt> ‒ [[Umjereno topla kišna klima|umjerena kišna kaspijska]]}}
{{legenda|#70ff40|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|umjerena kaspijska]]}}
{{legenda|#caffff|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|sredozemna]]}}
{{legenda|#cae4ff|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|sred.]] s [[Proljeće|proljetnim]] [[kiša]]ma}}
{{legenda|#9dbfff|<tt>'''Dsa'''</tt> ‒ [[Snježno-šumske klime|snježno-šumska]]}}
{{legenda|#ffffff|<tt>'''ET'''</tt> ‒ [[Planinska klima|planinska]]}}
{{legenda|#f0f099|<tt>'''BSk'''</tt> ‒ [[Stepska klima|hladna stepska]]}}
{{legenda|#f5ce88|<tt>'''BSh'''</tt> ‒ [[Stepska klima|vruća stepska]]}}
{{legenda|#f0f0f0|<tt>'''BWk'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|hladna pustinjska]]}}
{{legenda|#f5d8ea|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|vruća pustinjska]]}}
{{legenda|#ffca93|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|vruća pustinjska obalna]]}}
{{legenda|#ffeb6d|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|pustinjska obalna]]}}
|}
Precizno određivanje [[klima]]tskih zona [[Iran]]a otežano je zbog relativno kasnog početka aktivnijeg [[Klimatologija|klimatološkog]] istraživanja (koncem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]<ref>[[#Fisher1968|Gandži, Muhamed Hasan (1968.)]], 212.</ref>) odnosno velikih udaljenosti između [[Meteorološka postaja|meteoroloških stanica]] zbog čega [[izoterme]] i [[izohijete]] na klimatskim [[karta]]ma mogu prilično odstupati<ref name="IranicaClimate">[[#IranicaClimate|Ehlers, Eckart (15.12.1992.)]]</ref>, pa tako i postojeće karte klimatskih zona utemeljene prema uvriježenoj [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Iranom dominiraju dva Köppenova klimatska razreda ‒ [[Suha klima|suhe]] (<tt>B</tt>) u [[teritorij]]alnom odnosno [[umjereno tople kišne klime]] (<tt>C</tt>) u [[Demogeografija|demogeografskom]] kontekstu, dok manja područja zauzimaju razredi [[Snježno-šumske klime|snježno-šumskih]] (<tt>D</tt>) i [[Snježne klime|snježnih klima]] (<tt>E</tt>)<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 17.-25.</ref>.

Područja [[Suha klima|suhih klima]] na kojima je količina [[padalina]] manja od potencijalne [[Evapotranspiracija|evapotranspiracije]] obuhvaćaju 3/4 [[iran]]skog [[teritorij]]a (~1,200.000 [[km²]]) odnosno većinu njegovih unutrašnjih, južnih i istočnih dijelova. Ovisno o složenim parametrima suha se okvirno dijeli na tipove [[Stepska klima|stepske]] (<tt>BS</tt>) i [[Pustinjska klima|pustinjske klime]] (<tt>BW</tt>) ‒ prva se odnosi na [[Ravnica|ravničarska]] područja od 1000 do 1600 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] koja se pružaju uz južni [[Zagros]] i [[Alborz]] odnosno [[Srednjoiransko gorje|središnje]] i [[istočnoiransko gorje]], a druga na [[Dašt-e Kavir]] i [[Dašt-e Lut]] s rubnim područjima u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]] odnosno ravničarski [[Obala|obalni]] pojas uz [[Omanski zaljev|Omanski]] i [[Perzijski zaljev]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>. Daljnji [[klima]]tski podtipovi određuju se ovisno o [[Prosječna godišnja temperatura zraka|prosječnoj]] godišnjoj [[Temperatura|temperaturi]] zraka koja može biti veća ili manja od 18 [[°C]], temeljem čega [[Stepska klima|stepsku]] dijelimo na hladni (<tt>BSk</tt>) odnosno vrući podtip (<tt>BSh</tt>). Pojas vruće stepske klime obuhvaća južne dijelove planinskih ravnica odnosno od [[Ilam]]a na zapadu do [[Zahedan]]a na istoku, dok se pojas hladne stepske klime kontinuirano proteže od [[mikroregija]] [[Isfahan]]a, preko onih [[Arak (grad)|Araka]], [[Semnan]]a i [[Teheran]]a, do [[Sarahs]]a na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Također, potonji podtip obuhvaća i mikroregiju [[Birdžand]]a, [[mogan]]ske stepe, te [[Dolina|dolinu]] rijeke [[Atrak]]. Isti princip koristi se i u slučaju [[Pustinjska klima|pustinjske klime]] koja se prema strogim [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovim klasifikacijama]] dijeli na hladni pustinjski (<tt>BWk</tt>) odnosno vrući pustinjski podtip (<tt>BWh</tt>), s time da se potonji prema podatcima Iranskog hidrološkog zavoda nadalje grana sukladno dodatnim [[Klimatski elementi i modifikatori|lokalnim uvjetima]]. Hladna pustinjska klima ograničena je na dvije izolirane [[Mikroregija|mikroregije]] [[Kom]]a i [[Kerman]]a kojima gravitira i [[stepska klima]], a vruća na ostatke spomenute prostrane unutrašnjosti odnosno cijeli [[Nizina|nizinski]] južni pojas. S obzirom da je uži [[Obala|obalni]] pojas znatno izloženiji [[fenomen]]u morske [[Magla|magle]] odnosno višoj [[Vlažnost zraka|relativnoj vlažnosti zraka]], klima na tim prostorima dijeli se na vruću pustinjsku obalnu uz [[Perzijski zaljev]] odnosno pustinjsku obalnu uz [[Omanski zaljev]] tj. [[Indijski ocean]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>. Zonu vruće [[Pustinjska klima|pustinjske klime]] (<tt>BWh</tt>) ne treba miješati s kolokvijalnim shvaćanjem neplodne [[Pijesak|pješčane]] [[Pustinja|pustinje]] jer ona obuhvaća područja koja su dijametralno suprotnih [[Geomorfologija|geomorfološko]]-[[Pedologija|pedoloških]] karakteristika ‒ dok [[Dašt-e Lut]] obiluje golemim [[Pješčana dina|pješčanim dinama]], [[Huzestan]] kojeg natapaju [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeke]] jedno je od naplodnijih područja [[svijet]]a.

[[Umjereno tople kišne klime]] prevladavaju u sjevernim i zapadnim područjima [[Iran]]a odnosno zoni paraboličnog oblika s [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanom]] kao tjemenom odnosno [[Fars]]om i [[Razavi Horasan]]om kao krajnjim točkama. Ona predstavlja oko 1/4 [[teritorij]]a (~400.000 [[km²]]) na kojem živi većina iranskog [[Stanovništvo|stanovništva]], a [[nadmorska visina]] (izuzevši sjeverni obalni pojas) kreće se između 1200 i 2000 [[Metar|m]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>. Sukladno [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovim]] parametrima čitava se zona može svrstati u podtip [[Sredozemna klima|sredozemne klime]] sa suhim [[Ljeto|ljetima]] (<tt>Csa</tt>), koju državni hidrološki zavod na osnovi [[Klimatski elementi i modifikatori|lokalnih uvjeta]] grana na četiri dodatna pojasa. Opći sredozemni pojas kontinuirano se proteže visokim [[dolina]]ma središnjeg [[Zagros]]a (okvirno od [[Kermanšah]]a do [[Širaz]]a), dok se onaj s karakteristikama izraženijih [[Proljeće|proljetnih]] [[kiša]] nalazi sjevernije tj. uz sjever Zagrosa, [[Alborz]] i [[Kopet-Dag]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>. U potonjem klimatskom pojasu smješten je velik broj [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|urbanih središta]] kao što su [[Tabriz]], [[Ardabil]], [[Zandžan]], [[Kazvin]], sjeverni [[Teheran]], [[Bodžnurd]] i [[Mašhad]]. Druga dva pojasa nalaze se između obronaka Alborza i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], a karakterizira ih vrlo visoka [[Vlažnost zraka|relativna vlažnost zraka]]. S obzirom da u zapadnom [[Golestan]]u i [[Gilan]]u prosječna količina [[padalina]] najsušeg mjeseca prelazi 40 [[mm]] klasificiraju se kao umjerena kišna kaspijska klima i nose oznaku <tt>Cfsa</tt><ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>.

Razred [[Snježno-šumske klime|snježno-šumske klime]] (prvenstveno <tt>Dsa</tt>) kod kojeg je prosječna [[temperatura]] najhladnijeg mjeseca ispod −3 [[°C]] pojavljuje se isključivo kod [[Planina|planinskih]] područja s [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] iznad 1500 [[Metar|m]] na sjeveru ili 2000 m na jugu zemlje, dok se [[Snježne klime|snježna]] javlja iznad visina [[Snježna granica|stalnog snijega]] i to u obliku [[Planinska klima|planinske klime]] (<tt>ET</tt>)<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725"/>. Takvi ekstremni [[klima]]tski primjeri postoje samo na [[Damavand]]u, [[Sahand]]u i [[Sabalan]]u. Velik broj [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] nalazi se na rubnim područjima nabrojanih klimatskih zona: [[Tabriz]], [[Urmija]] i [[Sanandadž]] između [[Planinska klima|planinske]] i [[Sredozemna klima|sredozemne]]; [[Isfahan]], [[Hamadan]], [[Arak (grad)|Arak]], [[Kazvin]] i [[Mašhad]] između sredozemne i [[Stepska klima|stepske]]; [[Kom]], [[Jazd]], [[Kerman]] i [[Zahedan]] između stepske i [[Pustinjska klima|pustinjske]]; itd. Poseban primjer je [[Teheran]], [[megalopolis]] čija se aglomeracija prostire desecima kilometara odnosno na 3000 [[Metar|m]] visinske razlike − iako većinom pripada stepskom pojasu, određena satelitska naselja nalaze se u pustinjskoj, sredozemnoj, te planinskoj klimatskoj zoni.

=== Klimatski uvjeti ===

Glavni [[Fizička geografija|fizičkogeografski]] [[Klimatski elementi i modifikatori|uvjeti]] koji utječu na [[Klima|klimu]] u [[Iran]]u su smještaj u [[sjever]]nom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]], opća orografska izoliranost visokim [[Gorje|gorjima]], te [[Iranska visoravan|unutrašnja]] [[nadmorska visina]] od 1000-2000 [[Metar|m]].

<center>
''Godišnji prosjeci između 1950-ih i 2005. godine:''<ref>[[#IRIMO2006|Iran Meteorological Organization (2006.)]]</ref>
{| class="wikitable" style="font-size:85%; text-align:right;"
|-
!rowspan="2"| [[Köppenova klasifikacija klime|Klimatska<br>zona]] ||rowspan="2"| [[Meteorološka postaja|Meteorološka<br>stanica]] ||rowspan="2"| [[Geografske koordinate|Geografske<br>koordinate]] ||rowspan="2"| [[Nadmorska visina|Nadm.<br>vis.]] ([[Metar|m]]) ||colspan="7"| [[Temperatura]] ([[°C]]) ||rowspan="2"| [[Insolacija]]<br>([[Sunce|sunč.]] [[sat]]i) ||rowspan="2"| [[Brzina]]<br>[[Vjetar|vjetra]] ([[Čvor|čv.]]) ||rowspan="2"| [[Atmosferski tlak|Atm. tlak]]<br>(<small>QFF</small>, [[hPa]]) ||rowspan="2"| [[Vlažnost zraka|Rel. vlaž.<br>zraka]] ([[%]]) ||rowspan="2"| [[Padaline]]<br>([[mm]])
|-
| [[siječanj]] || [[travanj]] || [[srpanj]] || [[listopad]] || '''[[godina]]''' || aps. maks. || aps. min.
|-
|rowspan="2" bgcolor="#cae4ff" align="center"| <tt>'''Csa'''</tt> ||align="left"| '''[[Mašhad]]''' || {{coord|36|16|N|59|38|E|display=inline}} || 999 || 1,0 || 14,3 || 27,0 || 13,9 || '''14,0''' || 43,8 || −28,0 || 2892,4 || 4,1 || 1015,3 || 55 || 255,2
|-
|align="left"| '''[[Tabriz]]''' || {{coord|38|05|N|46|17|E|display=inline}} || 1361 || −2,3 || 11,2 || 25,6 || 13,8 || '''12,0''' || 42,0 || −25,0 || 2794,3 || 6,0 || 1012,9 || 54 || 288,9
|-
|rowspan="2" bgcolor="#caffff" align="center"| <tt>'''Csa'''</tt> ||align="left"| '''[[Kermanšah]]''' || {{coord|34|21|N|47|09|E|display=inline}} || 1319 || 1,4 || 12,9 || 28,3 || 16,3 || '''14,5''' || 44,1 || −27,0 || 2907,1 || 4,9 || 1012,1 || 47 || 445,1
|-
|align="left"| '''[[Širaz]]''' || {{coord|29|32|N|52|36|E|display=inline}} || 1484 || 5,7 || 16,6 || 30,0 || 18,9 || '''17,9''' || 43,2 || −14,0 || 3358,6 || 4,5 || 1007,7 || 41 || 346,0
|-
|bgcolor="#70ff40" align="center"| <tt>'''Csa'''</tt> ||align="left"| '''[[Ramsar]]''' || {{coord|36|54|N|50|40|E|display=inline}} || −20 || 7,3 || 13,2 || 25,2 || 18,1 || '''16,0''' || 38,0 || −10,0 || 1565,2 || 3,2 || 1015,3 || 83 || 1217,8
|-
|bgcolor="#2adb34" align="center"| <tt>'''Cfsa'''</tt> ||align="left"| '''[[Bandar-e Anzali]]''' || {{coord|37|28|N|49|28|E|display=inline}} || −26 || 7,2 || 13,2 || 26,0 || 18,0 || '''16,1''' || 37,0 || −11,0 || 1797,4 || 3,9 || 1016,2 || 84 || 1853,5
|-
|rowspan="2" bgcolor="#f0f099" align="center"| <tt>'''BSk'''</tt> ||align="left"| '''[[Teheran]]''' || {{coord|35|41|N|51|19|E|display=inline}} || 1191 || 3,3 || 16,6 || 30,6 || 18,7 || '''17,2''' || 43,0 || −15.0 || 3030,2 || 5,2 || 1011,3 || 41 || 232,8 
|-
|align="left"| '''[[Isfahan]]''' || {{coord|32|37|N|51|40|E|display=inline}} || 1550 || 2,9 || 15,9 || 29,3 || 16,9 || '''16,2''' || 43,0 || −19,4 || 3274,2 || 4,0 || 1006,6 || 40 || 122,8
|-
|bgcolor="#f5ce88" align="center"| <tt>'''BSh'''</tt> ||align="left"| '''[[Zahedan]]''' || {{coord|29|28|N|60|53|E|display=inline}} || 1370 || 6,8 || 20,2 || 29,5 || 18,1 || '''18,6''' || 43,0 || −22,0 || 3258,9 || 6,5 || 1009,1 || 33 || 90,6
|-
|bgcolor="#f0f0f0" align="center"| <tt>'''BWk'''</tt> ||align="left"| '''[[Kerman]]''' || {{coord|30|15|N|56|58|E|display=inline}} || 1754 || 4,7 || 17,2 || 28,6 || 17,2 || '''17,0''' || 42,0 || −30,0 || 3174,7 || 6,1 || 1009,3 || 32 || 152,9
|-
|bgcolor="#f5d8ea" align="center"| <tt>'''BWk'''</tt> ||align="left"| '''[[Jazd]]''' || {{coord|31|54|N|54|17|E|display=inline}} || 1237 || 5,5 || 19,7 || 32,5 || 19,6 || '''19,3''' || 45,6 || −16,0 || 3223,2 || 5,1 || 1010,8 || 31 || 60,8
|-
|rowspan="2" bgcolor="#ffca93" align="center"| <tt>'''BWh'''</tt> ||align="left"| '''[[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]''' || {{coord|27|13|N|56|22|E|display=inline}} || 10 || 18,1 || 26,9 || 34,5 || 29,6 || '''27,3''' || 51,0 || 2,0 || 3101,2 || 5,6 || 1008,6 || 65 || 182,5
|-
|align="left"| '''[[Abadan]]''' || {{coord|30|22|N|48|15|E|display=inline}} || 7 || 12,4 || 25,1 || 36,8 || 26,9 || '''25,4''' || 53,0 || −4,0 || 3052,2 || 6,4 || 1010,1 || 46 || 156,0
|}
</center>

