Vidi kôd stranice Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja

<!--'''Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja'''-->__NOVIODLOMAKPOVEZNICA__
{{Kafić|
|glavni=Ovdje postavljajte pitanja o velikim i malim slovima, interpunkciji, ije/je, č/ć, i svemu što se tiče pravopisa, gramatike, stilistike i ostalih jezikoslovnih područja! '''Pitajte jasnim rečenicama'''. Jedna riječ nije dovoljna da bi itko razumio pitanje. Prije nego što pitate, molimo pogledajte <u>'''[[Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv|arhiv]]'''</u> ili ovaj [[Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese|kratak jezični savjetnik]] – možda smo se istim problemom već bavili.
|ispod=<small style="text-align: initial;">
* Zbirka jezičnih savjeta [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]: [https://web.archive.org/web/20100516035511/http://savjetnik.ihjj.hr/index.php Arhivirana] i [http://jezicni-savjetnik.hr/ suvremena inačica].

* [[Jezik (časopis)|Časopis ''Jezik'']] ima svoje <span class="plainlinks">[https://hrcak.srce.hr/jezik arhivirane brojeve]</span> u kojima su objavljeni i jezični savjeti.

* Pravopis, morfologija, sintaksa i leksik na mrežnim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://matura.ihjj.hr/

* [https://web.archive.org/web/20111215115752/http://www.prirucnik.hr/img/Jezicni-prirucnik-Coca-Cole-HBC-Hrvatska.pdf Priručnik hrvatskoga poslovnog jezika, besplatno e-izdanje] (Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska - hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji) Jezični priručnik pripremili su [[Lana Hudeček]], znanstvena savjetnica iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, [[Maja Matković]], dugogodišnja voditeljica lektora i redaktora u Večernjemu listu, i Igor Ćutuk, voditelj odnosa s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska.

* [http://www.hfiloloskod.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=24&Itemid=42 Časopis Lahor]; Časopis [[Hrvatsko filološko društvo|Hrvatskog filološkog društva]] sadrži znanstvene i stručne radove o hrvatskome jeziku, i to kao materinskome (J1) i inome (J2) jeziku. Jedini je časopis koji se sustavno bavi inojezičnim hrvatskim. Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom druga je važna tema radova koje potiče ovaj časopis.

* [http://hacheck.tel.fer.hr/ Hascheck];  '''''H'''rvatski '''a'''kademski '''s'''pelling '''check'''er'', javni i besplatni pravopisni provjernik.

* [http://bolje.hr/ Bolje.hr]; mrežno mjesto na kojemu se tuđice mijenjaju hrvatskim inačicama.

* Neke odgovore također možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu [http://hjp.znanje.hr/ http://hjp.znanje.hr/]

''<big>⇒</big> Povratak na [[Pravopis hrvatskoga jezika|pravopisna pravila]]''
</small>
}}
{{prečac|[[WP:JP]][[WP:KJ]]}}
<includeonly>__NEWSECTIONLINK__</includeonly>
__TOC__
[[Kategorija:Administracija wikipedije|Kafić/Jezična pitanja]]
[[Kategorija:Pravopis]]

== Pisanje brojeva ==

Primijetila sam da se u wikipediji uvriježilo pisanje velikih brojeva s točkama, ali se također (valjda pod utjecajem engleskog pravopisa) uvodi pisanje točke umjesto decimalnog zareza. 
Da je stanje zabrinjavajuće može se vidjeti na primjeru članka [[Zagreb]], gdje su u istoj rečenici pomiješani razni načini pisanja brojeva:
"Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% '''(točka umjesto decimalnog zareza)''' ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika) '''(odvajanje tisuća razmakom)'''. Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 '''(odvajanje tisuća zaezom)''' stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777.826 '''(odvajanje tisuća točkom)''' stanovnika."

Zašto se wikipedija ne drži hrvatskog pravopisa? 
*Veliki brojevi se ispisuju s razmakom: 3 555 222.
*Decimalni zarez je decimalni zarez. 
*Točka se u brojevima ne koristi. 
*Zarezi se ne koriste nigdje drugdje osim na mjestu decimalnog zareza. 

Argumenti:

*1. Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, 1994., str. 85. Navedeni su primjeri brojeva 10 000 i 160 003. Pri ruci nemam druge pravopise ali vjerujem da se u tome slažu.
*2. Međunarodni službeni standard pisanja velikih brojeva se slaže s hrvatskim pravopisom.
Na službenoj stranici koja cijeli svijet informira o međunarodnim mjernim jedinicama je iznimno važno točno pisati brojeve. Na primjer, u definiciji metra ispisuje se brzina svjetlosti. Možete vidjeti da nema ni točaka, ni zareza. [[http://www.bipm.org/en/si/base_units/metre.html]] 
*3. U internetskom izdanju Hrvatskog obiteljskog leksikona [[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=15330]] na samom početku članka Hrvatska je napisano nekoliko velikih brojeva.
*4. Ako pri ruci imate bilo koji udžbenik iz matematike, fizike, geografije možete provjeriti kako se pišu brojevi. Lektori udžbenika se još uvijek drže hrvatskog pravopisa.

Englezi tjeraju svoje. Ako računate najobičnijim kalkulatorom odmah će se pojaviti točka na mjestu decimalnog zareza. To je istina. Ali nas njihov način pisanja ne obavezuje. Kao što nas ne obavezuju ni pinte, unce, stope, pedlji, jardi i sl.--[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 12:34, 21. svibnja 2010. (CEST)

:A sve lijepo piše [[Pravopis hrvatskoga jezika #Razgodci ili interpunkcija |ovdje]]. Netko si da puno truda kako bi to napisao, a mi pak vrlo malo kako bi to pročitali :).--[[Suradnik:frka|<span style="color:orange;">'''frk'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:frka|<span style="color:orange;">'''@'''</span>]] 15:19, 21. svibnja 2010. (CEST)
::Svjetlana je u pravu što se tiče pravopisa, a Frka što se tiče čitanja napisanoga. O pisanju velikih brojeva (i zareza) piše i ovdje: [[Zarez#Uporaba izvan jezika]]. Članke koji imaju pogrešno napisane velike brojeve treba ispravljati, a suradnicima koji ih pišu na pogrešan način bi trebalo objasniti (ostaviti im poveznicu) kako ih pisati. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 06:23, 22. svibnja 2010. (CEST)

::Sve je to lijepo, divno i krasno, ali iz (računovodstvene) prakse znam da se ne susrečem sa milijunima pisanim zarezom jer to dodatno komplicira stvari, pogotovo jer se zarez koristi za odjeljivanje cijelog broja od dijelova broja. U skladu s time i računalni programi interpretiraju brojeve. Neki prepoznaju oblik 1 000 000, ali ne svi. Uvriježeniji oblici su 1000000 , 1.000.000 i njima analogni 1000000,00 1.000.000,00 ... Broj 1,000.000,00 biti će interpretiran kao tekst, sa pravopisnom greškom, a ne broj. [[Posebno:Doprinosi/94.253.203.85|94.253.203.85]] 11:06, 29. svibnja 2010. (CEST)

'''Brojevi u hrvatskim pravopisima'''

Od tri važeća pravopisa u Hrvatskoj dva ne ostavljaju mogućnost pisanja velikih brojeva s točkama i zarezima 
*Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, str. 160, Matica hrvatska, Zagreb, {{ISBN|978-953-150-815-5}} i 
*Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, str. 85. Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN|953-0-40005-5}}. 
Treći koji to dozvoljava (ovo nažalost nisam provjerila pa moramo vjerovati autoru [[Zarez#Uporaba izvan jezika|uputa ]]) 
*Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, {{ISBN|953-6045-17-6}} (Novi Liber), - {{ISBN|953-0-40019-5}} (Školska knjiga) kaže da je pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima lošiji izbor jer je taj način manje pregledan.

'''Argumenti za nedvosmislene i jedinstvene upute o pisanju velikih brojeva i protiv pisanja točaka i zareza u velikim brojevima:'''
*Tri pravopisa podržavaju način pisanja velikih brojeva samo s razmacima a samo jedan ostavlja mogućnost pisanja velikih brojeva sa točkama i zarezima a i on izrijekom kaže da je to lošiji izbor.
*Pravilo pisanja velikih brojeva samo s razmacima je jednostavnije i ne ostavlja ni najmanju mogućnost nesporazuma s decimalnim zarezom.
*Dva načina pisanja brojeva kod pisaca i čitatelja stvaraju dojam da je brojeve u člancima neke struke bolje pisati ovako a druge onako.
*Dva načina pisanja brojeva kod čitatelja stvaraju dojam nesigurnosti i nepouzdanosti izvora.
*U sve to se miješa engleski pravopis koji u velikim brojevima ima drugačiji raspored pisanja točaka i zareza i povećava se mogućnost grešaka i nesporazuma.
*Nepostojanje jedinstvenih pravila pisanja brojeva u konačnici može dovesti do toga da pisci koji žele biti sigurni da će biti ispravno shvaćeni posegnu za tuđim pravopisom.--[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 14:29, 22. svibnja 2010. (CEST)

:Vrlo kratak komentar. Riječ je o tri opstojeća pravopisa, a vrijedeći su samo oni koji su dobili odobrenje za uporabu izdano od prosvjetnih vlasti. Pravopis kojega je nakladnik Matica hrvatska ne može se smatrati za ''vrijedeći''.
:Koliko sam upoznat, do sad je samo pravopis Babića, Finke i Moguša iz 1994. dobio odobrenje tadašnjega Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, rješenjem, KLASA: 523-02-01/5-94-01, od 18. travnja 1994. godine.
:Vjerujem, proći će još puno vrjemena prije nego li će to pravilo o ''"bjelinama"'' u potpunosti zaživjeti, ali to ne priječi otpočinjanje primjene već danas.
:Bolje je govoriti o razmacima, i svima će biti jasnije o čemu je riječ
:[[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 16:33, 22. svibnja 2010. (CEST) 

I ja sam za razmake, jer npr. 1,000.000 izgleda neprirodno, a u svim udžbenicima koje ja imam taj broj je napisan ovako: 1 000 000 --[[Suradnik:AmyMirka|<span style="color:#DC143C;">'''AmyMirka'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka|'''<span style="color:silver;"><small>(Come into my world)</small></span>''']] 19:01, 22. svibnja 2010. (CEST)

S obzirom da nitko nije dao argumente za pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima mislim da je vrijeme da se [[Zarez#Uporaba izvan jezika|'''upute''']] učine nedvosmislenim. Ja bih ih  promijenila s veeeelikim zadovoljstvom, ako nemate ništa protiv. --[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 00:57, 1. lipnja 2010. (CEST)

:Kakve argumente ako jasno piše kako treba pisati i što je preporučeno (''Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke'') prema Hrvatskom pravopisu, izadnom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika? --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 01:20, 1. lipnja 2010. (CEST)

'''Brojevi u wikipediji'''

Zalažem se za nedvosmislenost u uputama o pisanju velikih brojeva. '''Zalažem se za ukidanje opcije  zarezivanja i točkanja velikih brojeva'''. Brojevi su prevažni i prečesti da bi mogli imati tretman strjelice i strelice pa da "iako je bolje ovako a možemo pisati i onako".
 
Dva pravila otvaraju vrata zabunama. Mislim da su dvije opcije u uputama o pisanju brojeva dijelom pridonijele neurednosti članaka wikipedije u tom području. Na primjer, u članku Zagreb je skoro godinu dana pisalo da je prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu 6,228 kn, a da je hrvatski prosjek 5,234 kuna i nitko nije primijetio da smo prema tome članku jeftinija radna snaga od Kineza. 

Predlažem da se u tekst uputa o velikim brojevima unese promjena: Iako se prema Hrvatskom pravopisu, izdanom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ... veliki brojevi smiju pisati s točkama i zarezima mada je taj način manje pregledan ... '''za wikipediju dovoljno dobra samo bolja opcija pa se tisuće, milijuni, milijarde i td. naznačuju razmakom''' --[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 03:04, 1. lipnja 2010. (CEST)

:Problem s razmacima je što služe za odvajanje riječi, pa preglednik može prijeći u novi red i razdvojiti broj na dva dijela. To se može izbjeći ako se stavi ''no-break space'' (HTML <code>&amp;nbsp;</code>) ili predloškom {{temp|nowrap}}. Brojevi bi bolje izgledali s manjom širinom razmaka, međutim kako za to u HTML-u predviđeni <code>&amp;thinsp;</code> ne radi jednako u svim preglednicima umjesto toga bi se mogao napraviti predložak kao što je [[:en:Template:Gaps]]. --[[Posebno:Doprinosi/82.132.19.253|82.132.19.253]] 10:15, 1. lipnja 2010. (CEST)


Već neko vrijeme pokušavam vam skrenuti pažnju na veliki broj članaka s velikim brojem pogrešno napisanih velikih brojeva. Brojevi se sada pišu na više načina:
* a) 1 000 000 - preporučena varijanta hrvatskog pravopisa, koristi se u udžbenicima
* b) 1,000.000 - dozvoljena varijanta hrvatskog pravopisa koju treba izbjegavati  
* c) 1,000,000 - engleski pravopis
* d) 1000000 - greška
* e) 1.000.000 - greška

Istina je da u našem pravopisu postoje dvije mogućnosti za pisanje velikih brojeva ali one nisu ravnopravne. Jedna je bolja od druge.
* a) Ako su korisnici wikipedije najčešće učenici, ako znamo da su brojevi u udžbenicima napisani s razmacima, zašto učenike i sve druge koji se sjećaju brojeva kako su ih učili u školi namjerno zbunjivati točkama? 
* b) Zašto bismo bili nepažljiviji naspram brojeva nego naspram drugih pravopisnih i kojekakvih pravila pa korisnike nenamjerno (ili namjerno, u to ne bih ulazila) zbunjivali engleskim pravopisom i greškama? 

Ponovit ću još jednom (kako bih izbjegla i najmanju mogućnost nesporazuma) vidim dva problema povezana s ovom temom:
* a) inzistiranje na dvojnom sustavu, slobodi izbora po cijenu nejasnog izražavanja
* b) nepažljiv odnos naspram pisanja brojeva, preveliki broj grešaka i neispravljanje grešaka

Mislite li da je propitkivanje postojećeg sustava korisno ili je dovoljno dobro ovako kako je? Mislite li da su pogreške u pisanju velikih brojeva sporadične pa ih treba ispravljati u tišini ili su sustavne pa o njima treba govoriti u kafiću? Mislite li da su drugi problemi u wikipediji puno veći i da ovaj ne zavrjeđuje vašu pažnju i vrijeme?

Iznimno ću cijeniti odgovaranje na bilo koje od pitanja i svaki kometar ću smatrati korisnim, konstruktivnim i dobrodošlim.--[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 14:08, 2. lipnja 2010. (CEST)

'''Kafić duhova'''

Negdje sam pročitala kako kafić najsigurnije mjesto za dobivanje odgovora.  Zar nitko od vas koji stavljate točku umjesto decimalnog zareza ne želi, lagano, uz kavicu, objasniti zašto to čini? Zar nitko od vas koji se zalažete za dvojni sustav ne želi objasniti prednosti dvojnosti? Zar nitko nema vremena za 2-3 rečenice u kojim će pobrojiti prednosti sustava koji koristi? Osjećam se kao da vičem u praznoj prostoriji i glas mi se odbija o zidove.--[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 11:19, 4. lipnja 2010. (CEST)

:Svjetlana, razumijem tvoju dobru namjeru. Čim sam čuo za ovaj način pisanja počeo sam ga rabiti. Vjerujem da će i ostali uvidjeti prednosti toga načina pisanja. Slobodno izmijeni gdje god misliš da je potrebno. Ja ću te podržati, a vjerujem i ostale suradnice i ostali suradnici koji su se javili u raspravi. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 19:24, 4. lipnja 2010. (CEST)
::Ne znam za ostale, ali ja se u raspravu ne uključujem jer pojma neman o dvojinim, pravopisnim, američkim itd. načinima pisanja brojeva. U člancima pišem 3,7 odnosno 15.000 (primjeri). Ako nije točno nek me netko upozori i rado ću prihvatiti kritiku.--[[Suradnik:Saxum|'''<font face="Segoe Script" color="darkblue" size="3px">Saxu</font>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<font face="Segoe Script" color="darkblue" size="3px">m</font>''']] 19:42, 4. lipnja 2010. (CEST)

:::Evo da se i ja izjasnin. Ža mi je što tako vridna suradnica ne dobije ni kratki odgovor od ostalih suradnika, al nije za čudit se... Uglavnom, ja u svojim člancima koristin točku umisto razmaka za odvajanje tisućica i naravno zarez za decimalni zarez (al isključivo za decimalni zarez). E sad, zašto? Zato jer mi je to praksa otkad znan za sebe i svi ''moji'' članci (uz to što su maksimalno pravopisno točni) bez iznimke imaju takve oznake brojeva. Jedan od razloga je taj što razmak izgleda neprirodnije od točke, a i kad se koristi razmak pola broja ode u idući red (ako je slučajno na kraju reda). Odvajanje zarezom koristin samo za decimalni zarez, a ne npr. za milijune jer isto neprirodno izgleda i, da se mene pita, totalno nepotribno. Ja smatran da je ovakva upotreba u redu i namjeravan je se pridržavati i dalje. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 19:50, 4. lipnja 2010. (CEST)

Neki su suradnici argumentirali svoje stavove o pisanju brojeva na mojoj stranici za razgovor. Čini mi se da bi i njihove doprinose na tu temu bilo vrijedno uključiti u raspravu:

'''1.''' Zen-budistički pristup suradnika '''Ex13''':
...''"Slobodna si pisati razmake... U članku sam ispravio razmake u točke, jer si upravo ti krenula točke ispravljati u razmake..."''

'''2.''' Za suradnika '''Bracu''' je estetski kriterij iznad pravopisa:
''"Uklonio sam tvoju izmjenu ... jer se tom promjenom, koliko god ona bila pravopisno ispravna, nagrdio izgled predloška ... Decimalni zarez ili točka, svejedno će biti razumljivo onome tko to bude čitao."''

'''3.''' Nulta tolerancija na nasilje suradnice '''Roberte F''':
''"Uobičajeno velike brojeve pišem s točkom, ponekad s bjelinom, a možda ponekad i pogriješim. Za jezično nasilje nisam, a suradnicima ako postoji mogućnost izbora, treba ju ostaviti."'' --[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 15:38, 5. lipnja 2010. (CEST)

----

::Suradnica je slobodna upozoriti na pravopisna pravila vezano uz pisanje brojeva, ali otvarati raspravu o tome zašto netko piše razmake, a zašto netko točke, nije za Wikipediju, jer Wikipedija nije forum. Slijedom toga, ako nema daljnih pravopisnih uputa kako pisati brojeve, molim da se zaključi s ovom raspravom. Hvala na razumijevanju.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 16:03, 5. lipnja 2010. (CEST)

== Crkve ==

Kad smo kod pravopisa, primijetih ima jako puno mjesta gdje se imena crkava (kao institucija) pogrešno pišu. Crkve su institucije i prva riječ u imenu institucije se piše veliko, a ostale malo, čak i kada je ta riječ 'crkva'. Tako se piše: Katolička crkva, Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...

Izvori:
* Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, Zagreb, 1994., točka 71. na strani 14.
* Hrvatska opća enciklopedija, Svezak 5, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003. pod 'Katolička crkva', ali i ostale crkve

Uvriježilo se nekako mišljenje da se riječ crkva piše velikim slovom kad nije građevina, tj. kada je dio Božjeg naroda. To je točno kada se kaže samo Crkva. No crkva kao vrsta institucije se piše malo kao i škola, sveučilište isl., pa tako i u imenu istitucije ako nije prva riječ. Krivo ovo pišu mnogi crkveni izvori, pa tako često i Glas Koncila, ne znam zašto.

Ja sam poispravljao na nekim mjestima pogrešno pisanje toga, ali ima jako puno grešaka. [[Suradnik:Zivac|Zivac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zivac|razgovor]])</small> 15:40, 2. lipnja 2010. (CEST)

:Ja znam zašto crkveni izvori tako pišu i pritom to nije greška. Naime, Crkva jest institucija, ali se teološki (točnije: kristološki) i ekleziološki promatra i kao osoba (ne kao „dio Božjega naroda“). Stoga se i razlikuje od škole, sveučilišta i sl. (uostalom, oni se i ovdje pišu malim slovom, dok se Crkva piše velikim). Crkva predstavlja Krista (ne kao predstavnica, nego kao on sâm), stoga je ona osoba i piše se kao vlastito ime, pa i u nazivima sastavljenim od više riječi (npr. Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva itd.). Mislim da nije bilo potrebno ispravljati, a pogotovo se nije smjelo brisati preusmjeravanja. Tako sada više netko tko će tražiti natuknicu Katolička Crkva, takvu natuknicu neće naći, makar ta Crkva sebe samu upravo tako zove.--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Donatus|razgovor]])</small> 17:57, 2. lipnja 2010. (CEST)

:: Sorry, ne bi išlo. Crkva ima teološko značenje i ako se koristi u tom značenju onda se piše velikim slovom. Međutim, crkva u izrazima Srpska pravoslavna crkva, Katolička crkva, Zagrebačka crkva (= Zagrebačka nadbiskupija) nema to značenje nego je ime za tip institucije. KKC 816. veli:

:: ''"Jedina Kristova '''Crkva''' (...) jest ona koju je nas Spasitelj poslije svoga uskrsnuća predao Petru da je pase te njemu i drugim Apostolima povjerio da je šire i njome upravljaju (...). Ta '''Crkva''', ustanovljena i uredjena na ovom svijetu kao društvo, opstoji (subsistit in) u '''Katoličkoj crkvi''', kojom upravljaju nasljednik Petrov i s njime sjedinjeni biskupi"'' (podebljanja su moja)

:: Ovdje se jasno vidi razlika Crkve kao teološkog pojma, koja je jedna, sveta, katolička i apostolska te crkve kao društva u ovom svijetu (institucije) kojih imaš mali milijun. Punina Crkve postoji jedino u Katoličkoj crkvi, ali neka dobra Crkve postoje i u ostalim crkvama, to je sadržaj idućih točaka KKC. Osim toga, riječ crkva ako nije korištena kao oznaka za cijeli Božji narod uvijek označava partikularnu crkvu. To počinje od crkava iz Otkrivenja, odnosi se na sve autokefalne i autonomne pravoslavne crkve, anglikanske crkve, crkve drugih denominacija, pa i mjesne crkve unutar jedne crkve kao što su biskupije. Teološka razlika između Zagrebačke nadbiskupije i Srpske pravoslavne ckrve ne postoji - u tom su kontekstu nadbiskupija i crkva sinonimi, pa bi argumentiranje da se crkva treba uvijek pisati velikim slovom bilo ekvivalentno argumentiranju da se riječi biskupija i nadbiskupija moraju uvijek pisati velikim slovom.

:: Postoje doduše teološke argumentacije po kojima se Katolička crkva može pisati kao Katolička Crkva jer je to, kako veli nauk, jedina kristova Crkva i teološki obuhvaća cijeli Kristov narod, priznavali drugi to ili ne. Prema tome bi se jedino kod KC pisalo crkva veliko, a kod svih ostalih (Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...) malo. Iako kao katolik u potpunosti podržavam katolički nauk glede ovoga, mislim da bi prevopis trebao ostati nepristran jer bi inače svaka crkva mogla početi jedino sebe pisati velikim slovom. Osim toga moramo priznati da, u vidljivom smislu, nije niti Katolička crkva cijela Crkva. No to je već teologija.

:: Moram priznati da nisam razumio kako to misliš da je crkva (ili Crkva) osoba? Srpska pravoslavna crkva je osoba? Kakva? Ako jest osoba, onda bi se sve trebalo pisati veliko, dakle Srpska Pravoslavna Crkva. Je li Zagrebačka nadbiskupija osoba?

:: Što se tiče preusmjeravanja, Katolička Crkva preusmjerava na Katolička crkva, što je sasvim prirodno i članak govori o tom pojmu.

