Vidi kôd stranice Zemljopis Indije

<!--'''Zemljopis Indije'''-->{{Izdvojeni članak|rujan 2006.}}
{{Infookvir zemljopis države
| ime_genitiv          = Indije
| slika                = India 78.40398E 20.74980N.jpg
| kontinent            = [[Azija]]
| regija               = [[Južna Azija]]
| širina-stupnjevi     = 20
| širina-minute        = 00
| širina-oznaka        = N
| dužina-stupnjevi     = 77
| dužina-minute        = 00
| dužina-oznaka        = E
| površina             = 3,287.590 km&sup2;
| površina_poredak     = 7.
| postotak_kopno       = 90,44%
| postotak_voda        = 9,56%
| obalna_crta          = 7.516 km
| kopnena_obalna_crta  = 
| otočna_obalna_crta   = 
| granice              = [[Kopnene granice|Ukupne kopnene granice]] 14.103 km<br />[[Bangladeš]] 4.053 km<br />[[Kraljevina Butan|Butan]] 605 km<br />[[Burma|Burma (Mianmar)]] 1.463 km<br />[[Narodna Republika Kina|Kina (NRK)]] 3.380 km<br />[[Nepal]] 1.690 km<br />[[Pakistan]] 2.912 km
| najviša_točka        = [[Kangchenjunga]] (8.598 m)
| najniža_točka        = [[Kuttanad]] (&minus;2,2 m)
| najduža_rijeka       = [[Ganges]]-[[Brahmaputra]]
| najveće_jezero       = [[Jezero Chilka]]
}}

'''Zemljopis Indije''' ekstremno je raznolik s krajolikom koji se proteže od [[snijeg|snijegom]] pokrivenih [[planinski lanac|planinskih lanaca]] do [[pustinja]], [[nizina]], brežuljaka i [[visoravan|visoravni]]. Klima se kreće od [[ekvator]]ijalne na krajnjem jugu do [[tundra|klime tundre]] na [[Himalaja|himalajskim]] [[visina|visinama]]. [[Indija]] obuhvaća većinu [[indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i ima [[obala|obalu]] dugu preko 7.000 km od koje većina leži na [[poluotok]]u koji je isturen u [[Indijski ocean]]. Indija graniči na zapadu s [[Arapsko more|Arapskim morem]], a na istoku s [[Bengalski zaljev|Bengalskim zaljevom]].

Plodna [[indogangeska nizina]] zauzima većinu [[sjeverna Indija|sjeverne]], srednje i istočne Indije, dok [[Dekan (visoravan)|visoravan Dekan]] zauzima većinu [[Južna Indija|južne Indije]]. Na zapadu zemlje nalazi se [[pustinja Thar]], koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane [[pustinja|pustinje]], dok indijske istočne i sjeveroistočne granice čini visoki himalajski lanac. Najviša točka u Indiji je sporna zbog teritorijalnog spora s [[Pakistan]]om. Prema indijskoj tvrdnji najviša je točka (smještena u spornom teritoriju [[Kašmir]]a) [[K2]] na visini od 8.611 m. Najviša točka na neospornom indijskom teritoriju je [[Kangchenjunga]] na 8.598 m.

Indija graniči s [[Pakistan]]om, [[Narodna Republika Kina|Narodnom Republikom Kinom]], [[Bangladeš]]om, [[Mianmar]]om, [[Nepal]]om, [[Kraljevina Butan|Butan]]om i [[Afganistan]]om{{ref|afg}}. [[Šri Lanka]] i [[Maldivi]] su [[otočna država|otočne države]] južno od Indije. Zemlja je podijeljena na 28 država, šest federalnih administrativnih [[savezni teritoriji|saveznih teritorija]] i [[Teritorij nacionalnog glavnog grada Delhi|Teritorij nacionalnog glavnog grada]]. Političke podjele općenito slijede lingvističke i etničke granice umjesto geografskih prijelaza.

== Položaj i veličina ==

[[Datoteka:800px-Vivekananda Memorial Kanyakumari.jpg|mini|240px|Rt Comorin je najjužnija kopnena točka Indije.]]

Indija leži sjeverno od ekvatora između 8° 4' i 37° 6' sjeverne geografske širine i 68° 7' i 97° 25' istočne geografske dužine. Po veličini je [[Dodatak:Popis država po površini|sedma najveća zemlja na svijetu]] s ukupnom površinom od 3,287.263 km&sup2;. Udaljenost od sjevera do juga iznosi 3.214 km, a od istoka do zapada 2.933 km. Indija ima kopnenu granicu dugu 15.200 km i obalnu crtu od 7.516,5 km. [[Andamanski i Nikobarski otoci]] u Bengalskom zaljevu i [[Lakshadweep]] u Arapskom moru također su dijelovi Indije.

Indija je omeđena Arapskim morem na jugozapadu i Bengalskim zaljevom na jugoistoku. Na sjeveru, sjeveroistoku i sjeverozapadu nalaze se Himalaje. [[Kanyakumari]] tvori južni vrh indijskog [[poluotok]]a koji se sužava prije završetka u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].
:''Više informacija: [[Krajnje točke Indije]]''

== Politička geografija ==
{{glavni|Države i teritoriji Indije}}

Indija je podijeljena na 28 država (koje su dalje podijeljene na [[Popis indijskih distrikata|distrikte]]), šest saveznih teritorija i [[Teritorij nacionalnog glavnog grada Delhi]]. Države imaju vlastite izabrane vlade, dok saveznim teritorijima upravljaju administratori koje postavlja savezna vlada.
{{Indijske države}}

Indija polaže pravo na državu Jammu i Kashmir, ali to osporavaju Pakistan i Kina, koji upravljaju dijelovima teritorija. Kina polaže pravo na državu Arunachal Pradesh, koja se nalazi pod upravom Indije.

== Zemljopisne regije ==

Indija se dijeli na sedam zemljopisnih regija. One su
#Sjeverne planine koje uključuju [[Himalaja|Himalaje]] i sjeveroistočne planinske lance.
#Indogangeska ravan
#Pustinja Thar
#Središnja pobrđa i visoravan Dekan
#Istočna obala
#Zapadna obala
#Granična mora i otoci

== Planine ==
[[Datoteka:Indiahills.png|mini|240px|Karta brdovitih regija u Indiji.]]