[[Datoteka:Iraq dust storm 20090705.ogg|mini|desno|150px|<center>[[Pijesak|Pješčana]] [[oluja]] iz pravca [[Mezopotamija|Mezopotamije]]]]
U globalnom sustavu [[Zemljina atmosfera|atmosferske]] cirkulacije odnosno [[Vjetar|strujanja zraka]], [[Iran]] je smješten na graničnoj zoni djelovanja sjeveroistočnih [[Pasati|pasata]] koji prevladavaju [[Ljeto|ljeti]] odnosno [[Kiša|kišonosnih]] zimskih [[Antipasati|antipasata]]. Ritam [[Godišnja doba|sezonskih]] promjena u tim zonama [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] ima velik utjecaj na [[Klima|klimu]] koja je dodatno određena [[Klimatski elementi i modifikatori|lokalnim uvjetima]] poput [[reljef]]a odnosno raspodjele [[Kopno|kopnenih]] i [[Voda|vodenih]] masa. [[Zima|Zimski]] sudari hladnih zračnih masa iz smjera [[Sibir]]a i [[Središnja Azija|Središnje Azije]] odnosno nerijetko toplih [[Sredozemlje|sredozemnih]] struja sa zapada prevladavajući su uzrok [[Vrijeme (klima)|vremenskih uvjeta]] u [[Iran]]u<ref name="IranicaClimate"/>. [[Suhe klime|Suha]] tj. [[Stepska klima|stepska]] i [[pustinjska klima]] posljedica je cirkulacijske i orografske izolacije od [[Atlanski ocean|Atlanskog]] i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Jako [[isparavanje]] sjeverozapadnih indijskooceanskih [[voda]] nema veći utjecaj osim na [[Makran]], dok je istovremeno neusporedivo jači negativni utjecaj [[Vjetar|vjetrova]] koji pušu iz suhe [[Azija|azijske]] unutrašnjosti prema Indijskom oceanu. Na tom se putu vjetrovi zagrijavaju i suše, odnosno [[zrak]] se stabilizira pa nema [[Konvekcija|konvekcije]].
[[Datoteka:Phet TMO 2010155 lrg.jpg|mini|lijevo|225px|<center>Utjecaj [[ciklona]] s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] na [[Makran]]]]
S druge strane, lokalni čimbenici mogu uzrokovati drastične razlike − od [[anticiklona]] nad hladnoj sjevernoj [[Iranska visoravan|visoravni]] (1204 [[hPa]]) do toplih [[ciklona]] nad [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] (1018 hPa) ili [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] (1016 hPa). Takvi karakteristični kontrasti u atmosferskom tlaku između sjevera i juga zemlje još su izraženiji tijekom [[Ljeto|ljeta]] kada se javlja snažna lokalna anticiklona iznad relativno hladnog Kaspijskog jezera (1012 hPa), dok se na jugu istovremeno pojavljuje jedna od najsnažnijih ciklona na [[Zemlja|Zemlji]] (994 [[hPa]]). Razlike u [[Atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]] po [[Geografska širina|geografskoj širini]] imaju dominirajući utjecaj na [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] u zemlji tijekom cijele [[Godina|godine]]<ref name="IranicaClimate"/>.

[[Atmosferski tlak]] donekle je oblikovan i [[Regija|regionalnim]] i lokalnim [[Vjetar|strujanjima zraka]], prvenstveno [[Planina|planinskim]] vjetrovima koji se prenose niz obronke odnosno kroz [[Dolina|doline]], te onim [[Obala|obalnim]] ograničenim na relativno manji dio [[teritorij]]a. Planinski vjetrovi tijekom [[jesen]]i pušu niz [[Alborz]] i [[Zagros]] čime donose topli i suhi [[zrak]] u [[Kaspijsko jezero|kaspijske]] nizine, dok istovremeno uzrokuju povremene prekide visokog stupnja [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]] u [[Huzestan]]u i dijelovima obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. U Huzestan često donose [[mraz]] koji ugrožava [[usjev]]e [[Šećerna trska|šećerne trske]], a njihova velika [[brzina]] na brdsko-planinskom području često uzrokuje štetu što se posebno odnosi na [[prijevoj]]e [[Alborz]]a na [[Nadmorska visina|visini]] 2000-2500 [[Metar|m]] smještenih na kolebljivoj granici između suhih planinskih i vlažnih kaspijskih struja. U gornjim [[dolina]]ma [[Safid-Rud]]a (pokraj [[Mandžil]]a) i [[Talar-Rud]]a (okolica [[Gaduk]]a i [[Firuzkuh]]a) navedene se širokopojasne struje preklapaju s više lokaliziranih sustava odnosno prožimaju s njihovim zračnim masama, čime se u uskim [[kanjon]]ima javlja izuzetno snažan [[vjetar]] koji puše u smjeru unutrašnjosti tj. [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]<ref name="IranicaClimate"/>.

Postoje i dva blaža ali jednako utjecajna regionalna sustava [[Vjetar|zračnih struja]] − tzv. 120-dnevni vjetar ([[Perzijski jezik|perz.]] ''bād-e sad o bīst rūz'') poznat po redovitosti između sredine [[Srpanj|srpnja]] i [[Rujan|rujna]] odnosno jednolikom utjecaju na istočni [[Horasan (pokrajina)|Horasan]], [[Sistan]] i dijelove [[Dašt-e Lut]]a, te [[šamal]] (dosl. sjeverni vjetar) koji puše preko [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i zahvaća sjeverni obalni pojas [[Iran]]a<ref name="IranicaClimate"/>. Oba nastaju na sjeverozapadu tijekom [[Ljeto|ljeta]] kao rezultat izražene [[Ciklona|ciklone]] nad [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] i [[Ind]]skim slijevom. Među ostale značajnije [[Vjetar|vjetrove]] spadaju oni iz pravca [[Arabija|Arabije]] koji pušu preko Perzijskog zaljeva i protuteža su šamalima. Nastaju u [[pustinja]]ma kao vruć i suh zapadni vjetar natovaren prašinom i [[Pijesak|pijeskom]], no prelaskom preko [[More|mora]] se [[Vlaga|vlaže]] pa stvaraju izrazito [[Osjet ugode|neugodan osjet]] na području [[Huzestan]]a i podnožja [[Zagros]]a<ref name="IranicaClimate"/>. Zbog sudara [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]] se tijekom [[Ljeto|ljeta]] često javljaju prašinske pijavice, dok se [[Zima|zimi]] ponekad javljaju i [[Snijeg|snježne]] vijavice koje mogu imati [[Prirodna katastrofa|katastrofalne]] razmjere. Primjerice, godine [[1972.]] u nezapamćenoj snježnoj vijavici na sjeverozapadu [[Iran]]a život je izgubilo više od 4000 ljudi što je čini najsmrtonosnijom u [[povijest]]i<ref>[[#NOAA13121999|NOAA (13.12.1999.)]]</ref>.

=== Padaline ===
[[Datoteka:Tochal-Tehran.jpg|mini|lijevo|225px|<center>[[Teheran]] pod [[snijeg]]om]]
Zbog specifičnog [[Geografija|geografskog]] smještaja u sjevernom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]], vrlo raštrkanog [[reljef]]a i ostalim čimbenicima [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], [[Iran]] u cjelini spada u suha područja [[svijet]]a jer prosječna količina [[padalina]] u zemlji iznosi 860 [[mm]] godišnje odnosno približno 1/3 manje od svjetskog prosjeka<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 29.-30.</ref>. S obzirom da u većini dijelova zemlje izuzevši sjeverne i zapadne količina padalina iznosi ispod 100 [[mm]], broj stalnih i bogatih [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]] vrlo je ograničen<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>.
{{Dvostruka slika|desno|33 pol.JPG|150|Si-o-se Pol (August '11).JPG|150|<center>Rijeka [[Zajande-Rud]] ispod [[isfahan]]skog mosta [[Si-o-se Pol]];<br>puno korito [[Zima|zimi]] (''lijevo'') i potpuno [[Suša|presušeno]] [[Ljeto|ljeti]] (''desno'')}}
Količina [[padalina]] nejednoliko je raspoređena u [[prostor]]u i [[Vrijeme|vremenu]] pa tako postoje razni ekstremi. Primjerice, brojna [[Pustinja|pustinjska]] područja [[Godišnja doba|sezonski]] znaju primiti golemu količinu padalina da dolazi i do velikih [[poplava]], dok je u nekim dijelovima pustinja količina padalina toliko mala da [[Hlapljenje|ishlapi]] prije slijevanja u [[Tlo|zemlju]]. Također, postoje i ekstremi poput pustinje [[Dašt-e Lut]] u kojoj [[kiša]] ispari prije nego što padne na [[tlo]]. Područje najbogatije padalinama nalazi se na sjeveru zemlje uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku obalu]] i obuhvaća svega 11 % ukupne površine [[Iran]]a, no zbog [[klima]]tskih i [[Geografija|geografskih]] čimbenika prima 22 % ukupne količine padalina<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>. Druga područja bogata padalinama su gorja [[Zagros]]a i [[Alborz]]a čiji vrhovi otapanjem [[snijeg]]a snabdijevaju veliku većinu [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|iranskih rijeka]]. U ostalim dijelovima zemlje koji sačinjavaju 57 % ukupne površine [[Iran]]a količina [[padalina]] iznosi svega 140 [[mm]] i klasificira se u [[Suha klima|sušnu zonu]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>.

[[Regija|Regije]] najbogatije [[Voda|vodom]] su područja uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku obalu]] gdje je prosječna količina [[padalina]] oko 2000 [[mm]] godišnje, dok maksimalna količina u [[Meteorološka postaja|stanici]] [[Tunelsko-branski sustav Kuhrang|Kuhrang]] iznosi 1400 mm, u [[Borudžerd]]u 1200 mm, te iznad 500 mm u planinama [[Sahand]] i [[Sabalan]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>. Od sjeverozapada do jugoistoka zemlje prosječna količina padalina postepeno se snižava odnosno učestalost [[Suša|suše]] je veća. Također, razmjerno se snižava i broj stalnih odnosno bogatih [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]] pa su u južnim i istočnim dijelovima zemlje uglavnom [[Godišnja doba|sezonske]] tj. potpuno suhe tijekom toplih mjeseci, osobito [[Ljeto|ljeti]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>.

== Hidrologija ==
=== Hidrografija ===
==== Mora ====
{{glavni|Perzijski zaljev|Omanski zaljev|Kaspijsko more}}
[[Iran]] na [[jug]]u izlazi na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] koji su spojeni [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacem]], te nadovezuju potonju vodenu masu na [[Arapsko more]] odnosno [[Indijski ocean]]. Duljina [[Obala|obale]] je 2045 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> i ima vrlo mali [[koeficijent razvedenosti]] što podrazumijeva ograničen broj većih [[otok]]a, [[poluotok]]a i [[zaljev]]a. [[Perzijski zaljev]] karakterizira plitkost (do 50 [[Metar|m]]) i u svom [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu predstavlja [[Geološka depresija|depresiju]] koja se ispod [[Nadmorska visina|razine mora]] našla prije 10 − 15 tisuća godina zbog [[Transgresija|transgresije]], a njena [[obala]] s iranske strane je [[Dalmatinski tip obale|dalmatinskog tipa]] odnosno pruža se usporedno s linearnim [[reljef]]nim oblicima [[Zagros]]a. Manja odstupanja u ovoj [[Litoralna geografija|litoralnoj strukturi]] postoje zbog [[Riječna delta|riječnih delti]] [[Zohre]], [[Hele]], [[Mand (rijeka)|Manda]] i [[Mehran (rijeka)|Mehrana]], dok [[estuarij]]a nema jer [[morske mijene]] nisu izražene. [[Obala]] se u užem smislu dijeli na [[Stijena|stjenovitu]] s [[klif]]ovima i [[Pijesak|pješčanu]] − prva je nastala [[Abrazija|abrazijom]] strmijih [[antiklinala]] i karakteristična je za jug [[Bušeherska pokrajina|Bušeherske pokrajine]] odnosno [[Sistan i Beludžistan|Beludžistan]] na istoku [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]], a druga je produkt [[Morske mijene|plime i oseke]] kod [[Priobalje|priobalja]] blažeg nagiba u [[Huzestan]]u i [[Hormuzgan]]u. [[Bočata voda|Bočate]] obalne [[močvare]] najbogatija su [[Biogeografija|biogeografska]] područja i pojavljuju se na krajnjem [[aluvij]]alnom sjeveru Perzijskog zaljeva, između [[Kopno|kopna]] i otoka Kešm, te na riječnim [[Ušće|ušćima]] u Omanski zaljev koji je neusporedivo više izložen djelovanju [[Indijski ocean|otvorenog oceana]]. Iranski [[Dodatak:Popis iranskih otoka|otoci]] uglavnom su raspoređeni na središnjem dijelu južne obale tj. uz [[Hormuški tjesnac]], a najveći među njima su [[Kešm]] (1491 [[km²]]), [[Kiš]] (91,5 km²), [[Lavan]] (76 km²), [[Larak]] (49 km²) i [[Hormuz (otok)|Hormuz]] (42 km²). Njihove funkcije uvelike se razlikuju − dok su neki popularna [[Turizam|turistička]] odredišta (npr. [[Kiš]]), drugi su zbog [[Gospodarstvo Irana|gospodarsko]]-[[Geopolitika|geopolitičkih]] okolnosti u potpunosti podređen [[Industrija|industriji]] i transportu [[Nafta|nafte]] odnosno [[Oružane snage Irana|oružanim snagama]] (npr. [[Larak]], [[Harg]] i [[Abu Musa]]). Najvažnije morske [[Luka|luke]] su [[Bandar-e Homeini]], [[Bušeher]] i [[Bandar Abas|Bandar-e Abas]], dok postoji i niz drugih obalnih naselja orijentiranih na [[ribarstvo]] ili vađenje [[biser]]a.

[[Kaspijsko jezero]] može se smatrati [[more]]m na temelju više osobina − [[Fizička geografija|fizičkih]] okvira, [[salinitet]]a vode (13,1 [[‰]]<ref name="IranicaCaspIGeo">[[#IranicaCaspIGeo|Planhol, Xavier (de) (15.12.1990.)]]</ref>), [[Geomorfologija|geomorfološkog]] postanka (ostatak [[Paratetis]]a), te [[promet]]ne povezanosti sa svjetskim morima preko [[Rusija|ruskih]] [[kanal]]a. Ova je vodena masa ranije bila poznata i kao ''[[Hirkanija|Hirkanijsko]] more''<ref name="IranicaCaspIGeo"/> dok je [[Iran]]ci danas nazivaju ''[[Mazandaran]]skim morem'', no sva tri naziva su [[Perzijski jezik|perzijskog]] podrijetla. Iranska [[obala]] proteže se 765 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> i kao u slučaju [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] karakterizira je mali [[koeficijent razvedenosti]] odnosno odnosno plitkost [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]]. [[Litoralna geografija|Litoralna]] struktura je uglavnom [[aluvij]]skog tipa zahvaljujući djelovanju [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]] s [[Alborz]]a i [[Kopet-Dag]]a, a njenu monotonost razbijaju dvije velike [[Laguna|lagune]] pokraj [[Bandar-e Anzali]]ja na zapadu odnosno [[Bandar-e Turkaman]]a na istoku<ref name="IranicaCaspIGeo"/>, te [[Močvara|močvarna područja]] u [[Riječna delta|deltama]] [[Safid-Rud]]a, [[Gorgan-Rud]]a i [[Atrak]]a<ref name="Fisher1968.189"/>. Osim dvije spomenute [[Luka|luke]], važni obalni gradovi su i [[Astara]], [[Rudsar]], [[Ramsar]], [[Čalus]], [[Novšaher]] i [[Babolsar]]. [[Ribarstvo]] na ovim prostorima igra značajnu [[Gospodarstvo Irana|gospodarsku]] ulogu, osobito zbog proizvodnje skupocjenog [[kavijar]]a.