:: Molim da netko tko zna prebaci ovo na prikladnu stranicu, ja to ne znam. [[Suradnik:Zivac|Zivac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zivac|razgovor]])</small> 03:02, 4. lipnja 2010. (CEST)

:::Crkva označava zajednicu vjernika i onda se piše velikim slovom. To je isključivo teološki pojam. Pri pisanju o institucijama riječ treba pisati malim početnim slovom, osim ako je to prva riječ u imenu. Ne znam zašto se ovdje odjednom forsira pogrešna učestalost umjesto, kao što smjernice kažu, službeni pravopis(i). Ako se govori o zajednici svih vjernika katolika, onda se piše "katolička Crkva". Ako se govori o vjerskoj instituciji na čijem čelu je papa, govori se o Katoličkoj crkvi. [[Suradnik:Rosier|Rosier]] ♫ [[Razgovor_sa_suradnikom:Rosier|razgovor]] 04:06, 14. lipnja 2010. (CEST)
:::Još trebam dodati kako izvori koje Kubura često navodi, Glas koncila, Radio Vatikan i Hrvatska biskupska konferencija imaju razloge govoriti o Katoličkoj crkvi iz teološke perspektive, tj. kao o zajednici vjernika. Wikipedija nije Katolička crkva i o njoj se mora pisati objektivno, tj. kao o vjerskoj ustanovi, osim kada se zaista spominje katolička zajednica vjernika, a i tada treba biti nedvosmislen. (Ovime ispravljam gore navedeno "pogrešnu učestalost". Nije pogrešna, nego se tamo gdje se koristi, misli na nešto drugo.) [[Suradnik:Rosier|Rosier]] ♫ [[Razgovor_sa_suradnikom:Rosier|razgovor]] 04:17, 14. lipnja 2010. (CEST)

Ostaje problem samooznačavanja. <br>
Neću upadat u uređivačke ratove po ovom pitanju. Nije potriba. Rišit će se ovo.<br>
Bitno je da smo svi spomenuli argumente, a virujen da će o ovome raspravljat i usuglašavat se i osobe kojima je ovo posal (jezikoslovci, bogoslovi), a ne samo mi dobronamirni wikipedisti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:32, 14. lipnja 2010. (CEST)

U vezi s time, preusmjerio sam članak "Crnogorska pravoslavna Crkva" (sic!) na "Crnogorska pravoslavna crkva" i kao obrazloženje naveo uputnicu na §68, str. 15. osmoga izdanja pravopisa BFM. S dužnim bih poštovanjem prema uvaženome i vrijednome suradniku Donatusu najljepše molio da se u rješavanju ''pravopisnih'' pitanja pridržavamo ''hrvatskoga pravopisa'' koji nema nikakve veze ni s kristologijom ni s ekleziologijom, kao ni s ostalim ''nejezičnim'' disciplinama (kojima ovime ne umanjujem valjanost i vrijednost). Citiram BFM, "Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva". I tu je kraj bilo kakve smislene rasprave. To što se Katolička crkva nazivlje "Katoličkom Crkvom" iz ovih ili onih razloga samo je žalostan primjer njezine nepismenosti, i to ne toliko iz neznanja, koliko iz tvrdoglavosti koja me podsjeća na bahati stav krovne domaće zemljopisne udruge o nazivu zemljopis i geografija. Bilo bi tužno kad bi se Crkva (ovdje velikim slovom, postoji razlika!) od braniča i njegovatelja hrvatskoga jezika (Biblija KS mi je kao studentu prevoditeljstva temeljni jezični priručnik bez premca) prometnula u njegova razaratelja. Mislio sam da je pouka koju je akademik Babić održao novinarki Glasa Koncila Smiljani Rendić o njezinim "reverencijalnim majuskulama" (hrv. veliko slovo iz počasti) još davne 1993. zauvijek riješila pitanje velikoga početnoga slova u crkvenim pojmovima, ali očito se neke stvari sporo prihvaćaju. Shvaćam da je suradnik Donatus uvjeren u ispravnost svojega načina pisanja, ali uvjeren sam i ja u mnogo stvari koje ipak držim za se ako nemam relevantnih argumenata. Jedna je stvar pisanje za osobne pa čak i unutrašnje Crkvene potrebe, a drugo je pisanje za potrebe cijele hrvatske javnosti koje mora biti u skladu s prihvaćenim pravopisnim pravilima hrvatskoga književnoga jezika. Ona se pak ne utvrđuju ni na Kaptolu ni u Vatikanu. Ne želim da se ovo shvati kao osobni napad protiv uvaženoga suradnika Donatusa jer mi to nipošto nije namjera, ali u borbi za hrvatski jezik i pravopis ne mislim ustuknuti ni pred kakvim nejezičnim argumentima koji su u jezičnoj raspravi posve nevažni.
S poštovanjem,
--[[Suradnik:Marko Pojatina|Marko Pojatina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko Pojatina|razgovor]])</small> 03:44, 1. veljače 2011. (CET)

== Gramatika ==

Imam jedno gramatičko pitanje... Pošto je naš hrvatski jako kompliciran jezik, mislim da se jedna riječ iz engleskog krivo prevodi na hrvatski... Naime kod [[MMORPG]] prva riječ - ''massively'' se konstantno prevodi kao masivna, a ja mislim da je ispravno masovna. Jel imamo kojeg stručnjaka za hrvatski ovdje koji bi mogao odgovoriti na moju jako tešku dilemu? --[[Suradnik:Andycro|Andycro]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Andycro|razgovor]])</small> 21:36, 5. lipnja 2010. (CEST)

Mislim da ovo treba ići u Jezična pitanja --[[Suradnik:AmyMirka|<span style="color:#DC143C;">'''AmyMirka'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka|'''<span style="color:silver;"><small>(Come into my world)</small></span>''']] 21:41, 5. lipnja 2010. (CEST)

:Slažen se, ovo ide u jezična pitanja, al evo i odgovor. Za ''massively'' prijevod ide ''masivna''. Rič ''masovna'' označava veliki broj nečeg dok ''masivna'' označava nešto veliko po obujmu (ili što li je već u kontekstu...). [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 21:46, 5. lipnja 2010. (CEST)
::Andycro je u pravu. ''Masovna'' je bolje rješenje. Definicija tog žanra sa engleske wikipedije je "genre of computer role-playing games in which a '''very large number of players''' interact with one another within a virtual game world" - dakle temeljno obilježje žanra je velik broj igrača tj. masovnost. Riječ "masivnost" u hrvatskoj varijanti ne znači apsolutno ništa kao što ne bi značila ni u hipotetskim i neispravnim frazama "masivna grobnica", "masivni prosvjedi" i slično. Ovdje se jednostavo radi o "masovnoj igri". [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 03:29, 12. studenog 2010. (CET)

== Koćenje i rađanje ==
Životinje se kote, ljudi se rađaju. Žene su trudne, životinje su skotne. I kod biljaka se koristi pojam uroda i rađanja (ovogodišnji urod uljane repice). S druge strane, kod prirodne smrti, ljudi umiru, životinje ugibaju (ima i "crknuti" koji ima posprdno-pogrdniji prizvuk). Izraz poginuti (koristi se za ljude, ne za životinje) i biti ubijen u hrvatskom označava različite stvari, dok se u engleskom za to koristi isti glagol. <br>
Malo za ponoviti gradivo: kuja se šteni (kuja je oštenila mladunce), mačka se maci, krava se teli, kobila se ždrijebi, ovca se janji, koza se jari. Kokoši, tuke, guske, patke nesu jaja (snijele su jaja), a iz jaja se izlegu pilići, tučići, guščići, pačići. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:09, 10. lipnja 2010. (CEST)

:Ima pasa koji su zaslužili odličje, konja kojima su dodijeljeni plemićki naslovi. Dajemo im imena, neki bi rekli nadimke, ali su to imena. Pogledaj [[:en:List of historical horses]] (ima čak i prijevod). Kad u konjičkim športovima govore o pobjedniku govore o konju i njegovomu jahaču. Jedno su domaće životinje, a drugo su ljubimci, iako bih ja rekao da životinje trebaju imati veća prava od ljudi, koji su također obične životinje. Picok je obranio Đurđevac, neki bogataši su ostavljali silna bogatstva svojim mačkama, psima, papagajima. Ja bih za neke ljude rekao da su krepali, ali za većinu životinja to ne bih ikad rekao. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 15:43, 11. lipnja 2010. (CEST)

::Ne zaboravit [[:en:Ship's cat]]. [[Suradnik:Rosier|Rosier]] ♫ [[Razgovor_sa_suradnikom:Rosier|razgovor]] 17:10, 11. lipnja 2010. (CEST)

:::Točno, za mene je ''Blackie'', a vjerujem i za suborce, živo biće koje ima jednako pravo kao i čovjek (ako ne i više od čovjeka). -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 17:40, 11. lipnja 2010. (CEST)

::::Ljudi su često okrutni prema životinjama. Osjećaj nečiste savjesti, grijeha, umanjuju isticanjem razlika između njih i nas pa s obzirom da su životinje različite, nenaoružane i ne govore ljudskim jezikom zaključuju da nemaju svijest, osjećaje, nisu spoznale sebe, ne boli ih kad ih se ranjene progoni u lovu, muči u laboratoriju, drži u tijesnim kavezma, kote se, krepavaju i td. Kubura je u pravu što se tiče postojanja i uprabe riječi ali ja tu razliku ne volim.--[[Suradnik:Svjetlana3|Svjetlana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlana3|razgovor]])</small> 00:53, 12. lipnja 2010. (CEST)

== Prodano je... ==

milijun primjeraka igre ili albuma. Bolje nego da je igra ili album prodan u milijun kopija? --[[Suradnik:AmyMirka|<span style="color:#DC143C;">'''AmyMirka'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka|'''<span style="color:silver;"><small>(Come into my world)</small></span>''']] 03:36, 10. studenog 2010. (CET)
(poruka [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=2672913])
*"Album je prodan u milijun primjeraka." [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 03:13, 12. studenog 2010. (CET)

== Povijesni prezent ==

Ovo je moj mali pamfletić protiv povijesnog prezenta koji se i prečesto koristi u člancima. Osobno me nervira čim ga vidim i smatram da je potpuno nepotreban i neprimjeren, ali čini se da autori vole taj glagolski oblik i da on naoko pridonosi dinamičnosti teksta. Dogodilo se da sam za probu u jednom članku promijenio sve pov. prezente u perfekte, a sljedeći autor ih je vratio i pitao "zašto sve u perfekt?". Odgovor njemu, naravno, je zato što se opisani događaj '''dogodio''' a '''ne događa se'''. Jasno je da će u većini slučajeva čitatelj naslutiti da se radi o prošlom vremenu, ali problem nastaje kada između dva događaja koji su započeli u prošlosti treba diferencirati između onih koji su u prošlosti i završili te onih koji traju i u sadađnjosti. Npr. "umire 1990." treba promijeniti u "umro je 1990.", "od 1990. djeluje u sastavu..." treba ostati tako i to je po meni jedina ispravna upotreba prezenta u kontekstu prošlih događaja.
Smatram da bi povijesni prezent trebalo sustavno izmijeniti u perfekt u svim člancima gdje je to moguće, zbog veće jasnoće teksta (što je uostalom i cilj wikipedije). Također bi trebalo educirati potencijalne autore o tome. Sjećam se još iz osnovne škole da je to glagolski oblik čija se upotreba u pravilu '''ne preporučuje''' te da mu je mjesto u novinama ali ne i u beletristici niti u znanstvenoj literaturi.

Naravno, sad je pitanje da li i uredništvo wikipedije dijeli ovakvo viđenje, a najviše me zanima što jezikoslovci misle o tome. Jer ja nisam jezikoslovac ali mi je stalo do jasnoće u izražavanju.  --[[Suradnik:Zm1974|Zoran M]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zm1974|razgovor]])</small> 19:33, 19. veljače 2011. (CET)

==Pisanje sklonidbe čeških i slovačkih imenâ==
Moje je pitanje kako se piše sklonidba čeških i slovačkih imena kad postoji crtica (tzv. "[http://cs.wikipedia.org/wiki/%C4%8C%C3%A1rka_%28diakritika%29 čárka]"). Primjer: nominativ je "Markéta Czerná", da li je genitiv "Markéte Czerne", "Markéte Czerné" ili nešto treće? Hvala unaprijed. --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 15:28, 16. ožujka 2011. (CET)

== Mjerne jedinice ==
Bas sam dosao na stranicu [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:SI_izvedene_jedinice]] i cudim se kako su napisane mjerne jedinice. Da li se pise Džul ili Joule, Newton ili Njutn., Kulon ili Coulomb... itd. Bok i hvala na pomoci! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:03, 25. ožujka 2011. (CET)

:Koliko se sjećam, nas su učili da se imena znanstvenika pišu npr. Newton ali se mjerna jedinica piše njutn (skraćeno samo N). Isto tako, kulon, džul, itd.--[[Suradnik:Anton008|<span style="color:blue;">'''Anton'''</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Anton008|'''<span style="color:#21ABCD;">008</span>''']] 13:31, 25. ožujka 2011. (CET)

== Pisanje bugarskih imena u hrvatskom jeziku ==

Zdravo, da li itko zna da li postoji formalni sustav za transkripciju bugarskog imena u hrvatskom jeziku, posebno fonem '''[[Ъ]]'''?. Nedostaje se ili je zamijenava s glasova '''a''', kao u srpskom jeziku? Sada ovdje imaju sljedeće primjerima: '''Казанлък''': ''[[Kazanlk]]'' ili ''Kazanlak'', dalje: '''Несебър''' - ''Nesebr'', ''Nesebar'' ili ''[[Nеsebăr]]'', '''Вълчедръм''': ''Valčedrm'' ili ''Vlčedrm'', a može ''Valčedram''? Pozdrav! --[[Suradnik:Пакко|Пакко]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Пакко|razgovor]])</small> 21:43, 5. svibnja 2011. (CEST)

Nešto o transkripciji i transliteraciji piše na stranici [[transkripcija]]. Netko je napisao da se koristi izravni sustav transkripcije, no ne vjerujem u to, jer bugarski jezik sadrži glasove koji postoje u hrvatskom, pa nema potrebe pisati bugarska imena na engleski način. Pogledat ćemo po pravopisima, pa ćemo ti reći. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:24, 4. lipnja 2011. (CEST)

Hvala za odgovor! Našao sam ovo "''Transkripcija i transliteracija bugarskih osobnih imena. Pravopis hrvatskog jezika, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007''" što mislim da ću učiniti, ovaj tjedan će ga tražiti u Nacionalnoj knjižnici u Sofiji. Pozdrav!--[[Suradnik:Пакко|Пакко]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Пакко|razgovor]])</small> 21:07, 5. lipnja 2011. (CEST)

== potisućaka ==

Dajte molim vas promijenite ovo potisućaka u promila. Čija je to uopće riječ? Nasilne promjene jezika nikad nisu dobrodošle. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:31.147.67.152|31.147.67.152]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:31.147.67.152|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/31.147.67.152|doprinosi]]) 01:24:27, 28. srpnja 2011. (CEST)</small>

:Vezano uz [[WP:SZR|stranicu za razgovor]] [[Razgovor:Kosovo]].
:{{Komentar}} [[Posebno:Doprinosi/31.147.67.152|Neregistrirani suradniče]], pogledaj na str. 45. [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije (1999. – 2009.)]], u 9. sv. (Pri–Sk), lijepo piše:<br>
:'''promil''' (od lat. ''pro mille:'' kroz tisuću, na tisuću) '''→''' '''<small><small>POTISUĆAK</small></small>

:Citat: ''Potisućak naš od 341 privrjednice na 1000 ženskinja već je vrlo visok, pa bi ipak daleko zaostajao za potisućkom austrijske statistike, koji ondje iznosi 512 na 1000 ženskinja, više dakle nego li potisućak kod cieloga našega žiteljstva.'' Bez obzira na [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=32629 HOL] – [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|HE]] očito rabi pojam '''potisućak''' kao glavni naziv [[enciklopedijski članak|enciklopedijskoga članka]].
:Nadalje, ubuduće rabi [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja|stranicu za razgovor o jezičnim pitanjima]] gdje će ovaj komentar biti premješten.
:Priča velepoštovanoga neregistriranoga suradnika o nekom nasilju nema temelja. Nasilje bi bilo isključivo pisanje riječi [[promil]] gdje se jednako tako može pisati riječ '''potisućak'''. U prethodno navedenoj HE, piše se i [[Taj Mahal]] i [[Tadž Mahal]] u različitim člancima, stoga ne vidim problema u pisanju riječi promil i potisućak. Niti sve mora biti ''"pravopisno usklađeno"'', pa niti u istome članku. Toliko za sad. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 21:43, 28. srpnja 2011. (CEST)

:: potisućak se rijetko koristi, pa mislim da je bolje koristiti riječ promil koja je vjerujem poznatija čitateljima Wikipedije. Wikipedija ne treba zbunjvati čitatelje kao npr. spomenutog IP-ija.--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 21:10, 29. srpnja 2011. (CEST)

::: Postoje hrvatske riječi koje su više i manje raširene. Neke su bile nasilno potisnute, nekima se nikad nije dalo prigodu izaći na površinu zbog sustava iz bivše Jugoslavije. "Najrašireniji izraz" nam se ne smije pretvoriti u argument za zatiranje manje rabljenog izraza, tim više što je potisućak hrvatskija riječ, a nije novoizmišljenica. I "računalo", "časnik" i "osobna pogrješka" su nekad bile nove odnosno potisnute riječi, a danas su sasvim uobičajene. A potisućak nam je bliži nego anglizam "lajkanje". "Lajkanje" na hrvatskom označuje nešto što je u svezi s lajanjem ili s Lajkom, a za ono što je uz komentare na vijesti po internetu i društvenim mrežama je "sviđa mi se", daklem "svidilo mi se", "sviđa mi se". Stoga - potisućak bi nam se morao sviđati. Što ga budemo više rabili, bit će nam draži, jer je na našem hrvatskom jeziku. Dajmo mu prigodu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 09:06, 19. ožujka 2012. (CET)

== Reprezentacija do 19 godina ==
Jezični savjetnik u Hrvatskom slovu u broju od 2. prosinca 2011. na str. 26. u članku ''U-19 ili do 19'' (autor Domagoj Vidović) obrazložio je zašto treba rabiti izraz "'''hrvatska reprezentacija do 19 godina'''" (kojeg se sve donedavno rabilo), a ne "<s>hrvatska U 19 reprezentacija</s>". I tako za ostale dobne skupine. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:02, 23. prosinca 2011. (CET)

== Visina kod ljudi ==
Staviti li visinu u metrima ili u centimetrima? Možda mi se krivo čini, ali dojma sam da je u hrvatskoj tradiciji visinu pisati u centimetrima. Mjeriti ljude u metrima kao da su drvna građa... [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 09:54, 22. ožujka 2012. (CET)
:Slažem se da bi primjerenije bilo u centimetrima. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 11:56, 2. lipnja 2012. (CEST)

==DD==

Da li je u hrvatskom ispravnije reći „Dobro došli“ ili „Dobrodošli“ kada nekome iskazujete dobrodošlicu? Neko je na Commonsu [[:commons:MediaWiki talk:Welcome/hr|predložio]] izmenu mediawiki poruke, pa sam hteo prvo sa vama da proverim. U srpskom je ispravno „Dobro došli“, osim kada se radi o pridevu (npr. „Marko je dobrodošao“), ali za hrvatski nisam siguran. '''<font face="Comic Sans MS">[[User:Micki|<span style="color:#6082B6">mi</span>]][[User talk:Micki|<span style="color:#555555">cki</span>]]</font>''' 23:00, 25. svibnja 2012. (CEST)

:I u hrvatskomu je pozdrav:
::* ''Dobro došli!''
::* ''Dobro došla!''
::* ''Dobro došao!''

:Sama ''poruka'' kojom se izriče taj pozdrav se naziva ''dobrodošlicom'', a ''dobrodošnica'' je čaša vina ili rakije koja se daje onome koji dođe, ''za dobro došao''. Pa se kaže ''dobro si mi došao!'' (kad se pruži čaša). [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] -- [[Suradnik:Bugoslav|'''<span style="color:ForestGreen;">Bugoslav</span>''']] <sup>'''[[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|<span style="color:ForestGreen;">(razg.)</span>]]'''</sup>  25. svibnja 2012., 23:09 (CEST)

== Transkripcija i transliteracija ==

:Može li netko provjeriti jesam li pravilno transkribirao/transliterirao kineska, ruska i arapska imena. Pisao sam po sluhu, po osjećaju kako bi se trebalo izgovarati. Neka netko bolje upućen provjeri točnost: [[košarka na OI 2012.-sastavi momčadi]], [[košarka na OI 2012.-sastavi djevojčadi]], [[rukomet na OI 2012.-sastavi momčadi]], [[rukomet na OI 2012.-sastavi djevojčadi]], [[vaterpolo na OI 2012.-sastavi momčadi]].
--[[Suradnik:August Dominus|August Dominus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:August Dominus|razgovor]])</small> 14:06, 20. srpnja 2012. (CEST)


== Rubalj/rublja ==

Po hrvatskom pravopisu, ruska, bjeloruska, pridnjestrovska i sovjetska valuta zove se '''rubalj'''.<br/>
Također, naziv rubalj je propisan i uputom u Narodnim novinama [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_75_2391.html Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, Narodne novine br. 75 od 20.07.2007.].

Na Wikipediji je situacija ovakva:<br/>
[[Ruski rubalj]] se preusmjerava na [[Ruska rublja]] (sic!) gdje se uredno svuda koristi izraz '''rubalj'''.<br/>
Na stranicama [[Rublja]], [[Bjeloruska rublja]] i [[Pridnjestrovska rublja]] se pak koristi izraz '''rublja'''.

I što sad? Treba li poštivati pravopis i zakonske upute ili ne?<br/>[[Suradnik:F karlo|F karlo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:F karlo|razgovor]])</small> 12:10, 15. kolovoza 2012. (CEST)

== Reli pitanje ==
Molim jezikoslovni savjet - koji je točan naziv za kategoriju:
* Finski reli vozači
* Finski vozači reli utrka
* ili nešto treće

Hvala unaprijed! [[Suradnik:Vedran12|Vedran12]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vedran12|razgovor]])</small> 15:53, 6. rujna 2012. (CEST)

:HJP navodi [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlphWBg%3D&keyword=reli "reli-vozač"], znači prema tome bilo bi prvo ali s crticom. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 16:29, 6. rujna 2012. (CEST)
::Da, [[Polusloženica|polusloženice]] se pišu sa [[Spojnica|spojnicom]]. Kategoriju treba preimenovati :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 23:45, 6. rujna 2012. (CEST)
:::Bit će tu malo više posla nego samo kategorija, u svakom slučaju hvala svima! [[Suradnik:Vedran12|Vedran12]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vedran12|razgovor]])</small> 01:04, 7. rujna 2012. (CEST)
::::Reli-vozač vozi utrku Pariz ― Dakar. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 19:05, 28. rujna 2012. (CEST)

== Dva pitanja: ==

# Kratice za [[milijun]] i [[milijarda|milijardu]] su? 
# Klubski ili klupski?

--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 22:29, 19. listopada 2012. (CEST)


* '''mil.''' i '''mlrd.''' (primjeri: [http://www.ijf.hr/hr/konferencije/skrivena-javna-potrosnja-buducnost-poreznih-izdataka/597/upute-za-pisanje-rada/601/])
* O [[Jednačenje po zvučnosti|jednačenju po zvučnosti imamo članak s više primjera]] - ''b prelazi u p ispred c, č, ć, f, h, k, s, š, t'' - klupski. --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 22:45, 19. listopada 2012. (CEST)

: Moram reći da sam odgovor na oba pitanja već znao ali sam samo tražio, da tako kažem, službenu potvrdu. Onda moramo učiniti nešto sa: [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ATra%C5%BEi&search=milj.&go=Kreni ovim], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&search=mljrd.&fulltext=Search&ns0=1&ns2=1&ns3=1&redirs=1&profile=advanced ovim] i[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&search=klubski&fulltext=Search&ns0=1&ns2=1&ns3=1&redirs=1&profile=advanced ovim]. Ima li potrebe da se bot upregne?