Veliki luk planina, sastavljen od lanaca [[Himalaja]], [[Hindukuš]]a i [[Patkai]]ja, definira indijski potkontinent. Te su planine oblikovane tektonskim sudarima [[indijska ploča|indijske]] i [[euroazijska ploča|euroazijske ploče]] koji su započeli prije otprilike 50 milijuna godina i traju i danas. Ovi su planinski lanci dom nekima od najviših planina na svijetu, te osiguravaju prirodnu prepreku protiv hladnih polarnih vjetrova. Oni također omogućuju [[monsun]]e koji pokreću klimu u Indiji. Brojne rijeke koje izviru u tim planinama osiguravaju vodu za plodnu indogangesku ravan. [[biogeografija|Biogeografi]] označavaju te planine granicom između dviju velikih zemljinih ekozona: [[umjerene širine|umjerenog]] [[Paleoarktik]]a koji prekriva većinu Euroazije, te [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] [[Indomalajski poluotok|Indomalajske]] ekozone koja uključuje indijski potkontinent i prostire se na [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]] i Indoneziju. U povijesti su navedeni lanci služili kao prepreka osvajačima.

Indija ima nekoliko većih planinskih lanaca čiji se vrhovi nalaze iznad 1.000 m. Himalaje su jedini planinski lanci koji imaju snijegom prekrivene vrhove. Ti lanci su:
#[[Aravalli]]
#[[Istočni Gati]]
#[[Himalaja|Himalaje]]
#[[Patkai]]
#[[Vindhya]]s
#[[Sahyadri]] ili [[Zapadni Gati]]
#[[Satpura]]s

[[Datoteka:Himalayas.jpg|mini|240px|Kompozitna slika Himalaje.]]

Himalajski planinski lanac najviši je planinski lanac na svijetu. On formira indijsku sjeveroistočnu granicu koja je odvaja od ostatka Azije. Himalaje su jedan od najmlađih planinskih lanaca na svijetu, koji se prostiru gotovo neprekinuto na udaljenosti od 2.500 km i prekrivaju površinu od 500.000 km&sup2;.

[[Datoteka:Rathong_from_Zemathang2.jpg|mini|240px|Himalajski vrhovi u Sikkimu.]]

'''Himalaje''' se protežu od države [[Jammu i Kashmir]] na zapadu do države [[Arunachal Pradesh]] na istoku. Te države uz [[Himachal Pradesh]], [[Uttaranchal]] i [[Sikkim]] leže uglavnom u himalajskoj regiji. Neki od himalajskih vrhova prelaze visinu od 7.000 m, a [[snježna granica]] se proteže između 6.000 m u Sikkimu do oko 3.000 m u Kashmiru. Kanchenjunga, koja se nalazi u Sikkimu, najviša je točka na indijskome teritoriju (neosporno). Većina vrhunaca u Himalajama ostaje snijegom prikovana tijekom čitave godine.

'''[[Shiwalik]]''' ili niža Himalaja se sastoji od manjih brda prema indijskoj strani. Većina stjenovitih formacija je mlada i visoko nestabilna, pa je tijekom kišne sezone [[klizanje terena]] redovita pojava. Mnoge indijske [[brdska stanica|brdske stanice]] smještene su na tom lancu. Klima varira od suptropske u podnožju planina do tundre na višim visinama planinskih lanaca.

Planine koje se nalaze na istočnoj indijskoj granici s Mianmarom nazivaju se '''[[Patkai]]''' ili '''Purvanchal'''. One su stvorene istim tektonskim procesima koji su uzrokovali formiranje Himalaje. Postoje tri brdska lanca koji spadaju pod Patkai: Patkai-Bum, [[Garo brda|Garo]]-[[Khasi brda|Khasi]]-[[Jaintia brda|Jaintia]] i [[Lushai brda]]. Lanac Garo-Khasi se nalazi u indijskoj državi [[Meghalaya]]. Klima se proteže od [[umjerene širine|umjerene]] do [[alpski|alpske]] ovisno o visini. Na [[privjetrina|privjetrinskoj]] strani ovih brda nalazi se [[Cherrapunji]], najvlažnije mjesto na Zemlji koje prima najvišu godišnju količinu padalina {{ref|patkai}}.

[[Datoteka:Vindhya.jpg|mini|240px|Vindhyas u srednjoj Indiji.]]

Lanac '''[[Vindhya]]'''  prolazi kroz većinu središnje Indije i pokriva udaljenost od 1.050 km. Prosječna visina tih brda je 300 m. Vjeruje se da su se formirali od ostataka koji su nastali trošenjem stare planine Aravalli. Vindhya odvaja geografski [[Sjeverna Indija|sjevernu]] Indiju od [[Južna Indija|južne]] Indije. Zapadni kraj lanca leži u istočnom [[Gujarat]]u blizu granice s državom [[Madhya Pradesh]], dok se ostatak proteže na istok i sjever skoro do rijeke [[Ganges]] kod [[Mirzapur]]a.

'''[[Satpura]]''' je lanac [[brdo|brda]] koji se nalazi u središnjoj [[Indija|Indiji]]. Započinje u istočnom [[Gujarat]]u blizu obale [[Arapsko more|Arapskog mora]], zatim ide istočno kroz [[Maharashtra|Maharashtru]], [[Madhya Pradesh|Madhyju Pradesh]] te završava u državi [[Chhattisgarh]]. Prostire se na udaljenosti od 900 km, a mnogi se vrhunci izdižu iznad 1000 m. Uglatog je oblika, pa mu se tjeme nalazi kod [[Ratnapuri]]ja, a dvije su strane paralelne s rijekama [[Tapti]] i [[Narmada|Narmadom]]. Usporedno se kreće s lancem [[Vindhya]], koji leži na sjeveru pa ta dva lanca u smjeru istok-zapad dijele indogangesku ravan na sjeveru i visoravan Dekan na jugu Indije. Narmada teče kroz depresiju između lanaca Satpura i Vindhya, preuzima vode sa sjevernog nagiba lanca Satpura i teče na zapad prema Arapskom moru.

[[Datoteka:Aravalli.jpg|mini|240px|Lanac Aravalli u Rajasthanu.]]