<center>
<gallery>
Datoteka:QeshmIsland NASA.jpg|[[Satelitsko snimanje|Satelitski prikaz]] [[Kešm]]a, najvećeg [[iran]]skog [[otok]]a
Datoteka:Hengamsland.jpg|[[Klif]]ovi [[Hengam]]a<br>([[Perzijski zaljev]])
Datoteka:Khezr Beach, Hormoz Island, Persian Gulf, Iran, 02-09-2008.jpg|[[Obala]] [[Hormuz (otok)|Hormuza]]<br>([[Perzijski zaljev]])
Datoteka:Caspian sea from namak abrood.jpg|Pogled na [[Kaspijsko more]] s [[Namakabrud]]a
Datoteka:Mazandaran Sea Beach.jpg|[[Plaža]] u [[Mazandaran]]u<br>([[Kaspijsko more]])
</gallery>
</center>

==== Rijeke ====
{{glavni|Dodatak:Popis iranskih rijeka|l1=Popis iranskih rijeka}}
[[Iran]] se u strogom [[Hidrologija|hidrološkom]] smislu može okvirno podijeliti na dva [[slijev]]a − otvoreni [[Indijski ocean|indijskooceanski]] na rubnom jugu i zapadu, te zatvorene sljevove u ostatku zemlje<ref name="IranicaDrainage">[[#IranicaDrainage|Ehlers, Eckart (15.12.1995.)]]</ref>. Njihova [[razvodnica]] nije orografski određena tj. ne prati planinske vrhove [[Zagros]]a već je smještena istočnije i proteže se od [[Hamadan]]a kroz suhe [[Dolina|doline]] prema jugu. Ova hidrološka anomalija rezultat je [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture [[orogen]]a koji preusmjerava [[otjecanje]] u smjeru suprotnom od njihovih površinskih korita i provodi ga do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaHydrologyII">[[#IranicaHydrologyII|Ehlers, Eckart (15.12.2004.)]]</ref>. Hidrolozi indijskooceanski slijev ograničavaju na perzijskozaljevski u užem smislu (uključujući [[Omanski zaljev]]) dok unutrašnje dijele na tri osnovna dijela, temeljem čega se [[Iran]] sastoji od četiri glavna [[slijev]]a<ref name="IranicaDrainage"/>:
# [[Perzijski zaljev|Perzijskozaljevski slijev]]
# [[Kaspijsko jezero|Kaspijski slijev]]
# [[Urmija (jezero)|Urmijski slijev]]
# [[Iranska visoravan|Unutrašnji slijev]]
Perzijskozaljevski najvažniji je među navedenima jer obuhvaća područje od ~336.000 [[km²]] koje snabdijevaju najvodonosnije [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|iranske rijeke]] − među njima [[Karun]] (575 [[m³/s]]) i [[Dez]] (375 m³/s). S obzirom da je zapadni [[Zagros]] izravno izložen [[Kiša|kišonosnim]] sredozemnim strujama<ref name="IranicaHydrologyII"/> i da većina otopljenog [[snijeg]]a zbog spomenutog geomorfološkog fenomena [[Otjecanje|otječe]] prema zapadu, rijeke i potoci tijekom [[Proljeće|proljeća]] mogu imati i deseterostruko veći [[Istjek (hidrologija)|istjek]] od minimalnog ([[Ljeto|kasnoljetnog]])<ref name="IranicaDrainage"/>. [[Kaspijsko jezero|Kaspijski slijev]] obuhvaća uski sjeverni pojas od ~193.000 km² na kojem teče više stotina manjih [[potok]]a, dok se veća [[Porječje|porječja]] svode na [[Aras]], [[Safid-Rud]], [[Gorgan-Rud]] i [[Atrak]]. Slijev jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]] izdvaja se među glavne prvenstveno zato što je perzijskozaljevskim i kaspijskim odvojen od unutrašnjosti, a obuhvaća područje od ~55.000 [[km²]] kojim prevladavaju porječja [[Zarin-Rud]]a i [[Talhe-Rud]]a. Unutrašnji slijev se zbog veličine (~1,023.000 km²) i složenih orografskih osobina dijeli na osam manjih dijelova, uglavnom [[Geološka depresija|depresije]] sa [[Godišnja doba|sezonskim]] tekućicama. Među stalne rijeke u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]] spadaju samo [[Zajande-Rud]] koja snabdijeva [[Isfahanska pokrajina|isfahansku makroregiju]], granična [[Hari|Hari-Rud]], te ušće [[Helmand]]a u [[sistan]]skoj kotlini čiji se ostatak toka u potpunosti proteže [[Afganistan]]om. [[Ušće|Ušća]] unutrašnjih rijeka uglavnom su u [[močvara]]ma, [[Slano jezero|slanim jezerima]] ili [[oaza]]ma, a čest fenomen su tzv. [[Unutrašnja delta|unutrašnje delte]]. Plovnih rijeka u [[Iran]]u nema, izuzevši tok [[Arvand-Rud]]a do [[Horamšaher]]a kojeg dijeli s [[Irak]]om<ref name="IranicaDrainage"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Haraz river.jpg|[[Haraz]]<br>([[Kaspijsko jezero|kaspijski slijev]])
Datoteka:Koohareh waterfall, Namarestagh, Iran 1552.jpg|[[Namarestak-Rud]]<br>(kaspijski slijev)
Datoteka:Taleghan river.jpg|[[Talekan (rijeka)|Talekan]]<br>([[Iranska visoravan|unutrašnji slijev]])
Datoteka:Rudband2.jpg|[[Dez]] kod [[Dezful]]a ([[Perzijski zaljev|perzijskozaljevski slijev]])
|Izvor [[Bastak-Rud]]a (perzijskozaljevski slijev)
</gallery>
</center>

==== Prirodna jezera ====
{{glavni|Dodatak:Popis iranskih jezera|l1=Popis iranskih jezera}}
Veća [[Jezero|jezera]] u [[Iran]]u su [[Geološka depresija|depresijskog]] tipa i karakteriziraju ih visoki [[salinitet]] odnosno plitkost. Najveće jezero u zemlji i ujedno 3. najveće [[slano jezero]] u [[svijet]]u jest [[Urmija (jezero)|Urmija]] (5200 [[km²]]) u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] s više od 100 [[otok]]a i [[otočić]]a, čija je površina (~1300 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]) gotovo prepolovljena tijekom [[2000-ih]] zbog izgradnje niza [[brana]] na njenim [[Pritok|pritocima]]. Jezera sličnih karakteristika nalaze se i središnjem [[Zagros]]u odnosno pokrajini [[Fars]] − uglavnom su slana zbog prodiranja [[dijapir]]a<ref name="LeturmyRobin2010.4345"/> (npr. [[Bahtegan]], [[Maharlu]] i [[Tašk]]), ali ima i slatkovodnih (npr. [[Parišan]] i [[Aržan (jezero)|Aržan]]). Njihova površina može se protezati i preko 1000 [[km²]], dok za vrijeme [[Suša|sušnih]] [[Godišnja doba|sezona]] ili godina mogu u potpunosti presušiti. Slični [[Limnologija|limnološki]] fenomeni pojavljuju se i u depresijama širom zemlje kao što su [[Hamun-e Džaz-Murijan]] između [[Kermanska pokrajina|Kermanske pokrajine]] i [[Sistan i Beludžistan|Beludžistana]], [[Namak]] u [[Komska pokrajina|Komskoj pokrajini]], [[Namakzar]] u [[Razavi Horasan]]u ili [[Hamun-e Helmand]] u [[Sistan i Beludžistan|Sistanu]]. Tijekom većeg dijela godine takva se jezera pretvaraju u [[Močvara|močvare]] i ispresjecani su rukavcima [[Unutrašnja delta|unutrašnjih delti]] sezonskih tekućica. Slatkovodna jezera karakteristična su za sjever zemlje poput padina [[Alborz]]a gdje se javljaju tektonska i [[Ledenjačko jezero|ledenjačka jezera]], dok se na [[Sabalan]]u povremeno puni i jedino [[Sabalansko jezero|kratersko jezero]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>. Najznačajnija prirodna slatkovodna jezera su [[Zarivar]], [[Gohar (jezero)|Gohar]], [[Valašt]] i [[Tar (jezero)|Tar]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 35.-36.</ref>, a diljem zemlje nalaze se i stotine [[Umjetno jezero|umjetnih jezera]] nastalih podizanjem [[brana]]<ref name="PressTV24102010">[[#PressTV24102010|PressTV (24.10.2010.)]]</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Urmia lake drought.gif|[[Urmija (jezero)|Urmija]]<br>([[1984.]] i [[2014.]])
Datoteka:Bakhtegan.jpg|[[Maharlu]] (''[[Zapad|W]]''), [[Tašk]] (''[[Sjever|N]]'') i [[Bahtegan]] (''[[Jug|S]]'')
Datoteka:Hamoun Oasis wetlands 1976 satelite.jpg|[[Hamun-e Helmand]]<br>([[Sistan i Beludžistan|Sistan]])
Datoteka:Marivan-zarivar-Iran.jpg|[[Zarivar]]<br>([[Kurdistanska pokrajina]])
Datoteka:Valasht.jpg|[[Valašt]]<br>([[Mazandaran]])
</gallery>
</center>

=== Hidrotehnika ===

==== Vodoopskrba ====
{{glavni|Hidrotehnika u Iranu}}
[[Datoteka:Kohrang.jpg|mini|desno|300px|<center>Sustav [[Tunelsko-branski sustav Kuhrang|Kuhrang]]]]
Izvori za [[Vodovod|vodoopskrbu]] i [[navodnjavanje]] u [[Iran]]u su:<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>:
* [[Kiša|Kišnica]]
* Površinske [[Voda|vode]]
* [[Podzemne vode]]
* [[Desalinizacija|Desalinizirane]] vode
U sjevernim, sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje kao i u predjelima visokih [[planina]] (osobito [[Zagros]]a i [[Alborz]]a) koriste se [[Kiša|kišnica]] i površinske vode, a glavni i najvažniji izvori u [[Pustinja|pustinjskim]] područjima južno od Alborza su površinske i [[podzemne vode]]. U središnjim, južnim i istočnim dijelovima [[Iran]]a (izuzevši planinska područja) [[poljoprivreda]] je manje ovisna o kišnici i površinskim vodama s obzirom da su [[padaline]] i stalne tekućice rijetkost, zbog čega se opskrba vrši uglavnom korištenjem podzemnih voda koje se crpe pomoću [[kanat]]a, [[bunar]]a i [[Hidraulička pumpa|pumpi]]<ref name="IranicaAbIII">[[#IranicaAbIII|Beaumont, Peter (15.12.1982.)]]</ref>. U jugoistočnim dijelovima zemlje (pokrajina [[Sistan i Beludžistan]]) površinske [[Voda|vode]] korištene su na uštrb podzemnih sve do [[1970-ih]] kada nastupa obrat. Na krajnjem jugu Irana što se prvenstveno odnosi na obalna naselja uz [[Perzijski zaljev]] i pripadajuće [[otok]]e vrši se [[desalinizacija]] i to isključivo za dobivanje [[Pitka voda|pitke vode]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>.

Zbog ograničenja u zalihama vode na relativno naseljenim sjeverozapadnim dijelovima [[Iranska visoravan|unutrašnje visoravni]], od sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pokrenut je niz hidrotehničkih projekata sa svrhom preusmjeravanja bogatih tokova perzijskozaljevskog i kaspijskog [[slijev]]a prema unutrašnjosti zemlje. Prvi među takvim projektima bio je [[tunel]]sko-[[Brana|branski]] sustav [[Tunelsko-branski sustav Kuhrang|Kuhrang]] kojim je tunelom duljine 2,7 [[km]] dio [[Karun]]ovog toka preusmjeren na [[Zajande-Rud]] koja snabdijeva [[Isfahanska pokrajina|Isfahansku pokrajinu]], a ranih [[1980-ih]] slično je napravljeno i s rijekom [[Lar (rijeka)|Lar]] zbog vodoopskrbe [[Teheran]]a<ref name="IranicaAbIII"/>. Godine [[2012.]] pokrenuta je i prva faza opsežnog projekta kojim se [[Crpka|crpi]] voda iz [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] ([[Salinitet|sal.]] 13,1 [[‰]]<ref name="IranicaCaspIGeo"/>), desalinizira u obalnim postrojenjima, te potom [[Hidraulička pumpa|pumpa]] u [[cjevovod]]e koji snabdijevaju [[Semnanska pokrajina|Semnansku pokrajinu]] (~200,000.000 [[m³]] godišnje)<ref>[[#FarsNews1742012|Fars News (17.4.2012.)]]</ref>. Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanih]] područja u [[Iran]]u je 82.970 [[km²]] (5. u [[svijet]]u).

==== Brane i umjetna jezera ====
{{glavni|Dodatak:Popis iranskih brana|l1=Popis iranskih brana}}
[[Datoteka:Karun-Dez watershed Dams (Cro).png|mini|desno|300px|<center>{{hrv icon}} [[Karta]] i shematski razvedeni presjek projekata glavnih [[brana]] na porječju [[Karun]]a i [[Dez]]a]]
[[Suša|Oskudnost vode]] na području [[Iran]]a još je od [[Stari vijek|starog vijeka]] rezultirala gradnjom [[brana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''sad'') i [[nasip]]a (perz. ''band'') koji su predstavljali učinkovita [[Građevinarstvo|građevinska]] sredstva u borbi protiv suše i odljeva vode, jednako kao i podzemni kanali poznati kao [[kanat]]i. Iz [[Povijest Irana|povijesne]] perspektive, [[Iran]] je jedna od malobrojnih zemalja koja ima višetisućljetnu kontinuiranu tradiciju u izgradnji velikih [[brana]] među kojima su neke od najstarijih<ref name="KiyaniHaftlang2003.3334">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 33.-34.</ref>:
* [[Band-e Bahram]] − nalazi se južno od [[Širaz]]a i izgrađena tijekom [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog razdoblja]] odnosno prije oko 2500 godina.
* [[Hari#Povijest|Darijeva brana]] − podignuta je na rijeci [[Hari]] za vrijeme vladavine [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]]; iako ostaci nisu pronađeni postojanje ove pokretne brane ovjereno je u [[Herodot]]ovim djelima.
* [[Band-e Kaisar]] (Cezarova brana) − sagradili su je [[Rimska vojska|rimski zarobljenici]] u [[Šuštar]]u za [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog]] vladara [[Šapur I.|Šapura I.]]; dijelom je [[Šuštarski hidraulički sustav|složenog hidrauličkog sustava]] upisanog na [[UNESCO]]-vu [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]].
* [[Band-e Mizan]] − također iz [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog razdoblja]] ([[3. stoljeće|3.]] − [[7. stoljeće|7. st.]]) odnosno na [[Karun]]u, i danas u upotrebi.
* [[Band-e Amir]] − smještena 35 [[km]] sjeveroistočno od [[Širaz]]a, izgrađena je prije približno 1000 godina tijekom vladavine dinastije [[Dejlamiti|Dejlamita]], koristi se i danas.
* [[Band-e Save]] (lokalno i [[Abas I.|Abasova]] brana) − visoka je 40 [[Metar|m]] i nalazi se 37 [[km]] od [[Save (grad)|Sava]]; njena izgradnja datira se u [[Ilhanidi|ilhanidsko]] ([[13. stoljeće|13.]] − [[14. stoljeće|14. st.]]) odnosno obnova u [[Safavidsko Carstvo|safavidsko razdoblje]] (oko [[1600.]] g.); zbog velike rupe pri dnu danas je neupotrebljiva.
* [[Band-e Karab]] − nalazi se u [[Razavi Horasan]]u; visoka 28 m odnosno široka 40 m; također iz safavidske epohe.

Otkrićem [[cement]]a u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] kao i razvojem [[Građevinarstvo|građevinarstva]] i [[Hidraulika|hidraulike]] došlo je do drastičnog napretka u tehnologiji gradnje [[brana]] diljem [[svijet]]a, pa tako i u cijelom [[Iran]]u. Zbog promjena u [[Gospodarstvo Irana|gospodarskoj]] politici i povećanja interesa za nenaftna područja energetike, iranska je vlada proglasila izgradnju brana strateškim interesom što je došlo do izražaja tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina kada se diljem zemlje gradi veliki broj novih [[brana]]. Njihova važnost je višestruka s obzirom da služe ne samo kao golemi [[Umjetno jezero|vodospremnici]] već i za [[Energetika|energetiku]], [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], [[Industrija|industriju]] i [[promet]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3334"/>. S obzirom na orografske i hidrografske okolnosti većina takvih projekata smještena je u [[#Planine|planinskim]] dijelovima zemlje, a najimpozantniji među njima je onaj tzv. karunskih kaskada u [[Huzestan]]u. Sastoji se od ukupno 16 planiranih brana odnosno umjetnih jezera na porječju [[Karun]]a i [[Dez]]a čijim se ukupnim energetskim kapacitetom može mjeriti isključivo [[Kina|kineski]] sustav [[Hidroelektrana Tri klanca|Tri klanca]], a uključuje najvišu nasutu ([[Masdžed-Sulejman (brana)|Masdžed-Sulejman]]) odnosno najvišu [[beton]]sku branu na svijetu ([[Bahtijari (brana)|Bahtijari]] − u izgradnji). Do [[2010.]] godine dovršeno je pet od 16 brana (uz dodatne četiri u izgradnji) čime su stvorena [[Umjetno jezero|umjetna jezera]] zapremnine ~10 [[km³]] odnosno površine ~200 [[km²]] na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] između 300 − 1800 [[Metar|m]]. Izuzevši karunske kaskade [[Iran]] je koncem [[2000-ih]] gradio još 135 [[brana]]<ref name=PressTV8102011>[[#PressTV8102011|PressTV (8.10.2011.)]]</ref> odnosno izrađivao studije za dodatnih 170 projekata<ref>[[#PressTV20112008|PressTV (20.11.2008.)]]</ref> čime se pozicionirao kao treći najveći graditelj brana u [[svijet]]u<ref name=PressTV8102011/>, iza [[Kina|Kine]] i [[Turska|Turske]]. Godine [[2011.]] u zemlji je bilo operativno ukupno 538 brana<ref name="PressTV24102010"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Sushtar Bridge.jpg|Drevni [[Band-e Kaisar]]<br>([[3. stoljeće|3. st.]]) u [[Šuštar]]u
Datoteka:Taleghan Dam.jpg|Umj. jezero [[Talekan (brana)|Talekan]], [[Kazvinska pokrajina]]
Datoteka:Karaj dam.jpg|Umj. jezero [[Amir Kabir (brana)|Amir Kabir]] kod [[Karadž]]a
Datoteka:Dez Dam.jpg|Brana [[Dez (brana)|Dez]]<br>([[Andimešk]], [[Huzestan]])
Datoteka:Karun-3 Dam.JPG|Brana [[Karun-3]]<br>([[Ize]], [[Huzestan]])
</gallery>
</center>