:: Hvala Roberta, nadam se da ćeš se uključiti rješavanje ovog problema.--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 23:49, 19. listopada 2012. (CEST)

== Samostani ==

:I za istočnokršćanske samostane isto treba koristiti riječ samostan, a ne manastir. Manastir je grecizam. Zašto bi ga koristili kad imamo hrvatsku riječ? Znači samostani (ne manastiri) Krka, Krupa, Dragović, Gračanica, Visoki Dečani itd.
--[[Suradnik:August Dominus|August Dominus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:August Dominus|razgovor]])</small> 18:50, 29. listopada 2012. (CET)

== Množina imenice "vitez" ==
(''Prebačeno: Razgovor o kategoriji:Vitezi Nezavisne Države Hrvatske'' --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">[[WP:BO|Budite odvažni!]]</span>''&nbsp;•&nbsp;</span>  13:13, 22. svibnja 2013. (CEST) )

Ispravna množina imenice "vitez" u hrvatskom jeziku je "vitezi".<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Neven Lovrić|doprinosi]]) </small>
:Svugdje se koristi naziv Vitezovi, ne Vitezi. Pa nismo u dječjem vrtiću.--[[Suradnik:Starčevićanac|Starčevićanac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Starčevićanac|razgovor]])</small> 12:29, 22. svibnja 2013. (CEST)
::Prije donošenja zaključaka pogledajte ovo [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vWBZ0&keyword=vitez].--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 13:00, 22. svibnja 2013. (CEST)
:::Izvorna hrvatska množina imenice "vitez" je sadašnja kratka množina "vitezi". "Vitezovi" je došlo od istočnih štokavaca – od negdje ne tako daleko, daleko iza devet gora i još preko Drine. Čakavski se veli "vitezi", "brodi" i sl. -- [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]])</small> 13:34, 22. svibnja 2013. (CEST)
::::Napomenuo bih i slijedeće: jednina "parobrod"; množina "parobrodi". Kako onda jednina "brod" a množina "brodovi"? Kad smo već kod dječijih vrtića, u doba kad sam ja išao u dječiji vrtić, po Zagrebu su stajali dvojezični nadpisi, npr. Sesvete i Сесвете. -- [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]])</small> 13:41, 22. svibnja 2013. (CEST)

Svaka čast čakavskom narječju, ali s obzirom da se u književnom hrvatskom jeziku govori "vitezovi", "brodovi" i sl., tako će se govoriti i ovdje.--[[Suradnik:Starčevićanac|Starčevićanac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Starčevićanac|razgovor]])</small> 15:17, 22. svibnja 2013. (CEST)
:Tako se to može reći i u štokavskom, kao što vidite i po poveznici koju je objavio [[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] – obratite pozornost na "vȉtēz m (V -ēže, N mn vìtezovi/'''-i''' knjiš.)". Međutim, "vitezi" je izvorno hrvatski a "vitezovi" je – zapravo – tuđica. -- [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]])</small> 15:33, 22. svibnja 2013. (CEST)
::Upiši u google "vitezi" i odmah će te preusmjeravat na vitezovi.--[[Suradnik:Starčevićanac|Starčevićanac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Starčevićanac|razgovor]])</small> 15:36, 22. svibnja 2013. (CEST)
:::Google je tehnički odličan pretraživač koji koristi onakav rječniku koji im je netko prodao. U slučaju riječi "vitez", taj rječnik sadrži samo množinu "vitezovi". Inače, jeste li ikad tražili čistotekstne pozitive tajnopisnih smjesa lozinki napadom predslikom koristeći digitalni rječnik pa u tom slučaju saznali kako nije moguće naći cjelovit digitalni rječnik hrvatskog jezika za takav podhvat? -- [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]])</small> 16:21, 22. svibnja 2013. (CEST)
::::Podsjetio bih vas da '''Wikipedija nije forum'''. Ovdje možete postaviti pitanje, ili argumentirano odgovoriti. Rasprave tipa "moj je tata jači od tvog tate" ostavite za neko drugo mjesto van Wikipedije. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">[[WP:BO|Budite odvažni!]]</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span>  16:07, 22. svibnja 2013. (CEST)

Ispravno je oboje, ali jedno je uobičajeno, drugo je knjiški, dakle stilski obilježeno i prikladno za spominjanje u tekstu nekog članka u odgovarajućem kontekstu ali ne i kao ime kategorije. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 21:18, 22. svibnja 2013. (CEST)

Bolje reći, samo stilski. Ne mora biti samo u knjigama, nego i u živom govornom jeziku, u svim hrvatskim narječjima (pasi, podi (usp. Podi kod Dugopolja), lavi, tigri, orli, vuci). Kratka množina za jednosložne i dvosložne imenice stilski je obilježena, s tim da i dio njih ima kao standardnu kratku množinu (konji). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:47, 23. svibnja 2013. (CEST)

== Nedoumica ==

Može malo objašnjenje. Zanima me zašto je baseball->bejzbol, squash->skvoš, ali judo nije džudo niti je pizza pica?--[[Suradnik:N3k1ma1l|n3k1ma1l]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:N3k1ma1l|razgovor]])</small> 14:15, 14. listopada 2013. (CEST)
:To moraš pitati jezikoslovce kojima je to životni poziv.[[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 14:21, 14. listopada 2013. (CEST)
::Zanimalo me ima li neko pravilo ili uputa za hr.wikipedia:)--[[Suradnik:N3k1ma1l|n3k1ma1l]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:N3k1ma1l|razgovor]])</small> 14:49, 14. listopada 2013. (CEST)
:::Na stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje možeš naći neke odgovore [http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=239].--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 15:20, 14. listopada 2013. (CEST)

== puce ili gumb s poveznicom ==

Tražim nepristrano i stručno mišljenje nekog kome je hrvatski jezik profesija. Uklonjena su moja dva ispravka - promijenio sam "postojati će" u "postojat će" i "puce" u "gumb". Napominjem da je riječ o tehničkom izrazu iz računarstva. Pisalo je "pritisnite puce da biste otišli na poveznicu", što sam promijenio u "pritisnite gumb da biste otišli na poveznicu". Je li u hrvatskom jeziku standardno "puce s poveznicom" ili "gumb s poveznicom"? Pogledao sam više od nekoliko web stranica koje smatram relevantnima i redom svuda stoji "gumb". [[Suradnik:Drazen os|Drazen os]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drazen os|razgovor]])</small> 13:01, 18. prosinca 2013. (CET)

: Iako je poznato da nisam nikakav jezični ekspert, dat ću svoj komentar. Naime, nikada mi nije bilo jasno korištenje riječi puce umjesto gumb ili tipka što je daleko korištenije, i prosječnom čitatelju ili suradniku daleko poznatije. --[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:21, 18. prosinca 2013. (CET)

Suradniku je već odgovoreno na [[Razgovor_sa_suradnikom:Drazen_os#Puce i navezak|njegovoj stranici za razgovor]].
Odgovor pronalazimo u savjetu Borka Barabana za [[Jezik (časopis)|časopis Jezik]]: "(...) Za predmet od kosti, metala, drveta i sl. koji služi zakopčavanju odjeće u rječnicima ćemo pronaći turcizam dugme, mađarizirani grecizam gumb, talijanizam botun i hrvatizam puce (putce). Za dugme, gumb i puce potvrde ćemo pronaći u Nazora, Krleže i drugih hrvatskih pisaca.
Danas je najzapostavljenije '''hrvatsko puce'''. Puce ili putašce umanjenica je od riječi puto kojoj je korijen u glagolu peti, a znači sponu – što je osnovno značenje i dugmeta i gumba i puceta. U starijoj i novijoj hrvatskoj književnosti puce je uobičajena riječ. Ima dvojaku sklonidbu (N puce, G puca ili N puce, G puceta). E. Kumičić u Uroti zrinsko-frankopanskoj piše: «Nisu odtrgli zlatnih puceta», J. Leskovar u Propalim dvorima: «No ta sjajna pletenica bila se .... zaplela o puce, ....».
U prvom hrvatskom rječniku F. Vrančića iz 1595. uz latinski nodus bilježi samo uzalj, ne navodeći ni gumb, ni puce, ni dugme. I. Belostenec u svom rječniku Gazophylacium iz 1740. navodi gumb i puce, dugmeta uopće nema.
D. Parčić u Hrvatsko-talijanskom rječniku iz 1901. dosljedno upozorava na turcizme pa navodeći dugme, uz njega stavlja zvjezdicu kojom obilježava turcizme. Gumb bilježi kao mađarizam.
Anić u Rječniku hrvatskoga jezika iz 2003. umjesto riječi gumb i puce upućuje na dugme. Dakle u tom je rječniku prednost dana turcizmu, a ne hrvatizmu.
'''Nije jasno zašto prednost davati tuđim riječima i doprinositi rashrvaćivanju'''. I dugme i gumb mogu imati stilske vrijednosti, a pucetu treba vratiti prednost u književnom jeziku jer je jedina izvorna hrvatska riječ."  Moji su argumenti iz znanstvenog jezikoslovnog časopisa Jezik i znanstvenog rada [[Milica Mihaljević|Milice Mihaljević]] (autorice i suautorice niza knjiga: Računalno nazivlje, Terminološki priručnik, Jezični savjetnik, Kako se na hrvatskome kaže WWW, višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku, Jezik medija, Hrvatski terminološki priručnik, Jezični savjeti) koja za '''''button''''' preporučuje prijevod '''gumb, puce, sličica (programska) tipka'''. Sličan prijevod nudi i internetski [http://www.gnu.org/server/standards/translations/hr/ Rječnik učestalih termina i fraza u GNU tekstovima]. Ako je "jezik živ i da se vremenom mijenja", onda u uporabu ulaze i sasvim nove riječi, novotvorenice, s time da puce nije uopće nova riječ, već je stara, uobičajena i poprilično raširena. Navela sam <u>strukovnu literaturu</u>. Između tuđica i domaće riječi nedvojbeno bi izbor trebao biti domaća riječ, u ovom slučaju '''puce'''. Standardolozi pri normiranju uključuju i druga pitanja: čestotnost, prostornu raširenost, tvorbene mogućnosti, uključenost riječi/oblika u sustav. Izvorni govornici nerijetko griješe kad misle da jedino ono što oni govore treba podignuti na opću standardnu razinu. Po tom se načelu u ovom slučaju ne bi ni moglo normirati jer u priobalju dominira botun, na sjeveru gumb i dugme, u središnjici puce i dugme. <u>Ako bi se primijenilo načelo prostora "nedirnutoga" inojezičnicama, pobijedilo bi '''puce'''.</u> 
Normativne preporuke za hrvatski jezik u Hrvatskom jezičnom savjetniku, Eugenije Barić i skupine autora, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. jesu:
: - ''domaći naziv ima prednost pred stranim''<br>
: -''nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika''
: -''prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim''
: -''naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv''
: -''naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika''
: -''kraći naziv ima prednost pred duljim''
: -''naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice''
: -''unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja''
: -''značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati''
: -''naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak''
Voditeljica projekta za Hrvatsko strukovno nazivlje projekt koordinacije ([[Struna]]) koji se provodi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje upravo je Milica Mihaljević. Temeljna načela od kojih polaze stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pri osmišljavanju terminološkog rada jesu:
: -'' nazivlje je dio hrvatskoga standardnog jezika ''
: -'' u izgradnji nazivlja trebaju sudjelovati stručnjaci pojedinih struka i jezikoslovci'' 
: -'' jezikoslovci trebaju sudjelovati u izgradnji naziv lja svih struka, a stručnjaci pojedinih struka u izgradnji nazivlja svoje struke 
: -'' nazivlja različitih struka trebala bi biti međusobno usklađena''
: -'' sinonimija u nazivlju nije poželjna i trebalo bi uspostaviti odnose među sinonimima (preporučeni naziv, dopušteni naziv, nedopušteni naziv, zastarjeli naziv, žargonski naziv)''
: -'' da bi se mogao izraditi terminološki sustav, potrebno je sve navedene nazive definirati. ''
--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 17:36, 18. prosinca 2013. (CET)

:: Zar puce nije germanizam? I tko je uopće gospodin Baraban?--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 22:30, 18. prosinca 2013. (CET)

Suradnica Roberta F mi jest odgovorila na moje pitanje, ali ovamo sam i došao zato što ne prihvaćam njezin odgovor. Zato sam zamolio nekog nepristranog i nekog kome je hrvatski jezik struka da odgovori na ovo pitanje. Znači, osporavam objašnjenje koje sam dobio kao razlog micanja mojih promjena i samim time želim nečije drugo mišljenje. Nadam se da će suradnica Roberta F prihvatiti moje pravo da osporim njezino objašnjenje kao što što ja prihvaćam njezino pravo da osporava moje. Osim toga, i sama suradnica je napisala nekoliko preporuka: "naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv.", "prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim", "naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika", "nazivlje je dio hrvatskoga standardnog jezika", "jezikoslovci trebaju sudjelovati u izgradnji nazivlja svih struka, a stručnjaci pojedinih struka u izgradnji nazivlja svoje struke". U svojoj raspravi sa suradnicom sam naveo nekoliko stranica koje sam našao u 30 sekundi pretrage na Google-u gdje korisnici i stručnjaci  informatičke struke rabe pojam "gumb", što za "puce" nisam našao. Također, online informatički rječnik navodi pojam gumb, ali ne i puce ( http://www.megabajt.org/pretrazivanje/?q=gumb ). Molim za savjet kako možemo razriješiti ovu dilemu i koga možemo pozvati da "presudi" u ovom slučaju.[[Suradnik:Drazen os|Drazen os]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drazen os|razgovor]])</small> 10:05, 20. prosinca 2013. (CET)
:[[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]]? --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 12:59, 20. prosinca 2013. (CET)

:Evo, ja sam radio kao stručni prevoditelj sa eng. iz područja informatike, prirodnih znanosti i tehnike i mogu ti reći da se obično koristi GUMB, dugme manje. Puce se ne koristi. Također, ukoliko dalje želiš istražiti stvar, upućujem te na stranicu proz.com gdje imaš još stručnih prevoditelja i koje besplatno možeš pitati za savjet. --[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|razgovor]])</small> 13:06, 20. prosinca 2013. (CET)

: Mislim da oboje nije optimalno. U tehničkome nazivlju češće je i bolje "dugme". "Puce" jest dobro, isto i "gumb", no češće se sreće dugme. Google nije neki pokazatelj, a u pogledu jezika niz je pitanja neiskristaliziran zbog same naravi jezika. U raznim funkcionalnim stilovima prevladavaju razna rješenja, no valja reći da trenutna situacija nije kriterij: u doba SFRJ u hrvatskom je često nametan "vijek" za stoljeće, pa svejedno nije uspio (slično je s forsiranjem "historije"); sada u jezikoslovlju i dalje rabe pojam lice (gramatička kategorija ili, hrvatski, slovnički prirok) za nešto što je i amaterima jasno da bi trebalo biti "osoba". Dakle- ne treba previše vjerovati ni stručnjacima, ali ni jezikoslovcima još zadojenima serbokroatizmom. Pa oni ni u vlastitoj kući nisu pomeli: ne može se naći obično oblikoslovlje umjesto morfologije ili skladoslovlje za sintaksu. Po meni, najbolje je dugme. Ako ne ono- onda puce. Gumb je prihvatljiv, ali tek na trećemu mjestu. [[Suradnik:Mir Harven|Mir Harven]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mir Harven|razgovor]])</small> 14:38, 20. prosinca 2013. (CET)
::Što se informatike tiče, Microsoftovi proizvodi su danas kod nas više-manje standard, pa je i Microsoftova lokalizacija više-manje standard. (Ma koliko se to mnogima ne sviđa!) Ja kada sam u nedoumici prilikom lokalizacije nekog softvera, pogledam na Microsoft Language Portal kako su to profesionalci riješili.<br>
::I eto, na http://www.microsoft.com/language/en-us/Search.aspx?sString=button&langID=hr-hr "button" se prevodi kao "tipka" u nekoliko slučajeva kada je riječ o hardverskom elementu (npr. "tipka" - A movable piece on a device that is pressed to activate some function. ili "lijeva tipka miša" - The button on your pointing device that you use most often for clicking and double-clicking.). U svim ostalim slučajevima, "button" je "gumb", a nikada, baš nikada u 6188 navedenih primjera, nije "puce"<br>
::[[Suradnik:F karlo|F karlo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:F karlo|razgovor]])</small> 22:03, 30. prosinca 2013. (CET)
::: Puce je zastarjelica, dugme regionalizam, gumb je standardna riječ radi li se o stvarčici na odjeći ili računalu. Postupak vikijevca "Drazen os" je ispravan. Puce je moglo biti računalni naziv te da postoji stručno tijelo zaduženo za jezičnu skrb s potrebnim ovlastima da ozakoni svoje neobvezujuće preporuke, možda bi i bilo. [[Suradnik:Jogenj|Jogenj]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jogenj|razgovor]])</small> 16:04, 31. prosinca 2013. (CET)
:::: Neki će ti smatrati da je dugme standard, gumb i botun (zaboravio si ga) regionalizmi, puce su smatrali za tuđu (bila je rugalica Bijelo dugme i Belo puce). A makneš se 10 km dalje, i vidiš da je puce, putac, pučić živa hrvatska riječ u uporabi, makar regionalizam. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:56, 3. siječnja 2014. (CET)
::::: Da je puce živa hrvatska riječ u uporabi, nije sporno. Ali ovdje je riječ o "buttonu" u informatičkom smislu. Ima li netko primjer gdje se u nekom poznatom i raširenom kompjutorskom programu koristi riječ "puce"? Tvrtke kao što su Microsoft, Apple, Google, Adobe i slične, "button" uvijek prevode kao "gumb". U informatičkom smislu, "gumb" ili "tipka" je standard. Puce je na odjeći.<small>— Prethodni nepotpisani komentar {{GENDER:F karlo|napisao|napisala}} je [[{{GENDER:F karlo|Suradnik|Suradnica}}:F karlo|F karlo]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:F karlo|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/F karlo|doprinosi]]) 14:27, 6. siječnja 2014.</small>

== Aspiracija ==
Zna li netko kako se na hrvatskom kaže "[[:en:aspirated consonant|aspirated consonant]]"?  Aspiracija (?) je inačica tvorbe suglasnika, obično [[ploziv]]a, pri kojoj nakon suglasnika slijedi kratak izdisaj bez zvuka, poput kratkog glasa "h".  Uobičajena je recimo kod bezvučnih ploziva (p, k, t) u [[engleski jezik|engleskome]].  Hvala! [[Suradnik:Miranche|Miranche]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Miranche|razgovor]])</small> 07:37, 16. veljače 2014.‎

:[[user:Miranche|Miranche]], kaže se ''haknuti samoglasnik'' ili ''aspirirani konsonant''. Pretpostavljam da pitaš zbog grčkog jezika u kojem postoji nekoliko takvih glasova, npr. theta ili haknuto (aspirirano) ''t'', phi ili haknuto (aspirirano) ''p'', khi ili haknuto (aspirirano) ''k'' ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23202 izvor]). Glas ''h'' naziva se [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fV5lUBQ%3D&keyword=hak hak] ili [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eldmXg%3D%3D&keyword=aspirata aspirata]. [[:en:help:IPA for Greek|Ovdje]], [[:en:Ancient Greek phonology|ovdje]] i [[:en:Modern Greek phonology|ovdje]] imaš nešto više o izgovoru. Srdačan pozdrav, [[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|razgovor]])</small> 11:32, 16. veljače 2014. (CET)

::Hvala, [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]], Vaša pretpostavka je točna ☺. [[Suradnik:Miranche|Miranche]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Miranche|razgovor]])</small> 22:44, 16. veljače 2014. (CET)

== Umjetnički klizači? ==
Kako se zovu sportaši koje se bave umjetničkim klizanjem? Umjetnički klizači? Klizači umjetnici? Treba mi za [[:Kategorija:Umjetničko klizanje]], da izdvojim životopise. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 23:18, 20. veljače 2014. (CET)

:Hrvatski športskomedicinski vjesnik, Vol.21 No.2 Prosinac 2006., je objavio članak http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12697 u kojem piše ''"Incidencija EIB značajno je veća kod '''umjetničkih klizača''' od one u ukupnoj populaciji"''.<br>
:Za mene, stručni časopis Kineziološkog fakulteta je relevantan izvor. [[Suradnik:F karlo|F karlo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:F karlo|razgovor]])</small> 22:36, 4. ožujka 2014. (CET)


== Ispravka Medija Wiki poruke ==

Nisam siguran koja je točno Medija Wiki poruka u pitanju, ali trebalo bi promijeniti konkretno poruku koja kaže “Datum zadnje promjene na ovoj stranici: $” u “Datum '''posljednje''' (ili '''najsvježije''') promjene ...”, zato što je tako pravopisno ispravno. Nešto može biti prednje i zadnje, odnosno prvo i posljednje! --[[Posebno:Doprinosi/109.106.252.240|109.106.252.240]] 23:20, 4. ožujka 2014. (CET)

:Suradniče [[Posebno:Doprinosi/109.106.252.240|109.106.252.240]], pitanje nije postavljeno na [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja|prikladnu mjestu]], ali unatoč tomu evo odgovora. [[file:face-smile.svg|20px]] O razlici između ''posljednji'', ''zadnji'' i ''stražnji'' može se poslušati [http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/posljednji-ili-zadnji-savjet/45527/ ovdje]. S tim u skladu valjalo bi [[MediaWiki:Lastmodified|ovu poruku]] promijeniti iz ''Datum zadnje promjene na ovoj stranici: $1'' u ''Ova je stranica posljednji put promijenjena $1.'' (engl. ''[[:en:MediaWiki:Lastmodified|This page was last modified $1.]]''). Pitanje se moglo postaviti i [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja|ovdje]]. [[file:face-wink.svg|20px]] Rado bih ti pomogao, ali morat ćeš sačekati [[WP:A|nekoga s ovlastima]] da pročita tvoj prijedlog... i usput premjesti ovu prepisku na prikladno mjesto. [[file:face-smile.svg|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 00:15, 5. ožujka 2014. (CET)

Gornju je poruku suradnik postavio na krivom mjestu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_mi%C5%A1ljenje_administratora/zahtjev&diff=4273559&oldid=4262245][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_mi%C5%A1ljenje_administratora/zahtjev&diff=4273560&oldid=4273559][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_mi%C5%A1ljenje_administratora/zahtjev&diff=4273562&oldid=4273560], pa ju prenosim ovdje, zajedno s odgovorom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_mi%C5%A1ljenje_administratora/zahtjev&diff=4273570&oldid=4273562]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:34, 5. ožujka 2014. (CET)

== [[Bosanski jezik]] ==

Raja, u čemu je problem oko Bosanskog jezika? Svi su priznali Bosanski pa i vaši u statističkoj službi. Red je i da ovdje promijenimo članak... Imam samo dobre namjere. Mislim fakat da riješimo ovaj spor na Talk page, nije red da se s ovim zafrkajemo i glumimo nacionaliste itd. -- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:WikiLite91 WikiLite91]
:''Naši'' u statističkoj službi nisu osobe koje se bave jezikom i pravopisom, već statistikom, što će reći da to što oni pišu o jeziku uopće nije mjerodavno. Vama bi preporučio da pogledate malo pravopis hrvatskog jezika prije nego krenete u "rješavanje" problema koji je pravopisno jasan.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 07:44, 10. travnja 2014. (CEST)
::Taj problem ("bosanski" ili "bošnjački" jezik) je pravopisno jasan? U kom pravopisu to piše? [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 11:12, 10. travnja 2014. (CEST)

::Pitanje naravno nije pravopisno, nego terminološko. Ako postoji dvojba o nazivu, onda predlažem sljedeće mogućnosti: 1) u definiciji članka odmah napisati oba naziva, tj. '''''bošnjački jezik''' ili '''bosanski jezik''''', ali u natuknici i ostatku članka rabiti jedan (prvi?) naziv ili 2) u natuknici i definiciji rabiti samo jedan naziv, ali u članku napisati posebno poglavlje ''Pitanje naziva'' držeći se NTG-a (neutralne točke gledišta). Postoje i druga rješenja. Bilo kako bilo, urednicima spornog članka savjetujem obveznu konzultaciju s postojećim izvorima ([http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8918#poglavlje3210 ''Hrvatska enciklopedija''], [http://proleksis.lzmk.hr/52331/ ''Proleksis enciklopedija''], [http://hrcak.srce.hr/search/?q=bošnjački Hrčak] itd.). Enciklopedijski bi članci u svakom slučaju morali opisivati, a ne propisivati stvarnost. Od svakog urednika traži se kritičnost! [[file:face-smile.svg|20px]] 
::P. S. Za one koji žele znati više! [http://www.lzmk.hr/hr/leksikografski-kutak Leksikografski kutak] na [http://www.lzmk.hr/ mrežnom mjestu LZMK-a]. [[file:face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 13:43, 10. travnja 2014. (CEST)

:::Da, naravno da pitanje nije pravopisno, već jezično odnosno terminološko - zato i pitam. Kad se već dijele preporuke, MaGi bih preporučio da savlada osnovne pojmove o jeziku prije nego što se suradniku krene obraćati svisoka. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 15:46, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Kako si ti blago rečeno prepametan, jednostavno se gubiš u silnim raspravama koje vodiš, a konkretnog posla, po običaju, od tebe - nema. Vel'ka šteta i gubljenje silnog talenta.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 21:54, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Uh, nadam se da ćeš mi oprostiti jer me ubija to što se obraćam ''svisoka'', pa se nisam sjetio pogledati pravopis za koji me toliko ispituješ. Evo, nadam se da ti neće biti lijeno ''poćirit'' u Hrvatski pravopis Matice hrvatske, na stranici 239. Jedan naslov i jedna rečenica, kvragu, ne tražim valjda previše od tebe, ili to nadilazi tvoje govorničke mogućnosti?--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 22:27, 10. travnja 2014. (CEST)
::Po pravilima Wikipedije naslov članka bi trebao odražavati najčešće korišten (to jest, najviše uvriježen) termin kakav se za tu temu koristi u '''pouzdanim izvorima'''. Ako postoji više alternativnih termina kojeg podjednako koriste pouzdani izvori, jedan od njih se odabere za naziv članka dok se svi ostali onda moraju navesti u prvoj rečenici uvoda. I gotovo. Ovdje je (kao i uvijek na hrvatskoj Wikipediji) problem u nepoznavanju i nemogućnosti identificiranja "pouzdanih izvora". Kad smo kod toga, zgodno bi bilo spomenuti da druge enciklopedije, leksikoni i sl. čine tzv. '''tercijarne izvore''' (jer su sami po sebi tek kompilacije drugih izvora) i nemaju istu snagu argumenta kao '''sekundarni izvori''' (koji se po definiciji direktno i detaljno bave temom o kojoj naš članak govori). Ako je ovo samo pravopisni problem, onda treba navesti pravopisna rješenja sa citiranom bibliografijom. Ako je ovo terminološko-lingvistički problem onda treba navesti citate iz lingvističke literature koju su potpisali lingvisti. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 15:56, 10. travnja 2014. (CEST)