'''[[Aravalli]]''' je najstariji planinski lanac u Indiji koji se proteže od sjeveroistoka do jugozapada preko [[Rajasthan]]a u zapadnoj [[Indija|Indiji]]. Dugačak je približno 500 km. Sjeverni kraj lanca se nastavlja u [[Haryana|Haryanu]] u obliku izoliranih brda i stjenovitih hrptova, a završava blizu [[Delhi]]ja. Najviši vrh čini [[Mount Abu]] koji se uzdiže na 1.722 m te leži blizu jugozapadnog završetka lanca blizu granice s [[Gujarat]]om. Grad [[Ajmer]] sa svojim jezerom leži na južnoj padini lanca u Rajasthanu. Lanac Aravalli je erodirani ostatak starog naboranog planinskog sustava koji je nekoć bio prekriven snijegom. Lanac se uzdigao u [[prekambrij|prekambrijskom]] događaju nazvanom Aravalli-Delhi [[orogeneza]]. Aravalli spaja dva stara segmenta koji sačinjavaju indijski [[kraton]]: segment [[Marwar]] na sjeverozapadu lanca i segment Bundelkhand na njegovu jugoistoku.



'''[[Zapadni Gati]]''' ili planine '''Sahyadri''' prolaze duž zapadnog kraja [[Indija|indijske]] visoravni [[Dekan (visoravan)|Dekan]] koju odvajaju od uske obalne ravnice duž [[Arapsko more|Arapskog mora]]. Lanac započinje južno od rijeke [[Tapti]] blizu granice [[Gujarat]]a i [[Maharashtra|Maharashtre]] te se kreće približno 1.600 km kroz države Maharashtru, [[Goa|Gou]], [[Karnataka|Karnataku]], [[Kerala|Keralu]] i [[Tamil Nadu]]u gotovo do južnog vrška indijskog poluotoka. Prosječna visina iznosi oko 1.000 m, a najviši se vrhunci nalaze u južnom dijelu lanca u Maharashtri. Dva najpoznatija vrha koji leže u Zapadnim Gatima su [[Kalsubai]] 1.646 m i [[Mahabaleshwar]] 1.438 m.

'''[[Istočni Gati]]''' su diskontinuirani lanac planina kojega erodiraju i odsijecaju četiri glavne rijeke južne [[Indija|Indije]]: [[Godavari]], [[Mahanadi]], [[Krišna (rijeka)|Krišna]] i [[Kaveri]]. Ti se planinski lanci šire od [[Zapadni Bengal|Zapadnog Bengala]] na sjeveru zatim kroz [[Orissa|Orissu]] i [[Andhra Pradesh]] sve do [[Tamil Nadu]]a na jugu. Oni idu paralelno s [[Bengalski zaljev|Bengalskim zaljevom]] te nisu visoki kao Zapadni Gati, iako neki vrhovi prelaze 1000 m visine.

Istočni i Zapadni Gati se susreću kod čvora [[Nilgiri]] u Tamil Naduu. [[Anai Mudi]] u brdima [[Cardamom]] na 2.695 m visine najviši je vrh u Zapadnim Gatima, a nalazi se u Kerali. Nilgiri se smatraju dijelom Zapadnih Gata.

=== Indogangeska ravan ===
{{glavni|Indogangeska ravan}}
 
[[Datoteka:Indo-Gangetic Plain.jpg|mini|200px|Satelitski prikaz gangeskih ravnica.]]
[[Datoteka:IndoGangeticPlain Map.png|mini|240px|Prostor indogangeske ravnice preko Južne Azije.]]

'''Indogangeske ravnice''' su velike [[naplavna ravnica|naplavne ravnice]] riječnih sustava [[Ind]]a i [[Ganges]]-[[Brahmaputra|Brahmaputre]]. One se protežu usporedno s planinama Himalaje od [[Jammu i Kashmir|Jammua i Kashmira]] na zapadu do [[Assam]]a na istoku. Prostor naplavnih ravnica sačinjavaju države [[Punjab, Indija|Punjab]], [[Haryana]], istočni [[Rajasthan]], [[Uttar Pradesh]], [[Bihar]], [[Jharkhand]] i [[Zapadni Bengal]]. Indogangeska ravan zauzima površinu od 700.000 km&sup2;, a širina se kroz čitavu dužinu razlikuje za nekoliko stotina kilometara. Glavne rijeke koje oblikuju dio tog sustava su Ganga ([[Ganges]]) i [[Ind]] s pritocima [[Beas]], [[Yamuna]], [[Gomti]], [[Ravi]], [[Chambal]], [[Sutlej]] i [[Chenab]].

Indogangeski pojas je najopsežniji prostor neprekinutog [[aluvij]]a na svijetu, koji je oblikovan [[depozicija|depozicijom]] (odlaganjem) [[nanos]]a brojnih rijeka. Ravnice su nizinske i većinom bez šuma što ih čini pogodnima za [[navodnjavanje]] kroz brojne [[kanal]]e. Područje također obiluje [[podzemna voda|podzemnim]] izvorima vode.

Ravnice su jedna od [[intenzivno poljodjelstvo|najintenzivnijih poljoprivrednih]] područja na svijetu. Usjevi uzgojeni na indogangeskoj ravnici prvenstveno su [[riža]] i [[pšenica]], koje se uzgajaju u [[plodored|rotaciji]]. Ostali usjevi uključuju [[kukuruz]], [[šećerna trska|šećernu trsku]] i [[pamuk]]. Poznate također kao Velike ravnice, indogangeske se ravnice nalaze među najgušće naseljenim područjima na svijetu.

=== Pustinja Thar ===
{{glavni|Pustinja Thar}}
 
[[Datoteka:Jaisalmer-3.jpg|mini|240px|[[Jaisalmer]] u Rajasthanu nalazi se u srcu pustinje Thar. Regija je aridna i prašnjava.]]