==== Kanati ====
{{glavni|Kanat}}
[[Datoteka:Alluvial fan in Iran.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Kanat]]ni sustav uz [[Aluvijalna lepeza|aluvijalnu lepezu]]]]
Od ranog [[Stari vijek|starog vijeka]] [[Perzijanci]] i drugi [[iranski narodi]] bili su poznati po gradnji [[kanat]]a, podzemnih [[vodovod]]a koji su smanjivali ovisnost o [[Godišnja doba|sezonskim]] [[kiša]]ma, površinskim [[Rijeka (vodotok)|vodotocima]] i [[bunar]]ima<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>. Zahvaljujući kanatima, velike količine prikupljenih [[Podzemne vode|podzemnih voda]] gravitacijom su izlijevane na površinu pa su neplodna [[Pustinja|pustinjska]] i [[Stepa|stepska]] područja postala pogodnim za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Neki od njih specifični su po tome da se pod površinom [[Tlo|tla]] protežu i desecima [[kilometar]]a<ref name="IranicaAbIII"/>. Inovacijom, usavršavanjem i širenjem upotrebe [[kanat]]a tijekom više tisuća godina [[Povijest Irana|iranske povijesti]] diljem surovih dijelova [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] nicala su nova [[Polje|polja]] i [[Farma|farme]], a time i nova [[Naselje|naselja]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>. Cjelokupno, kanati su u [[Iran]]u odigrali jednaku ulogu kao i velike [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] u civilizacijama [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Civilizacija Doline Inda|Indije]] i [[Povijest Kine|Kine]] − doveli su do [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] uspona i [[Socijalna geografija|socijalnog]] zadovoljstva<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>, a sredinom [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]] i do velike [[Demogeografija|demografske]] odnosno političke ekspanzije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog Irana]]. Kanati su kasnije širenjem tehnologije [[Put svile|Putem svile]] došli u upotrebu i u [[Kina|Kini]] na [[istok]]u, te [[islam]]skom [[Kalifat|ekspanzijom]] i [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskom kolonizacijom]] do [[Maroko|Maroka]] odnosno [[Meksiko|Meksika]] na [[zapad]]u. Ovi se drevni sustavi u [[Iran]]u za [[navodnjavanje]] koriste i dan danas iako u manjoj mjeri nego ranije<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>, a najstariji među njima u kontinuiranoj upotrebi datiraju se oko [[1000. pr. Kr.]] Početkom [[1980-ih]] prema stručnim procjenama u zemlji je bilo aktivno oko 25.000 [[kanat]]a<ref name="IranicaAbIII"/>.

== Biogeografija ==
{{glavni|Zaštićena područja Irana}}
=== Fitogeografija ===
{{glavni|Flora Irana}}
[[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|225px|desno|{{fra icon}} [[Biotop]]i [[Iran]]a: 
{{legenda|#32cd32|Šumska područja}}
{{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}}
{{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}}
{{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}}
{{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}}
{{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]] 

Usprkos činjenici da 2/3 [[Iran]]a čine [[stepe]], polupustinje i [[pustinje]], na njegovom [[Tlo|tlu]] zabilježeno je oko 6000 [[vrsta]] [[paprati]] i [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]] što je neusporedivo više od ostalih zemalja u [[Bliski istok|široj regiji]]<ref name="IranicaFloraII">[[#IranicaFloraII|Frey, Wolfgang; Kürschner, Harald; Probst, Wilfried (15.12.1999.)]]</ref>. Također, [[Vegetacija|biljni pokrov]] odnosno [[biom]]e karakterizira izuzetna [[Bioraznolikost|raznolikost]] − [[Kišna šuma umjerenih područja|suptropske kišne]] i [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|mješovite šume]] na jugu [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i sjevernim obroncima [[Alborz]]a, [[Suha klima|sušne]] šume na zapadu [[Zagros]]a, nisko [[grm]]lje i [[drača]] u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]], te [[Pustinje i vegetacija sušnih područja|polupustinjsko nisko raslinje]] (uključujući [[Afrika|afričke]] tropske [[Kserofiti|kserofite]]) uz [[Obala|obalna]] područja [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaFloraII"/>. Ova raznolika [[Geobotanika|geobotanička]] slika odražava velike kontraste u [[Klima|klimi]] diljem zemlje odnosno [[Evolucija|evoluciju]] [[Flora (biljke)|flore]] koja se uglavnom odvijala na [[iran]]skom tlu, osobito u [[Planina|planinskim]] predjelima. Među takve [[Autohtone vrste|autohtone]] primjere spadaju [[takson]]i ''[[Astragalus]]'', ''[[Acantholimon]]'', ''[[Acanthophyllum]]'', ''[[Nepeta]]'', ''[[Onosma]]'' i ''[[Cousinia]]''. Flora i vegetacija Irana također su obogaćene ostacima taksona koji su nekoć bili daleko rašireniji<ref name="IranicaFloraII"/>.
{{Dvostruka slika|left|Ghaleye Rud Khan (40) 4.jpg|150|Lake miansheh.jpg|150|<center>[[Džungla|Džungle]] uz [[Kaspijsko jezero|kaspijski]] pojas}}
Bez obzira na razlike među stručnim klasifikacijama svjetskih [[Fitogeografija|fitogeografskih]] područja, teritorij [[Iran]]a se prema podrijetlu može podijeliti u dvije ekozone − [[Holarktik|holarktičku]] (ili [[Palearktik|palearktičku]]) unutrašnjost odnosno južnu obalnu zonu koja pripada [[paleotropis]]u (ili [[afrotropis]]u). Nadalje, holarktičko se područje dijeli na tri regije − eurosibirsku na sjeveru omeđenu dolinama [[Bodžnurd]]a, rijekom [[Atrak]] i obroncima [[Alborz]]a do 2500 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]], irano-turansku u prostranoj unutrašnjosti koja se nadovezuje na istočnu [[Anatolija|Anatoliju]] odnosno [[Afganistan]] i [[Pakistan]], te saharo-arapsku u južnim nizinama tj. od [[Ilamska pokrajina|Ilamske pokrajine]] i [[Huzestan]]a do [[Makran]]a. Klasifikacija potonje regije nije ujednačena ovisno o stručnim izvorima i njezin se zapadni dio ponekad sa [[Sind]]om pripaja [[paleotropis]]u, a granicom se najčešće smatraju sjeverni rubovi [[Rod (taksonomija)|rodova]] ''[[Ziziphus]]'' i ''[[Acacia]]''<ref name="IranicaFloraII"/>.

Sjeverne [[šume]] rasprostiru se na 110.750 [[km²]] (~7 [[%]] teritorija; otprilike dvije [[Hrvatska|Hrvatske]]) i mogu se okvirno podijeliti na [[Nizina|nizinsku]] i [[Planina|planinsku]] [[Bjelogorica|bjelogoricu]] čija je granica određena gornjim rubovima [[vrsta]] osjetljivih na [[mraz]] kao što su ''[[Pterocarya fraxinifolia]]'', ''[[Diospyros lotus]]'', ''[[Albizia julibrissin]]'' i ''[[Parrotia persica]]''. Karakteristične nizinske vrste su ''[[Quercus castaneifolia]]'', ''[[Parrotia persica]]'', ''[[Zelkova carpinifolia]]'', ''[[Carpinus betulus]]'', ''[[Carpinus orientalis]]'', ''[[Albizia julibrissin]]'', ''[[Gleditsia caspica]]'', ''[[Acer velutinum]]'' i ''[[Fraxinus excelsior]]'', dok uz [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeke]] najčešće rastu ''[[Pterocarya fraxinifolia]]'', ''[[Alnus subcordata]]'' i ''[[Populus caspica]]''. Fizionomiju ovih šuma djelomično određuje i [[Crnogorica|zimzeleno]] grmlje, npr. ''[[Laurocerasus officinalis]]'', ''[[Ilex spinigera]]'', ''[[Ruscus hyrcanus]]'', ''[[Hedera pastuchovii]]'' i ''[[Danae racemosa]]'', te ''[[Buxus hyrcana]]'' na zapadu. U planinskim i nizinskim područjima postoji i obilje [[Epifitne biljke|epifita]] poput [[mahovine]], osobito [[endem]]skih vrsta ''[[Leucodon immersus]]'', ''[[Palamocladium euchloron]]'' i ''[[Pseudoleskeella laxiramea]]'' koje nerijetko u potpunosti prekrivaju [[Deblo|debla]] i grane [[Stablo|stabala]] odnosno [[grm]]lja<ref name="IranicaFloraII"/>. [[Šuma mangrova|Šume mangrova]] javljaju se uz obalu [[Makran]]a i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] (osobito zapadno od [[Bandar Abas|Bandar-e Abasa]] odnosno između kopna i otoka [[Kešm]]), a među prevladavajuće vrste spadaju ''[[Avicennia marina]]'', ''[[Halocnemum strobilaceum]]'' na većim visinama slanih [[močvara]], te ''[[Rhizophora mucronata]]'' u izoliranim mjestima<ref name="IranicaFloraII"/>. Prorijeđene šume osjetljive na mraz u kojima prevadavaju ''[[Cupressus sempervirens]]'' i ''[[Thuja orientalis]]'' raspoređene su diljem zemlje − od dolina sjevernog gorja [[Alborz]], preko [[Firuzabad]]a u [[Fars]]u, do okolice [[Taftan]]a u [[Sistan i Beludžistan|Beludžistanu]]. Na svim navedenim područjima rasprostranjena je i ''[[Juniperus excelsa]]'', a djelomično se javlja i u dolinama [[Zagros]]a odnosno planinama u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]. Vrste koje prevladavaju na nižim visinama Zagrosa i u unutrašnjosti su [[hrast]] (''[[Quercus brantii]]'', ''[[Quercus infectoria]]'', ''[[Quercus boissieri]]'', ''[[Quercus libani]]'' i ''[[Quercus brantii]]''), te ''[[Fraxinus rotundifolia]]'', ''[[Acer monspessulanum]]'', ''[[Pistacia khinjuk]]'', ''[[Amygdalus communis]]'' i ''[[Pyrus syriaca]]''<ref name="IranicaFloraII"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:VillageA.jpg|Krajolik<br>[[Mazandaran]]a
Datoteka:Iran Shomal.JPG|[[Šomal]]ska [[bjelogorica]],<br>[[Alborška pokrajina]]
|[[Palme]] u polupustinjskom [[Hormuzgan]]u
Datoteka:Saffron Field.JPG|Polja [[šafran]]a kod [[Bihud]]a, [[Južni Horasan]]
Datoteka:Cypress of Abarqu - Full view with two school girls in front of it.JPG|[[Sarv-e Abarku]] u [[Jazdska pokrajina|Jazdskoj]], [[čempres]] star 4000 godina
</gallery>
</center>

[[Crnogorica|Zimzeleno]] [[grm]]lje javlja se isključivo u podnožju [[Alborz]]a, dok na njegovim većim visinama i u ostatku zemlje prevladavaju [[Bjelogorica|listopadne]] vrste. U [[Suha klima|sušnim krajevima]] postoji i niz [[Kserofiti|kserofitskih]] vrsta grmova (npr. ''[[Tamarix]]''), među koje se zbog niskih fizionomskih karakteristika ubrajaju i [[Rod (taksonomija)|rodovi]] ''[[Acer]]'' odnosno ''[[Pistacia]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Područja [[Pustinjska klima|pustinjske klime]] uz [[Perzijski zaljev]] obiluju i [[Invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] polupustinjskih grmova iz nubijsko-sindske regije − npr. ''[[Acacia nubica]]'', ''[[Acacia sejal]]'', ''[[Euphorbia larica]]'', ''[[Periploca aphylla]]'', ''[[Stocksia brahuica]]'', ''[[Salvadora persica]]'', te grmoviti ''[[Ziziphus]]''. Ostale rasprostranjene vrste [[Biljke|biljaka]] su razni [[sukulenti]] i [[halofiti]] u unutrašnjim [[#Pustinje|slanim pustinjama]] ili na [[#Mora|morskim obalama]], [[Trava|trave]] i zeljasto bilje (npr. ''[[Aethionema]]'', ''[[Medicago]]'', ''[[Trigonella]]'', ''[[Papaver]]'', ''[[Anthemis]]'', ''[[Senecio]]'', ''[[Gnaphalium]]'', ''[[Lactuca]]'', ''[[Sonchus]]'' i ''[[Plantago]]'') koje se rasprostiru na približno 900.000 [[km²]] [[travnjak]]a odnosno [[pašnjak]]a<ref name="KiyaniHaftlang2003.3745">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 37.-45.</ref>, dok se ograničen broj vrsta nalazi i u [[Pješčana dina|pustinjskim dinama]] (''[[Stipagrostis pennata]]'', ''[[Calligonum stenopterum]]'', ''[[Calligonum bungei]]'') ili na ekstremnim [[#Planine|planinskim]] visinama (''[[Oxytropidetea persicae]]'')<ref name="IranicaFloraII"/>. Diljem [[Iran]]a zabilježeno je više od 1500 [[endem]]skih [[vrsta]].

[[Fitogeografija|Fitogeografske]] značajke zajedno s [[klima]]tskim i [[Pedologija|pedološkim]] predispozicijama odnosno [[Hidrotehničke melioracije|ljudskim djelovanjem]] odigrale su veliku ulogu u razvoju iranske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] koja je prema [[produktivnost]]i jedna od najvećih u [[svijet]]u. Među [[Voće|voća]] po kojima se ističe među deset najvećih proizvođača spadaju [[badem]], [[breskva]], [[datulja]], [[jabuka]], [[Aktinidija|kivi]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[limun]], [[marelica]], [[naranča]], [[pistacija]], [[smokva]], [[trešnja]], [[šljiva]], [[višnja]] , a među [[Povrće|povrća]] [[krastavac]], [[leća]], [[lubenica]], [[Luk (biljka)|luk]], [[rajčica]], [[tikva]], [[anis]] i [[slanutak]]. Među [[žitarica]]ma najviše uspjeva [[pšenica]] čija je proizvodnja ravna [[Ukrajina|ukrajinskoj]], a veliku ulogu ima i proizvodnja [[začin]]a poput [[Šafran|šafrana (''Crocus sativus'')]] koji se naziva „iranskim crvenim [[zlato]]m”<ref name="KiyaniHaftlang2003.3745"/>.