:::{{s|Timbouctou}}, apsolutno se slažem s napisanim. Tko želi urediti sporne članke, neka se uhvati (sekundarne) literature... i mirna Bosna! [[file:face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 17:03, 10. travnja 2014. (CEST)

Možda ste primijetili da imamo dvostruki problem: dva članka ([[Bošnjački jezik]] i [[Bosanski jezik]]) gdje bi možda trebalo naći bolje rješenje za nazive. Stvar nije sasvim jednostavna, pa bih molio suradnike koji se žele uključiti da komentiraju na [[Razgovor:Bošnjački jezik]]. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 19:07, 10. travnja 2014. (CEST)

:Cijeli članak [[Bosanski jezik]] sastoji se od teško čitljivog eseja kojeg je kompilirao korisnik Mir Haven u listopadu 2005. Inline  reference ne postoje, a od 6 vanjskih linkova (za koje nije objašnjeno kakve veze imaju s člankom) samo 3 su u funkciji, od kojih su dva novinski članci. U svom sadašnjem obliku (koji je uglavnom nepromijenjen ostao zadnjih 8 i pol godina) ne da se zaključiti da tema uopće zaslužuje izdvojen članak. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 21:14, 10. travnja 2014. (CEST)

{{citat|Raja, u čemu je problem oko Bosanskog jezika? Svi su priznali Bosanski pa i vaši u statističkoj službi. Red je i da ovdje promijenimo članak... Imam samo dobre namjere. Mislim fakat da riješimo ovaj spor na Talk page, nije red da se s ovim zafrkajemo i glumimo nacionaliste itd. --|}} 
Kad govornici hrvatskog jezika drže se tvorbenih pravila hrvatskog jezika i od imena Bošnjak tvore naziv jezika - bošnjački, onda ih se etiketira "nacionalistima". <br>
A kad neki drugi žele nametnuti govornicima hrvatskog jezika ime jezika naroda Bošnjaka kako ga sami Bošnjaci zovu, a ne Hrvati, e, onda to "nije nacionalistički"? Ma dajte. <br>
O ovome su pisali Dalibor Brozović [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113645 Odnos hrvatskoga i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika] <br>
"''Svaki narod ujedno ima pravo da svoj jezik naziva kako hoće. Prema tome, Bošnjaci imaju pravo nazivati svoj jezik bosanskim ako im to iz bilo kakva razloga odgovara. Ali i mi imamo pravo da mi sami u svojoj društvenoj i znanstvenoj praksi ne prihvatimo takav naziv za objekt koji inače priznajemo. Govorimo li otvoreno, a nema smisla da lisičimo i okolišamo, prilično je jasno zašto Bošnjaci žele svoj jezik oblikovati i izgrađivati onako kako to njima odgovara po vlastitoj tradiciji i ukusu, što je njihovo nesumnjivo pravo, ali ako taj jezik nazovu ne bošnjačkim nego bosanskim, onda iz toga proizlazi da je to domaći, zemaljski jezik, a hrvatski i srpski da su uvozni i da bi bosanskohercegovački Hrvati i bosanskohercegovački Srbi zapravo trebali prihvatiti bošnjački jezik pod bosanskim imenom kao svoj i kao opći jezik za Bosnu i Hercegovinu. Ta je pretenzija savršeno jasna.''"<br>
I Radoslav Katičić u tekstu "[http://www.matica.hr/vijenac/427/Srpski%20jezik%20nije%20%C5%A1tokavski/ Srpski jezik nije štokavski]" jasno objasnio: "bosanskome, koji radije zovem bošnjačkim jer to nije jezik svih ljudi u Bosni nego jezik muslimana Bošnjaka."<br>
To što su u statističkoj službi napravili propust, pokazali neznanje ili odražavaju neke političke interese, to ne opravdava netočnost. Propust ili političko nametanje nije argument. Ignorantia non est argumentum. Neznanje nije argument. <br>
I kralj Aleksandar Karađorđević zabranio je uporabu nacionalnih imena i bio je zakonodavno tijelo, pa? Hrvatski jezik i Hrvati su tu, a tlačitelj hrvatskog naroda nestao je kao da ga nikad nije ni bilo. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:53, 22. svibnja 2014. (CEST)

== Sport ili šport? ==

Kako bi se reklo sport ili šport, sportaš ili športaš? --[[Suradnik:Augustus Niva|Augustus Niva]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Augustus Niva|razgovor]])</small> 21:09, 10. travnja 2014. (CEST)
:Po pravopisu je moguće oboje, mada je varijanta "sport" daleko popularnija među govornicima hrvatskog jezika. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 21:16, 10. travnja 2014. (CEST)
::To i ja mislim i tako pišem ali kada je netko bio pitao, admini su mu rekli da je šport; ali recimo Sokac pise sportaš tako da ne znam.--[[Suradnik:Augustus Niva|Augustus Niva]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Augustus Niva|razgovor]])</small> 21:25, 10. travnja 2014. (CEST)
:::Ne znam koliko su admini pismeni ili mjerodavni ali znam da se jedine dnevne sportske novine u Hrvatskoj zovu [[Sportske novosti]], a ne [[Športske novosti]]. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 21:27, 10. travnja 2014. (CEST)
::::A ministarstvo se zove [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta]].--[[Suradnik:Augustus Niva|Augustus Niva]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Augustus Niva|razgovor]])</small> 21:32, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Jedan dovoljno pismeni admin zna da postoji i [[NK GOŠK Dubrovnik|jedan nogometni klub]] iz Dubrovnika i još nebrojeno klubova sličnog imena. Moguće je da nisu dovoljno pismeni ili mjerodavni.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 21:54, 10. travnja 2014. (CEST)
::JA kad sam pisao jedan članak, napravio sam Podnaslov "Sport" no netko je ušao i ispravio na Šport. Tako da ja nemam pojma šta je pravilno osim da koristim oba pojma ovisi o čemu pišem--[[Suradnik:Éber Donn|Éber Donn]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Éber Donn|razgovor]])</small> 22:05, 10. travnja 2014. (CEST)
:::Ne postoji u upotrebi pravopis hrvatskog jezika koji zabranjuje "sport". To je sve što je potrebno reći na tu temu. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 22:10, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Pretpostavljao sam ali sam i mislio da se što u međuvremenu promijenilo.--[[Suradnik:Éber Donn|Éber Donn]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Éber Donn|razgovor]])</small> 22:16, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Niti postoji obrnuto, tako da je ovo zaista suvišna i nepotrebna priča.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 22:27, 10. travnja 2014. (CEST)
::::Nažalost ne postoji ni smjernica koja bi branila mijenjanje jednoga u drugo i obratno, nešto kao (citiram samog sebe):[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_Wikipedija:Pravopis&diff=4289704&oldid=4289687]
:::::''Suradnici smiju ispravljati pravopis tako da bude u skladu s prihvaćenim, ali do daljnjega ne smiju jedan prihvaćeni oblik ispravljati u drugi osim ako to čine da bi pravopis unutar jednog članka bio dosljedan, u skladu s normom prema kojoj je većim dijelom napisan''
::::Za 15 minuta netko može doći i vratiti u "sport", itd. - sasvim nepotrebno. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 22:54, 10. travnja 2014. (CEST)
:::::Iako ne poznajem nijednog Hrvata ili Hrvaticu koji dosljedno koristi "šport" dopuštam da takvi možda negdje postoje i da koriste taj termin. No iritantne su hiperkorekcije nekih korisnika, tj. kad se termini koji u stvarnosti imaju službeni naziv "sportski" na Wikipediji mijenjaju u "športski" umjesto da se ostavljaju u originalu. Npr. u članku [[Sportaši godine Sportskih novosti]] nazivi kategorija ne odgovaraju onima koji se službeno koriste i koji se doslovno graviraju na plakete koje se dijele dobitnicima nagrade. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 23:02, 10. travnja 2014. (CEST)
::::::Da, '90-te smo shvatili da smo svi cijelo vrijeme govorili "krivo". (''Standard mathematics has recently been rendered obsolete by the discovery that for years we have been writing the numeral five backward.'' -- Woody Allen.) Sportaši godine - zanimljiv problem. "Sportaš godine" je termin prije nego opis, pa ne bi trebao biti podložan pravopisnoj "prilagodbi". [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 23:20, 10. travnja 2014. (CEST)
::::::''No iritantne su hiperkorekcije nekih korisnika, tj. kad se termini koji u stvarnosti imaju službeni naziv "sportski" na Wikipediji mijenjaju u "športski" umjesto da se ostavljaju u originalu.'' {{s|Timbouctou}}, mislim da si uspio u malo riječi puno toga reći. [[file:face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 14:11, 11. travnja 2014. (CEST)
:šport i športaš. naravno. ---[[Suradnik:Micro-macro|Micro-macro]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Micro-macro|razgovor]])</small> 22:56, 10. travnja 2014. (CEST)

::N poznajem nijednog donekle obrazovanog Hrvata ili Hrvaticu koji dosljedno rabe "sport" dopuštam da takvi možda negdje postoje i da rabe taj izraz.--[[Suradnik:Kexek|Kexek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kexek|razgovor]])</small> 23:27, 10. travnja 2014. (CEST)

:::ako vas "dvojica" tako mislite, onda mora da je šport --<b><span style="color:black;">[[Suradnik:El Diablo|<span style="color:black;">Kasap</span>]] iz [[Razgovor sa suradnikom:El Diablo|<span style="color:black;">Đakova</span>]]</span></b> 23:47, 10. travnja 2014. (CEST)

Rasprava je apsolutno nepotrebna ili – vjerojatno točnije napisano – nije potrebna u onoj mjeri u kojoj se želi prikazati. Dopušteno je pisati i sport i šport. Potpuno je neprihvatljivo ispravljati suradnike u člancima u bilo koju stranu (pod uvjetom da dosljedno rabe jednu od inačica). U onim slučajevima gdje je više-manje nužno rabiti jednu inačicu (wikipedijska kategorizacija!) stvar je dogovora što ćemo rabiti. Rasprava bi morala ići u tom smjeru, a ne skretati u nekakve radikalne (totalitarne?) stranputice. O ispravljanju izvornih imena (''Športske novosti'' umjesto ''Sportske novosti'', ''Športaš godine'' umjesto ''Sportaš godine'' itsl.) radije ne bih trošio riječi.

Da malo proširim perspektivu problema. Moram priznati da je prilično zanimljivo da se na hrvatskoj wikipediji uspjelo dosljedno prelomiti ovu dvojbu na jednu stranu, a u nekim drugim slučajevima, gdje je situacija (bila) prilično jednostavna (v. geografija/zemljopis), to se nije uspjelo. Hm, da mi je samo znati zašto? [[file:face-confused.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 14:11, 11. travnja 2014. (CEST)

Dopuna. Smatram da bi konačno valjalo poraditi na pisanju toga što je zapravo Wikipedija, a što ona nikako ne bi smjela biti. U svjetlu pitanja sport/šport svi bi suradnici morali znati da '''[[:en:Wikipedia:Wikipedia is not a dictionary|Wikipedija nije rječnik]]''' i da '''[[:en:Wikipedia:Wikipedia is not a dictionary#Wikipedia is not a usage guide|Wikipedija nije jezični savjetnik]]'''. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 14:26, 11. travnja 2014. (CEST)
:Super. Sad samo treba [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sporta%C5%A1i_godine_Sportskih_novosti&diff=4241469&oldid=4203182 obavijestiti Kuburu] o ovoj ''nepotrebnoj'' raspravi. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 15:16, 11. travnja 2014. (CEST)

::{{s|Timbouctou}}, tu čast radije prepuštam nekom drugom jer sam u prethodnoj poruci spomenuo nešto što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Kubura&diff=1681705&oldid=1547739 tuđe srce] jednostavno ne bi moglo izdržati. A narušavati tuđe zdravlje nije mi u opisu posla. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 16:23, 11. travnja 2014. (CEST)
::: {{S|Conquistador}} je dobro napisao - standardizacija u imenima članaka i kategorija da (tu sam za šport čisto zato jer je takvo sadašnje stanje), ali silovanje jezika sa [[športske novosti]] ne. I ne bi smjeli u tekstu članka forsirati jedno, kao što nitko ne mijenja zemljopis u geografija. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:38, 11. travnja 2014. (CEST)

::::{{s|Argo Navis|Argo Navise}}, samo da napomenem da bi kategorije ''Sportske novosti'', ''Sportaši godine Sportskih novosti'', ''Akademski sportski klub'', ''Sport'' (emisija HRT-a) itsl. mogle suvereno postojati (naravno ako zadovolje nužne kategorizacijske kriterije). Kako ćemo nazvati vršnu kategoriju i za koju ćemo se riječ opredijeliti, stvar je dogovora (i učestalosti u hrvatskom jezičnom korpusu). Iskreno bih volio da netko napravi sveobuhvatno istraživanje uporabe ovih riječi i da se konačno utvrdi koja riječ prevladava među govornicima hrvatskog jezika (tj. manje je obilježena). Sve ostalo je puko naklapanje. Geografija/zemljopis u usporedbi sa sport/šport neizmjerno je bezazlenije pitanje (hrvatska struka po pitanju svoje terminologije postojana je više od stotinu godina). No o tom potom. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 16:54, 11. travnja 2014. (CEST)
:::::To se uvijek na kraju svodi na vječnu dilemu deskriptivno/preskriptivno to jest trebamo li pisati "ispravno" bez obzira na praksu ili trebamo odražavati praksu bez obzira na "ispravnost". Po viđenom se ne bi dalo zsključiti da je praksa pretjerano bitna adminima, jer oni misle da jezik živi samo u pravopisima i vijeću za normu. Zato je bolje inzistirati na dosljednosti samo unutar pojedinog članka od slučaja do slučaja. [[Suradnik:Timbouctou|Timbouctou]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Timbouctou|razgovor]])</small> 00:12, 12. travnja 2014. (CEST)

::::::"''Po viđenom se ne bi dalo zsključiti da je praksa pretjerano bitna adminima, jer oni misle da jezik živi samo u pravopisima i vijeću za normu.''" Timbouctou, jezik normiraju znanstvenici, a ne ulica ni odnarođeni (pseudo)intelektualci. To je višestoljetni proces. Svaki politički pritisak i "znanstveno pokriće" režimskih znanstvenika-poslušnika odlazi u nepovrat zajedno s propašću režima. 
::::::Neznanje nije argument. Ignorantia non est argumentum.
::::::Zato argument "kako je u praksi" nije mjerodavan. U protivnom to bi značilo uvažavanje prakse iz grafita. Zemljopisno se i tu ta praksa razlikuje. Ilustrativan je primjer medija s državnom koncesijom koji zadnjih 5-10 godina napadno govore krivim naglascima u trenutcima kad bi trebali govoriti standardnim hrvatskim. Drugi primjer: točno je "pjesme Dina Dvornika", a ne "pjesme Dine Dvornika", što je pogrješka koja se provlači u medijskoj praksi. 
::::::Drugo, i ta "jezična praksa širokih masa" često se mijenja. Do pojave interneta, ljudi su pravili jedne vrste pravopisnih pogrješaka, a pojavom interneta pojavilo se pisanje hrvatskog po engleskom pravopisu, pogrješke kakve su nekad bile nepoznate. 
::::::O športu i zemljopisu hrvatski su ugledni jezikoslovci davno rekli svoje, imaš hrv. tradiciju i duge rasprave na hr.wiki. O "jezičnoj praksi narodnih masa" sjeti se jednog TV-kviza i novinara koji nije volio "šport". Za zemljopis smo dobili jasni dopis s fakulteta.[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_14#E-mail_Josipa_Fari.C4.87i.C4.87a] "''Dakle, geografija nije "nadređena" zemljopisu već su pojmovi istoga "ranga". ''"
::::::"Sportske novosti" su osobno ime.
::::::Conquistadore, engleska wikipedija nije nikakav uzor za kojim se možemo povoditi. Sve ti kazuje ono masakriranje članaka na temama u svezi s hrvatskim jezikom, ignoriranje svih argumenata koje su rekli suradnici kojima je hrvatski materinski, koji žive hrvatski jezik, nasuprot (interesnoj?) skupini (za te interesne skupine nisu baš važila pravila ni smjernice) koja nema ne zna reći ni riječi hrvatskog a ide nam pametovati o hrvatskom. Usporedbe radi, kao da mi svaki dan jedemo komarču, a onda nam dođe netko sa strane koji nikad nije jeo komarču govoriti nam da bolje od nas zna kakva je okusa komarča. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:18, 22. svibnja 2014. (CEST)

Pozdrav! Molim nekoga da uskladi [[:Kategorija:Predlošci za sportske članke u izradi‎]] i [[:Kategorija:Predlošci za športske članke u izradi‎]]. Hvala! --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 00:48, 7. rujna 2017. (CEST)
:Usklađeno.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:30, 9. rujna 2017. (CEST)

== Japanski idol ==
Može li netko ispraviti  hrvatsku gramatiku i jezik u mojem clanku „[[Japanski idol]]”? Ispričavam se ako postoje mnoge pogreške. --[[Suradnik:Moscow Connection|Moscow Connection]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moscow Connection|razgovor]])</small> 12:40, 23. travnja 2014. (CEST)

== "Brzojavni stil" ==
Na primjer:
:'''''Pero Perić''' (1921-2004), hrvatski političar.''
Ovakvih uvoda koji započinju krnjom, brzojavnom rečenicom ima ogroman broj. Inače je karakterističan za tiskana enciklopedijska izdanja gdje je potrebno uštedjeti na prostoru, ali ovdje to nema smisla. Imamo li neki (polu)službeni stav o ovome: je li u redu ili je nepoželjno? Mišljenja? [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 01:35, 27. travnja 2014. (CEST)

: Preporučeni početak članka je zapravo: 
: '''Pero Perić''' ([[Zagreb]], [[2. rujna]] [[1921.]] - [[21. kolovoza]] [[2004.]]), bio je hrvatski političar, prvi predsjednik Hrvatske stranke ljubitelja đus-votke.
: Rođen je u radničkoj obitelji ...

:: P.S. Samo molim te nemoj sad napravit 50.000 izmjena na ovu temu ;) --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 22:59, 27. travnja 2014. (CEST)

::: Joj ne, toliko lud pak nisam... :) Samo sam se pitao je li ovo neki "standard", ili ipak nešto što se u perspektivi ipak mijenja prema ljepšem stilu. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 23:21, 27. travnja 2014. (CEST)

: Postoji uputa u [[Wikipedija:Stil#Zaglavlje]]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 23:58, 27. travnja 2014. (CEST)

::{{s|GregorB|GregoreB}}, v. [[Wikipedija:Stil#Zaglavlje]] i [[WP:TČ]]. Usput, bilo bi dobro jednog dana dogovoriti stilske preporuke. Naravno, uzevši u obzir dosadašnju leksikografsku praksu, ali i postojeće internetske enciklopedije itd. Ovako i dalje glavinjamo. Da malo proširim(o) vidokrug, zamisli jednu jako, jako poznatu povijesnu osobu i kako bi izgledale pojedine enciklopedijske definicije o njoj. Svoje ću mišljenje o ovom pitanju još malo zadržati za sebe. ;) [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 23:59, 27. travnja 2014. (CEST)

::OK, dakle, ipak postoji uputa o stilu. Osobno više volim kompletne rečenice, ali vidim i drugi potencijalni problem. Uputa kaže da je zaglavlje "prva rečenica", dok je u stvari zaglavlje prvi ''odlomak'' ili čak (za veće članke), ''više odlomaka'' (preciznije rečeno, sav uvodni tekst prije prvog naslova). Zadovoljiti se u uvodu s konstatacijom da je taj i taj "hrvatski političar", kao u primjeru, u redu je u mrvi, ali u ozbiljnijim člancima (pogotovo ranga IČ), zaglavlje bi trebalo dati kratki sažetak. Argo daje dobar primjer: idealno, taj sažetak bi trebao reći po čemu je Pero Perić značajan, odnosno različit od drugih hrvatskih političara (đus-votka, naravno...). Iznosim ovo više kao ideju, rekao bih da se radi o manje bitnom stilskom pitanju. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 00:14, 28. travnja 2014. (CEST)

:::{{s|GregorB|GregoreB}}, za početak – džus. [[file:face-grin.svg|20px]] Pitanje je malo složenije jer dotiče leksikografske standarde, no sada nemam ni volje ni želje da bih to otvarao. Samo ću reći da u definiciji radije biram telegramski stil. Kad vidim
:::'''''Aristotel''' (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.), grčki filozof, znanstvenik i polihistor.'' ili
:::'''''Aristotel''' (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.) bio je grčki filozof, znanstvenik i polihistor.''
:::onda radije biram prvo. Ne samo da je ekonomičnije nego je i tečnije. Kod poznatih povijesnih ličnosti pogotovo. No nešto više o stilu radije drugom prilikom. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 00:54, 28. travnja 2014. (CEST)

::::"''Ovakvih uvoda koji započinju krnjom, brzojavnom rečenicom ima ogroman broj. ''" Pa što? 
::::GregoreB, nemoj kritizirati kolege i prigovarati drugima kako su pisali, ako sam nikad nisi dosad napisao niti jedan članak [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/GregorB].
::::Što se tiče primjera Aristotela koji je naveo Conquistador, u enciklopedijskoj i udžbeničkoj praksi nalazimo i jedno i drugo. 
::::Baviti se ovim sada potpuno je nepotrebno. Tratimo ljudske i vremenske resurse na sporednu stvar. Glavni problem su nam nesređeni softverski prijevodi koje pojedinci masovno unose na hr.wiki te članci na hrvatskom koji su pisani engleskim pravopisom. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:18, 4. svibnja 2014. (CEST)
:::::Zahvaljujem na "slobodi" u kojoj se smije hvaliti, ali se ne smije kritizirati (pa čak ni rangirati). Kakve veze ima jesam li napisao ijedan članak ili ne? Pa nisu članci žetoni kojima se kupuje pravo na kritiku. Ne znam zašto je to tako teško shvatiti: kad ljudi kritiziraju ili hvale, ''ili su u pravu ili nisu''. Dakle, ako sam u pravu, onda sam u pravu i ako nisam napisao nijedan članak, a ako nisam u pravu, ne bi mi pomoglo ni 10 tisuća članaka.
:::::Naprosto, krnje rečenice mi se ne sviđaju, iako Conquistador daje vrlo dobar argument njima u prilog ("vrlo dobar" = "90 % sam razuvjeren"). I to je sve. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 12:28, 4. svibnja 2014. (CEST)

::::::U redu za tvoj stav, poštujem to, nego ti hoću reći da ćeš bolje razumjeti uređivačku situaciju ako djeluješ iz pozicije autora članka, a ne kritizera koji stalno postrance nešto prigovara. Osim toga, ako si aktivan kao urednik članaka, koji je zbilja nešto dodao, i drugi će te suradnici više uvažavati. 
::::::Nitko ne cijeni suradnika koji vječno kritizira, a nikad se ne upusti u rizik uređivanja članaka, da i sam može biti izložen kritici. 
::::::Smiješ kritizirati, ali kamo te stalno kritiziranje vodi? U kritizerstvo. A onda upadaš u [[Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali|ometanje projekta]], što ne smiješ.
::::::Evo ti slikovito: Lako je prigovarati drugima da sporo nose vreće od 100 kg, ljudi možda sporo i nose, ali tko će te uvažavati ako sam nisi nikad prenio vreću od 100 kg? 100 kg jest teški teret i nije lako biti brz s time.
::::::Ovako ako stekneš epitet cjepidlake, koji tjera mak na konac, dok pravi problem poput nesređenih softverskih prijevoda niti spominješ niti rješavaš, onda si radiš protiv sebe. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:06, 11. svibnja 2014. (CEST)
:::::::Pa nije da nisam nikad u životu napisao članak. "Osim toga, ako si aktivan kao urednik članaka, koji je zbilja nešto dodao, i drugi će te suradnici više uvažavati." - ovdje sam zbog enciklopedije, a ne da bi me netko uvažavao. (Ovo govorim da bi moji motivi bili jasniji.) Kritizerstvo je kritiziranje koje nema korisnu svrhu i ne nudi alternativu - za to mislim da me se teško može optužiti. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 00:36, 12. svibnja 2014. (CEST)

::::::::Možda i jesi napisao novi članak ili značajno nadopunio stari članak, ali ako si to napravio malo puta, onda dolazimo na ono da jedna lasta ne čini proljeće. O kritizerstvu (kritikantstvu): [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elhjWhE%3D&keyword=kritikant] "''onaj koji je sklon kritici radi kritike, koji zlonamjerno kritizira, koji šteti destruktivnom kritikom; kritizer ''". Je li te suradnici smatraju takvim, to ne ćeš uvijek naći izravno napisano u lice. Morat ćeš sâm procijeniti jesi li upao u pametovanje bez konkretna korisna rada i je li te suradnici (ne) zarezuju. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:17, 18. svibnja 2014. (CEST)

:::::::::Zašto je bitno jesam li to napravio "malo puta" ili ne? Neki suradnici su na wiki dan za danom, a neki imaju 20 uređivanja godišnje. Treba li ovima drugima prigovarati zašto ne rade više, ako kao volonteri imaju slobodu surađivati koliko žele i kako žele, dokle god se drže pravila? Pa nisam na plaći ovdje, kao što nije nitko od nas. Općenito ne vidim svrhu tvog komentara. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 12:48, 18. svibnja 2014. (CEST)

::::::::::Zajednica baš ne zarezuje padobrance. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:21, 22. svibnja 2014. (CEST)

== Taekwondo ==
Trebam jezični savjet na [[Razgovor o kategoriji:Taekwondo]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 22:56, 27. travnja 2014. (CEST)

== Hrvatski pravopis ==

Moje pitanje ovako glasi:
:Pošto trenutno ne postoji nakakva zakonska odredba koja bi propisala kojim bi se pravopisom hrvatski jezik trebao pisati, stoga moje bi pitanje glasilo zašto se na Wikipediji ne dopušta pisanje na hrvatskom pravopisu morfoloških načela (takozvanom "korienskom")? 