'''Pustinja Thar''' (također poznata pod imenom '''Velika indijska pustinja'''), vruća [[pustinja]] koja oblikuje značajan dio zapadne Indije. Prostire se kroz četiri države u [[Indija|Indiji]] - [[Punjab, Indija|Punjab]], [[Haryana|Haryanu]], [[Rajasthan]] i [[Gujarat]], te pokriva površinu od 208.110 km&sup2;. Pustinja se nastavlja u [[Pakistan]]u gdje se naziva [[pustinja Cholistan]]. Većina pustinje Thar nalazi se u [[Rajasthan]]u gdje pokriva 61 posto njegove zemljopisne površine. Pustinja je većinom stjenovita, dok je njezin mali dio na krajnjem zapadu pjeskovit.

Podrijetlo pustinje Thar je nesigurno. Neki geolozi smatraju da je pustinja stara od 4.000 do 10.000 godina, dok ostali tvrde da je [[aridnost]] u ovoj regiji započela mnogo ranije. Područje karakteriziraju ekstremne temperature koje ljeti prelaze 45 [[°C]], a zimi se spuštaju ispod [[točka smrzavanja|točke smrzavanja]]. Padaline su nepredvidljive i nepravilne, te se kreću od ispod 120 mm na krajnjem zapadu do 375 mm prema istoku. Nedostatak padalina je uglavnom posljedica jedinstvenog položaja pustinje u odnosu na lanac Aravalli. Pustinja leži u području kišne sjene koju stvara grana jugozapadnog monsuna iz [[Bengalski zaljev|Bengalskog zaljeva]]. Paralelna narav lanca s granom iz Arapskog mora također znači da pustinja ne prima puno padalina.

Pustinja se može podijeliti u dvije regije, Veliku i Malu pustinju. Velika se pustinja proteže sjeverno od kraja regije [[Rann of Kutch]] u Gujaratu. Mala pustinja se prostire od rijeke [[Luni]] između gradova [[Jodhpur]]a i [[Jaisalmer]]a sve do sjevernih područja. Tla u aridnoj regiji općenito imaju pjeskovitu do pjeskovito-ilovastu teksturu. Postojanost i dubina se razlikuju prema topografskim obilježjima. Nisko položena ilovasta tla su teža i mogu imati čvrstu koru od gline, [[kalcijev karbonat|kalcijeva karbonata]] ili [[gips]]a. Zbog slabe gustoće naseljenosti učinak stanovništva na okoliš je manji u usporedbi s ostatkom Indije.

=== Pobrđa ===

Središnje je pobrđe sastavljeno od triju glavnih visoravni - visoravan [[Malwa]] na zapadu, visoravan [[Dekan (visoravan)|Dekan]] na jugu (prekriva većinu indijskog poluotoka) i visoravan [[Chota Nagpur]] u [[Jharkhand]]u prema istoku.

[[Datoteka:Deccan.jpg|mini|240px|Satelitska slika regije Dekan u južnoj Indiji]]

[[Visoravan]] '''Dekan''' je velika trostranična visoravan omeđena Vindhyama na sjeveru te Istočnim i Zapadnim Gatima s obiju strana. Dekan zauzima ukupnu površinu od 1,9 milijuna km&sup2;. Uglavnom je zaravnjen s visinama koje se protežu od 300 do 600 m {{ref|dekan}}.

Ime ''Dekan'' dolazi iz [[sanskrt|sanskrtske]] riječi ''dakshina'' što znači "jug". Visoravan se blago naginje od zapada prema istoku i pruža uspon za nekoliko poluotočnih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] poput [[Godavari]]ja, [[Krišna (rijeka)|Krišne]], [[Kaveri]]ja i [[Narmada|Narmade]]. Regija je u klimatskom smislu većinom [[stepska klima|stepska]] jer leži na zavjetrinskoj strani oba Gata. Velik dio Dekana prekriva trnovito grmlje raštrkano s malim regijama [[bjelogorica|bjelogorične]] širokolisne šume. Klimu obilježavaju vruća ljeta i blage zime.

'''Visoravan Chota Nagpur''' se nalazi u istočnoj Indiji, te zauzima velik dio države [[Jharkhand]] kao i susjedne dijelove [[Orissa|Orisse]], [[Bihar]]a i [[Chhattisgarh]]a. Ukupna površina visoravni Chota Nagpur iznosi približno 65.000 km&sup2;. Visoravan je sastavljena od triju manjih visoravni Ranchija, Hazaribagha i Kodarme. Visoravan Ranchi je najveća visoravan s prosječnom visinom od 700 m. Velik dio visoravni je pošumljen i prekriven [[suha bjelogorična šuma Chote Nagpura|suhim bjelogoričnim šumama Chote Nagpura]]. Visoravan je poznata po svojim ogromnim rezervama [[ruda]] i [[ugljen]]a.

Poluotok [[Kathiawar]] u Gujaratu je uz Veliki indijski poluotok još jedan velik poluotok u Indiji.

=== Istočna obala ===

'''Istočna obalna ravan''' je širok prostor zemlje koji leži između Istočnih Gata i Bengalskog zaljeva. Prostire se od Tamil Nadua na jugu do Zapadnog Bengala na sjeveru. [[Riječna delta|Delte]] mnogih indijskih rijeka oblikuju velik dio tih ravnica. Rijeke koje teku ovim područjem su [[Mahanadi]], [[Godavari]], [[Kaveri]] i [[Krišna (rijeka)|Krišna]]. Regija jednako prima kišu od sjeveroistočnog i jugozapadnog monsuna, pa godišnji prosjek padalina iznosi između 1000 i 3000 mm. Širina ravnica varira između 100 i 130 km {{ref|ior}}.

Ravnice su podijeljene u sedam regija: delta Mahanadija, južna ravan Andhre Pradesh, delte Krishne i Godavarija, obala Kanyakumari, [[obala Coromandel]] i pjeskoviti [[litoral]].

=== Zapadna obala ===
 
[[Datoteka:India Goa Coastline Tiracol.jpg|mini|240px|Pogled na indijsku zapadnu obalu kod Goe blizu granice s Maharashtrom.]]

'''Zapadna obalna ravan''' je uzak pojas zemlje uklještene između Zapadnih Gata i Arapskog mora. Pojas započinje u Gujaratu na sjeveru i prostire se kroz države [[Maharashtra|Maharashtru]], [[Goa|Gou]], Karnataku i Keralu. Ravnice su uske te se protežu od 50 do 100 km u širinu.