=== Zoogeografija ===
{{glavni|Fauna Irana}}
{{Dvostruka slika|desno|Persicaleo.jpg|150|Extantigerturanianwksciam97.jpg|150|<center>[[Azijski lav|Azijski lavovi]] i [[Perzijski tigar|perzijski tigrovi]] iščezli su s [[iran]]skog teritorija sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]}}
[[Zoogeografija|Zoogeografsku]] strukturu [[Iran]]a kao u [[Fitogeografija|fitogeografskom]] slučaju karakterizira je pripadnost [[palearktik]]u<ref name="IranicaFaunaI">[[#IranicaFaunaI|Anderson, Steven (15.12.1999.)]]</ref>. Diljem zemlje zabilježeno je oko 800 [[vrsta]] [[Kralježnjaci|kralješnjaka]], deseci tisuća vrsta [[Beskralježnjaci|beskralješnjaka]], oko 500 vrsta [[ptica]], 80 vrsta [[Gmazovi|gmazova]], te niz [[More|morskih]] i slatkovodnih vrsta [[riba]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.4952">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 49.-52.</ref>. [[Glodavci]] su rasprostranjeni u svim dijelovima Irana, primjerice [[zečevi]] u šumskim odnosno [[miševi]] u pustinjskim i polupustinjskim krajevima. [[Šupljorošci]] općenito broje manje vrsta od drugih [[životinja]], no njihova se brojna stada i [[čopor]]i mogu naći u svim krajevima − [[Vepar|veprovi]] u [[močvara]]ma uz [[Aras]], [[los]]ovi na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Baktrijska deva|baktrijske deve]] u unutrašnjosti, te [[jelen]]i, [[Divlja koza|divlje koze]], [[Kozorog|kozorozi]], [[divokoze]] i [[muflon]]i širom zemlje<ref name="KiyaniHaftlang2003.4952"/>. [[Neparnoprstaši]] osim [[Domesticiranje|domesticiranih]] [[konj]]a uključuju i [[Perzijski kulan|perzijskog kulana]], podvrstu azijskog divljeg magarca koji je [[ugrožena vrsta]]. [[Zvijeri]] uključuju [[Psolike životinje|psolike životinje (''Canoidea'')]] poput [[šakal]]a, [[vuk]]ova, [[Crvena lisica|lisica]] i [[medvjed]]a (na [[Alborz]]u i u [[Sistan i Beludžistan|Beludžistanu]]), te niz [[Mačke|mačaka]]. [[Iran]] je do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio jedino svjetsko stanište triju od ukupno četiri vrste [[pantera]] − [[Azijski lav|lavova]] ([[Fars]]), [[Perzijski tigar|tigrova]] ([[Kaspijsko jezero|kaspijska zona]]) i [[leopard]]a ([[Razavi Horasan|Horasan]]), no danas se očuvala samo potonja i to u par stotina jedinki. Ostale [[mačke]] uključuju [[Obični ris|euroazijske risove]], manje [[divlje mačke]], te [[Azijski gepard|azijske geparde]] koji su [[kritično ugrožena vrsta]]<ref name="IranicaFaunaI"/>.
<!-- Dovoljno, nema smisla sad nabrajati sve ptice, ribe, insekte... -->
<center>
<gallery>
|[[Kaspijski tuljan]]
Datoteka:Persian Leopard sitting.jpg|[[Perzijski leopard]]
Datoteka:Two cheetahs together.jpg|[[Azijski gepard]]i
Datoteka:Adlerbussard.jpg|[[Bjelorepi škanjac]]
Datoteka:HengamDolphins.jpg|[[Pjegavi dupin]]
</gallery>
</center>

== Poveznice ==
* ''Glavni članak:'' '''[[Iran]]'''
* ''Širi relevantni pojmovi:'' '''[[Iranska visoravan]]''' • '''[[Jugozapadna Azija]]''' • '''[[Geografija Azije]]'''
* ''Geografije susjednih država:'' '''[[Zemljopis Afganistana|Afganistan]]''' • '''[[Zemljopis Armenije|Armenija]]''' • '''[[Zemljopis Azerbajdžana|Azerbajdžan]]''' • '''[[Zemljopis Iraka|Irak]]''' • '''[[Zemljopis Pakistana|Pakistan]]''' • '''[[Zemljopis Turkmenistana|Turkmenistan]]''' • '''[[Zemljopis Turske|Turska]]'''
* ''Selektivni izbor statističkih podataka:'' '''[[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Zemljopis|Iran u međunarodnim statistikama: Geografija]]'''

== Referencije == <!-- Bolje nego višeznačnica "Izvori" zbog tematike članka -->

=== Bilješke ===
{{izvori|4}}

=== Citirana literatura ===
<div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
;Atlasi
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Blaeu1990|prezime=Blaeu|ime=Joan|autorlink=Joan Blaeu|urednik=Clark, Peter Kenneth; Goss, John|naslov=Blaeu’s The Grand Atlas of the 17th Century World|izdavač=Royal Geographical Society|lokacija=London|origdatum=1662.|datum=1990.|isbn=9781851704002|oclc=498232396}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Brice1981|prezime=Brice|ime=William Charles|naslov=An Historical Atlas of Islam|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1981.|isbn=978-9004061163|oclc=9194288}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Homann1725|prezime=Homann|ime=Johann Baptist|naslov=Grosser Atlas über die gantze Welt|izdavač=Adelbulner für Homann|lokacija=Nürnberg|datum=1725.|oclc=311495287}}
*{{fra icon}}{{fas icon}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Hourcade1998|prezime=Hourcade|ime=Bernard|naslov=Atlas d'Iran|izdavač=Gip Reclus / La Documentation Française|lokacija=Montpellier/Paris|datum=1998.|isbn=978-2110040473|oclc=40904341}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Lewis1995|prezime=Lewis|ime=H. A. G.|naslov=The Times Concise Atlas of The World|izdanje=VII. izdanje|izdavač=Times Books|lokacija=London|url=http://www.timesatlas.com/heritage/pages/home.aspx|datum=1995.|isbn=978-0723007180|oclc=312240273}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=NabaviHoushmandZadeh1986|prezime=Nabavi|ime=Mohammad Hassan|koautori=Houshmand-Zadeh, A.|naslov=Metamorphic map of Iran 1:2 500 000|serija=Geological Survey of Iran|izdavač=Geological Survey|lokacija=Tehran|datum=1986.|oclc=638091557}}
*{{lat icon}} {{citat knjiga|ref=Ortelius1570|prezime=Ortelius|ime=Abraham|naslov=Theatrum orbis terrarum|izdavač=Apud Aegid, Coppenium Diesth|lokacija=Antwerpen|url=http://www.archive.org/stream/theatrumorbister00orte#page/n3/mode/2up|datum=1570.|oclc=53396505}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Purkamal1971|prezime=Purkamal|ime=M.|naslov=Atlas-e tarihi-je Iran|izdavač=[[Teheransko sveučilište|Danešgah-e Tehran]]|lokacija=Tehran|datum=1971.|oclc=222925945}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Reclus1884|prezime=Reclus|ime=Elisée|naslov=L’Asie antérieure|serija=Nouvelle géographie universelle|svezak=IX|izdavač=Librairie Hachette et Cie|lokacija=Paris|datum=1884.|oclc=490343506}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Seutter1730|prezime=Seutter|ime=Georg Mattäus|naslov=Atlas novus indicibus instructus|izdavač=Gedruckt bey Johann Peter v. Ghelen|lokacija=Wien|datum=1730.|oclc=3520003}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Shupe1992|prezime=Shupe|ime=John F.|naslov=National Geographic Atlas Of The World|izdanje=VI. izdanje|izdavač=[[National Geographic Society]]|lokacija=Washington D. C.|datum=1992.|isbn=978-0870448348|oclc=26503774}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Smith1874|prezime=Smith|ime=William|naslov=An atlas of ancient geography, biblical & classical|izdavač=John Murray|lokacija=London|datum=1874.|oclc=222095224}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=NCC1992|autor=NCC|naslov=Atlas-e meli-je Iran|izdavač=Sazman-e nakša-bardari-je kešvar|lokacija=Tehran|datum=1992.|oclc=39716104}}
</div>

;Putopisi
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Baker1876|prezime=Baker|ime=Valentine|naslov=Clouds in the East: Travels and Adventures on the Perso-Turkoman Frontier|poglavlje=XV. Merv - Nowhandan - Duringa - Kalkatchinar - Koochan|izdavač=Chatto & Windus|lokacija=London|datum=1876.|oclc=4459749}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Chantre1893|prezime=Chantre|ime=Bellonie|naslov=A travers l'Arménie russe|izdavač=L. Hachette et Cie|lokacija=Paris|datum=1893.|oclc=27800446}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Chardin1811|prezime=Chardin|ime=Jean|autorlink=Jean Chardin|naslov=Voyages du chevalier…en Perse et autres lieux de l’Orient|izdavač=Le Normant, Imprimeur-libraire|lokacija=Paris|url=http://www.archive.org/stream/voyagesducheval01lenogoog#page/n10/mode/2up|datum=1811.|oclc=604212059}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Curzon1892b|prezime=Curzon|ime=George Nathaniel|autorlink=George Nathaniel Curzon|naslov=Persia and the Persian Question|izdavač=Longmans, Green & Co.|lokacija=London|url=http://bahai-library.com/pdf/2010_09/curzon_persia_persian_question.pdf|datum=1892.|oclc=64845134}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Goldsmid1876|prezime=Goldsmid|ime=Frederic John|naslov=Eastern Persia: An Account of the Journeys of the Persian Boundary Commission 1870-71-72|izdavač=Macmillan Publishers|lokacija=London|url=http://www.archive.org/stream/easternpersiaan00commgoog#page/n9/mode/2up|datum=1876.|oclc=223562}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Hanway1762|prezime=Hanway|ime=Jonas|naslov=An Historical Account of the British Trade Over the Caspian Sea: With a Journal of Travels from London Through Russia Into Persia (...)|izdanje=III. izdanje|izdavač=Dodsley, Nourse, Millar, Vaillant, Patterson, Waugh & Willock|lokacija=London|url=http://archive.org/stream/anhistoricalacc00shgoog#page/n13/mode/2up|datum=1762.|oclc=221069236}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Jaubert1821|prezime=Jaubert|ime=Pierre Amédée|naslov=Voyage en Arménie et en Perse, fait dans les années 1805 et 1806 (...)|izdavač=Pélicier|lokacija=Paris|datum=1821.|oclc=6225995}}
</div>

;Enciklopedijski članci
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ahmad1978|prezime=Ahmad|ime=S. Maqbul|naslov=Kharita|serija=Encyclopaedia of Islam|svezak=IV|izdanje=II. izdanje|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1978.|isbn=9789004057456|oclc=758278456}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGeoIVCart|prezime=Alai|ime=Cyrus|naslov=Geography|poglavlje=iv. Cartography of Persia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iv-cartography-of-persia-|datum=15. prosinca 2000.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaFaunaI|prezime=Anderson|ime=Steven|naslov=Fauna|poglavlje=i. Fauna of Persia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fauna-i|datum=15. prosinca 1999.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBorIIIAfg|prezime=Balland|ime=Daniel|naslov=Boundaries|poglavlje=iii. Boundaries of Afghanistan|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-iii|datum=15. prosinca 1989.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaAbIII|prezime=Beaumont|ime=Peter|naslov=Āb|poglavlje=iii. The hydrology and water resources of the Iranian plateau|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ab-iii-the-hydrology-and-water-resources-of-the-iranian-plateau|datum=15. prosinca 1982.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaEarthquakes|prezime=Berberian|ime=Manuel|naslov=Earthquakes|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/earthquakes|datum=2. prosinca 2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaIndVIIIQaj19|prezime=Bonakdarian|ime=Mansour|naslov=India|poglavlje=viii. Relations: Qajar Period, the 19th century|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/india-viii-relations-qajar-period-the-19th-century|datum=15. prosinca 2004.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BritannicaCartography2011|autor=Britannica|naslov=Cartography|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|izdavač=Encyclopædia Britannica, Inc.|lokacija=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/97492/cartography|datum=2011.|oclc=71783328|isbn=1-59339-292-3}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaClimate|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Climate|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/climate|datum=15. prosinca 1992.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaDrainage|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Drainage|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/drainage|datum=15. prosinca 1995.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGeology|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Geology|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geology|datum=15. prosinca 2001.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaHydrologyII|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Hydrology|poglavlje=ii. Southwestern Persia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/hydrology|datum=15. prosinca 2004.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaFloraII|prezime=Frey|ime=Wolfgang|koautori=Kürschner, Harald; Probst, Wilfried|naslov=Flora|poglavlje=ii. In Persia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/flora-ii-in-persia|datum=15. prosinca 1999.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaAveGeo|prezime=Gnoli|ime=Gherardo|naslov=Avestan Geography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/avestan-geography|datum=15. prosinca 1987.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaDamavand|prezime=Hourcade|ime=Bernard|koautori=Tafażżolī, Aḥmad|naslov=Damāvand|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/damavand|datum=15. prosinca 1993.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBorIVIraq|prezime=Kechichian|ime=Joseph Albert|naslov=Boundaries|poglavlje=iv. With Iraq|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-iv|datum=15. prosinca 1989.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBorIOto|prezime=McLachlan|ime=Keith Stanley|naslov=Boundaries|poglavlje=i. With the Ottoman Empire|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-i|datum=15. prosinca 1989.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Miquel1971|prezime=Miquel|ime=André|naslov=Ibn Hawqal|serija=Encyclopaedia of Islam|svezak=III|izdanje=II. izdanje|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1971.|isbn=9789004081185|oclc=769276843}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaCaspIIDip|prezime=Mirfendereski|ime=Guive|naslov=Caspian Sea|poglavlje=ii. Diplomatic History in Modern Times|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/caspian-sea-ii-diplomatic-history-in-modern-times|datum=20. srpnja 2004.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBorIIRus|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Boundaries|poglavlje=ii. With Russia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-ii|datum=15. prosinca 1989.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaCaspIGeo|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Caspian Sea|poglavlje=i. Geography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/caspian-sea-i|datum=15. prosinca 1990.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaCitiesIGeo|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Cities|poglavlje=i. Geographical Introduction|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/cities-i|datum=15. prosinca 1991.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaEconomyIEG|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Economy|poglavlje=i. Economic Geography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/economy-i|datum=15. prosinca 1997.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGeoIEvol|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Geography|poglavlje=i. Evolution of geographical knowledge|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-i|datum=15. prosinca 2000.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGeoIIHum|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Geography|poglavlje=ii. Human geography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-ii|datum=15. prosinca 2000.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGeoIIIPol|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Geography|poglavlje=iii. Political Geography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iii|datum=15. prosinca 2000.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBorVTur|prezime=Schofield|ime=Richard N.|naslov=Boundaries|poglavlje=v. With Turkey|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-v|datum=15. prosinca 1989.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaHaftKešvar|prezime=Shapur Shahbazi|ime=Ali Reza|naslov=Haft Kešvar|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/haft-kesvar|datum=15. prosinca 2002.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaDesert|prezime=Spooner|ime=Brian|naslov=Desert|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/desert|datum=15. prosinca 1994.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBelIGHE|prezime=Spooner|ime=Brian|naslov=Baluchistan|poglavlje=i. Geography, History and Ethnography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/baluchistan-i|datum=15. srpnja 2010.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaNaderShah|prezime=Tucker|ime=Ernest|naslov=Nāder Shah|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/nader-shah|datum=15. kolovoza 2006.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaGBIIOver|prezime=Wright|ime=Denis|naslov=Great Britain|poglavlje=ii. An Overview of Relations: Safavid to the Present|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/great-britain-ii|datum=15. prosinca 2002.}}
</div>