Koliko vidim na Wikipediji se suradnici strikno ne pridržavaju ni jednoga pravopisa, pišu razno, više manje kako im dođe ili kako su bili naučili ili ga znaju. Koliko je meni poznato ne postoji službeni pravopis u Republici Hrvatskoj, stoga bismo trebali dopustiti i pisanje na "korijenskom" pravopisu odnosno morfološkome. Jer povijesno gledano i danas; pravopis je goruća tema na kojoj se lome koplja, pak se ljude zna nazivati pogrdno na osnovi njihove privrženosti nekom načinu pisanja (neću - ne ću primjerice). Ja osobno mislim da je tolerancija odlika pravoga demokratskoga društva stoga mi nije jasno zašto bi se nekoga ukoravalo i ne bi mu se dopuštalo da piše i doprinosi ovoj Wikipediji na način na koji zna i umije.

U suvremenoj državi Hrvatskoj izdano je nekoliko desetaka raznih pravopisa a među njima i pretisak 'Hrvatskoga pravopisa' autora Cipre i Klaića, koji je pomalce drugačiji u svojoj osnovi od ovih drugih. Tako iskreno gledeći taj pravopis i taj način pisanje bi trebao biti dopušten, jer iako u manjini ima bitnih jezikoslovaca i znanstvenika koji se upravo služe tim pravopisom, te je on isto tako dio suvremenoga standardnoga hrvatskoga jezika. Molio bih unaprijed da nitko ovo ne shvati napadom ili da se nađe uvrijeđen. Zahvaljujem na razumijevanju. Znatiželjan čitatelj. <small>— Prethodni nepotpisani komentar {{GENDER:95.178.206.99|napisao|napisala}} je [[{{GENDER:95.178.206.99|Suradnik|Suradnica}}:95.178.206.99|95.178.206.99]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:95.178.206.99|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/95.178.206.99|doprinosi]]) 01:15, 13. svibnja 2014.</small>

:Znatiželjni čitatelju, vjerujte mi da će kolege suradnici biti presretni ako se budete pri stvaranju wikipedijskog sadržaja držali pravopisa kojim ste napisali svoje pitanje. Očito i sami shvaćate kojim pravopisom valja pisati. [[file:face-smile.svg|20px]] Svakako prije uređenja postojećeg sadržaja pročitajte [[WP:PW|što je]], a [[WP:NOT|što nije Wikipedija]]. Piše da demokracija NIJE... [[file:face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 03:32, 13. svibnja 2014. (CEST)
:Da dodam još koju riječ. Da, nema zakonske odredbe (kao ni u većini zemalja), ali to ne znači da se može pisati bilo kako (opet, kao u većini zemalja).
:Suradnici se ''u cjelini gledajući'' ne pridržavaju ''jednoga konkretnog pravopisa''. To ne znači da se ''svatko ponaosob'' ne pridržava nekoga od ''danas aktualnih'' pravopisa (u granicama ljudskih mogućnosti, naravno :) ).
:Koliko mi je poznato, danas u Hrvatskoj nema niti jedne publikacije koja se služi ''korienskim'' pravopisom. Budući da je pravopis ponajprije pitanje konvencije, pitanje "zašto ne?" tako postaje pitanje "zašto da?", a na njega, rekao bih, nema dobrog odgovora. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:29, 14. svibnja 2014. (CEST)

== Neuniformirani naslovi članaka ==
[[Razgovor o kategoriji:Reprezentacije]]. Tamo možemo pričati. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 21:48, 20. svibnja 2014. (CEST)

== Masakr ili pokolj? ==

Naslovi članaka su nam neujednačeni. Vidi [[:Kategorija:Rat na Kosovu]], [[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u ratu u BiH]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 22:47, 21. svibnja 2014. (CEST)

:{{s|Argo Navis}}, može oboje. Ako ćemo ujednačivati natuknice, onda prednost dajem masakru. No postoji li razlog za ujednačivanje? Kategorija: masakri? U svakom slučaju nema sumnje da je motornom pilom počinjen isključivo ''masakr''. Teksaški dakako. [[file:face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 23:30, 21. svibnja 2014. (CEST)

::Bolji je izraz "pokolj". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:03, 22. svibnja 2014. (CEST)

::: Prvo, jesu li to sinonimi ili ne? I ako nisu, koja je razlika? Referenca bi dobro došla. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 05:44, 22. svibnja 2014. (CEST)

:::: Nisu sinonimi. Hrvatski jezični portal http://hjp.znanje.hr/ definira '''pokolj''' kao ''"masovno ubijanje ljudi"'', a '''masakr''' kao ''"okrutno ubojstvo većeg broja ljudi"''.<br>
:::: Razlika je u ''okrutno''. Masovno strijeljanje ljudi je pokolj, ali nije masakr. Masovno ubijanje ljudi gore spomenutom motornom pilom je isto pokolj, ali je i masakr. BTW prema HJP, riječ masakr dolazi od latinske riječi za malj.<br>
:::: Što se tiče pitanja je li bolji naziv pokolj ili masakr, odgovor je očigledan. Bolje je pokolj, jer svaki masakr je ujedno i pokolj, dok nije svaki pokolj ujedno i masakr.<br>
:::: [[Suradnik:F karlo|F karlo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:F karlo|razgovor]])</small> 00:35, 11. lipnja 2014. (CEST)

== Talijanski/italijanski ==

Kad se država zove Italija, zašto se u hrvatskom jeziku narod zove ''Talijani'', a jezik ''talijanski''? Koja je osnova za uklanjanje ovog "i"? I zar ga onda ne bi bilo logično ukloniti i iz imena države (dosljednost)? I šta bi bilo kad bi se tako uklonilo prvo slovo iz imena bilo koje druge države/naroda/jezika? (Zamislite oblike ''Rvatska'', ''Osna i (H)ercegovina'', ''Rbija'', ''Lovenija'', ''Kvador'', ''Sland'' itd.) Odavno me ovo zanima, a nisam imao priliku doći do hrvatskih stručnih izvora. -- [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 15:26, 5. lipnja 2014. (CEST)
:Pitanje je na krivom mjestu, postoje institucije koje se bave tim stvarima, a wikipedija nije jedna od njih. Postoje i ''institucije'' koje se bave pitanjima ''što bi bilo kad bi bilo'', a wikipedija opet nije jedna od njih.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 18:20, 5. lipnja 2014. (CEST)
::KWiki, dobro, možda ne razumiješ hrvatski. Sličnost slavenskih jezika često zavara govornike, pa misle da isto vrijedi i u njihovu i u drugom promatranom slavenskom jeziku, pa onda ''misle'' da znaju taj drugi slavenski jezik. Kod hrvatskog jezika, radi se o drugom kanalu kojim je ime za narod i jezik (Talijan, talijanski) došlo u hrvatski, za razliku od srpskog jezika (Italijan, italijanski). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:43, 6. lipnja 2014. (CEST)

:''Nisam imao priliku doći do hrvatskih stručnih izvora.'' {{s|KWiki}}, nadam se da uočavaš da te zapravo zanima – etimologija. S tim u vezi mogao si slobodno konzultirati npr. Skokov ''Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. Traži se str. 736.! Ključna je riječ ''afereza''. Budući da si napisao da te ''odavno zanima(ju)'' Talija i Talijanci, onda te s ovim uputnicama prepuštam da sâm uživaš u potrazi za detaljima. [[file:face-wink.svg|20px]] ''Osnu'', ''Rbiju'', ''Loveniju'', ''Kvador'' i ''Sland'' radije nemoj tražiti jer je život prekratak da bi ga potratio tek tako. [[file:face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 14:16, 6. lipnja 2014. (CEST)
:: @[[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]: Pročitao - hvala lijepa. Mislio sam da je ovo više vezano za pravopis nego za etimologiju (ali opet, etimologija ima prilične veze s pravopisom - u pravu si), pa se ne sjetih Skoka odmah (a još ga imam :)). OK, ali zar se u ovom slučaju ne radi o pogrešnoj primjeni afereze? Ako je ovo "i" nenaglašeno, za razliku od imena države, to ne znači da se tek tako može ukloniti, budući da se zadire u korijen riječi. Inače bi se isti postupak mogao primijeniti, npr, na riječi ''Amerikanac'' ili ''američki'', gdje je prvo "A" nenaglašeno; ali njega niko ne dira - niko ne piše ''Merikanac'' ili ''merički''. Razumijem aferezu kao stilski postupak u poeziji (ono, radi ritmičnosti ili metrike), ali ne baš i u ovim stručnim stvarima, da se tako izrazim. Svi jezici (ili standardi) u kojima je riječ za Italijane i njihov jezik izvedena iz naziva ''Italija'' zadržavaju "I" (logično) osim hrvatskog (ako ne griješim). Ne znam šta bi u Italiji rekli na ovo. :) Ali dobro, znam da je to 300-400 godina tako u govoru i jeziku i s te je strane logično što je tako i normirano, ali to ne znači da se čovjek ne može malo zapitati (iako kažu da je radoznalost ubila mačku :)). Hvala na ovom "razgovoru ugodnom naroda slovinskog" :) i svako ti dobro. 
:: @[[Suradnik:Kubura|Kubura]]: Pošto već, manje-više, 22 godine imam priliku gledati HRT, prilično sam navikao uši i oči (mada ne i jezik) na hrvatski standard, a jezik kao jezik ionako je isti (znaš na šta mislim: nikome ovdje ne treba prevodilac, čemu je dokaz i ovaj razgovor). A usput, jezik mi je slučajno i struka, mada me posao natjerao da to s vremenom suzim samo na pravopis, pa se ostalo malo-pomalo zaboravlja, silom prilika. Ovo za drugi kanal je tačno, samo mi nije jasno kako je ime države došlo jednim, a ove 2 izvedenice od njega drugim kanalom (jedino ako ovo uopće nisu izvedenice - onda u redu). Kao što znaš, izvedenica se tvori od korijena riječi i afiksa; ovdje je korijen ''Italij-/italij-'', a ne znam po kojoj se glasovnoj promjeni, pravilu ili u kojoj poziciji gubi početni korijenski samoglasnik (naravno, ne isključujem mogućnost da sam nešto zaboravio pošto već duže vrijeme ne ponavljam gradivo). Afereza nije pravilo već samo stručni termin za ovaj postupak.  -- [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 03:10, 7. lipnja 2014. (CEST)

:::Kao što rekoh, velika sličnost prevari. 
:::Korijen "Italij-" jest, ali prema talijanskoj riječi (Italiano, Italia), ali to nije kanal kojim je došlo ime u standardni hrvatski, osim za ime države. U hrvatskom je ime za narod i jezik prema riječi iz furlanskog. Ne mogu se sjetiti jesam li ovo pročitao u nekom (nedigitaliziranom) radu ili mi je rekao jezikoslovac. Za prvu ruku, evo ti furlanska wikica [https://fur.wikipedia.org/wiki/Popul_talian], ondje sasvim jasno vidiš korijen "talian". Furlanci su bliski suhozemni susjedi hrvatskom narodu. U 19. stoljeću a i ranije dosta je Furlanaca doselilo u hrvatske krajeve, bilo one primorske (pr. Istra), a bilo ih je i u kontinentskoj Hrvatskoj (Laška Ves u današnjem Zagrebu), bilo kao zemljoposjednici ili kao obrtnici, trgovci i poljodjelci .[http://anwa.com.hr/2014/03/01/otkud-vlasi-u-zagrebu/] "''Srednjovjekovni izvori govore nam da je na početku Vlaške ulice postojalo naselje trgovaca porijeklom iz Italije, nazvano Vicus Latinorum (Selo Latinâ). Zagrebački kajkavci s vremenom su si to preveli kao Laška Ves''".
:::Imaš i ovo "''Narodni život, a to je u XIX. st. uvijek bila važna stvar opisao je grof Franz Coronini-Cronberg u prilogu pod naslovom Zur Volkskunde des Küstenlandes, Volksleben in Görz und Gradiska (str.161-190).  On je opazio dvije grane «latinske rase» – uz obalu žive Talijani slični Mlečićima, <u>u unutrašnjosti se govori lisiacco blizak furlanskom</u>. ''".
:::Nadam se da sam ti ovim pomogao. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:02, 7. lipnja 2014. (CEST)

== ie ==

Može li se pored "uobičajenoga" ije pisati ie? Ovo nije stvar morfološkoga ili fonetskoga pisanja, nego pisanja ie za dugi odraz jata. Tako se pisalo prije tako se još ponegdje piše i danas. Ne razumijem zašto bismo ovdje na Wikipediji usiljavali jedan način pisanja a progonili drugi. Njemačka Wiki tolerira pisanje 'ß' i 'ss', engleska tolerira razna pisanja 'colour' i 'color' na primjer. Zašto i hrvatska isto tako to ne bi imala? To ionako ne bi ništa kvarilo ili donosilo neku zbrku, a omogućilo bi onima koji naravno to žele da tako i pišu. [[Posebno:Doprinosi/89.201.154.65|89.201.154.65]] 03:44, 10. srpnja 2014. (CEST)

:Poštovani suradniče, [[Wikipedija: pravopis#Kratki pravopis|wikipedijsko pravilo o pravopisu]] kaže da ''u Wikipediji izričito nije dozvoljeno (...) liepo''. S druge strane, sljedeći put argumentaciju potkrijepite nekim vjerodostojnim izvorom zašto smatrate da bi hrvatska wikipedija morala prihvatiti Vaš prijedlog. Možda onda shvatite zašto se na hrvatskoj wikipedija ne piše ''ie''. [[file:face-wink.svg|20px]] Svakako bacite oko na ''Hrvatski pravopis'' (evo i [http://pravopis.hr/pravila/ poveznice]). Usput, njemačka i engleska pravopisna pravila irelevantna su za ovu jezičnu inačicu Wikipedije. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 22:48, 10. srpnja 2014. (CEST)

:P. S. Budući da je stranica zaključana za neprijavljene suradnike, odgovor možete postaviti na moju stranicu za razgovor pa ću ga prenijeti ovamo. Usput molim administratore da otključaju ovu stranicu za sve suradnike. Ionako ih nema mnogo. [[file:face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 22:52, 10. srpnja 2014. (CEST)

::Naprotiv, imamo mnogo suradnika. Stranica je nekad bila otključana i dostupna svima, ali zaključali smo ju iz praktičnih razloga, jer su s pitanjima navirali nesuradnici, koji su ovu stranicu shvatili kao besplatnu zamjenu za jezični telefon. Pogledajte vrh ove stranice. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:54, 11. srpnja 2014. (CEST)

:::U stvari, baš sam pogledao na vrh stranice, i po onome što piše ni po čemu ne mogu zaključiti da ovo ''nije'' "jezični telefon". Ne tvrdim da bi se posjetitelji u potpunosti držali te upute, ali ne bi bilo loše napomenuti da bi se pitanja trebala ticati jezične prakse i pratećih nedoumica ''na wikipediji''.
:::Neovisno o tome, ne vidim ni neku veliku štetu od otključavanja - nitko nije prisiljen odgovarati na pitanja koja smatra irelevantnima. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 19:06, 11. srpnja 2014. (CEST)

::::''...ne bi bilo loše napomenuti da bi se pitanja trebala ticati jezične prakse i pratećih nedoumica ''na wikipediji''.'' {{s|GregorB|Gregore}}, mislim da si ovo odlično zamijetio. [[file:face-smile.svg|20px]] Nadam se da ne moram uputiti na točne riječi kojima je anonimni suradnik i postavio pitanje koje se tiče prakse ''na wikipediji''. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 20:37, 11. srpnja 2014. (CEST)

== Banja Luko i ta tvoja sela ==

Trebao bih pomoc oko II. palatalizacije (sibilarizacije). K, g h ispred i se pretvara u č,ž,š kazu gramaticari osim ako nisu osobna imena. Dakle Luka je Luki. E sada ja mislio napisati  clanak "Potres u Banjaluci" no nisam siguran vise sto je ispravno. Potres u Banja Luki nije sigurno a cini mi se da nije ni u Bana Luci. Kada bi se to okrenulo i napisalo "Banjalucki potres" (ne mislim tako napisati ali tek da vidim sto je ispravno), bi li to bilo ispravno jer sam cuo da neki kazu "Banjolucki" tj. da stanovnici ovog grada se zovu Banjolucani (cuo sam nekog hr. biskupa da tako izgovara) mada opet meni nekako logicki zvuci Banjalucani. Unaprijed hvala--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 19:21, 24. srpnja 2014. (CEST) <!-- iz Kafića premjestio Maestro Ivanković -->

:Prema ovome: [http://bujicarijeci.com/2012/06/banjaluka-ili-banja-luka/], piše se "u Banjoj Luci". Što se tiče banjalučki i banjolučki, "banj'''a'''lučki" dolazi od "Banjaluka", a "banj'''o'''lučki" dolazi od "Banja Luka". U hrvatskom jeziku prednost se daje oblicima "Banja Luka", "u Banjoj Luci", "banjolučki", dok Srbi koriste isključivo "Banjaluka", "u Banjaluci", "banjalučki". [[Suradnik:F karlo|F karlo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:F karlo|razgovor]])</small> 09:56, 3. kolovoza 2014. (CEST)

== Prebačeno iz Savjeta tjedna ==
Pozdrav. Volio bih ukazati na prečestu pogrešku. Naime, u prvoj rečenici članka redovito stoji sljedeća konstrukcija:

<Subjekt> (godina, mjesto, druga imena...) '''''je bio''''' nešto i netko.

NE! „Je bio” ne može započeti rečenicu ni surečenicu. Osim toga, na pola je puta do opscenog.

[[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 02:21, 7. studenog 2014. (CET)

::{{komentar}} Vidi [[Wikipedija:Stil#Zaglavlje]] i [[Wikipedija:Stil#Zaključak]].
::Dopušteno je praktično sve, i bio je, i je bio, i hrvatska je športašica.
::Nakon [[enciklopedijska natuknica|enciklopedijske natuknice]] u knjižnim izdanjima ide [[zarez]], koji je najčešće i podebljan.
::To znači, a prema [[WP:S]], kako nakon zatvorene zagrade treba obvezno ići zarez, a to onda puno toga mijenja. Bilježim se s poštovanjem! -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 3.30, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)
:::Konjugacija glagola biti po licima u perfektu uz glagol „raditi” za primjer: Ja sam radio, Ti si radio, On je radio, Mi smo radili, Vi ste radili, Oni su radili, '''a nikako''' Sam radio, Si radio, ..., Ste radili..., '''nego''' Radio sam, Radio si, Radio je...
:::Ne znam mogu li ti uopće dočarati ovaj problem jer zahtijeva uši koje prepoznaju kakofoniju, odnosno istovremeni udarac u doboš, činelu i bas kad mozak zabilježi nešto poput: „Nestor Kiklopovič (Dvoboj, 21. siječnja 19xx. - ) '''je bio''' doprinositelj u polju...” Zagrade stvaraju znatnu pauzu, gotovo da razbijaju jednu rečenicu u dvije. Ne znam što je prihvatljivo/ćeno ni preporučljivo/čeno na Wikipediji, ali siguran sam ('''ali ne: sam siguran (!)''') u neprihvatljivost takve konstrukcije u mom jeziku i papirnatim enciklopedijama napisanim istim. Čak i najobičnija sintagma, poput: Nesh Ti Kudljaj (Tirana, 1. veljače 20xx. - ), '''albanski hokejaš i šahist.''', ima prednost ispred već opisane pogreške. Štoviše, toliko je tanka ova crta razgraničenja između pravilnosti i pogreške da je nevidljiva, odakle nažalost i dolazi njena iritantna učestalost. Jesam li ti išta jasniji? [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 03:53, 7. studenog 2014. (CET)
::::P.S. Ako je zarez obavezan nakon zagrade, e onda pogotovo treba glagol postavljati na prvo mjesto! [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 03:57, 7. studenog 2014. (CET)
{{izvlaka|4}}
Kako je [[WP:S]] u kat. {{kat:|Ostala pravila, smjernice i upute Wikipedije}}, nije dosad bila striktno provođena. To znači, postoji puno članaka koji ne rabe zarez na odgovarajućem mjestu, stoga se ostavila mogućnost "je bila". Po meni ta mogućnost nije pogrješna, baš time što je uz uporabu zareza obvezno "bila je". -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 4.13, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)
:Uopće ne namjeravam gubiti se u zakonodavstvu, pogotovo ako nije ''strictly enforced'' kada bi trebalo biti. Možeš li učiniti razliku i uočiti grešku među sljedećim primjerima:
:*Navratilova je bila svjetski broj 1 duže od bilo koje druge tenisačice.<br>
:*Martina Navratilova (Neko Češko Mesto, 23. ožujka 1903.), je bila svjetski broj 1 duže od bilo koje druge tenisačice.
:Nije teško naučiti, nije teško napomenuti, a lako ruši kvalitetu jezika. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 04:20, 7. studenog 2014. (CET)
::Nije li onda bolje sukladno [[WP:S]] pisati:
::''',''' [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
::''',''' [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnikinja.
::bez "je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik."
::bez "je bio [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik."
::bez "bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik."
::bez "[[Hrvatska|hrvatski]] je pjesnik."
::bez "bio je [[Hrvatska|hrvatskim]] pjesnikom."
::Znači, samo sukladno [[WP:S]]. X. Y. (mjesto, nadnevak)''',''' [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
::Eto, toliko od mene. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 4.33, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

=== Molba ===
[[Datoteka:Nuvola apps important.svg|25px]] Molim suradnike da ne nastavljaju ovu diskusiju. "Savjet tjedna" nije namijenjen za jezične savjete - za takve savjete već postoji odgovarajuće mjesto: [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja]]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 23:05, 7. studenog 2014. (CET)
:Ali ovo je savjet desetljeća. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 00:51, 8. studenog 2014. (CET)

== Armenska i gruzijska imena ==
Kako je u hrvatskom pravopisu riješeno pisanje armenskih i gruzijskih imena? Koristi li se međunarodna (a to uglavnom znači engleska) ili fonetska transkripcija? (Ako je već nekad pitano, izvinjavam se.) -- [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 21:28, 27. svibnja 2015. (CEST)

[[Preslovljavanje]]. Hačaturjan, Ckitišvili, Čiburdanidze... Njihova slova odgovaraju hrvatskim glasovima, uz iznimke njihovih posebnosti za koje se nalaze posebna rješenja. Uostalom, neka njihova slova sliče na uglatu glagoljicu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:08, 28. svibnja 2015. (CEST)

== Pravopis kojim se piše na Wikipediji??? ==

Vidio sam da je suradnik Kubura otvorio nekoliko članaka u kojima je ime grada Kijev pisao na više načina, ali začudo nijedan od tih načina nije ispravan. Da bi bolje razumjeli o čemu se radi pogledajte sada službeno stajalište: '''Za imena iz grčkoga i ostalih jezika koji se ne služe latiničnim pismom, preporučujemo da se transkribiraju, odnosno da se njihov zapis prilagodi izgovoru u hrvatskome jeziku.''' Poštovani Kubura, premda znadem da je uzaludan ovaj moj savjet, bilo bi dobro se ostavite pravopisa prošlih vremena (Jugoslavije, ili nekih drugih tvorevina), mi sada imamo naš, Hrvatski pravopis (s velikim H). --[[Posebno:Doprinosi/141.136.133.99|141.136.133.99]] 13:54, 20. kolovoza 2015. (CEST)

Koji dio ti je sporan? Kako bi ti pisao Kijev? Ako netko pazi na hrvatski jezik, onda je to Kubura. Nije primjereno njega stavljati u kontekst s jugoslavenskim pravopisima, on bar pazi i njeguje hrvatsku kulturu i tradiciju. Dao je jako velik doprinos Wikipediji na hrvatskom jeziku, a tebe pozivam da također doprinosiš Wikipediji, pisanjem i uređivanjem članaka.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 15:21, 20. kolovoza 2015. (CEST)