Malene rijeke i brojne bare poplavljuju regiju. Rijeke koje izviru u Zapadnim Gatima imaju brzi tok i većinom su trajne. Priroda brzih riječnih tokova rezultira u formiranju [[estuarij]]a umjesto delta. Veće rijeke koje utječu u more su Tapi, Narmada, [[Mandovi]] i [[Zuari]].

Obala se dijeli u tri regije. Sjeverna regija Maharashtra i Goa poznata je kao [[Konkan|obala Konkan]], središnja regija Karnataka poznata je kao obala Kanara, a južna obalna crta u Kerali poznata je kao [[Malabarska obala|obala Malabar]]. Vegetacija je u regiji većinom listopadna. Obala Malabar ima svoju vlastitu jedinstvenu ekoregiju poznatu kao [[vlažne šume Malabarske obale|vlažne šume obale Malabar]].

=== Otoci ===

Indija ima dva veća priobalna otočna posjeda: otoci [[Lakshadweep]] te [[Andamanski i Nikobarski otoci]]. Obje otočne grupe nalaze se pod upravom Savezne vlade Indije kao [[Savezni teritorij]]i.

Otoci Lakshadweep leže u Arapskom moru 200 do 300 km podalje od obale Kerale. Sastoje se od dvanaest [[koralji|koraljnih]] [[atol]]a, tri [[koraljni greben|koraljna grebena]] i pet obala. Deset otoka je naseljeno.

Andamanski i nikobarski otočni lanac leži u Bengalskom zaljevu blizu mianmarske obale. Smješten je 950 km od [[Kolkata|Kolkate]] (Calcutte) i 193 km od [[rt Negrais|rta Negrais]] u Mianmaru. Teritorij se sastoji od dvije otočne grupe, [[Andamani|Andamanskih]] i [[Nikobari|Nikobarskih otoka]]. Andamanski otoci sastoje se od 204 otoka čija ukupna duljina iznosi 352 km. Nikobarski otoci leže južno od Andamana i sastoje se od dvadeset dva otoka ukupne površine 1.841 km². Najviša točka je [[Mount Thullier]] na 642 m nadmorske visine. [[Indira point]], najjužnija indijska točka smještena na Nikobarskim otocima, leži samo 189 km od indonezijskog otoka [[Sumatra|Sumatre]] na jugoistoku.

Značajni otoci koji se nalaze podalje od indijske obale uključuju [[Diu]], bivšu [[portugal]]sku eksklavu; [[Majuli]], najveći azijski [[slatka voda|slatkovodni]] otok; [[otok Salcette]], najnaseljeniji indijski otok na kojem se nalazi grad [[Mumbai]] (Bombay); [[Elephanta]] u [[Bombajska luka|bombajskoj luci]]; te [[barijerni otok]] [[Sriharikota]] u Andhri Pradeshu.

== Rijeke ==
{{glavni|Rijeke Indije}}
 
[[Datoteka:Indiarivers.png|mini|220px|Rijeke u Indiji.]]

Sve glavne [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Indije izviru iz jedne od triju glavnih [[razvodnica]]. One su:
#Lanci Himalaja i [[Karakorum]] 
#Lanac Vindhya i Satpura u središnjoj Indiji
#Sahyadri ili Zapadni Gati u zapadnoj Indiji

Mreže himalajskih rijeka imaju snježni režim i stalan tok kroz čitavu godinu. Ostale dvije mreže ovise o monsunima te se tijekom sušne sezone smanjuju u potočiće.

Dvanaest se indijskih rijeka klasificiraju kao glavne, a ukupna površina njihova slijeva prelazi 2,528.000 km&sup2;.

[[Datoteka:River Teesta.jpg|mini|220px|lijevo|Rijeka [[Teesta]], pritoka [[Brahmaputra|Brahmaputre]] u sjevernom dijelu [[Zapadni Bengal|Zapadnog Bengala]].]]

Himalajske ili sjeverne rijeke koje teku zapadno u Pakistan su [[Ind]], [[Beas]], [[Chenab]], [[Ravi]], [[Sutlej]] i [[Jhelum]].

[[Gangeski sustav|Sustav Ganga-Brahmaputra-Meghana]] ima najveće slijevno područje koje zauzima 1,100.000 km&sup2;. Rijeka Ganga izvire na [[Gangotri ledenjak|ledenjaku Gangotri]] u [[Uttaranchal]]u. Ona teče u jugoistočnim smjeru prema [[Bangladeš]]u. Rijeke [[Yamuna]] i [[Gomti]] također nastaju u Zapadnim Himalajama, te se u ravnicama spajaju s rijekom Gangom. Brahmaputra, druga pritoka Gange, izvire u [[Tibet]]u, a u Indiju ulazi u najistočnijoj državi [[Arunachal Pradesh]]. Njen se tok nastavlja prema zapadu sve do Bangladeša u kojemu se spaja s Gangom. 



[[Chambal]], druga pritoka Gange, izvire iz razvodnice Vindhya-Satpura i teče dalje prema istoku. Rijeke koje teku zapadno od svojih razvodnica su rijeke [[Narmada]] (također nazvana Nerbudda) i [[Tapti]] (također pisano Tapi), koje otječu u Arapsko more u državi Gujarat. Riječna mreža koja teče od istoka prema zapadu čini 10 posto ukupnog protoka.

Zapadni Gati tvore izvorište svih [[dekan (visoravan)|dekan]]skih rijeka. U veće rijeke na Dekanu spadaju rijeke [[Mahanadi]], [[Godavari]], [[Krišna (rijeka)|Krišnu]] i [[Kaveri]] (također pisano Cauvery), koje sve utječu u [[Bengalski zaljev]]. Ove rijeke čine 20 posto ukupnog indijskog protoka.
<div style="clear:both;"></div>

== Vode ==
 
Glavni zaljevi uključuju [[zaljev Cambay]], [[zaljev Kutch]] i [[zaljev Mannar]]. Važni prolazi su [[Palkov prolaz]] koji odvaja Indiju od Šri Lanke, [[Desetstupanjski kanal]] koji odvaja Andamane od Nikobarskih otoka, te Osamstupanjski kanal koji odvaja Lakadive i Amindivske otoke od otoka Minicoyja na jugu. Važni rtovi uključuju [[rt Comorin]], južni vršak indijskog kopna, [[Indira point]], najjužnija lokacija Indije, [[Ramin most]] i [[Point Calimere]].