;Znanstvene monografije
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Adamijat1975|prezime=Adamijat|ime=Ferejdun|naslov=Amir Kabir va Iran|izdavač=Harazmi|lokacija=Tehran|datum=1975.|oclc=62274019}}
*{{rus icon}} {{citat knjiga|ref=Annenkov1887|prezime=Annenkov|ime=Mihail Nikolajevič|naslov=Zakaspiĭskaya zheleznaya doroga kak novyĭ put’ dlya sredneaziatskoĭ torgovli|lokacija=Sankt Peterburg|datum=1887.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Arfaee2008|prezime=Arfaee|ime=Abdolmajid|naslov=The geographical background of the Persepolis tablets|izdavač=The University of Chicago|lokacija=Chicago|url=http://gradworks.umi.com/3300414.pdf|datum=ožujak 2008.|oclc=213494717}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Bakri1068|prezime=Bakri|ime=Abu Ubajd|urednik=Wüstenfeld, Ferdinand|naslov=Kitab mudžam ma istadžam (Das geographische Wörterbuch)|izdavač=Deuerlich'sche Buchhandlung|lokacija=Göttingen|origdatum=1068.|datum=1876.|oclc=494033469}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Barthold1984|prezime=Barthold|ime=Wilhelm|urednik=Souček, Svatopluk|naslov=An Historical Geography of Iran|izdavač=Princeton University Press|lokacija=Princeton, New Jersey|datum=1984.|isbn=9780691054186|oclc=251548900}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Bazin1980|prezime=Bazin|ime=Marcel|naslov=Le Tâlech: une région ethnique au nord de l'Iran|serija=Bibliothèque iranienne|svezak=XXIII|izdavač=ADPF|lokacija=Paris|datum=1980.|isbn=9782865380046|oclc=9827128}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Benjamin1887|prezime=Benjamin|ime=Samuel Greene Wheeler|naslov=Persia and the Persians|izdavač=John Murray|lokacija=London|url=http://www.archive.org/stream/persiapersians00benjuoft#page/n1/mode/2up|datum=1887.|oclc=456938410}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=BiruniHomai1939|prezime=Biruni|ime=Abu Rajhan|urednik=Homai, Džalal|naslov=Kitab al-tafhim li-avail sinat al-tandžim|izdavač=Vizārat-i Farhang|lokacija=Tehran|origdatum=1036.|datum=1939.|oclc=34986341}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Bobek1961|prezime=Bobek|ime=Hans|naslov=Die Salzwüsten Irans als Klimazeugen|serija=Sonderabdruck aus dem Anzeiger der phil.-hist. Klasse der Osterreichischen Akademie der Wissenschaften|svezak=VIII|izdavač=Hermann Böhlaus Nachfolger|lokacija=Wien|datum=1961.|oclc=492409294}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Bobek1962|prezime=Bobek|ime=Hans|naslov=Iran: Probleme eines unterentwickelten Landes alter Kultur|izdavač=Diesterweg Verlag|lokacija=Frankfurt|datum=1962.|oclc=9391458}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Bonine1980|prezime=Bonine|ime=Michael Edward|naslov=Yazd and its Hinterland: A Central Place System of Dominance in the Central Iranian Plateau|serija=Marburger Geographischen Schriften|svezak=LXXXIII|izdavač=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|lokacija=Marburg|datum=1980.|isbn=9783883530079|oclc=007762359}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Brown1977|prezime=Brown|ime=Lloyd Arnold|naslov=The Story of Maps|izdavač=Dover Publications|lokacija=New York|datum=1977.|isbn=9780486238739|oclc=749001973}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Bunbury1879I|prezime=Bunbury|ime=Edward Herbert|naslov=A History of Ancient Geography among the Greeks and Romans from the Earliest Ages till the Fall of the Roman Empire|svezak=I|izdavač=John Murray|lokacija=London|url=http://www.archive.org/stream/ahistoryancient02bunbgoog#page/n6/mode/2up|datum=1879.|oclc=557985655}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Bunbury1879II|prezime=Bunbury|ime=Edward Herbert|naslov=A History of Ancient Geography among the Greeks and Romans from the Earliest Ages till the Fall of the Roman Empire|svezak=II|izdavač=John Murray|lokacija=London|url=http://www.archive.org/stream/ahistoryancient04bunbgoog#page/n4/mode/2up|datum=1879.|oclc=557985655}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Champagne1981|prezime=Champagne|ime=David C.|naslov=The Afghan-Iranian Conflict over Herat Province and European Intervention, 1796-1863|izdavač=University of Texas|lokacija=Austin|datum=1981.|oclc=320239295}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Chubin1987|prezime=Chubin|ime=Shahram|naslov=Iran and its neighbours: the impact of the Gulf war|serija=Conflict studies|svezak=CCIV|izdavač=Centre for Security and Conflict Studies|lokacija=London|datum=listopad 1987.|oclc=16973719}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ChubinTripp1988|prezime=Chubin|ime=Shahram|koautori=Tripp, Charles|naslov=Iran and Iraq at War|izdavač=Westview Press|lokacija=Boulder, Colorado|datum=1988.|isbn=9780813307343|oclc=17677871}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ChubinZabih1974|prezime=Chubin|ime=Shahram|koautori=Zabih, Sepehr|naslov=The Foreign Relations of Iran|izdavač=University of California Press|lokacija=Berkeley, California|datum=1974.|isbn=9780520026834|oclc=1219525}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Clarke1963|prezime=Clarke|ime=John Innes|naslov=The Iranian City of Shiraz|serija=Research Papers Series|svezak=VII|izdavač=University of Durham|lokacija=Durham|datum=1963.|oclc=609645}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ClarkeClark1969|prezime=Clarke|ime=John Innes|koautori=Clark, Brian Drummond|naslov=Kermanshah: an Iranian Provincial City|serija=Research Papers Series|svezak=X|izdavač=University of Durham|lokacija=Durham|datum=1969.|isbn=9780900974014|oclc=97490}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Cook1990|prezime=Cook|ime=Andrew S.|naslov=Survey of the shores and islands of the Persian Gulf 1820-1829|izdavač=Archive Editions|lokacija=Slough, Berkshire|datum=1990.|isbn=9781852071905|oclc=24590823}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Cooper2007|prezime=Cooper|ime=Mark|naslov=Structural style and hydrocarbon prospectivity in fold and thrust belts: A global review|serija=Special Publications|svezak=CCLXXII|izdavač=Geological Society|lokacija=London|url=http://sherwoodgeo.com/assets/cooper_47.pdf|datum=2007.|isbn=0305-8719|doi=10.1144/GSL.SP.2007.272.01.23|oclc=4648729036}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Cortesao1969|prezime=Cortesão|ime=Armando|naslov=History of Portuguese Cartography|izdavač=Junta de Investigações do Ultramar|lokacija=Lisbon|datum=1969.|oclc=115041}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Cottam1979|prezime=Cottam|ime=Richard W.|naslov=Nationalism in Iran|izdanje=II. izdanje|izdavač=University of Pittsburgh Press|lokacija=Pittsburgh|datum=1979.|isbn=9780822952992|oclc=490920265}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Crone1953|prezime=Crone|ime=Gerard Roe|naslov=Maps and Their Makers: An Introduction to the History of Cartography|izdavač=Hutchinson's University Library|lokacija=London, New York|url=http://www.archive.org/stream/mapstheirmakersi00cron#page/n5/mode/2up|datum=1953.|oclc=895249}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Dimaški1325|prezime=Dimaški|ime=Šams-al-Din|urednik=Mehren, August Ferdinand Michael (von)|naslov=Nukbat al-dahr (Manuel de la Cosmographie du Moyen-Ãge)|izdavač=C. A. Reitzel|lokacija=Copenhague|url=http://www.archive.org/stream/manueldelacosmo00dimagoog#page/n6/mode/2up|origdatum=1325.|datum=1874.|oclc=490030734}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Ehlers1971|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Südkaspisches Tiefland (Nordiran) und Kaspisches Meer|serija=Tübinger geographische Studien: Sonderband|svezak=XLIV|izdavač=Selbstverlag des Geographischen Instituts der Universität|lokacija=Mannheim|datum=1971.|oclc=500604665}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Ehlers1975|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Traditionelle und moderne Formen der Landwirtschaft in Iran|serija=Marburger Geographischen Schriften|svezak=LXIV|izdavač=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|lokacija=Marburg|datum=1975.|oclc=631878839}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Ehlers1980|prezime=Ehlers|ime=Eckart|naslov=Iran: Grundzüge einer geographischen Landeskunde|serija=Wissenschaftliche Länderkunden|svezak=XVIII|izdavač=WBG-Länderkunden|lokacija=Darmstadt|datum=1980.|isbn=9783534062119|oclc=489654006}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=English1966|prezime=English|ime=Paul Ward|naslov=City and Village in Iran: Settlement and Economy in the Kirman Basin|izdavač=University of Wisconsin Press|lokacija=Madison, Wisconsin|datum=1966.|oclc=00260480}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Faršad1986|prezime=Faršad|ime=Mahdi|naslov=Tarih-e elm dar Iran|izdavač=Muasasah-je Intisharat-e Amir Kabir|lokacija=Tehran|datum=1986.|oclc=19857901}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ferrier1982|prezime=Ferrier|ime=Ronald W.|naslov=The History of the British Petroleum Company|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|datum=1982.|isbn=9780521246477|oclc=635657701}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Fisher1968|prezime=Fisher|ime=William Bayne|naslov=The Land of Iran|serija=The Cambridge History of Iran|svezak=I|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|datum=1968.|isbn=9780521069359|doi=10.1017/CHOL9780521069359|oclc=489573396}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Gabriel1952|prezime=Gabriel|ime=Alfons|naslov=Die Erforschung Persiens: die Entwicklung der abendländischen Kenntnis der Geographie Persiens|izdavač=A. Holzhausens Nachfolger|lokacija=Wien|datum=1952.|oclc=6676942}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Gandži1988|prezime=Gandži|ime=Muhamed Hasan|naslov=Džografija dar Iran az Dar al-fonun ta Enkelab-e eslami|serija=Muasasah-je Čap va Intisharat-e Astan-e Kuds-e Razavi|svezak=LVII|lokacija=Mašhad|datum=1988.|oclc=21131905}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=GehrkeMehner1975|prezime=Gehrke|ime=Ulrich|koautori=Mehner, Harald|naslov=Iran: Natur, Bevolkerung, Geschichte, Kultur, Staat, Wirtschaft|serija=Buchreihe Ländermonographien|svezak=V|izdavač=Erdmann|lokacija=Tübingen/Basel|datum=1975.|isbn=9783771101800|oclc=1584960}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Gnoli1980|prezime=Gnoli|ime=Gherardo|naslov=Zoroaster's time and homeland: a study on the origins of Mazdeism and related problems|izdavač=Istituto Universitario Orientale|serija=Seminario di Studi Asiatici: Series minor|svezak=VII|lokacija=Napoli|datum=1980.|oclc=7307436}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Gole1989|prezime=Gole|ime=Susan|naslov=Indian maps and plans: from earliest times to the advent of European surveys|izdavač=Manohar Publications|lokacija=New Delhi|datum=1989.|isbn=9788185054582|oclc=20780619}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Gopalakrishnan1982|prezime=Gopalakrishnan|ime=Rajaneesh|naslov=The Geography and Politics of Afghanistan|izdavač=Prometheus Books|lokacija=Amherst, New York|datum=1982.|oclc=469595426}}
*{{rus icon}} {{citat knjiga|ref=Gukasov1916|prezime=Gukasov|ime=G. I.|naslov=Ekonomicheskie i politicheskie interesy Rossii v Persii|izdavač=Ministerstva Finansov|lokacija=Sankt Peterburg|datum=1916.|oclc=38149423}}
*{{rus icon}} {{citat knjiga|ref=Gvozdetski1964|prezime=Gvozdetski|ime=Nikolaj Andrevič|naslov=Russkie geografičeskie issledovania Kavkaza i Srednei Azii v XIX-načale XX v|lokacija=Moskva|datum=1964.|oclc=749034947}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Hamavi1228|prezime=al-Hamavi|ime=Jakut|autorlink=Jakut al-Hamavi|urednik=Barbier de Meynard, Charles Adrien Casimir|naslov=Mudžam al-buldan (Dictionnaire géographique, historique et littéraire de la Perse et des contrées adjacentes)|izdavač=Imprimerie impériale|lokacija=Paris|url=http://www.archive.org/stream/dictionnairego00yaqu#page/n5/mode/2up|origdatum=1228.|datum=1861.|oclc=78269305}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Harari1958|prezime=Harari|ime=Maurice|naslov=The Turco-Persian boundary question: a case study in the politics of boundary-making in the Near and Middle East|izdavač=Columbia University Press|lokacija=New York|datum=1958.|oclc=12256930}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=HarleyWoodward1987|prezime=Harley|ime=John Brian|koautori=Woodward, David|naslov=The History of Cartography|svezak=I|izdavač=University of Chicago Press|lokacija=Chicago|datum=1987.|isbn=9780226316338|oclc=244816787}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=HarleyWoodward1992|prezime=Harley|ime=John Brian|koautori=Woodward, David|naslov=The History of Cartography|svezak=II. 1|izdavač=University of Chicago Press|lokacija=Chicago|datum=1992.|isbn=9780226316352|oclc=473815309}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Harrison1945|prezime=Harrison|ime=John Vernon|koautori=Oxford|naslov=Persia|serija=Near & Middle East Titles: Middle East Intelligence Handbooks 1943–1946|svezak=V|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|origdatum=1945.|datum=1987.|isbn=9781852070601|oclc=159822415}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Harvey1980|prezime=Harvey|ime=Paul Dean Adshead|naslov=The History of Topographical Maps: Symbols, Pictures and Surveys|izdavač=Thames & Hudson|lokacija=London|datum=1980.|isbn=9780500241059|oclc=6601655}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Harvey1991|prezime=Harvey|ime=Paul Dean Adshead|naslov=Medieval Maps|izdavač=British Library|lokacija=London|datum=1991.|isbn=9780712302326|oclc=469942813}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Hedin1910|prezime=Hedin|ime=Sven Anders|naslov=Zu Land nach Indien durch Persien, Seïstan, Belutschistan|izdavač=F. A. Brockhaus|lokacija=Leipzig|datum=1910.|oclc=457752047}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Hedin1927|prezime=Hedin|ime=Sven Anders|naslov=Eine Routenaufnahme durch Ostpersien|izdavač=Generalstabens Litografiska Anstalt|lokacija=Stockholm|datum=1927.|oclc=65882817}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Herzfeld1947|prezime=Herzfeld|ime=Ernst|naslov=Zoroaster and His World|izdavač=Princeton University Press|lokacija=Princeton, New Jersey|datum=1947.|oclc=000868097}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Holdich1901|prezime=Holdich|ime=Thomas Hungerford|naslov=The Indian Borderland, 1880-1900|izdavač=Methuen Publishing|lokacija=London|url=http://www.archive.org/stream/indianborderlan00holdgoog#page/n10/mode/2up|datum=1901.|oclc=10943265}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Hurewitz1979|prezime=Hurewitz|ime=Jacob Coleman|naslov=The Middle East and North Africa in World Politics: A Documentary Record|izdavač=Yale University Press|izdanje=II. izdanje|lokacija=New Haven, Connecticut|datum=1979.|isbn=9780300022032|oclc=1414974}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ismael1982|prezime=Ismael|ime=Tareq Y.|naslov=Iraq and Iran: Roots of Conflict|izdavač=Syracuse University Press|lokacija=Syracuse, New York|datum=1982.|isbn=9780815622796|oclc=8667511}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Issawi1971|prezime=Issawi|ime=Charles Philip|naslov=The Economic History of Iran 1800-1914|izdavač=University of Chicago Press|lokacija=Chicago|datum=1971.|isbn=9780226386065|oclc=447209}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Justi1870|prezime=Justi|ime=Ferdinand|naslov=Beiträge zur alten Geographie Persiens|izdavač=Typis Academicus N. G. Elwerti|lokacija=Gießen und Marburg|datum=1870.|oclc=690339410}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Kajhan1932|prezime=Kajhan|ime=Masud|naslov=Džografija-je mufaṣal-e Iran|izdavač=Maṭbaʹat Madžlis|lokacija=Tehran|datum=1932.|oclc=40069442}}
*{{lat icon}} {{citat knjiga|ref=Kamal1933|prezime=Kamal|ime=Yusuf|urednik=Sezgin, Fuat|naslov=Monumenta Cartographica Africae et Aegypti|serija=	Veröffentlichungen des Institutes für Geschichte der Arabisch-Islamischen Wissenschaften|svezak=III. 1.-6|izdavač=Johann Goethe-Universität|lokacija=Frankfurt|origdatum=1933.|datum=1987.|oclc=762348161}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=KiyaniHaftlang2003|prezime=Kiyāni Haftlang|ime=Kiyānoosh|urednik=Rajabi, Azitā|naslov=A Survey of the Geography of Iran|izdavač=Center for International Cultural Studies|lokacija=Tehran|datum=2003.|isbn=9789649449135|oclc=254565470}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=König1962|prezime=König|ime=Wolfgang|naslov=Die Achal-Teke|serija=Veröffentlichungen des Städtischen Museums für Völkerkunde zu Leipzig|svezak=XII|izdavač=Akademie-Verlag|lokacija=Berlin|datum=1962.|oclc=500454754}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Kopp1973|prezime=Kopp|ime=Horst|naslov=Städte im östlichen iranischen Kaspitiefland|serija=Erlanger geographische Arbeiten|svezak=XXXIII|izdavač=Fränkische Geographische Gesellschaft|lokacija=Erlangen|datum=1973.|isbn=9783920405322|oclc=1862901}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Kramers1954|prezime=Kramers|ime=Johannes Hendrik|naslov=Analecta orientalia|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1954.|oclc=2684142}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Krausse1899|prezime=Krausse|ime=Alexis Sidney|naslov=Russia in Asia: A Record and a Study 1558-1899|izdavač=G. Richards|lokacija=London|datum=1899.|oclc=2947591}}
*{{nld icon}} {{citat knjiga|ref=Laet1633|prezime=Laet|ime=Joannes (de)|naslov=Persia seu regni Persici status: variaque itinera in atque per Persiam|izdavač=Officina Elzeviriana|lokacija=Leiden|datum=1633.|oclc=631712682}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Lazar1986|prezime=Lazar|ime=M.|urednik=Dörflinger, Johannes; Kretschmer, Ingrid; Wawrik, Franz; Tomasi, Elisabeth|naslov=Lexikon zur Geschichte der Kartographie|izdavač=F. Deuticke|lokacija=Wien|datum=1986.|isbn=9783700545620|oclc=15129923}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=LeStrange1905|prezime=Le Strange|ime=Guy|naslov=The Lands of the Eastern Caliphate: Mesopotamia, Persia, and Central Asia from the Moslem Conquest to the Time of Timur|izdavač=Barnes & Noble|lokacija=New York|url=http://www.archive.org/stream/landsoftheeaster028596mbp#page/n5/mode/2up|datum=1905.|oclc=1044046}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=LeturmyRobin2010|prezime=Leturmy|ime=Pascale|koautori=Robin, Cécile|naslov=Tectonic and stratigraphic evolution of Zagros and Makran during the Mesozoic-Cenozoic|serija=Special Publications|svezak=CCCXXX|izdavač=Geological Society|lokacija=London|datum=2010.|isbn=9781862392939|doi=10.1144/SP330.1|oclc=709551929}}
*{{rus icon}} {{citat knjiga|ref=Logašova1976|prezime=Logašova|ime=Bibi-Rabiga|naslov=Turkmeny Irana: istoriko-ėtnograficheskoe issledovanie|izdavač=Akademii Nauk SSSR, Institut ėtnografii im. N.N. Miklukho-Makla|lokacija=Moskva|datum=1976.|oclc=24475011}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Lommel1935|prezime=Lommel|ime=Herman|naslov=Die alten Arier|serija=Religion und Kultur der alten Arier|svezak=I|izdavač=Vittorio Klostermann|lokacija=Frankfurt|datum=1935.|oclc=3154510}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Lorimer1915|prezime=Lorimer|ime=John Gordon|naslov=Gazetteer of the Persian Gulf, Oman, and Central Arabia|izdavač=Superintendent Government Printing|lokacija=Calcutta|datum=1915.|oclc=5255328}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Malhotra1982|prezime=Malhotra|ime=Ravi Inder|naslov=Afghan Search for Identity: Frontier Settlements, 1872-1893|izdavač=GDK Publications|lokacija=Delhi|datum=1982.|oclc=9306931}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Mans1660|prezime=Mans|ime=Raphaël (du)|urednik=Schefer, Charles Henri Auguste|naslov=Estat de la Perse en 1660|serija=Publications de l'Ecole des Langues Orientales Vivantes|svezak=XX|izdavač=Ernest Leroux|lokacija=Paris|origdatum=1660.|datum=1890.|oclc=10789430}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Masse1952|prezime=Massé|ime=Henri|koautori=Grousset, René|naslov=La civilisation iranienne: Perse, Afghanistan, Iran extérieur|serija=Bibliothèque historique|izdavač=Payot|lokacija=Paris|datum=1952.|oclc=490340711}}
*{{ara oznaka}}{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Masudi956|autor=Masudi|autorlink=Masudi|urednik=Barbier de Meynard, Charles Adrien Casimir; Pavet de Courteille, Abel|naslov=Murudž adh-dhahab va ma'adin al-džavhar (Les prairies d'or)|serija=Collection d'ouvrages orientaux|izdavač=Imprimerie impériale|lokacija=Paris|url=http://www.archive.org/stream/lesprairiesdor01masduoft#page/n7/mode/2up|origdatum=956.|datum=1861.|oclc=3423718}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=McLachlanJoffe1984|prezime=McLachlan|ime=Keith Stanley|koautori=Joffe, George H.|naslov=The Gulf War: A survey of political issues and economic consequences|serija=EIU Special Report|svezak=CLXXVI|izdavač=Economist Intelligence Unit|lokacija=London|datum=1984.|oclc=11749817}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Moin1973|prezime=Moin|ime=Muhamed|naslov=Farhang-e Farsi|izdavač=Sazman-e Dehkoda|lokacija=Tehran|datum=1973.|oclc=66721021}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=MojtahedZadeh2006|prezime=Mojtahed Zadeh|ime=Pirouz|naslov=Boundary Politics and International Boundaries of Iran|izdavač=Universal Publishers|lokacija=Boca Raton, Florida|datum=2006.|isbn=9781581129335|oclc=182432238}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Mokhber1945|prezime=Mokhber|ime=Mohammad Ali|naslov=Marzha-je Iran|lokacija=Tehran|datum=1945.|oclc=56346578}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Morgan1894|prezime=Morgan|ime=Jacques (de)|naslov=Mission scientifique en Perse. Tome premier, études géographiques|izdavač=Ernest Leroux|lokacija=Paris|datum=1894.|oclc=491393912}}
*{{eng icon}}{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Mostavfi1915|prezime=Mostavfi|ime=Hamd-Alah|urednik=Le Strange, Guy|naslov=The geographical part of the Nuzhat-al-qulub|poglavlje=2. The English translation, with notes|serija=E.J.W. Gibb memorial" series|svezak=XXIII|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1915.|oclc=265667626}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Motamed1957|prezime=Motamed|ime=M. Farhad|naslov=Tarih-e ravabet-e siasi-e Iran o Otmani|izdavač=Ibn Sina|lokacija=Tehran|datum=1957.|oclc=20375543}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Nezafati2006|prezime=Nezafati|ime=Nima|naslov=Au-Sn-W-Cu-mineralization in the Astaneh-Sarband area, West Central Iran|izdavač=University of Tübingen|lokacija=Tübingen|url=http://tobias-lib.uni-tuebingen.de/volltexte/2006/2533/pdf/Nima_Nezafatis_Dissertation.pdf|datum=2006.|oclc=244011368}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=PapoliYazdi1991|prezime=Papoli-Yazdi|ime=Mohammad-Hossein|naslov=Le nomadisme dans le Nord du Khorassan|izdavač=Institut français de recherche en Iran|serija=Bibliothèque iranienne|svezak=XXXIV|lokacija=Paris/Téhéran|datum=1991.|isbn=0768-0155|oclc=466335224}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Parsadust1986|prezime=Parsadust|ime=Manuchihr|naslov=Zaminaha-je tarihi-e ehtelafat-e Iran o Erak. Ravabet-e tarihi va hokuki-e Iran. Otmani va Erak (1514-1980)|izdavač=Širkat-e Sihami-e Intišar|lokacija=Tehran|datum=1986.|oclc=159702399}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Planhol1964|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Recherches sur la géographie humaine de l’Iran septentrional|serija=Mémoires et Documents de géographie|svezak=IX. 4|izdavač=Centre National de la Recherche Scientifique|lokacija=Paris|datum=1964.|isbn=0224-2702|oclc=760929638}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Planhol1993|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Les Nations du prophète: Manuel géographique de politique musulmane|izdavač=Librairie Arthème Fayard|lokacija=Paris|datum=1993.|isbn=9782213024011|oclc=410731723}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Polak1865|prezime=Polak|ime=Jakob Eduard|naslov=Persien: Das Land und seine Bewohner: Ethnographische Schilderungen|izdavač=J. M. Brodhaus|lokacija=Leipzig|url=http://www.archive.org/stream/persien00polagoog#page/n7/mode/2up|datum=1865.|oclc=634395210}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=PourFickouiBazin1978|prezime=Pour-Fickoui|ime=Ali|koautori=Bazin, Marcel|naslov=Élevage et vie pastoral dans le Guilan (Iran septentrional)|serija=Publications du Département de géographie|svezak=VII|izdavač=Presses de l'Université de Paris-Sorbonne|lokacija=Paris|datum=1978.|isbn=9782901165071|oclc=6443193}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Prescott1975|prezime=Prescott|ime=John Robert Victor|naslov=Map of Mainland Asia by Treaty|izdavač=Melbourne University Press|lokacija=Melbourne|datum=1975.|isbn=9780522840834|oclc=2067213}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PtolemejKnight1990|prezime=Ptolemej|ime=Klaudije|autorlink=Klaudije Ptolemej|urednik=Knight, Simon|naslov=Claudii Ptolemaei Cosmographia tabulae|izdavač=Magna Books|lokacija=Wigston, Leicester|origdatum=2. st.|datum=1990.|isbn=9781854221032|oclc=47807963}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Rabino1917|prezime=Rabino|ime=Hyacinth Louis|naslov=Les Provinces Caspiennes de la Perse: Le Guílán|serija=Revue du Monde Musulman|svezak=XXXII|izdavač=Editions Ernest Leroux|lokacija=Paris|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k103827t/f472.langFR|datum=1917.|oclc=16069193}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Rabino1928|prezime=Rabino|ime=Hyacinth Louis|naslov=Mâzandarân and Astarâbâd|serija=Elias John Wilkinson Gibb memorial series|svezak=VII|izdavač=Luzac Oriental|lokacija=London|datum=1928.|oclc=601115109}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Radde1886|prezime=Radde|ime=Gustav|naslov=Reisen an der persisch-russischen Grenze: Talysch und seine Bewohner|izdavač=F. A. Brockhaus|lokacija=Leipzig|datum=1886.|oclc=6632701}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ramazani1966|prezime=Ramazani|ime=Rouhollah K.|naslov=The Foreign Policy of Iran, 1500-1941|serija=American Association for Middle East Studies|izdavač=University Press of Virginia|lokacija=Charlottesville, Virginia|datum=1966.|oclc=857747}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ramazani1975|prezime=Ramazani|ime=Rouhollah K.|naslov=Iran's Foreign Policy, 1941-1973|serija=American Association for Middle East Studies|izdavač=University Press of Virginia|lokacija=Charlottesville, Virginia|datum=1975.|isbn=9780813905945|oclc=1009697}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Razmara1954|prezime=Razmara|ime=Husein-Ali|naslov=Farhang-e džografija-je Iran|izdavač=Dajirah-e Džografija-je Sitad-i Artiš|lokacija=Tehran|datum=1954.|oclc=122872247}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Ritter1837|prezime=Ritter|ime=Carl|autorlink=Carl Ritter|naslov=Uebergang von Ost nach West-Asien|serija=Die Erdkunde von Asien|svezak=V|izdavač=G. Reimer|lokacija=Berlin|datum=1837.|oclc=247094697}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Ritter1840|prezime=Ritter|ime=Carl|autorlink=Carl Ritter|naslov=Iranische Welt|serija=Die Erdkunde von Asien|svezak=VI|izdavač=G. Reimer|lokacija=Berlin|datum=1840.|oclc=602582590}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Safa1998|prezime=Safa|ime=Zabih Alah|naslov=Tarih-e adabijat-e Iran|izdavač=Intišarat-e Dadžarmi|lokacija=Tehran|datum=1998.|isbn=9789644530166|oclc=61499025}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Sahami1965|prezime=Sahami|ime=Cyrus|naslov=L'économie rurale et la vie paysanne dans la province sud-caspienne de l'Iran, le Guilân|serija=Publications de la Faculté des lettres et sciences humaines de l'Université de Clermont-Ferrand|svezak=XXII|izdavač=Presses universitaires de France |lokacija=Paris|datum=1965.|isbn=0397-3352|oclc=25715363}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Saleh1986|prezime=Saleh|ime=G. H. Mirza|naslov=Asnad-e rasmi dar ravabet-e siasi-e Iran ba Engelis o Rus o Otmani|izdavač=Našer-e Tarih-je Iran|lokacija=Tehran|datum=1986.|oclc=16994095}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SavageSmith1985|prezime=Savage-Smith|ime=Emilie|koautori=Belloli, Andrea P. A.|naslov=Islamicate celestial globes, their history, construction, and use|serija=Smithsonian studies in history and technology|svezak=XLVI|izdavač=Smithsonian Institution Press|lokacija=Washington D.C.|datum=1985.|oclc=455851583}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Schofield1986|prezime=Schofield|ime=Richard N.|naslov=Evolution of the Shatt Al-Arab Boundary Dispute|izdavač=Kingston University Press|lokacija=London|datum=1986.|isbn=9780906559253|oclc=16921592}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Schofield1989|prezime=Schofield|ime=Richard N.|naslov=The Iran-Iraq Border, 1840-1958|izdavač=Archive Editions|lokacija=Buckinghamshire|datum=1989.|isbn=9781852071608|oclc=42457998}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Schweinitz1910|prezime=Schweinitz|ime=Hans-Hermann (von)|naslov=Orientalische Wanderungen: In Turkestan und im nordöstlichen Persien|izdavač=D. Reimer (E. Vohsen)|lokacija=Berlin|datum=1910.|oclc=6770167}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Schwarz1896|prezime=Schwarz|ime=Paul|naslov=Iran im Mittelalter nach den arabischen Geographen|izdavač=Otto Harrassowitz|lokacija=Leipzig|url=http://www.archive.org/stream/iranimmittelalt00schwgoog#page/n6/mode/2up|datum=1896.|oclc=6778777}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Schweizer1970|prezime=Schweizer|ime=Günther|urednik=Ehlers, Eckart; Scholz, Fred; Schweizer, Günther|poglavlje=Nordost-Azerbaidschan und Shah Sevan-Nomaden|naslov=Strukturwandlungen im nomadisch-bäuerlichen Lebensraum des Orients|serija=Erkundlisches Wissen|svezak=XXVI|izdavač=Franz Steiner Verlag|lokacija=Wiesbaden|datum=1970.|isbn=0425-1741|oclc=2105090}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Seger1978|prezime=Seger|ime=Martin|naslov=Teheran: Eine stadtgeographische Studie|izdavač=Springer-Verlag|lokacija=Wien|datum=1978.|isbn=9780387813684|oclc=5510054}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Sergent1997|prezime=Sergent|ime=Bernard|naslov=Genese de l'inde|izdavač=Payot|lokacija=Paris|datum=1997.|isbn=9782228891165|oclc=301581545}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Shirley1984|prezime=Shirley|ime=Rodney W.|naslov=The Mapping of the World|serija=Holland Press cartographica|svezak=V. 9|izdavač=Holland Press|lokacija=London|datum=1984.|isbn=9780946323036|oclc=18215913}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Spiegel1878|prezime=Spiegel|ime=Friedrich (von)|naslov=Erânischen Altertumskunde|izdavač=W. Engelmann|lokacija=Leipzig|datum=1878.|oclc=602944634}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Stadelbauer1973|prezime=Stadelbauer|ime=Jörg|naslov=Bahnbau und kulturgeographischer Wandel in Turkmenien|svezak=XXXIV|serija=Wirtschaftswissenschaftliche Veröffentlichungen|izdavač=Duncker und Humblot|lokacija=Berlin|datum=1973.|isbn=9783428029488|oclc=1000110}}
*{{fas icon}} {{citat knjiga|ref=Tavakoli1948|prezime=Tavakoli|ime=Ahmad|naslov=Ravabeṭ-e siasi-e Iran o Afganestan|lokacija=Tehran|datum=1948.|oclc=63583281}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Tooley1979|prezime=Tooley|ime=Ronald Vere|naslov=Tooley’s Dictionary of Mapmakers|izdavač=Meridian Publishing|lokacija=Amsterdam|datum=1979.|isbn=9780845117019|oclc=4933226}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Tooley1982|prezime=Tooley|ime=Ronald Vere|naslov=Maps and Map-Makers|izdanje=VI. izdanje|izdavač=Batsford|lokacija=London|datum=1982.|isbn=9780713413953|oclc=256212109}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=WallisRobinson1987|prezime=Wallis|ime=Helen|koautori=Robinson, Arthur Howard|naslov=Cartographical innovations: an international handbook of mapping terms to 1900|izdavač=Map Collector Publications & International Cartographic Association|lokacija=Tring, Hertfordshire|datum=1987.|isbn=9780906430040|oclc=16892478}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Weber1976|prezime=Weber|ime=Ekkehard|naslov=Tabula Peutingeriana: Codex Vindobonensis 324|izdavač=Akademischen Druck- u. Verlagsanstalt|lokacija=Graz|datum=1976.|isbn=9783201009751|oclc=3195710}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Yapp1980b|prezime=Yapp|ime=Malcolm E.|naslov=Strategies of British India, Britain, Iran and Afghanistan 1798-1850|izdavač=Clarendon Press|lokacija=Oxford|datum=1980.|isbn=9780198224815|oclc=5352833}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Yapp1980a|prezime=Yapp|ime=Malcolm E.|urednik=Cottrell, Alvin J.|poglavlje=The Nineteenth and Twentieth Centuries|naslov=The Persian Gulf States: A General Survey|izdavač=Johns Hopkins University Press|lokacija=Baltimore, Maryland|datum=1980.|isbn=9780801822049|oclc=5310646}}
</div>