::@Fraxius (molim one koji to mogu da prebace ovaj moj odgovor u kafić/jezična pitanja, tamo je zaključano pa ne mogu odgovoriti/sic!!!) Poštovani, evo ovdje (https://hr.wikipedia.org/wiki/Andrijivski_uzviz) možete naći pogrješke pisane u stilu kakvim se pisalo u Jugoslaviji, koji u današnjoj Hrvatskoj više nije u upotrjebi. Znam da su mnogi pojedinci vezani uz prošla vremena ali danas vrijede nova pravila. --[[Posebno:Doprinosi/141.136.149.139|141.136.149.139]] 09:32, 28. kolovoza 2015. (CEST)

:::Ukrajinski je znatno teže presloviti. Slobodno napišite na SZR članka o Andrijivskom uzvizu gdje je pogrješno. Također možete i sami ispravno presloviti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 10:04, 28. kolovoza 2015. (CEST)

:::Dok si pisao ove silne ''disertacije'' kojima nije cilj nadopunjavanje i ispravljanje pogrešaka (kojima smo svi podložni jer nismo strojevi), mogao si i sam ispraviti što treba ispraviti. Ovako ti je cilj (više nego) jasan, a ubuduće ga se kloni, molit ću lijepo.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 10:11, 28. kolovoza 2015. (CEST)

== Prijevod ==
Kako da prevedem ovu stranicu [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_IAAF_World_Relays 2015 IAAF World Relays]??? --[[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])</small> 09:47, 21. listopada 2015. (CEST)

: Kako? Kao i svi ostali, vrlim novim MW prevoditeljem. [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] (Preko lijevog ramena) pu-pu-pu  daleko bilo!  
: Ako je naslov u pitanju, rekao bih: "svjetske štafetne utrke 2015." (eventualno IAAF).<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Nekad su djevojke kuhale kao majke, a danas piju kao očevi.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 12:58, 21. listopada 2015. (CEST)


== Pisanje stranih imena ==

Ima davno kako sam pisao o nekim povijesnim španjolskim osobama, ali su mi članci ostali u popisu praćenja. Vidjeh [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aznar_II._Gal%C3%ADndez&curid=165748&diff=4695893&oldid=3955081 neke] izmjene, pa me zanima trebamo li ih tako pisati, da znam za ubuduće? Posebno arapska imena? [[Suradnik:Blek Stena|Blek Stena]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Blek Stena|razgovor]])</small> 20:50, 4. travnja 2016. (CEST)
:Ciao Blek, <br /> [http://hrcak.srce.hr/file/86712 evo pogledaj tu]. Mozda bude od koristi za arapska imena (jedino Alah s jednim l). Sto se tice spanjolskih imena pisi ih kako to rade na spanjolskoj wiki. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 22:30, 4. travnja 2016. (CEST)
:: E, Super! Više mi je to i trebalo zbog arapskih imena,  jer susrećem ih kad pišem članke o povijesti Gruzije. Hvaala! [[Suradnik:Blek Stena|Blek Stena]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Blek Stena|razgovor]])</small> 05:56, 5. travnja 2016. (CEST)

== [[Arnór Ingvi Traustason]] ==
Ja sam napisao taj članak prekjuče, ali on bio označen kao trebajući ispravak. Ja sam nešto ispravio, mogao bi netko provjeriti?<br />I wrote this article two days ago, but it was marked as needing correction. I have corrected something, could someone check it? [[Suradnik:Żyrafał|Żyrafał]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Żyrafał|razgovor]])</small> 20:36, 8. srpnja 2016. (CEST)
: Izrađeno/Done. [[Suradnik:Żyrafał|Żyrafał]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Żyrafał|razgovor]])</small> 12:24, 9. srpnja 2016. (CEST)

== Wikipedija - veliko ili malo slovo ==
Vidim da netko piše ovako, a netko onako - postoji li kakav dogovor oko toga? --[[Suradnik:Bernarda Lusch|Bernarda Lusch]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bernarda Lusch|razgovor]])</small> 13:38, 31. kolovoza 2016. (CEST)

== Vulkan ima sinonime na hrvatskom jeziku? ==
U SSKJ-u (Slovar slovenskega knjižnega jezika) ''vulkan'' je i ''ognjenik.'' Mađarski ''vulkán'' ima sinonim ''tűzhányó'' (koji baca vatru/oganj; tűz=vatra, hányni=bacati). Hrvatski jezik ima sinonim(e) za vulkan?  [[Suradnik:Doncsecz~hrwiki|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz~hrwiki|razgovor]])</small> 16:29, 23. studenog 2016. (CET)
:Ne (bar koliko je meni poznato).--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:56, 23. studenog 2016. (CET)
::U širokoj uporabi je "vulkan". Stariji hrvatski poznaje izraze poput "ognjometa", "vatromet" i "sopke", kako ga naziva Klaić u jednoj zemljopisnoj knjizi, no ote su riječi poznate samo vrlo uskom krugu ljudi. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 18:51, 11. rujna 2017. (CEST)

== Pozorište vs Kazalište ==

Znam da je usaglašeno da se kod nogometnih klubova zadržavaju originalna imena, tj. da se skraćenice ispred naziva kluba ne mijenjaju (u Hrvatskoj i Sloveniji NK, u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji FK, u BiH NK i FK, u inozemstvu najčešće FC...). Isto važi i za sama imena klubova (npr Crvena zvezda umjesto Crvena zvijezda). Moje pitanje u ovom slučaju se odnosi na imena kazališta u Srbiji koja u svom zvaničnom imenu sadrže riječ "pozorište" (Beogradsko dramsko pozorište, Jugoslovensko dramsko pozorište, Srpsko narodno pozorište, Narodno pozorište, Pozorište na Terazijama, Malo pozorište Duško Radović). Da li je ispravno što neki suradnici pošto-poto prijevode zvanične nazive ovih kazališnih kuća ili bi ipak bilo poželjno (pošto je riječ o zvaničnim imenima ustanova) da se ipak zadrže originalni nazivi. Ovdje bih eventualno izuzeo kazališta kao što su "Narodno pozorište Toša Jovanović" i "Pozorište Boško Buha" jer su im zvanična imena (samo) "Toša Jovanović" i "Boško Buha". --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:03, 12. rujna 2017. (CEST)

:Netko, nešto? --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:54, 13. rujna 2017. (CEST)

Možda sam u krivu, ali čini mi se da bi ipak bilo pametno koristiti izraz "kazalište" u ovom slučaju, a za izvorni naziv institucije napraviti preusmjeravanje. Srpski se jezik smatra stranim te se tako prevode i nazivi institucija. Primjerice, [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]]; do naslova u zagradi stoji izvorni, njemački naziv muzeja. Nekako bi mi zvučalo čudno da neki članak nazovemo "Kazalište Srpsko narodno pozorište", ali to je samo moje mišljenje. Možda bi {{s|Nesmir Kudilovic|Nesmir}} mogao znati više (i bolje). --[[Suradnik:PajoPajimir|<font color="Red" face="Old English Text MT" size="3">'''Pajo'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<font color="Green" face="Old English Text MT" size= "3">'''Pajimir'''</font>]] 11:39, 13. rujna 2017. (CEST)

:Imaš i ovakve primjere: [[Massachusetts Institute of Technology]] ili baš vezano za kazališta: [[Marijinski teatr]] i [[Mestno gledališče ljubljansko]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 12:45, 13. rujna 2017. (CEST)

{{izvlaka|:}}
(od lijeve margine)<br/>
Citirao bih iz djela ''Pravopisni priručnik'' (2004., str. 124./125.), prirediteljice Ljiljane Jojić, glavne suurednice [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika]] te glavne urednice [[Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika|Velikoga rječnika hrvatskoga standardnog jezika]]. Naime, Ljiljana je Jojić metodički lijepo razradila kako prepoznati vlastito ime u § 273., pod c. navodi:<br/>
{{citat|imena organizacija, društava, ustanova, tvrtki, tvornica, poduzeća i sl., imena administrativnih jedinica, imena javnih skupova (kongresa, konferencija, simpozija, sjednica i sl.), imena povijesnih i privrednih građevina, imena blagdana i praznika, imena priredaba, naslovi knjiga, časopisa, novina, filmova i sl., imena isprava, propisa, zakona i sl., imena prometnica, imena prometnih sredstava i imena astroloških znakova.|Jojić, 2004., 125.}}

Popis onoga što se drži vlastitim imenom nije stvar konačnosti, već tumačenja postojećih vlastitih imena.

Općepoznato je da se na vlastita imena iz stranih jezika primjenjuju metode [[Transkripcija i transliteracija|transkripcije i transliteracije]], pri čemu treba imati na umu sljedeće:
{{citat|Posebno je naglašeno da se imena, pišu li se ćirilicom, redovito transkribiraju, dok se u latiničkom pismu mogu javljati transliterirana sva strana imena bez obzira na pismo iz kojeg se prenose. Pravila o transkripciji vlastitih imena iz živih stranih jezika ustvari su pravila o izgovoru takvih imena, (...)|Badurina, 1996., 143.<ref>[[Lada Badurina]], ''Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja : metodologija rada na pravopisu'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996., {{ISBN|953-6066-32-7}}, str. 143.</ref>}}

Općepoznato je navođenje u izvorniku antroponima, toponima, arheoloških lokaliteta, izvorno pisanje naziva stranih dnevnika, listova, časopisa i zbornika.<ref name="EJ">Miroslav Krleža, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', 2. izd., 1. sv. : A – Biz, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980., str. XXIV, XXVII (transliteracija)</ref> Naravno, s tim u svezi i sustavi »posredne transkripcije«<ref name="HP">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., {{ISBN|86-03-00121-9}}, str. 78. (§ 350.), 79. i 80.; 240. (pješadija)</ref> (neprava, nepotpuna i nesustavna transliteracija imena pisanih nelatiničkim pismima). Transliteracija srpske azbuke, potpuna je, ''slovo za slovo''.<ref name="EJ"/><ref>Ljiljana Jojić, gl. ur., [[Ranko Matasović]], gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', 2. izd., 12. sv. : Vit – Ž, ''Dodaci'', EPH; Novi Liber, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6045-28-1}} (cjel.), {{ISBN|953-6045-41-9}} (12.), str. 301.</ref>

Da je ''Hazarski rečnik'' objavljen u hrvatskom prijevodu kao ''Hazarski rječnik'', moglo bi se govoriti o eventualnom navođenju takva naslova. No, s obzirom na činjenicu da takva prijevoda nema, te s obzirom na činjenicu da se naslovi djela ne prevode, a i s obzirom na činjenicu da je pod izvornim nazivom postao poznat među govornicima hrvatskoga jezika, nema ikakva smisla prevoditi nazive književnoumjetničkih (i bilo kojih drugih umjetničkih) radova, djela i sl.

S druge strane imamo ''Jugoslovenski institut za novinarstvo'', kao ustanovu koju su ustanovili Savez novinara Jugoslavije i [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenska radio-televizija]], pri čemu su i prvonavedni savez i drugonavedena radio-televizija institucije savezne razine, pa je i JIN vjerojatno savezni. Tada bi se, u slučaju svih ispunjenih uvjeta, pisalo Jugoslavenski institut za novinarstvo, bez obzira na možebitno samo jedan naziv koji bi bio upisan u sudski registar. Jugoslavenski bibliografski institut iako osnovan 25. svibnja 1948. kao republički institut NR Srbije, postao je savezna institucija FNRJ 1949. godine. Ukoliko se u članku ne misli obrađivati i suvremeno stanje JUBIN-a, onda bi članak ostao pod dugovječnijim nazivom. Ukoliko se želi obradba i suvremenoga stanja, štoviše vjerojatnoga pravnog nasljednika, tada je naslov Jugoslovenski bibliografsko-informacijski institut.

Gledano enciklopedijsko-leksikografski:

Izvor: ''Priručnik Leksikografskog zavoda FNRJ'', s Predgovorom Leksikografskoga zavoda FNRJ od svibnja 1952., Zagreb, 1952., str. 50. {{NSK-zapis|id=000734947}}

Citat sa str. 50.:

{{quote box|
Zemljopisni nazivi pišu se redovito u originalnom obliku. Na pr. Ancona, a ne Jakin. Jedino nazivi, koji se kod nas upotrebljavaju isključivo u srp.-hrv. obliku, pišu se u tom obliku. Na pr. Francuska, Beč i sl.

d) Kulturne i naučne ustanove i društva. Za ove pojmove uzima se kao predmetna oznaka naziv sjedišta, kojemu se dodaje u okruglim zagradama naziv ustanove ili društva. Na pr. Beograd (Narodno pozorište) (Isp. primj. 8, 48.) Jedino kod vrlo poznatih ustanova, kod kojih ne bi moglo doći do zabune, uzima se sam naziv ustanove kao predmetna oznaka. Na pr. Matica srpska, Matica hrvatska, Jugoslavenska akademija. (Isp. primj. 13.)

e) Stanovite konkretne pojmove, važne za naš privredni život. Na pr. buhač, ugljen, boksit, vino, maslina i sl. (Isp. primj. 19.)

f) Bolesti, koje ne dolaze zasebno kao podskupine u stručnom rasporedu. Na pr. rak. (Isp. primj. 26.)

g) Nazive časopisa, kalendara i novina. Takvim se predmetnim oznakama prema potrebi dodaje u okruglim zagradama oznaka (Časopis), (Kalendar) ili sl. (Isp. primj. 21.)

h) Osobito važne povijesne, društvene i političke događaje. Na pr. (…)}}

Naslovi koji ne slijede pravopisnu praksu su: [[Hazarski rječnik]], [[Vrijeme smrti]], [[Željeznice Srbije]], [[Srpsko narodno kazalište]], [[Subotičko-horgoška pješčara]], [[Titelski brijeg]], [[Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu]], [[Jugoslavensko dramsko kazalište]], [[Narodno kazalište Toša Jovanović|Narodno kazalište »Toša Jovanović«]], [[Mađarsko narodno kazalište u Subotici]], [[Malo kazalište Duško Radović|Malo kazalište »Duško Radović«]], [[Jugoslavensko dramsko kazalište]] (osn. 3. travnja 1948.; nije savezna institucija, niti međurepubličko-međupokrajinska), [[Narodno kazalište Sombor]], i sl., [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]] također.

[[Naftna industrija Srbije]] ne treba biti kroatizirana po principu Hrvatska nafta d.&nbsp;d. u Srpska nafta d.&nbsp;d., Naftagas (Novi Sad). Jugoduvan (SOUR; Niš).

Jugoslovensko rečno brodarstvo treba biti pod tim naslovom (Jugoslovensko rečno brodarstvo), jer se do tog naslova dolazi temeljem posredne transkripcije. Osnovana je kao srpsko poduzeće. Ukoliko bi bila riječ o saveznoj instituciji bivše SFRJ, onda treba navoditi prema aktu kojim je radna organizacija osnovana. Takav bi akt morao biti objavljen u saveznom službenom listu. Općenito, u što višoj razini objavljenoga akta, primjerice u Ustavu FNRJ spomenuti su narodni odbori kotareva i kotarski sudovi, te je hrvatski izvornik Ustava FNRJ iznad zakona Narodne Republike Bosne i Hercegovine, gdje se možda isključivo spominje ''srez''. Nije da se zalažem za isključivo nazivlje koje se rabilo u kakvim službenim izvorima, nego objašnjavam zašto srez ne može doći kao prvi (nekima i jedini) naziv točno određenoga kotara u člancima. Naravno da ne dolazi u obzir da bi se po službenim dokumentima utvrđivalo i normiralo upotrebu općih imenica, kao što je to imenica kotar.

Ili advokatske komore, kao mogući enciklopedijski članci. U SRH je do stupanja na snagu ''Zakona o odvjetništvu i službi pravne pomoći'' (»Narodne novine«, broj 53/72.) vrijedio isključivo savezni zakon koji je definirao advokaturu. Hrvatska odvjetnička komora može se tako nazivati, no Savez advokatskih komora Jugoslavije ne bi trebao mijenjati svoj naziv, jer je pod isključivo tim nazivom bio do 30. lipnja 1971., a vjerojatno i poslije. To znači da treba gledati i koji je naziv bio dulje u upotrebi, je li opravdano u istom članku opisivati instituciju koja je djelovala na saveznoj razini SFRJ do 1991., a poslije nastavila djelovati u SRJ pod istim nazivom (ili samo pod isključivo jednim od naziva), i sl. Po mom sudu, [[Orden slobode]] ima temeljno značenje, a drugo je [[Orden slobode (SRJ)]].

Svaki muzej u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenome Kraljevstvu]] može se smatrati i ''britanskim muzejom'', stoga je [[British Museum]] imenovan u izvorniku, jer je tako poznatiji i u hrvatskim izvorima. [[Stop the war in Croatia]], [[Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa]], [[Novine Horvatzke]].

O samoj riječi pozorište. Pozorište, pozorištni, pozorišni zapisane su riječi u hrvatskim rječnicima. Možda nije dio općega hrvatskoga kazališnoga nazivlja, no nisu nepoznati nazivi: pozorišna igra, pozorišna igra za djecu, pozorišna priča, pozorišna prikaza, pozorišna ratna igra, pozorišna uredba, pozorišne daske, pozorišni komad, pozorišni meštar, pozorišni nadzornik, pozorišno urešenje, pokretno pozorište (putujuće pozorište).


Nije dobro tvrditi da su septembar ([[Oktobarska revolucija]]), Evropa, univerzitet, [[Venecuela]] riječi iz srpskoga jezika. To su također i riječi hrvatskoga jezika, dijelom stranoga podrijetla, no nisu standardne i samo iz tog razloga ih se mijenja drugim, standardnim (ili standardnijim) riječima. Slično, ''griješka'', nije pogrješno napisano, niti je riječ o nehrvatskome izrazu, bio je u pravopisno preporučenoj upotrebi neko vrijeme najmanje do 1921. godine. Zato se i službeno pravilo br. 1. naziva [[wikipedija: Pravopis]].

'''<big><div style="text-align:center;">٭</div></big>'''

Nema smisla prevoditi naslove ustanova, galerijskih prostora, kao npr. [[Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu]]. U samom tekstu može se dati potpuni kroatizirani oblik, no samo ukoliko se takav oblik negdje zaista i rabi. U slučaju ''časničkoga doma'' u Nišu, nekako sumnjam da se igdje, ikad rabi taj i takav (časnički) naziv. Naziv je samo i isključivo ''Izložbeni prostor Oficirskog doma u Nišu''. Isto bih rekao i za sveučilišta, [[Univerzitet u Beogradu]] ne može biti pod naslovom [[Sveučilište u Beogradu]], i to ne radi službenosti naziva, već zbog: (1) upotrebe (i to ne samo u zadnjih 27 godina), a u svezi s učestalošću, (2) činjenice da univerzitet nije nepoznata riječ niti nehrvatska, nego je riječ stranoga podrijetla, ali i prilagođenica i usvojenica. Pozorište, iako je riječ tipičnija u srpskoj literaturi ili određenije u srpskome književnom jeziku, nije nepoznata u hrvatskoj literaturi. [[Bartol Kašić]] tvorac je riječi ''pozorište'' prema ''spectaculum'' i riječi ''knjižnica'' prema ''bibliotheca''.<ref>Darija Gabrić-Bagarić, »Raslojenost leksika u rukopisnom prijevodu Biblije Bartola Kašića«, ''Drugi hrvatski slavistički kongres'', (Zbornik radova I.), Zagreb, 2001., str. 81. – 86., citirano sa str. 84.</ref> Upotreba riječi pozorište proširila se u 18. stoljeću ([[Kavanjin]]), Stulijevo ''Rjecsoslòxje slovinsko-italiansko-latinsko''. [[Antun Gustav Matoš]] kad spominje Branino pozorište vjerojatno nije očekivao da bi ikad ikom palo na pamet ''prevoditi'' naziv u ''»Branino kazalište«''. Brana Cvetković (1874. — 1942.), svestrani kazališni radnik, vodio je vlastito vodviljsko satirično kazalište (»Branino pozorište«) u Beogradu. [[Sterijino pozorje]] ne treba postati Sterijino glumište (ili kako već).

Pozorište navode:
* [[Milan Žepić]], ''Latinsko-hrvatskosrpski rječnik = Lexicon latino-croaticoserbicum'', Peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1967., {{COBISS.SR|id=5527303}}, str. 366., kazalište, gledalište, pozorište;
* [[Ivan Bekavac Basić]] (redaktor), Jozo Marević, Franjo Međeral, ''Latinsko—hrvatski i hrvatsko—latinski školski rječnik : s priručnom gramatikom'', II. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1991., {{ISBN|86-03-00527-3}} (40703/2), str. 239.
* ''Hrvatska enciklopedija'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 2017., {{ISBN|978-953-268-038-6}}
** Upit '''pozorište''', pronađeno natuknica: 32
** Upit '''pozorišni''', pronađeno natuknica: 3
** Upit '''pozorišna''', pronađeno natuknica: 1
** Upit '''pozorištem''', pronađeno natuknica: 1
*** Slikovito u članku <span class="plainlinks">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26505 Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]</span>
* Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, '''''Hrvatski jezični savjetnik''''', s recenzijama Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Stjepka Težaka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6637-03-0}}, str. 1125. ima pozorišni → kazališni i pozorište → kazalište, bez ikakvih dodatnih oznaka.

'''<big><div style="text-align:center;">٭</div></big>'''
Ima li sveučilište svoje ime, svoj naziv? Piše li se ćiriličnim pismom? Onda, lijepo treba načiniti »posrednu transkripciju« (''neprava'', nepotpuna i nesustavna transliteracija), a to znači da ne dolazi u obzir [[Sveučilište u Beogradu]]. Vlastita imena napisana bošnjačkim jezikom isto se tako transliterira ukoliko postoji omjer ''slovo za slovo'', odnosno transkribira. Ne dolazi u obzir ni Sveučilište u Sarajevu, ukoliko na tom sveučilištu nije statutom utvrđen naziv Sveučilište u Sarajevu. Bošnjački jezik ima i ćirilično pismo u standardu. Govornici hrvatskoga jezika izgradili su posebni odnos prema jezicima pisanim ćiriličnim pismom, te stoga imamo [[Boljšoj teatr]]. Taj posebni odnos ide do te mjere da se njihova imena prenose u hrvatski jezik posebnom posrednom transkripcijom, koja djelomično ozvukovljuje njihova imena hrvatskim glasovima, ali ne u potpunosti, već zadržavamo djelomično kako i oni izgovaraju, npr. [[Petar Iljič Čajkovski]], zapravo bi vjerojatno trebalo Pjotr Iljič Čajkovski.

Železnice Srbije ne mogu biti [[posebno:diff/1150411|Željeznice Srbije]], željeznice Srbije mogu biti opći pojam za željezničku mrežu na teritoriju Republike Srbije, te se riječ železnice odnosi na dio naziva tog poduzeća. Glede vojnih jedinica, koje nisu samostalne ustanove, iako samostalnost nije uvjet postojanja ustanove, trebalo bi predvidjeti posebne okolnosti, te omogućiti prevođenje na hrvatsko vojno nazivlje. Ne samo u slučaju pješadijskih jedinica, nego općenito svih jedinica ispod razine vidova vojske. I [[Vladimir Anić]] prepoznao je takvu potrebu kao suradnik na knjizi ''Za Hrvatsku'', gdje se navodi: »Treba lučiti službeno hrvatsko nazivlje od svih riječi hrvatskog jezika kao cjeline, jednako kao što se u izgrađenim svjetskim jezicima luči službeno nazivlje od jezika kao cjeline.« No i tada treba imati osjećaja za mjeru, te nazive prevoditi rabeći imenicu pješadija, dok u općem kontekstu kao opću imenicu treba rabiti imenicu pješaštvo. Pješadija<ref name="HP"/> nije isključivo riječ iz srpskoga jezika, da bi ju se proskribiralo, već je treba iskoristiti u prevođenju naziva srpskih vojnih jedinica.

Riječ gledališče u slovenskome je jeziku preuzeti hrvatski kajkavizam.
'''<big><div style="text-align:center;">٭</div></big>'''
Zaključno, pozorište kao opću imenicu ne bi trebalo rabiti izvan citata tj. izvan prenošenja točnih navoda, nije dio općega standardnoga hrvatskog jezika, no dio je hrvatske jezične baštine i hrvatske jezične kulture, kulture hrvatskoga jezika. Kao dio naziva (imena ustanova) iz stranih jezika ne treba ju prevoditi, jer se tako ne postupa s vlastitim imenima. Vlastita imena se transliterira kad je to moguće, a općenito govoreći iz jezika pisanih ćiriličnim pismom obavlja se transkripcija, jer nema zamjene ''slovo za slovo'', ''redak za redak''. Iz bošnjačkoga jezika, te iz srpskoga jezika, a ujedno i iz slovenskoga jezika transliteracija je potpuna. Iz makedonskoga te iz crnogorskoga, transliteracija nije potpuna, stoga je potrebna transkripcija. [[Novo mesto]] ne treba dobiti naziv/ime članka [[Novo Mesto]].