U manja mora spadaju [[Lakadivsko more|Lakadivsko]] i [[Andamansko more]]. U Indiji postoje četiri [[koraljni greben|koraljna grebena]] koja se nalaze u Andamanskim i Nikobarskim otocima, Mannarskom zaljevu, Lakshadweepu i [[zaljev Kutch|zaljevu Kutch]].

Važna su jezera [[Chilka jezero]], najveće indijsko slano jezero u Orissi; [[Kolleru jezero]] u Andhri Pradeshu; [[Loktak jezero]] u [[Manipur]]u, [[Dal jezero]] u Kashmiru, [[Sambhar jezero]] u Rajahstanu i [[Sasthamkotta jezero]] u Kerali.

== Močvare ==

Indijski močvarni ekosustav široko je razdijeljen od hladnog do aridnog, od onih u regiji [[Ladakh]] u državi [[Jammu i Kashmir]] do onih u vlažnoj i humidnoj klimi poluotoka Indije. Većina močvara je izravno ili neizravno povezano s indijskim riječnim mrežama. Indijska vlada je identificirala ukupno 22 močvare predviđene za zaštitu. Među zaštićenim močvarnim zemljištima nalaze se tropske šume mangrove na poluotočnoj Indiji te slane blatne visoravni u zapadnoj Indiji.

Šume mangrove se pojavljuju duž čitave indijske obale u zaklonjenim estuarijima, dragama, žabokrečinama, slanim barama i blatnim visoravnima. Površina mangrova iznosi ukupno 6740 km&sup2; i obuhvaća 7 posto ukupnog mangrovskog pokrivača na svijetu. Velike pokrivače mangrova imaju Andamanski i Nikobarski otoci, [[Sundarbani]], [[zaljev Kutch]], delte Mahanadija, Godavarija i Krišne, te dijelovi Maharashtre, Karnatake i Kerale.

Većina identificiranih močvarnih zemljišta graniči sa svetištima i nacionalnim parkovima (ili čine njihove dijelove), pa su stoga zaštićeni.

=== Sundarbani ===
{{glavni|Sundarbani}}
[[Datoteka:Ganges River Delta, Bangladesh, India.jpg|mini|desno|250px|Delta rijeke Ganges u Bangladešu i Indiji]]

[[Riječna delta|Delta]] '''Sundarbana''' predstavlja najveću šumu [[mangrova|mangrove]] na svijetu. Smještena je na ušću rijeke [[Ganges]] i prostire se preko površina [[Bangladeš]]a i [[Zapadni Bengal|Zapadnog Bengala]] u [[Indija|Indiji]]. Bangladeški i indijski dijelovi džungle upisani su u listu [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a zasebno pod imenom Sundarbans i [[Nacionalni park Sundarbani]], iako su to dijelovi iste šume. Sundarbani su ispresijecani složenom mrežom [[morske mijene|plimnih]] vodenih putova, [[blatna visoravan|blatnih visoravni]] i malenih [[otok]]a kserofilnih šuma mangrove, te predstavljaju izvrstan primjer tekućih [[ekologija|ekoloških]] procesa.

Područje je poznato po svojem širokom rasponu faune. Najslavniji primjerak faune je [[bengalski tigar]], ali osim njega tu žive brojne vrste [[ptica]], točkastog [[jelen]]a, [[krokodil]]â i [[zmija]]. Procjenjuje se da ondje trenutno obitava 400 bengalskih tigrova i oko 30.000 točkastih jelena.

=== Rann of Kutch ===
{{glavni|Rann of Kutch}}

'''Rann of Kutch''' je [[močvara|močvarna]] regija smještena u indijskoj državi Gujarat, koja graniči s pakistanskom državom [[Sindh]]. Ime ''Rann'' dolazi iz [[hindi]] riječi ''ran'' što znači "slana močvara." Rann of Kutch zauzima ukupnu površinu od 27,900 km&sup2; {{ref|rann}}.

Regija je prvotno činila dio Arapskog mora. Geološke sile, najvjerojatnije potresi, uzrokovali su pregrađivanje regije, pretvorivši je u veliku slanovodnu [[laguna|lagunu]]. Ovo se područje postupno napunilo muljem koji je stvorio sezonsku slanu močvaru. Tijekom monsuna područje se pretvara u močvarni plićak čija visina doseže do koljena. Nakon monsuna regija se isušuje i postaje opržena.

== Klima ==
{{glavni|Klima Indije}}

Indijska se klima nalazi pod jakim utjecajem Himalaja i pustinje Thar. Himalaje, uz planine [[Hindukuš]]a, osiguravaju prepreku hladnim vjetrovima iz [[srednja Azija|središnje Azije]]. To čini veći dio indijskog potkontinenta toplijim od većine lokacija na sličnim geografskim širinama. Pustinja Thar je odgovorna za privlačenje vlagom krcatih monsunskih vjetrova koji osiguravaju većinu indijskih padalina.

Teško je generalizirati klimu Indije. Njena ogromna veličina uvjetuje da su klimatski uvjeti u Kashmiru malo povezani s onima na krajnjem jugu. Štoviše, različita topografija zemlje uzrokuje da malene regije imaju vlastitu [[mikroklima|mikroklimu]]. Klima se u Indiji proteže od [[tropska klima|tropske]] na jugu do umjerene klime na sjeveru. Dijelovi Indije na Himalajama imaju [[polarna klima|polarnu klimu]].

Meteorolozi dijele godinu u većini zemlje na četiri glavna godišnja doba: monsun, ljeto, zima i povlačenje monsuna. Dijelovi Indije koji leže u himalajskoj regiji prolaze kroz pet godišnjih doba: proljeće, ljeto, monsuni, jesen i zima. Ravnomjerno padanje snijega pojavljuje se samo na uzvišenim dijelovima.

[[Datoteka:Indiatemperaturetemp.png|mini|240px|Temperaturni prosjeci u Indiji izraženi u stupnjevima celzija.]]

Ljeto traje između ožujka i lipnja u većini dijelova Indije. Temperature tijekom dana prelaze 40 °C. U obalnim regijama temperatura prelazi 30 °C, a povezana je s visokim razinama [[humidnost]]i. U području pustinje Thar temperature mogu prelaziti 45 °C.