;Znanstvena periodika
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Abidi1977|prezime=Abidi|ime=Aqil Hyder Hasan|naslov=Irano-Afghan Dispute over the Helmand Waters|serija=International Studies|svezak=XVI. 3|izdavač=Jawaharlal Nehru University|lokacija=New Delhi|datum=1977.|doi=10.1177/002088177701600304}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Alai1992|prezime=Alai|ime=Cyrus|naslov=Oriental Medieval Maps of the Persian Gulf|serija=The Map Collector|svezak=LX|izdavač=Map Collector Publications|lokacija=Tring, Hertfordshire|datum=1992.|issn=0140-427X}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Alai1993|prezime=Alai|ime=Cyrus|naslov=The World Map of Qazwini|serija=IMCoS journal|svezak=LII|izdavač=International Map Collectors Society|lokacija=London|datum=1993.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Alai1995|prezime=Alai|ime=Cyrus|naslov=Iran or Persia? What do the Maps Say?|serija=The Map Collector|svezak=LXX|izdavač=Map Collector Publications|lokacija=Tring, Hertfordshire|datum=1995.|issn=0140-427X}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Bagrow1951|prezime=Bagrow|ime=Leo|naslov=Die Geschichte der Kartographie|izdavač=Safari-Verlag|lokacija=Berlin|datum=1951.|oclc=655144013}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BazinHübner1969|prezime=Bazin|ime=D.|koautori=Hübner, H.|naslov=Copper Deposits in Iran|serija=Geological Survey of Iran|svezak=XIII|izdavač=Geological Survey|lokacija=Tehran|datum=1969.|issn=0075-0484|oclc=1177415}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Bazin1973|prezime=Bazin|ime=Marcel|naslov=Qom, ville de pèlerinage et centre régional|serija=Revue Géographique de l'Est|svezak=XIII. 1.-2|izdavač=Université de Nancy II. Institut de géographie|lokacija=Nancy|datum=1973.|issn=0035-3213|oclc=612112670}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Burgess1893|prezime=Burgess|ime=James|naslov=The New Map of Persia|serija=The Scottish Geographical Magazine|svezak=IX|izdavač=Royal Scottish Geographical Society|lokacija=Edinburgh|datum=1893.|issn=0036-9225|oclc=43717134}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Campbell1989|prezime=Campbell|ime=Tony|naslov=Understanding Engraved Maps|serija=The Map Collector|svezak=XLVI|izdavač=Map Collector Publications|lokacija=Tring, Hertfordshire|datum=1989.|issn=0140-427X}}
*{{ita icon}} {{citat knjiga|ref=Castiglioni1960|prezime=Castiglioni|ime=Giovanni Battista|naslov=Appunti geografici sul Balucistan Iraniano|serija=Rivista Geografica Italiana|svezak=LXVII|izdavač=Società di studi geografici|lokacija=Firenze|datum=1960.|oclc=555027184}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Crone1938|prezime=Crone|ime=Gerard Roe|naslov=The Turkish-Iranian Boundary|serija=The Geographical Journal|svezak=XCII. 2|izdavač=Royal Geographical Society|lokacija=London|datum=1938.|issn=0016-7398|oclc=482508488}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Curzon1892a|prezime=Curzon|ime=George Nathaniel|autorlink=George Nathaniel Curzon|naslov=Memorandum on the Society’s New Map of Persia|serija=The Geographical Journal|svezak=XIV. 2|izdavač=Royal Geographical Society|lokacija=London|datum=1892.|issn=0266-626X|oclc=486485830}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Dimitrijević1973|prezime=Dimitrijević|ime=Milorad D.|naslov=Geology of Kerman Region|serija=Geological Survey of Iran|svezak=LII|izdavač=Geological Survey|lokacija=Tehran|datum=1973.|issn=0075-0484|oclc=8699834}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Dissanayake582005|prezime=Dissanayake|ime=Chandrasekara|naslov=Of Stones and Health: Medical Geology in Sri Lanka|serija=Science|svezak=CCCIX. 5736|izdavač=American Association for the Advancement of Science|lokacija=Washington D.C.|url=http://www.sciencemag.org/content/309/5736/883.1.full|datum=5. kolovoza 2005.|issn=0036-8075|doi=10.1126/science.1115174|oclc=111262783}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Dresch1975|prezime=Dresch|ime=Jean|naslov=Bassins Arides Iraniens|serija=Bulletin de l'Association de Géographes Français|svezak=CDXXX|izdavač=Centre national de la recherche scientifique|lokacija=Paris|datum=1975.|issn=0004-5322|oclc=1514506}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Edmonds1975|prezime=Edmonds|ime=Cecil John|naslov=The Iraqi-Persian Frontier: 1639-1938|serija=Asian Affairs|svezak=LXII. 2|izdavač=Routledge|lokacija=London|datum=lipanj 1975.|issn=0306-8374}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=EslamiRadSarpoulaki2004|prezime=Eslami Rad|ime=Ali|koautori=Sarpoulaki, Mohammad|naslov=Islamic Republic of Iran National Report for Photogrammetry and Remote Sensing 2000-2004|izdavač=National Cartographic Center|lokacija=Tehran|url=http://www.isprs.org/proceedings/XXXV/congress/comm6/papers/714.pdf|datum=2004.|issn=1682-1750|oclc=203330625}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Förster1974|prezime=Förster|ime=Hansgeorg|naslov=Magmentypen und Erzlagerstätten im Iran|serija=Geologische Rundschau|svezak=LXIII. 1|izdavač=Ferdinand Enke Verlag|lokacija=Stuttgart|datum=1974.|issn=0016-7835|doi=10.1007/BF01820987|oclc=4652075142}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Gnoli1989|prezime=Gnoli|ime=Gherardo|naslov=The Idea of Iran: An Essay on Its Origin|izdavač=Istituto italiano per il Medio ed Estremo Oriente|serija=Serie Orientale Roma|svezak=LXII|lokacija=Rome|datum=1989.|issn=0582-7906|oclc=22066108}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Greaves1986|prezime=Greaves|ime=Ross L.|naslov=Sistan in British Indian Frontier Policy|serija=Bulletin of the School of Oriental and African Studies|svezak=IL. 1|izdavač=University of London|lokacija=London|datum=1986.|doi=10.1017/S0041977X00042518|issn=0041-977X|oclc=486769662}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Irons1975|prezime=Irons|ime=William|naslov=The Yomut Turkmen: A Study of Social Organization Among a Central Asian Turkic Speaking Population|serija=Anthropological Papers|svezak=LVIII|izdavač=University of Michigan Museum of Anthropology|lokacija=Ann Arbor, Michigan|datum=1975.|issn=0076-8367|oclc=605500665}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Krumsiek1976|prezime=Krumsiek|ime=Klaus|naslov=Zur Bewegung der Iranisch-Afghanischen Platte (Paläomagnetische Ergebnisse)|serija=Geologische Rundschau|svezak=LXV. 1|izdavač=Ferdinand Enke Verlag|lokacija=Stuttgart|datum=1976.|issn=0016-7835|doi=10.1007/BF01808504|oclc=4652080552}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Maleki2912009|prezime=Maleki|ime=Abbas|poglavlje=Iran's Islamic Revolution and Its Future|naslov=Viewpoints: The Iranian Revolution at 30|serija=The Middle East Journal|svezak=s.p.|izdavač=Middle East Institute|lokacija=Washington D.C.|url=http://belfercenter.ksg.harvard.edu/publication/18954/irans_islamic_revolution_and_its_future.html|datum=29. siječnja 2009.|issn=0026-3141}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=McMahon1906|prezime=McMahon|ime=Arthur Henry|naslov=Recent Survey and Exploration in Seistan|serija=The Geographical Journal|svezak=XXVIII|izdavač=Royal Geographical Society|lokacija=London|datum=1906.|issn=0016-7398|oclc=482045761}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Melamid1959|prezime=Melamid|ime=Alexander|naslov=The Russian-Iranian Boundary|serija=[[Geographical Review]]|svezak=IL|izdavač=American Geographical Society|lokacija=New York|datum=1959.|issn=0016-7428|oclc=300175053}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Miller1931|prezime=Miller|ime=Konrad|naslov=Mappae Arabicae: Arabische Welt und Landerkarten des 9-13 Jahrhunderts in arabischer Urschaft|svezak=V|izdavač=Selbstverlag|lokacija=Stuttgart|datum=1931.|oclc=313209085}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Miquel1967|prezime=Miquel|ime=André|naslov=La géographie humaine du monde musulman jusqu'au milieu du XIe siècle: géographie et géographie humaine dans la littérature arabe (des origines à 1050)|izdavač=Mouton|lokacija=Paris|datum=1967.|oclc=410333415}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=MojtahedZadeh2342004|prezime=Mojtahed Zadeh|ime=Pirouz|naslov=The Persian Gulf in the Geographical Views of the Ancient World|serija=International Seminar on the Historical Cartography of the Persian Gulf in 16 to 18 centuries|izdavač=Persian Gulf Online|lokacija=Tehran|url=http://www.persiangulfonline.org/research/An%20Historical%20Geography%20of%20The%20Persian%20Gulf.pdf|datum=23. travnja 2004.}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Momeni1976|prezime=Momeni|ime=Mostafa|naslov=Malayer und sein Umland: Entwicklung, Struktur und Funktionen einer Kleinstadt in Iran|serija=Marburger Geographischen Schriften|svezak=LXVIII|izdavač=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|lokacija=Marburg|datum=1976.|issn=0341-9290|oclc=74319167}}
*{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=Planhol1958|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=La vie de montagne dans le Sahend|serija=Bulletin de l'Association de géographes français|svezak=CCLXXI. 2|izdavač=Institut de Géographie|lokacija=Paris|datum=1958.|issn=0004-5322}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Rosen1969|prezime=Rosen|ime=Norman C.|naslov=Bibliography of Geology of Iran|serija=Geological Survey of Iran|svezak=II. s.p|izdavač=Geological Survey|lokacija=Tehran|datum=1969.|issn=0075-0484|oclc=30769405}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Scharlau1958|prezime=Scharlau|ime=Kurt|naslov=Zum Problem der Pluvialzeiten in Nordost-Iran|serija=Zeitschrift für Geomorphologie|svezak=II|izdavač=E. Schweizerbart|lokacija=Stuttgart|datum=1958.|issn=0372-8854}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Sevian1968|prezime=Sevian|ime=Vahe J.|urednik=Fisher, Charles Alfred|poglavlje=Evolution of the Boundary between Iran and Iraq|naslov=Essays in Political Geography|izdavač=Methuen Publishing|lokacija=London|datum=1968.|oclc=772751915}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SjerpIssakhanianBrants1969|prezime=Sjerp|ime=N.|koautori=Issakhanian, V.; Brants, A.|naslov=The Geological Development of the Chahar Gonbad Copper Mine: A Study in Tertiary Copper Mineralization|serija=Geological Survey of Iran|svezak=XVI|izdavač=Geological Survey|lokacija=Tehran|datum=1969.|issn=0075-0484|oclc=38697978}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|ref=Stein1882|prezime=Stein|ime=F. (von)|naslov=Die neue russisch-persische Grenze im Osten des Kaspischen Meeres und die Merw-Oase|serija=Petermanns Geographische Mitteilungen|svezak=XXVIII|izdavač=Ernst Klett Verlag|lokacija=Gotha|datum=1882.|issn=0031-6229}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Stöcklin71968|prezime=Stöcklin|ime=Jovan|naslov=Structural History and Tectonics of Iran: A Review|serija=AAPG Bulletin|svezak=LII. 7|izdavač=American Association of Petroleum Geologists|lokacija=Tulsa, Oklahoma|datum=srpanj 1968.|issn=0149-1423|oclc=56325748}}
</div>