<references responsive="0" />

Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 0,19; 16. rujna 2017. (SEV)

::Zahvaljujem se na opsežnom odgovoru. Da li je onda stav da bi članke [[Jugoslavensko dramsko kazalište]]
i [[Beogradsko dramsko kazalište]] trebalo preimenovati u originalne nazive? --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 19:34, 21. rujna 2017. (CEST)

== Je li ispravno reći set pitanja (u kvizovima)? ==

--[[Posebno:Doprinosi/93.138.120.144|93.138.120.144]] 23:22, 24. siječnja 2018. (CET)Hrvoje 24.1.2018.

Skup pitanja. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:53, 24. siječnja 2018. (CET)

Hvala. Hrvoje <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:93.138.20.76|93.138.20.76]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:93.138.20.76|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/93.138.20.76|doprinosi]]) 00:14, 26. siječnja 2018.</small>

== Kratice za riječi doktor i magistar ==

Iako postoje i drukčija [[special:diff/567683|tumačenja]], obične kratice riječi doktor i magistar pišu se s točkom na kraju kratice, dr. i mr.

* Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić (sastavili uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik), ''Hrvatski pravopis'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944., str. 24. (§ 94.), str. 49., str. 146. (§ 655.), str. 192. (većinom za pisanje s točkom)
* Matilda Mozara, ''Priručnik za daktilografiju: za škole, tečajeve i samouke'', s recenzijom Marijana Pavlica, XII. izdanje, Novinsko-izdavački, štamparski i birotehnički zavod »Informator«, Zagreb, 1979., str. 169.
* [[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''[[londonac|Hrvatski pravopis]]'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., {{ISBN|86-03-00121-9}}, str. 132. i 133. (§ 553. i § 555.)
* Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN|953-0-40005-5}}, str. 148. i 149. (§ 515., § 517.)
* Eugenija Barić, [[Lana Hudeček]], Nebojša Koharović, [[Mijo Lončarić]], [[Marko Lukenda]], [[Mile Mamić]], [[Milica Mihaljević]], Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, [[Luka Vukojević]], Vesna Zečević, Mateo Žagar, '''''Hrvatski jezični savjetnik''''', u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6637-03-0}}, str. 496.
* Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., {{ISBN|953-0-40017-9}}, str. 138. (§§ 493. – 495.)
* Alan Uzelac, prir., ''Upute za izradu studentskih pisanih radova: seminarski i diplomski radovi'', recenzenti Aleksandra Korać, Marko Petrak, Dalibor Čepulo, II. prerađeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-6714-48-5}}, str. 59.
* Ante Vladimir Bikić, ''Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika za osnovnu školu'', 2. izd., Didakta, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-96412-3-3}}, str. 12., str. 17. – 19.
* Ljiljana Jojić, prir., ''Pravopisni priručnik'', EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6045-30-3}}, § 365., str. 180.
* Ljiljana Jojić, gl. ur., [[Ranko Matasović]], gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., <nowiki><Sv.></nowiki> 3: Doh – Gra, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6045-28-1}} (cjelina), {{ISBN|953-6045-32-X}} (3. <nowiki><sv.></nowiki>), str. 34.; Hrvatski jezični portal, URL: <span class="plainlinks">http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF9lWRc%3D&keyword=dr.</span> (pristupljeno 14. ožujka 2018.).
* Stjepan Babić, [[Sanda Ham]], Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-0-40026-8}}, str. 55., str. 70. (§ 97.), str. 95.
* Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', II. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-0-40026-9}}, CIP 666576, str. 95.
* Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-0-40034-4}}, str. 72. (§ 153.), str. 72. i 73. (§ 154.), str. 73. (§ 155., st. [2]. i [3].)
* [[m:w:hr:Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje#Autorski tim|Autori ''Hrvatskoga pravopisa'' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], ''Hrvatski pravopis: inačica za javnu raspravu'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ''Jutarnji list'', Zagreb, 2013., str. [70]. – 72.
* [[Željko Jozić]], gl. ur., ''[[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Hrvatski pravopis]]'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., {{ISBN|978-953-7967-04-8}}, str. V., str. 76. pod d), str. 76. i 77. pod e), str. 86. pod d), str. 205.

I u slovenskomu jeziku kratica je s točkom, izvor: Stanko Bunc, ''Mali slovenski pravopis'', 6. izdaja, Založba Obzorja, Maribor, 1987., {{ISBN|86-377-0136-1}}, str. 51. i 52.

[[Lada Badurina]] navodi: »Za ''Hrvatski'' se ''pravopis'' iz 1971. godine lako može ustanoviti da predstavlja povratak ranijoj hrvatskoj Broz-Boranićevoj normi: točka se upotrebljava iza kratica (i ''dr.'', ''mr.''); (…)« (izvor: Lada Badurina, ''Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: metodologija rada na pravopisu'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996., {{ISBN|953-6066-32-7}}, str. 108.).<br />
* D<sup><small><big><span style="font-style: normal; font-variant: small-caps;">ra.</span></big></small></sup> Ivana Broza Hrvatski pravopis. Priredio D<sup><small><big><span style="font-style: normal; font-variant: small-caps;">r.</span></big></small></sup> D. Boranić. Peto izdanje. Ukoričeno stoji 2 krune. U Zagrebu. Trošak i naklada kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1911., § 331., str. 64. ''don'', ''fra'' i ''prilj'' bez točke, a s točkom ''dra.'' (doktora, gen. jedn.). Tada se pisalo s točkom i ''gđa.'' Danas su ''don'', ''dum'', ''fra'', ''gđa'' i ''gđica'' iznimke. Obične kratice ''don'', ''dum'' i ''fra'' ne sklanjaju se po padežima.

Postojalo je i pisanje '''d<sup>r</sup>''', '''d<sup>r.</sup>'''. Ne upotrebljava se više. Pravopisi i ostali jezični priručnici ne poznaju dvostrukost ni višestrukost pravopisnih rješenja za ovo pitanje.

Pravopis Ivana Broza ima ih pod nazivom pokraćenice (''Hrvatski pravopis: po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, napisao dr. Ivan Broz, prof. u kr. gimn. zagrebačkoj'', [II. izd.], s predgovorom od 8. ožujka 1893., U Zagrebu : troškom i nakladom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, 1893., str. 53.).

Ukratko, kratica dr. piše se najmanje od 1892. godine, posebno je potvrđena u pravopisima do 1918. godine. ''Pravopis hrvatskosrpskoga jezika: s pravopisnim rječnikom / izradila Pravopisna komisija'', 1960. donosi pisanje dr i mr (bez točke na kraju kratice). Postoji pravopis u kom se jasno navodi da sve kratice i sažetice i ovako nisu namijenjene izgovaranju, već da se izgovara puna riječ. Struke (kao npr. ''pravna'') koje su prihvatile pravopisno rješenje. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,09; 15. ožujka 2018. (SEV)

== O naglascima ==

{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}Jedan zanimljiv članak.<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}"''Uporaba je sklonija uzlaznome tonu na tome dijelu korpusa, dugome u kontinentalnome tipu, a kratkome u mediteranskome tipu naglašivanja.''"<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}"''Pod tzv. mediteranskim (ili uzmorskim) tipom naglašivanja razumijemo ono koje nosi u sebi odveć značajke mlađega ikavskoga dijalekta, a pod tzv. kontinentalnim pak ono u kojemu se više ističu značajke novoštokavskoga (i)jekavskoga dijalekta. Na tragu smo shvaćanja da autonomnost standarda nije apsolutna. Razlike su primjerice odmah vidljive ako promotrimo primjere poput štààpovi - štápovi i sl. Naglasne značajke ujedinjuju ponegdje novoštokavce ikavce i neštokavce na jednoj strani, a na drugoj su strani ostali novoštokavci, zajedno sa staroštokavcima na koje novoštokavski govori imaju velik utjecaj (primjerice u tzv. školovanih govornika novoštokavaca ikavaca i neštokavaca češći su likovi stùpovi, štàpovi, kljùčevi; za razliku od ostalih novoštokavaca u kojih je stúpovi, štápovi, kljúčevi). Danas se sve manje govori o kontinentalnome i mediteranskome naglašivanju, a sve više o urbanolektima (u kojima bi češće bilo stȕpovi, štȁpovi, kljȕčevi) naspram klasičnoj, zapisanoj normi (kojobjedinjuje i kontinentalno i mediteransko naglašivanje u kojemu su i štàpovi i štápovi, usp. NHKJ). '''Kontinentalnome''' tipu dana je prednost primjerice u Hrvatskome enciklopedijskome rječniku, a '''mediteranskome''' u monografiji Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. <u>U literaturi se obično o govori o pet varijanata standardnoga jezika: slavonska, dalmatinska, zagrebačka, kvarnerska (s Istrom) i sjeverozapadna (kajkavska).</u> Govornici određenih varijanata (napose kvarnerske i sjeverozapadne) napuštaju osobine koje odgovaraju normi (osobito je to bilo vidljivo u morfološkome naglasku), a neke osobine koje ne odgovaraju sadašnjoj normi i dalje posjeduju (primjerice ne razlikuju dva naglaska u kratkim slogovima, nedostaje im opreke po kvantiteti izvan naglašenoga sloga te nerijetko ostvaruju silazne naglaske na neprvom slogu)''".<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}Rodu o jeziku... [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:23, 11. travnja 2018. (CEST)

== Ukrajinske  -цький, -ський  ==

Molim, savjetujte me kako ispravno napisati. Dakle, kao što je pročitano na ukrajinskom (''-цький = -c'kyj'' ili ''ćkyj'' ([[Ukrajinski jezik| Rječnik \/ п'ятниця = p'jatnyća]]), -ський = s'kyj), ili bez apostrofa (-цький = -ckyj, -ський = skyj). Hvala na odgovoru! --[[Suradnik:Бучач-Львів|Бучач-Львів]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Бучач-Львів|razgovor]])</small> 12:51, 24. srpnja 2018. (CEST)

== Pojam naroda, nacije i državljanstva ==

Da li je ispravno za osobe koje su djelovale za vrijeme Jugoslavije reći da su oni "jugoslavenski pisci, glumci,revolucionari i sl." Vidim da dosta ljudi ima shvaćanje da pojam "jugoslavenski" znači da se dotična osoba osjećala Jugoslavenom, što smatram greškom. Nije se ni Nikola Tesla osjećao Hrvatom pa mu stoji da je hrvatski znanstvenik ? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Ante.sore|Ante.sore]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Ante.sore|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Ante.sore|doprinosi]]) 21:26, 25. siječnja 2019.</small>

:Koliko ja znam, navodi se trenutačna država. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 21:30, 25. siječnja 2019. (CET)
[[Datoteka:Telegram Tesla Macek 0108.JPG|thumb|desno|''(...) jednako se ponosim moga srbskog roda i moje hrvatske domovine živili svi Jugoslaveni.'' -Nikola Tesla]]
::{{s|Ante.sore}}, {{s|Mateo K 01}} - Pojam "Jugoslaven" bi samo koristio za Titovu Jugoslaviju, a ne za [[Kraljevina Jugoslavija|versajsku]], Slobinu "novu federalnu" (Veliku Srbiju) kasnih 80-ih/ranih 90-ih ili [[Savezna Republika Jugoslavija|Mikroslaviju]]. Osobe bi samo nazivao Jugoslavenima, ako su izjašnjavali kao takvi. Nikola Tesla je na primjer bio hrvatski znanstvenik, srpske narodnosti. Rođen je u Hrvatskoj, imao je [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/Putovnica_Nikola_Tesla_01082.JPG putovnicu Trojednice], a bio je Srbin. --[[Suradnik:MateoKatanaCRO|<span style="color:purple;">Mateo</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|<span style="color:blue;">Katana</span>]] 22:01, 25. siječnja 2019. (CET)

== Unaprijed odgovor: gdje smo, kamo idemo, kuda ćemo ići, van i vani ==

'''Kamo''' idemo? Idemo '''van'''.<br>

'''Gdje''' smo? '''Vani''' smo.[https://hrcak.srce.hr/file/315975] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 15:23, 6. veljače 2019. (CET)

== Rođena odnosno okoćena ==
Molio bih odgovor na pitanje,da li je ispravno,npr. u oglasima za životinje pisati riječ rođena?Ili je to ispravno samo kada je riječ o ljudskom rodu.Za životinje,mislim da bi trebalo pisati: okoćena,izležena i sl .? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:213.149.62.165|213.149.62.165]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:213.149.62.165|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/213.149.62.165|doprinosi]]) 19:54, 9. veljače 2019. (CET)</small>

:Poštovani, bacite pogled na četvrti paragraf na ovoj stranici, ondje ćete naći odgovor koji tražite. --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 17:13, 10. veljače 2019. (CET)

== Moslavački ==

Imam jedno pitanje o pridjevu ''moslavački''. Čitam u ''Gramatici hrvatskoga jezika'', da dobiju pridjevi sufiks na -ački uglavnom na osnovu nekih zemljopisnih imena. Tako Đakovo -> đakovački, Kutjevo -> kutjevački, Valpovo -> valpovački ... Koja bi onda bila osnova pridjeva moslavački? Pokušavam riješiti pitanje prijevoda na slovenski, gdje stoji u spomenutih primjerima Đakovo -> džakovski, Kutjevo -> kutjevski, Valpovo -> valpovski. --[[Suradnik:Janezdrilc|Janezdrilc]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Janezdrilc|razgovor]])</small> 22:13, 27. ožujka 2019. (CET)

== Treba brojiti! ==

Iako u hrvatskom jeziku postoji glagol "brojati", Pravopis, rječnici i savjetnici preporučuju i upućuju na uporabu glagola "brojiti". Međutim, na Wikipediji je obratno, što pokazuju sljedeći rezultati pretraživanja:

{| class="wikitable"
! colspan="4" | rezultati pretrage
|-
! <span style="color: red;">oblik<span> !! ukupno !! <span style="color: green;">oblik<span> !! ukupno
|-
| brojati: || 114 ||  brojiti: || 57
|-
| brojao: || 503 || brojio: || 81
|-
| brojala: || 349 || brojila <small>(skupa s imenicom)</small>: || 160
|-
| brojalo: || 121 || brojilo <small>(skupa s imenicom)</small>: || 102
|-
| brojanje: || 101 || brojenje: || 80
|}

Mislim da bi to trebalo popraviti, oblike iz crvenog prebaciti u oblike iz zelenog stupca.

[[Nives Opačić]] u svom jezičnom savjetniku "Reci mi to kratko i jasno" na 30. stranici također kao ispravan oblik navodi "brojiti", ali da ga ne treba koristiti u smislu "imati" (naveden je primjer  "''broji'' stotinjak stanovnika" "Treba reći: ''ima'' stotinjak stanovnika"), a to je vrlo čest slučaj u člancima o naseljenim mjestima (npr. Ženeva broji 185.526 stanovnika). Gradovi ne broje, samo stoje [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]

<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Pokvario mi se pješčani sat, kasni tri zrnca!</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 15:56, 14. kolovoza 2019. (CEST)
:Hoću li upregnuti ''dorata'' da to odradi?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:07, 14. kolovoza 2019. (CEST)

:: Za više od tisuću izmjena, trebalo bi. Nisam naveo sve oblike, tu su i nabroj''a''ti, izbroj''a''ti..., pa onda oboj''a''ti, obojani...

:: Ako to napraviš, slijedi od mene kolajna, a ako zabrljaš, onda od administratora drugi dio riječi<sup>[*]</sup> [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]]

::: <span><small>(*) Etimologijski rječnik, knjiga prva, str. 262, JAZU, Zagreb 1971.</small></span>
:: <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:28, 15. kolovoza 2019. (CEST)
:::Koje bi sve oblike trebalo mijenjati?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 08:53, 15. kolovoza 2019. (CEST)

:::: Sve <s>nabrojane</s> nabrojene u tablici i niže, a i druge oblik ako ti/vam padnu na pamet. Također i ono ''pipavije'', oblike "broji/o/la/lo/li" u "ima/o/la/lo/li" iz primjera s gradovima ("broji" 1755, "brojio" 80, "brojila" 154, "brojilo" 99, "brojili" 11). <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Polovičan je onaj koji sve ostavlja nedovr</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 13:06, 15. kolovoza 2019. (CEST)

:::::Evo je prvi dio posla gotov, ''dorat'' je znojnih leđa, ali na sigurnom.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] Ako nije problem - neku ''blic'' provjeru. Prvi dio posla su pojmovi vezani za zemljopis jer se u zemljopisu ne mora ''brojati'' ni ''brojiti'' već ''imati'' (stanovnika). Ako je provjera OK, onda bih krenuo na ovaj drugi dio (gore spomenut) posla.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:50, 22. kolovoza 2019. (CEST)

:::Odlično primijećeno Bonč, za svaku pohvalu! Idem odmah dodati ispravke i u [[WP:AWB]]. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 18:03, 22. kolovoza 2019. (CEST)

:::::: ''Bacio sam oko'' (ono lijevo, škiljavo) i nisam naišao na nepravilnosti. Treba još i opismeniti suradnike: bot gradi, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Edinburgh&diff=next&oldid=5308252 suradnici razgrađuju] [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]] <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Teško je letjeti s orlovima kad radiš s puranima.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 13:15, 25. kolovoza 2019. (CEST)
::::::: Sad tek vidim koja je ovo teška ''kašeta brokava''...[[Slika:CryBaby.gif|20px]] Međutim, ipak je WPVPat. ''Langzam aba ziher''.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:04, 25. kolovoza 2019. (CEST)

=== Što  je urađeno ===
{| class="wikitable l1" style="text-align: right; float:left;"
! colspan="5" | novi rezultati pretrage
|-
! <span style="color: red;">oblik<span> !! ukupno !! GIP !! Wikipedija !! Dodatak
|-
| brojati: || 61 || 4 || 27 || 0
|-
| brojao: || 42 || 4 || 10 || 0
|-
| brojala: || 28 || 5 || 5 || 5
|-
| brojalo: || 9 || 4 || 1 || 0
|-
| brojali: || 16 || 2 || 6 || 0
|-
| brojanje: || 98 || 15 || 2 || 2
|}
Za ImPr Predložak i Pomoć rezultat je 0. Razgovori nisu uključeni u pretragu, osim kod svih imenskih prostora.

Kao što se vidi, u značajnim imenskim prostorima ostalo je malo oblika za ispravljanje. ImPr Wikipedija sadrži i razgovore (Kafić), te je i u njemu malo oblika za ispravljanje. Sve ukupno pedesetak. ''Pi**in dim''  [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]

I oblici "broji/o/la/lo/li" u smislu "ima/o/la/lo/li" drastično su smanjeni (više nego prepolovljeni). ''Nezgodacija'' je što se i uz bota izmjene moraju raditi skoro ručno.

Dakle, napravljen je odličan posao! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Inteligencija je sposobnost dobrog rješavanja testova inteligencije.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:42, 3. rujna 2019. (CEST)
<br clear="all">
Nije bidni ''dorat'' kriv što ne zna razlikovati ''brojenje/imanje'' [[Slika:Idontknow.gif|50px]]. Njegovo je da ore, a hoće li orat ''uzglavak'', ''jendek'' ili na ''sklad'', nije njegov problem. Netko mu mora kazat šta će orat. [[Slika:Smilies.gif|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:52, 3. rujna 2019. (CEST)

: Ne bi' znao, ''orao'' sam samo s volovima [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]] A ima takvih konstrukcija da se za glavu u'vatiš  [[Datoteka:Smiley emoticons doh.gif|text-bottom|20px]] Upregnut ću se (u skladu s mojom omiljenom izrekom) i popraviti makar dio toga iz tablice. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Svaki Cigo svoga konja fali, ovaj se konj sam fali.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:06, 4. rujna 2019. (CEST)
::Ne znam kako ti dođe do broja 15 u GIP-u za ''brojanje'', moja statistika kaže 50. Sad, je li to do ''točnog zbroja netočnih podataka'' ili nešto drugo, nemam pomJa.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:21, 4. rujna 2019. (CEST)

::: Sad i meni kaže 50. Možda sam tražio u mraku? [[Datoteka:Smiley blind.gif]] Možda je tražilica "pametna"? Možda gremlini...  <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Zbunite zavjesu, spustio sam se!</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:57, 14. rujna 2019. (CEST)

::::''A možda su u šumi'', ili imamo ''petu kolonu'' u domaćim redovima.[[Datoteka:La verdadera risa.gif|30px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:13, 15. rujna 2019. (CEST)

== [[Sofa]] i [[Kauč]] ==
Jesmo li mi sigurni da se u hrvatskom jeziku ne govori i [[naslonjač]] i [[počivaljke]], kao i [[fotelja]] i [[kanape]] umjesto samo sofe i kauča. [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFlgWBM%3D], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1ZuUBE%253D], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5kXhE%253D], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11hWhQ%3D], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el1lWhc%253D] {{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 19:37, 6. siječnja 2020. (CET)

Trebalo bi utvrditi, da li su to sinonimi ili zasebni pojmovi i koji nazivi su najispravniji.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 14:56, 7. siječnja 2020. (CET)

:Počivaljka je i kauč i krevet i duga stolica (ona s produžetkom za noge), tako da nema velika mudrovanja. Naslonjač je vrlo širok pojam i ne odnosi se na točno određenu stvar.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 7. siječnja 2020. (CET)

:: [[Datoteka:Mahout on an elephant; gouache on paper.jpg|text-bottom|75px]] Naslonjač je [[kalambur|mahut]] [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]] <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Da sam normalan, poludio bih.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:25, 8. siječnja 2020. (CET) <br clear="all">

== Budući da ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&diff=5418329&oldid=5411133 Upravo sam naučio]: veznik "budući da" može stajati '''samo na početku rečenice''', dakle u obliku "Budući da". Onda mi je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:PajoPajimir&diff=5419599&oldid=5418867 palo na pamet], popraviti nepravilne oblike. Međutim, wikipedijina tražilica ne razlikuje velika i mala slova, pa pretraživanjem u GIP-u nalazi ukupno 5518 pojavljivanja, i u pravilnom (na početku rečenice) i u nepravilnom obliku (na nekom drugom mjestu u rečenici).

Od tog broja:
* 68 je konstrukcija "ali budući da", "Ali budući da", "Ali, budući da"
* 132 su konstrukcije "no budući da", "No budući da", "No, budući da"
* 41 je konstrukcija "i budući da", ali samo jednom na početku "I budući da"
Nisam detaljno pročešljao sve rezultate pretrage i nisam siguran ima li još sličnih konstrukcija, nisu mi pale u oko.

Prijedlog: u tijelu rečenice botom zamijeniti "budući da" veznikom "jer".

Algoritam:
# "Ali budući da", "Ali, budući da", "I budući da", "No budući da" i "No, budući da" promijeniti u "Budući da" (da ne bi komplicirali sljedeće zamjene - ne znam može li se bot programirati da 4. korakom ne mijenja ove konstrukcije)
# "Budući da" ostaviti na početku rečenice
# "ali budući da" i "no budući da" promijeniti u "ali kako" ili "no kako"
# "budući da" promijeniti u "jer". 
<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 16:43, 23. siječnja 2020. (CET)
:<br>
: Mhm (to je moja inačica za legendarnoga Glambrlju), više volim sređivanje izvora, jer ako nisu "po propisu", kako će netko naći što traži? Odgonetanjem? Upravo zato imamo pravila i smjernice kako valja pisati izvore.
: Ako dežurni sređivači žele popravljati stil naših članaka, načelno nisu u krivu, jer ako su nam članci stilski neujednačeni, onda bi svaki suradnik mogao reći - zašto bih ja pisao (ili pisala) bolje, kad on ili ona piše ovako, i to nikoga ne smeta?
: Dakle, ako dežurni sređivači žele nešto srediti, samo naprijed! Molim samo, nemojte da netko mora sređivati za vama. Da vas ne bi netko slučajno spominjao u nekom negativnom kontekstu, poput "''onaj &/$$&$&# koji je radio )/%/%)(/%% umjesto da radi nešto pametno i korisno''". [[Slika:Smiley.svg|30px]] [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style='color:blue'>Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style='color:gray'>Gonsales</span>]] 15:40, 1. veljače 2020. (CET)
Riješeno.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:02, 2. veljače 2020. (CET)

=== Priručni jezični savjetnik ===
Prijedlog 2:

Na ovoj i na [[Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv|arhiviranim stranicama]] bezbroj je jezičnih pitanja i odgovora. [[Suradnik:PajoPajimir]] je na svoju podstranicu '''[[Suradnik:PajoPajimir/Kutak za pravopis i ine finese]]''' stavio svojevrsni jezični savjetnik u kome je pregledno obradio najčešće jezične pogreške i nedoumice, pa bih predložio da se ta njegova podstranica inkorporira u wikipedijine stranice pomoći. Mislim da bi pogodne bile [[Pomoć:Sadržaj]] (kao treća stavka u "Prvi koraci"), [[Pomoć:Sadržaj/Mapa pomoći]] (pod "Standardi članaka") te okvir na vrhu ove stranice. Opis poveznice mogao bi biti "wiki jezični savjetnik", "priručni jezični savjetnik", "kratak jezični savjetnik", "jezični savjetnik" ili slično.