Nakon ljeta slijede kiše koje donosi jugozapadni [[monsun]], a koje osiguravaju padaline za većinu Indije. Kišonosne oblake privlači sustav niskog tlaka koje stvara pustinja Thar. Službeni datum dolaska monsuna je [[1. lipnja]] kada monsun prelazi obalu Kerale. Jugozapadni se monsun razdvaja u dvije grane, granu iz Bengalskog zaljeva i granu iz Arapskog mora. Grana iz Bengalskog zaljeva kreće se prema sjeveru i prelazi sjeveroistočnu Indiju u ranom lipnju. Ona dalje napreduje prema istoku i do [[29. lipnja]] prelazi Delhi. Grana iz Arapskog mora kreće se prema sjeveru i većinu svoje kiše odlaže na privjetrinskoj strani Zapadnih Gata. Od početka srpnja većina Indije prima kišu iz monsuna.

Monsuni se od kolovoza započinju povlačiti iz sjeverne Indije, a od rujna iz Kerale. Taj kratki period nakon povlačenja poznat je kao '''povlačenje monsuna''' i karakterizira ga postojano vrijeme. Od studenog u sjevernim područjima započinje pojavljivanje zime.

Zime započinju u sjevernoj Indiji u studenome, a u južnoj Indiji u kasnom prosincu. Zime na Indijskom poluotoku karakteriziraju blagi do topli dani i prohladne noći. Dalje prema sjeveru temperatura je niža. Temperature u nekim dijelovima indijskih ravni ponekad padaju ispod ledišta. Većina se sjeverne Indije tijekom ove sezone nalazi pod [[magla|maglom]].

Najviša temperatura zabilježena u Indiji iznosila je 50,6 °C, a izmjerena je u [[Alwar]]u [[1955.]] godine. Najniža je izmjerena u Kashmiru, a iznosila je −45 °C. Nedavne tvrdnje govore da je temperatura u Orissi dosegla 55 °C, ali [[Indijski meteorološki odsjek]] je izrazio skeptičnost prema metodi zabilježavanja tog podatka.
:''Više informacija: [[Klimatske regije Indije]]''

== Geologija ==
{{glavni|Geologija Indije}}
 
[[Datoteka:India-geology-map.png|mini|240px|Geološke regije Indije]]

Indija ima raznoliku [[geologija|geologiju]] koja obuhvaća čitav spektar geoloških vremenskih razdoblja. Geološka se obilježja Indije klasificiraju na temelju njihove ere formiranja.

Iz [[prekambrij|prekambrijskog]] perioda potječu formacije sustava Cudappah i Vindhya, koji su rašireni preko istočnih i sjevernih država. Maleni dio tog razdoblja se prostire preko zapadne i središnje Indije.

Formacije iz [[paleozoik|paleozojske]] ere kambrija, ordovicija, silura i devona pronađene su u regiji Zapadnih Himalaja u Kashmiru i Himachal Pradeshu.

Iz [[mezozoik|mezozojske]] ere potječu formacije [[Dekanske stupice|Dekanskih stupica]] koje se nalaze nad većinom sjevernog Dekana. Geolozi vjeruju da su Dekanske stupice posljedica subaeralne vulkanske aktivnosti. Tlo Stupice je crne boje, pa je pogodno za poljoprivredu. Karbonski, permski, trijaski i jurski sustavi mogu se vidjeti u zapadnim Himalajama. Jurski sustav je također viđen u Rajasthanu.

Obilježja iz [[tercijar|tercijarnog]] razdoblja se nalaze u dijelovima Manipura, Nagalanda, dijelovima Arunachala Pradesha i duž himalajskog pojasa. Kredski sustav je zastupljen u središnjoj Indiji u Vindhyama i dijelu indogangeskih ravni. Gondvanski sustav se također može vidjeti u području rijeke Narmade u Vindhyama i Satpurama. Eocenski sustav je pronađen u zapadnim Himalajama i Assamu. Oligocenske su formacije zastupljene u Kutchu i Assamu.

[[Pleistocen]]ski sustav je pronađen nad središnjom Indijom. Bogat je [[mineral]]ima poput [[lignit]]a, [[željezna ruda|željezne rude]], [[mangan]]a i [[aluminij]]a. Vjeruje se da su u toj eri [[vulkan]]i formirali otočne grupe Andamana i Nikobara.

Himalaje su rezultat konvergencije i deformacije indoaustralske i euroazijske ploče. Posljedica njihove neprekidne konvergencije je uzdizanje Himalaja svake godine za 1 cm.

== Prirodne katastrofe ==
 
[[Datoteka:India-naturalhazards-map.png|mini|240px|Regije u Indiji koje su sklone katastrofama]]

Indija je sklona [[prirodna katastrofa|prirodnim katastrofama]] koje su odgovorne za ogromne gubitke života i blagostanja. Prirodne katastrofe u Indiji uključuju suše, iznenadne poplave, kao i raširene i destruktivne poplave uzrokovane monsunskim kišama, te nekoliko ciklona i potresa.

[[Poplava|Poplave]] su najuobičajenija prirodna katastrofa u Indiji. Tijekom monsunske sezone padaline uzrokuju izljevanje rijeka iz svojih korita, koje onda poplavljuju svoje obale i okolna područja. Rijeka Brahmaputra je sklona neprestanom poplavljivanju tijekom sezone monsuna. Poplave su odgovorne za brojne smrti i gubitak imovine u mnogim dijelovima Indije. Gotovo je čitava Indija sklona poplavama s iznimkom nekoliko država.

Indijska poljoprivreda jako ovisi o monsunima kao izvorima vode. U nekim dijelovima Indije izostanak monsuna rezultira u oskudici vode u regijama što uzrokuje ogromne gubitke usjeva. Regije sklone sušama uključuju južnu Maharashtru, sjevernu Karnataku, Andhru Pradesh, Orissu, Gujarat i Rajasthan. U prošlosti je izostanak monsuna doveo do gladi koje su uzrokovale veliku štetu.