;Medijski članci
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand3052010|prezime=Ahamdi|ime=Maryam|naslov=For Security and Admnistrative Reasons: Plan to Move Capital From Tehran Finalized|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html|datum=30. svibnja 2010.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BBC5112009|autor=BBC|naslov=World's barriers: Pakistan-Iran|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8343138.stm|izdavač=British Broadcasting Corporation|lokacija=London|datum=5. studenog 2009.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=EarthObservatory2006|prezime=Allen|ime=Jesse|naslov=Where is the hottest place on Earth?|izdavač=Earth Observatory|lokacija=Greenbelt, Maryland|url=http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=7149|datum=2006.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=NOAA13121999|autor=NOAA|naslov=NOAA'S Top Global Weather, Water and Climate Events of the 20th century|izdavač=National Oceanic and Atmospheric Administration|lokacija=Silver Spring, Maryland|url=http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm|datum=13. prosinca 1999.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Reuters1742010|prezime=Motevalli|ime=Golnar|naslov=Iranian engineer brings roads, rail to Afghan west|izdavač=Reuters|lokacija=London|url=http://www.reuters.com/article/2010/04/17/us-afghanistan-railroad-idUSTRE63G0LF20100417|datum=17. travnja 2010.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=FarsNews1742012|autor=Fars News|naslov=Iran Launches Ambitious Project to Bring Caspian Sea Water to Central Desert|izdavač=Fars News Agency|lokacija=Tehran|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=9101142191|datum=17. travnja 2012.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV2982007|autor=PressTV|naslov=Iran & Turkmenistan Friendship Dam|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/21134.html|datum=29. kolovoza 2007.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV20112008|autor=PressTV|naslov=Iran ups worldwide dam construction|url=http://edition.presstv.ir/detail/76052.html|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|datum=20. studenog 2008.}}
* {{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV24102010|autor=PressTV|naslov=Iran's dams rise to 538 by 2011|url=http://www.presstv.ir/detail/147941.html|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|datum=24. listopada 2010.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV1442011|autor=PressTV|naslov=Iran to build fence at Pakistan border|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/174806.html|datum=14. travnja 2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV1562011|autor=PressTV|naslov=Iran puts second satellite into orbit|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/184847.html|datum=15. lipnja 2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV8102011|autor=PressTV|naslov=Iran world's third dam builder|url=http://presstv.com/detail/203498.html|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|datum=8. listopada 2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV7122011|autor=PressTV|naslov=Iran uncompromising in drug fight|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/214412.html|datum=7. prosinca 2011.}}
</div>

;Dokumentacija
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
*{{pus icon}}{{fas icon}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=AIHelmand1972|autor=Afghan MOIC|naslov=The Afghan-Iranian Helmand River Water Treaty|izdavač=Ministry of Information and Culture|lokacija=Kabul|datum=1972.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IRIMO2006|autor=IRIMO|naslov=Data Processing Center (1951-2005)|izdavač=Iran Meteorological Organization|lokacija=Tehran|url=http://www.irimo.ir/english/statistics/synopH/index1.htm|datum=2006.}}
*{{eng icon}}{{fra icon}} {{citat knjiga|ref=LoNTS1922|autor=LoNTS|naslov=Persia and the Russian Socialist Federal Soviet Republic|serija=Treaty Series|svezak=CCLXVIII|izdavač=League of Nations|lokacija=Geneva|url=http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/69.pdf|datum=1922.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=LON21935|autor=League of Nations|naslov=Official Journal|izdavač=League of Nations|lokacija=Geneva|url=http://www.unog.ch/library|datum=veljača 1935.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=RMTOSB2011|autor=RMTO|naslov=Road & transportation|izdavač=Provincial Transportation and Terminals Department of Sistan & Baluchestan|lokacija=Zahedan|url=http://www.sistan.rmto.ir/NewSite/English/Include/ShowTab.asp?qsTab=2|datum=2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PCGN62003|autor=PCGN|naslov=Iran: Religion, Nationalism and Toponymy|izdavač=[[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]]|lokacija=London|url=http://www.pcgn.org.uk/Iran%20-%20Religion,%20Nationalism%20and%20Toponymy%20-%202003.pdf|datum=lipanj 2003.}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCILenIranBord|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=1.1. Length of Iranian Borderlines|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98466&S=TP|datum=2006.}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranOstan2006|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98469&S=TP|lokacija=Teheran|izdavač=Iranian ministry of the Interior|datum=2006.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=USDOS2061961|autor=U.S. Department of State|naslov=Afghanistan-Iran Boundary|serija=International Boundary Study|svezak=VI|izdavač=The Geographer|lokacija=Washington D.C.|url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/limitsinseas/IBS006.pdf|datum=13. srpnja 1978.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=USDOS1371978|autor=U.S. Department of State|naslov=Iran-Iraq Boundary|serija=International Boundary Study|svezak=CLXIV|izdavač=The Geographer|lokacija=Washington D.C.|url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/limitsinseas/IBS164.pdf|datum=13. srpnja 1978.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=UNGEGN442006|autor=UNGEGN|naslov=Historical, Geographical and Legal Validity of the Name: Persian Gulf|serija=23rd Session|svezak=LXI|izdavač=United Nations Group of Experts on Geographical Names|lokacija=Vienna|url=http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/ungegn/docs/23-gegn/wp/gegn23wp61.pdf|datum=4. travnja 2006.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=UNOLA422011|autor=UN OLA|naslov=Iran|serija=Coastal States of the Persian Gulf|izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|lokacija=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm|datum=4. veljače 2011.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ward1906a|prezime=Ward|ime=Thomas Robert John|naslov=Seistan: Irrigation report of the Perso-Afghan Arbitration Commission, 1902-1905|izdavač=Government Central Printing Office|lokacija=Simla|datum=1906.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ward1906b|prezime=Ward|ime=Thomas Robert John|naslov=Seistan: Revenue report and notes of the Perso-Afghan Arbitration Commission, 1902-1905|izdavač=Government Central Printing Office|lokacija=Simla|datum=1906.}}
</div>
</div>

== Vanjske poveznice ==
;Hrvatske stranice
* {{hrv oznaka}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=category&id=48&Itemid=64 IKC: ''Zemljopis Irana''] − Iranski kulturni centar u Zagrebu
;Iranske državne organizacije
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://ngo-iran.ir/ngo.htm National Geographical Organization] − Iransko geografsko društvo
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.ncc.org.ir/HomePage.aspx?TabID=1&Site=NccPortal&Lang=en-US National Cartographic Center] − Iranski državni kartografski zavod
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.gsi.ir/ Geological Survey of Iran] − Iranski geološki zavod
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.ngdir.ir/ National Geoscience Database of Iran] − Državna geoznanstvena baza podataka
;Vodeći iranski sveučilišni odsjeci i instituti:
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://aram.ut.ac.ir/en/faculties/geography/background.htm Faculty of Geography at University of Tehran] − geografski odsjek Teheranskog sveučilišta
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.gitashenasi.com/ Geographic and Cartographic Institute Gitashenasi] − Geografsko-kartografski institut Gitašenasi
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.sahabmap.com/index.htm Sahab Geographic and Drafting Institute] − Geografsko-kartografski institut Sahab
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Geography of Iran
|commonscathr = Geografija Irana
|wikiatlas    = Iran
|wikiatlashr  = Irana
}}

{{zemljopisni popisi Irana}}
{{Zemljopis Azije}}

[[Kategorija:Zemljopis Irana| ]]
[[Kategorija:Iran]]