Tektonske ploče ispod Zemljine površine odgovorne su za godišnje potrese duž himalajskog pojasa i u sjeveroistočnoj Indiji. Ova regija je klasificirana kao zona V, što znači da predstavlja područje vrlo velikog rizika. Dijelovi zapadne Indije oko regije [[Kutch]] u Gujaratu i [[Koyna|Koyne]] u Maharashtri klasificirani su kao regija zone IV (visoki rizik). Ostala područja imaju srednji do niski rizik za pojavljivanje potresa.

Cikloni su druga prirodna katastrofa koja pogađa na tisuće ljudi koje žive u obalnim regijama. Cikloni su ozbiljni i donose sa sobom obilne kiše koje odsijecaju opskrbu i pomoć pogođenim područjima. [[Potres u Indijskom oceanu 2004|Snažan potres u Indijskom oceanu]] [[26. prosinca]] [[2004.]] godine uzrokovao je [[tsunami]] koji je opustošio Andamanske i Nikobarske otoke, te istočnu indijsku obalu, a u njemu je poginulo preko deset tisuća ljudi. Do tada se smatralo da Indija ima neznatnu aktivnost povezanu s tsunamijima, iako postoji povijesni anegdotalni dokaz njegova pojavljivanja u prošlosti.

Indija ima jedan [[aktivni vulkan]] koji se nalazi na [[Otok Barren (Andamanski otoci)|otoku Barren]]. Zadnji put je erumpirao u svibnju 2005. Ondje je također i [[uspavani vulkan]] [[Narcondum]] i [[blatni vulkan]] kod [[Baratang]]a. Svi se navedeni vulkani nalaze na [[Andamanski otoci|Andamanskim otocima]].

[[Klizanje terena]] uobičajeno je u Donjoj Himalaji zahvaljujući labilnim stjenovitim formacijama koje su karakteristične za mlade planine. Dijelovi Zapadnih Gata također pate od klizanja terena niskog intenziteta. [[Lavina|Lavine]] se javljaju u Kashmiru, Himachal Pradeshu i Sikkimu.

Tijekom ljetnih mjeseci pješčane oluje uzrokuju nesagledive imovinske štete u sjevernoj Indiji. Te oluje donose sa sobom velike količine prašine iz aridnih regija. [[Tuča|Tuče]] su uobičajene u dijelovima Indije gdje uzrokuju ozbiljne štete stajaćim usjevima.

== Prirodna bogatstva ==

Indija je obiluje raznim prirodnim bogatstvima. Uz 56 posto obradive zemlje Indija ima značajne izvore [[ugljen]]a (četvrte najveće rezerve na svijetu), [[željezo|željezne]] [[rude]], [[mangan]]a, [[tinjac|tinjca]], [[boksit]]a, [[titanij|titanijeve]] rude, [[kromit]]a, [[prirodni plin|prirodnog plina]], [[dijamant|dijamanata]], [[nafta|nafte]], [[vapnenac|vapnenca]], [[torij]]a (najviše na svijetu duž obala [[Kerala|Kerale]]).

Nafta je otkrivena blizu obala Maharashtre i Gujarata te u Assamu, ali pokriva samo 40 posto indijske potražnje. Otkrivaju se sve veće količine prirodnog plina, posebice podalje od obale Andhre Pradesh. U Andhri Pradesh se također iskopava [[uranij]], dok je najznačajniji [[rudnik]] [[zlato|zlata]] [[Kolar Gold Fields]] u Karnatki.

== Međunarodni sporazumi ==
Indija je članica nekoliko međunarodnih sporazuma povezanih s okolišem i klimom, a najvažniji među njima su:

{| width="100%" bgcolor="#fff4f4"
!align="center" colspan="2"|Sporazumi i ugovori
|-align="center"
!align="left" valign="top"| Specifične regije i [[more|mora]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Vlada Antarktike|sporazum o Antarktici]], [[Pomorsko pravo]], brodsko zagađivanje ([[MARPOL 73/78]]), [[međunarodna konvencija za regulaciju kitolova|kitolov]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] i [[klima]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskoj promjeni|klimatske promjene]], [[Protokol iz Kyota]], [[Protokol iz Montreala|zaštita ozonskog omotača]], [[Ugovor o zabrani djelomičnog testiranja|zabrana nuklearnog testiranja]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Bioraznolikost]], [[prirodni okoliš|okoliš]] i [[šuma|šume]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije|dezertifikacija]], [[Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune|ugrožene vrste]], [[Konvencija o zabrani vojne ili ikakve neprijateljske uporabe tehnika za modifikaciju okoliša|modifikacije okoliša]], [[Međunarodni sporazum o tropskom drvu, 1983|tropsko drvo 83]] i [[Međunarodni sporazum o tropskom drvu, 1994|tropsko drvo 94]], [[Ramsarska konvencija|močvare]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Otpad]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Baselska konvencija|opasni otpadi]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Sporazum o vodama Inda]]</small> 
|}

== Više informacija ==
* [[Krajnje točke Indije]]
* [[Geologija Indije]]
* [[Klima Indije]]
* [[Ekoregije Indije]]
* [[Nacionalni parkovi Indije]]
* [[Regije Indije]]
* [[Indijski potkontinent]]

== Bilješke ==
# {{bilješka|afg}} Indijska vlada smatra čitavu državu [[Jammu i Kashmir]] dijelom Indije. Država Jammu i Kashmir djelomično graniči s [[Afganistan]]om. Od [[1948.]] godine i prekida vatre pod nadzorom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] zamrznuti su položaji koje su zauzeli Indijci i Pakistanci. Zbog toga regija graniči s Afganistanom u pakistanskom administrativnom teritoriju.
# {{bilješka|patkai}} [http://www.nios.ac.in/SecSoccour/English/Lesson07.pdf Fizička podjela]
# {{bilješka|dekan}} [http://india.punjabilit.com/land/deccan_plateau.htm Visoravan Dekan]
# {{bilješka|ior}} [http://www.rainwaterharvesting.org/eco/ecp.htm Istočna obalna ravan]
# {{bilješka|rann}} [http://www.nationalgeographic.com/wildworld/profiles/terrestrial/im/im0901.html Sezonska slana močvara Rann of Kutch]

{{Zemljopis Azije}}

[[Kategorija:Zemljopis Indije| ]]

<!-- interwiki -->

[[de:Indien#Geographie und Landesnatur]]