<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 16:43, 23. siječnja 2020. (CET)

== Veliko ili malo slovo za svetog i sv. ==

Zna li netko pišemo li "svetog" odnosno sv. velikim ili malim slovom u ovim situacijama: [[Put Svetog Jakova]], [[Vatra svetog Ilije]], [[Trg svetog Marka]], [[Zastava Svetog Bartolomeja]] (veliko, jer je ime države, pretpostavljam), [[Bazilika svetog Vitalea]], [[Festa svetog Vlaha]], [[Red Svetoga Groba u Jeruzalemu]], [[Bazilika sv. Petra]], [[Škrinja Sv. Šimuna]], [[Utvrda sv. Nikole]]... --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])</small> 10:22, 27. siječnja 2020. (CET)
:Prema [http://pravopis.hr/pravilo/zemljopisna-imena/98/ pravopisu] (ima i [http://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje] primjera) - malim slovom.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:04, 27. siječnja 2020. (CET)

== Jezični standard ==

Poštovani suradnici i administratori,
ne znam postoji li alat ili program koji omogućuje (administratorima, barem) istovremenu izmjenu neke riječi u više članaka. 
No, i u slučaju da ne postoji, skrenuo bih Vam samo pozornost na nekoliko tuđica "udomaćenih" po člancima, a koje imaju svoje jasne i uvriježene zamjene u hrvatskom jeziku:
* umjesto »play-off« trebalo bi pisati '''doigravanje''', <br>
* »šut« (shoot) - '''udarac''', <br>
* »realnost« - '''stvarnost''', <br>
* »deklarirati« - '''izjasniti''', <br>
* »ekstremni« - '''krajnji''' (rubni), <br> 
* »interview« - '''razgovor''' (uz obavezno navođenje tiskovine/medija, pr. ''U razgovoru za (novina; nadnevak) istaknuo je...''), <br>
* »eventualan« - '''moguć''' ili '''možebitan''', <br>
* »lider« - '''vođa''' ili '''predvodnik''' (»lider« neke stranke jest predsjednik te stranke), <br>
* »konverzija« - '''pretvaranje''' (pretvorba), <br>
* »nomenklatura« - '''nazivlje''' (imenovanje; pr. za Linnéovu »binarnu nomenklaturu« postoji uvriježeni izraz ''dvoimeno nazivlje''), <br>
* što se posebno odnosi i na informatičko ('''skinuti''' ili '''preuzeti''' umjesto »downloadati«, '''vatrozid''' umjesto »firewall«), <br>
* kao i na određeno sportsko nazivlje (pr. u rukometu '''kružni napadač''' umjesto »pivota« ili u košarci '''razigravač''' umjesto »playmaker«).
Sve ove izraze može se provjeriti u Anićevom i Goldsteinovom ''Rječniku stranih riječi'' (2007.), kao i u Klaićevom (1978.)

Želio bih naglasiti da ne zagoravam jezično čistunstvo (»puritanstvo«) koje nije utemeljeno u hrvatskom jezičnom standardu, ali razvidno jest da enciklopedijski sadržaj na hrvatskom jeziku mora njegovati njegov standard. Dakle, umjesto »distinkcija« ili »elemenata« (osim u slučaju stručnog nazivlja, npr. kemijski el. ili el. simetrije), trebalo bi pisati '''razlika''' i '''sastavnica''' (činiteljica).

Odličan izbor stručnih i znanstvenih članak o tuđicama nađoh [https://hrcak.srce.hr/search/?stype=2&c%5B0%5D=article_keywords&r=10&t%5B0%5D=tuđice ovdje].

Još jednom navodim da ne zagovaram policijsku ophodnju po člancima i brisanje »nepoželjnih riječi« (o nepoželjnim riječima odlično piše Nives Opačić svojim radovima ''Promjene u leksiku – nužnost ili nešto drugo'' (1999.), ''Strah od jezika'' (2003.) i ''Mediji i hrvatski standardni jezik'' (2006.)), već za održavanje jezičnog standarda. Volio bih kada bi administratori ubacili u sučelje za stvaranje članaka poveznice (ili kratke smjernice) vezane uz ovu problematiku. Unaprijed se ispričavam ako sam previdio postojanje istog (slobodno me uputite).

Svako Vam dobro i ugodan vikend.
--[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 16:35, 3. travnja 2020. (CEST)

== Rumunski toponimi ==

Rumuni su ş i ţ zamijenili vrlo sličnim, ali ipak različitim slovima ș i ț (zarez ispod slova umjesto ''cedille''), pa bi te promjene postepeno valjalo unijeti u članke o njihovim gradovima, rijekama, planinama, okruzima... (naravno, ostaviti preusmjerenja). – [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 02:31, 8. svibnja 2020. (CEST)

:{{s|KWiki}}, isprike na kasnom odazivu, išao sam pogledati kakvo je stanje s člankom [[Temišvar]], ali ondje sam vidio da je jedan suradnik već zamijenio ta slova 2011. godine; prema [[Posebno:Doprinosi/BAICAN_XXX|njegovim doprinosima]] vidim da je već odradio dobar posao što se tiče zamjene između 2011. i 2014. godine. Jesi li možda kojim slučajem naišao na kakav konkretan noviji primjer gdje bi trebalo provesti zamjenu? --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 12:31, 29. svibnja 2020. (CEST)
:: {{s|PajoPajimir}}: Ma kakva izvinjenja, ni mene nekad danima ne bude. :) Pogledaj posredstvom [[Predložak:Rumunjske županije|ovoga]], npr. Možda još neki grad, rijeka, planina... – [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 23:06, 1. lipnja 2020. (CEST)

== Sklonidba više prezimena ==

Kad se radi o jednom dvodijelnom muškom prezimenu (jedne osobe), kao npr. Rimski-Korsakov ili Bonč-Brujević, sklonidba je jasna: sklanja se samo podljednje, npr. Rimski-Korsakovu ili Bonč-Brujeviča.

Što se radi u slučaju kad se radi o više prezimena različitih osoba?

Maloprije sam naišao na članak [[Paradoks Banach-Tarskoga]]. Iako u članku ne piše, Stefan Banach i Alfred Tarski su matematičari po čijim prezimenima je naslovljen paradoks. Dakle, dvije osobe.

Po meni, u ovom se slučaju oba prezimena trebaju sklanjati, odnosno, ne treba pisati spojnicu, već već crticu (<samp><nowiki>&amp;#8211;</nowiki></samp>): paradoks Banacha – Tarskoga.

Isto i u slučaju kad je više prezimena: Hipoteza Erdősa – Fabera – Lovásza (Paul Erdős, Vance Faber, László Lovász).

Iako drugi jezici nisu mjerodavni, spomenut ću povezane članke u kojima su prezimena povezana znakom <samp><nowiki>&amp;#8211;</nowiki></samp> &#8211; ([[:en:Banach–Tarski paradox|Banach–Tarski paradox]]) i <samp><nowiki>&amp;#8212;</nowiki></samp> &#8212; ([[:ru:Парадокс Банаха — Тарского|Парадокс Банаха — Тарского]]).
<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Bolje biti malo glup, nego malo pametan.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 13:54, 25. svibnja 2020. (CEST)

:Vidim zašto ti je to problematično, ali evo prikladnog rješenja. U Institutovom pravopisu piše da se pridjevi tvoreni od prezimena različitih osoba pišu sa spojnicom, ali pod tim pravilom ne navode se samo "zrinsko-frankopanski" ili "sapir-vorfovski", nego i "Boyle-Mariotteov zakon", "Broz-Ivekovićev rječnik" itd. Ukratko: valjalo bi "Paradoks Banach-Tarskoga" prebaciti na "Banach-Tarskijev paradoks", a ovo drugo prebaciti na "Erdős-Faber-Lovászova hipotenuza" (Ako se ne varam, sz se u mađarskom čita kao s). Nisu nam potrebne nikakve crtice ni analogije s drugim jezicima [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 18:59, 25. svibnja 2020. (CEST)

:: Hvala! Isto pravilo je i u Babić-Moguševom [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]] Pravopisu. U mom kraju bi rekli ''ćorav karte ne igra'': listajući pravopis, gledao sam imenice, a ne pridjeve [[Datoteka:Smiley emoticons doh.gif|25px]] <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Zbunite zavjesu, spustio sam se!</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 23:07, 25. svibnja 2020. (CEST)

== Feministice ili Feministkinje ==

Vidim da se na nekim člancima spominje pojam "feministkinja", dok se na drugim koristi pojam "feministica". Što je pravilnije? Hrvatski jezični portal spominje jedno i drugo: [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFplWBc%3D]. --[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:22, 9. prosinca 2020. (CET)

:Ako je suditi po Anić-Silićevom pravopisu i Anićevu rječniku (knjigama na kojima je utemeljen HJP), feministica i feministkinja jednako su uvriježeni pojmovi i ne navodi se neka normativna preporuka koji bi od njih bio ''bolji''. Međutim, ako se malo čita između redaka, može se vidjeti da drugi izvori preferiraju oblik "feministica". Školski rječnik hrvatskog jezika Birtić et al. sadrži natuknicu za imenicu "feministica" uz objašnjenje "zagovornica feminizma", no ne postoji natuknica za "feministkinja". I ne samo to; postoji natuknica za posvojni pridjev feminističin, ali ne i feministkinjin. "Feminističin" je također i jedini posvojni pridjev koji navode Institutov i Matičin pravopis. 

:Prema mojem skromnom mišljenju bolje bi bilo koristiti riječ "feministica", ako već ne zbog prethodnih razloga, onda zbog toga što je sufiks -ica plodniji sufiks za stvaranje imenica ženskog roda u mocijskoj tvorbi (učiteljica, laburistica, konobarica, studentica...) i ne postoji nekakva opreka koja bi dovodila do zabune (kao u slučaju bilježnice, koja može označavati teku za pravljenje bilješki i bilježnika ženskog roda; za taj je drugi pojam nedavno osmišljena zamjenska riječ "bilješkinja"). Kao šlag na tortu dodao bih još i da je skup -ica u ovom kontekstu lakši za izgovor od -kinja jer u prvom slučaju imamo okluziv popraćen vokalom, a u drugom imamo dva okluziva (t i k) – u izgovoru se najčešće zbog toga ispušta "t" i izgovara "feminiskinja". Dakle, slobodno se služi oblikom "feministica" [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:35, 10. prosinca 2020. (CET)

== Prvi HNL, a ne prva HNL ==

"Tako bi uz pokratu HNL trebao stajati atribut u muškome rodu: Prvi HNL, Drugi HNL, Treći HNL, a ne, kako je to uobičajeno u medijima, Prva HNL, Druga HNL, Treća HNL. Također, pokrata bi se i unutar takve sintagme trebala sklanjati jer su samo pokrate RH (Republika Hrvatska), BiH (Bosna i Hercegovina), BDM (Blažena Djevica Marija), BMG (Baltazar, Melkior, Gašpar) i INRI (Iesus Nasarensus rex Iudaeorum) nesklonjive." Iz [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=360231 navedenog rada], str. 27 {{Hrčak|id=247475}}--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:06, 9. prosinca 2020. (CET)

:To je istina, pokrate su uglavnom muškog roda i trebaju se sklanjati kao takve (to vrijedi i za EU), a sklanjaju se prema e-deklinaciji (deklinaciji ženskog roda) samo kad je riječ o pokratama koje se čitaju kao jedna riječ i koje završavaju na vokal a (kao INA). Osjetio sam se primoran to dodati jer mi se već jedan kolega požalio da mu je to zbunjujuće, za što ga ne mogu kriviti jer ide pomalo izvan očekivanja (npr. EU je pokrata za "Europsku uniju", a zato što je "unija" ženskog roda, logično je očekivati da će neke osobe taj rod zabunom pripisati cijeloj pokrati) --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:35, 10. prosinca 2020. (CET)
::Zanimljivo. Ali mislim da je ovo očit primjer greške ili previda u pravopisu. Takva preporuka jednostavno nema nikakve logike. Mislim da nije neutemeljenao za pretpostaviti da prilikom čitanja teksta u kojoj se kratica nalazi čitatelj može i smije od kratice napraviti puni naziv onoga što kratimo, a onda bi trebao i rodove u povezanim riječima mijenjati. Inače bi čitao "Prvi Hrvatska nogometna liga" što je prilično suludo. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 15:10, 22. prosinca 2020. (CET)
:::E vidiš, ali problem je upravo u tome što se pokrate ne mogu tretirati jednako kao i puni nazivi jer one to jednostavno nisu. Meni zapravo takvo pravilo ima smisla jer se temelji na izgovoru slogova. Odnosno, kad izgovoriš ha-en-el (i tretiraš to kao riječ "haenel"), bi li tome pripisao muški ili ženski rod? Vjerojatno muški ako se povodiš za primjerima kao što su Mihael, Rafael i sl. Usput budi rečeno, ako bismo HNL tretirali kao pokratu ženskog roda na temelju punog naziva, onda bismo trebali tako tretirati i pokrate kao što su HRT (Hrvatska radiotelevizija) i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), ali tad bismo bili svjedoci primjera rečenica poput "Vidio sam to na HRT-i" i "Izišao je iz HDZ-e", a tako nitko ne govori. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 10:56, 23. prosinca 2020. (CET) 

:Ne mogu suditi o suštini tvrdnje, ali rekao bih da ovo nije prava adresa, ovo treba javiti HNS-u. Ako se krivo naziva u stvarnosti, krivo će se zvati i u Wikipediji. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 11:43, 10. prosinca 2020. (CET)

== Klinopis ==

Umjesto "klinastim pismom" trebalo bi se koristiti klinopisom ili klinovim pismom.--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 02:58, 18. prosinca 2020. (CET)
: Zašto? [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 13:31, 18. prosinca 2020. (CET)

== Molba ==

Štovani, molim nekog s ovlastima da pomoću alata zamijeni izraze "viceprvak" s doprvak (ručno ide sporo). Hvala!--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 04:26, 18. prosinca 2020. (CET)
: Zašto? Mišljenja sam da bi se botovi trebali koristiti samo za ispravljanje pravopisnih pogrešaka, ne za potiranje dvostrukosti. (V. također [https://www.hkv.hr/kultura/jezik/4382-potiranje-sinonimije-znai-siromaenje-jezika.html "Potiranje sinonimije znači siromašenje jezika"].) Inače, HJP potvrđuje [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uXBN1 "viceprvak"], ne potvrđuje "doprvak". [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 13:31, 18. prosinca 2020. (CET)

:: A učesnik -> sudionik? [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19iWhF7&keyword=u%C4%8Desnik HJP] izravno preusmjerava na sudionika. Naravno da je učesnik sinonim, ali Wiki bi se trebala držati standarda.--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:16, 21. prosinca 2020. (CET)

::: Možda, ako je je "učesnik" supstandardna riječ (kao "hiljada" -> "tisuća"). No, to mora biti jasno dokazano prije nego što se krene u masovne izmjene. Bilo je već takvih zahvata, npr. primijetio sam masovno mijenjanje "broji" u "ima", iako ne vidim po čemu bi "broji" (u značenju pod 3 koje daje [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15lXhk%3D HJP]) bilo krivo ili loše. Ovakve "akcije" ne bi trebalo odobravati. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 20:40, 21. prosinca 2020. (CET)

:::: Pretragom Hrčka dobiju se 4 rada s riječju "učesnik" (posljednji 2003.) i 134 s riječju sudionik.[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=sudionik] [https://pravopis.hr/rjecnik/ Rječnik na pravopis.hr] isto preusmjerava na sudionika.--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:47, 21. prosinca 2020. (CET)

::::: Isti slučaj s neophodan --> nužan. [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF5kXhg%3D&keyword=neophodan HJP] navodi neophodan kao sinonim za nužan, dok [https://pravopis.hr/rjecnik/?q=neopodan rječnik pravopis.hr-a] preusmjerava neophodnost na nužnost. I u jezičnim savjetnicima s(a)vjetuje se upotreba pojma nužan.--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 01:01, 22. prosinca 2020. (CET)

::::::I na [https://pravopis.hr/rjecnik/ pravopis.hr] je učesnik > sudionik--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 08:15, 22. prosinca 2020. (CET)

::::::: Pitanje je samo dokle to ide, tj. što ćemo s famoznim primjerom "stepenice" -> "stube", što HRT lektori prepravljaju ili su prepravljali bez iznimke. Ili pitanja frazeologije, npr. moraju li po posljednjoj modi iz sezone jesen/zima "hitne službe" odmah postati "žurne službe" (a "hitna pomoć" - pretpostavljam, zašto ne? - "žurna pomoć"). Treba razlikovati lektorske fiks-ideje od stvarnih supstandardnih oblika. Ono što želim reći: botovi ne bi smjeli biti sredstvo za ispravljanje krivih Drina. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 10:24, 22. prosinca 2020. (CET)

::::::: Tek sad vidim diskusiju gore, brojati/brojiti i Nives Opačić. Odlična ilustracija onoga o čemu govorim. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 10:33, 22. prosinca 2020. (CET)

::::::::Mišljenja sam ako je preporuka s jedne riječi '''>''' na drugu, onda treba ispravljati.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 10:42, 22. prosinca 2020. (CET)

:::::::::To je nažalost ''find & replace'' jezikoslovlje, za koje bi bilo najbolje da se ne prelijeva još i ovdje, na Wikipediju. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 11:05, 22. prosinca 2020. (CET)

{{izvlaka|:}}Nije dovoljno da jedna riječ bude samo "preferirana" odnosno "preporučena" od strane jezikoslovaca u odnosu na drugu da bi krenuli u nekakave masovne izmjene druge riječi. Za masovne izmjene sporna riječ mora biti nedvojbeno odbačena kao pogrešna, jasno naznačena kao arhaizam i slično. Evo, ja sam namjeravao napraviti bota za kuburinu famoznu "pogrješku", ali sam se predomislio. Zašto? Pa zato što, iako postoji preporuka za "pogrešku" i dosta se više koristi, "pogrješka" je i dalje ispravna, iako manje korištena riječ. Na kraju sam zaključio da svaki suradnik u takvim slučajevima smije pisati kako želi, ali i to da drugi suradnik smije ispraviti to što ovaj prvi piše. E sad, ako se radi o pojedinačnim slučajevima, onda nema nikakvih problema, kao ni u slučaju da suradnik krene sa ručnom masovnom zamjenom riječi koja nije preporučena ili se manje koristi sa riječju koja se više koristi i ima preporuku. Međutim, ukoliko suradnik krene obrnutim putem, da masovno zamjenjuje preporučenu riječ sa nepreporučenom, mislim da to nekome mora dobro objasniti. Primjerice, ja sam izmijenio riječ "pogrješka" sa riječju "pogreška" u svim člancima koji su riječ sadržavali u naslovu ([[logička pogreška]] i sve vrste iste), međutim kuburinih pogrješaka ima posvuda i neka se njima bave drugi suradnici, ako im smetaju. Kad bi netko pak krenuo revertati moje izmjene i ponovo uvoditi "pogrješke", mislim da bi zajednici trebao objasniti zašto mijenja riječ koja je preporučena i puno više korištena sa nekom svojom fiks idejom.
Međutim, ima riječi koje bi trebalo masovno izmijeniti, moža i koristeći botove. Npr. kuburin notoran "njeki" ili njegov "i t.d.".
Što se tiče {{ping|Mudroslov}}a i njegovog doprvaka, nisam siguran da je doprvak uopće "a thing". 😊 HJP ga ne poznaje, a nisam nikad ni čuo da tu riječ netko koristi, mada znam što znači. Iako je možda ta riječ ispravnija, kako sam već rekao, Wikipedija nije tu da nameće ispravne riječi koje nitko ne koristi, nego da koristi one riječi koje se koriste u narodu. Znam da je možda hr.wiki jezikoslovcima primamljiv za plasiranje svojih umotvorina, ali trebali bi se suzdržavati. Mogu mislit šta bi bilo da je pokojni Bulcsú László znao za ili koristio Wikipediju, ovako smo lišo prošli samo sa Kubyjem. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 15:41, 22. prosinca 2020. (CET)

:Usput rečeno, imam informaciju iz prve ruke da ni Bulcsú nije smatrao da bi se lingvisti trebali baviti nametanjem riječi, a još se manje tim bavio, te da je imao običaj reći (parafraziram) kako riječ lingvisti trebaju izmisliti i "pustiti u svijet", a da se dalje mora snalaziti sama. Navodno je bio sasvim OK s tim da kad izmisli 100 riječi, ako mu se uhvati jedna. :) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 15:52, 22. prosinca 2020. (CET)

::Imam bota, no neću ga koristiti za mijenjanje prihvaćenih oblika. Već mi je prije stigla molba da "popravim" pogrješke u pogreške, ali sam odbio. Zašto? Iako pogrješka nije oblik kojim se osobno služim (kao ni ne ću, ''for that matter''), ne radi se o nečemu pogr(j)ešnom; posljednji objavljeni pravopis prihvaća oba oblika (iako prednost daje pogreški). Sličnog sam stava i što se tiče pisanja odnosnih pridjeva za mjesta (newyorški ili njujorški, vancouverski ili vankuverski itd.), premda taj isti pravopis preporučuje fonetizirane oblike (pa ih tako i ja koristim). Za kraj, lijepo bih molio suradnike da ovu stranicu koriste za konkretna pitanja u vezi s pravopisom, a ne samo kao stranicu za zahtjeve za bota uz pomoć kojeg bi željeli poći u kakav križarski rat protiv manje ustaljenih oblika. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 10:56, 23. prosinca 2020. (CET)

:::{{s|Mudroslov}}, stvarno je suvišno – da ne kažen i da nije u enciklopedijskom duhu i duhu jezika – minjati sinonime u člancima. Vidin da se ni ostali nisu složili s tin, a izmjene se rade. Sve i da je usuglašeno tako, ručno minjanje je borba s vjetrenjačama jer toga ima brdo. Predlažen da se obustave takve buduće izmjene. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:24, 24. prosinca 2020. (CET)

== od i od strane ==
Na ove dvije stranice [https://ciklopea.com/hr/blog-hr/jezik/jezicna-pogreska-br-23-pasiv-u-hrvatskom/], [https://www.sinonim.hr/blog/najcesce-pogreske-u-prevodenju/] ''od'' i ''od strane'' navode se kao ''"jezična pogreška"'' i ''"nepoželjni oblici pasiva"'', [https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=_y5zmD0nBH8 ovdje] je ''"nepotrebni pasiv"'', po [https://gramatika.hr/pravilo/pasiv/59/ gramatika.hr] bolje je ne rabiti ih, a [https://jezicni-savjetnik.hr/?page=15 Jezicni-savjetnik.hr] kaže: {{citiranje|'''od strane''' U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih konstrukcija. Te se konstrukcije u hrvatskim prijevodima često prevode pasivom i kad je bolje upotrijebiti aktiv. Posebnu pozornost treba obratiti na slučajeve u kojima se u engleskome navodi vršitelj radnje uveden prijedlogom by. Takve rečenice uvijek treba prevesti aktivnim rečenicama. Stoga u hrvatskome standardnom jeziku nije dobro reći Predavanje je praćeno od strane studenata., nego treba reći Studenti su pratili predavanje.}} 

Što činiti s time na wikipediji, po gore navedenome treba izbjegavati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 12:01, 23. prosinca 2020. (CET)

:Od strane valja – jednostavno rečeno – odstraniti. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Glavni je problem u tome što se koristi kad zbilja nema potrebe za pasivom. Rečenice u 99 % slučajeva mogu biti sročene jednostavnije i razumljivije korištenjem aktiva, ali određeni prevoditelji ne obraćaju previše pažnje na to iako bi trebali. Postoji nešto što se zove jezična ekonomija, a jedan njezin aspekt ističe ljudsku potrebu za konciznošću (odnosno, ako imamo rečenicu tipa "Televizijski program praćen je od strane mnogih ljudi.", prirodno je to sažeti u nešto jednostavnije, npr. "Televizijski program prati mnogo ljudi." S osam riječi stigli smo na njih pet, a informacija je ostala ista.). Ako se dobro sjećam, mislim da je Alerić u jednom svojem jezičnom savjetniku preporučio korištenje "od" ako je baš nužno, a da je "od strane" posve neprihvatljivo. Bilo kako bilo, botom se to ne može izmijeniti (iz očitih razloga), tako da preostaje da svaki suradnik takve rečenice izmijeni ručno, ali i da pripazi da ne izmijeni citate i slične stvari jer se u njih nikako ne smije intervenirati, pa makar njihovu autoru hrvatski bio na razini 0. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:08, 23. prosinca 2020. (CET)
::Evo primjer pasiva kojeg sam koristio u članku o Jasenovcu: "[[Jure Paršić]] je postavljen za župnika u Jasenovcu u listopadu 1942. godine od strane nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]." Ok, može i aktiv: "[[Jure Paršić|Juru Paršića]] postavio je za župnika u Jasenovcu nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] u listopadu 1942. godine." - ako koristim pasiv, Jure mi je u nominativu, što mi nekako bolje leži, obzirom da je cijeli pasus o njemu i počinje njegovim imenom. Što napraviti? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:01, 24. prosinca 2020. (CET)
:::Neka je cijeli pasus o njemu, ali to ne znači da treba nepotrebno komplicirati rečenice. Osobno bih tu rečenicu sročio ovako: "Nadbiskup Alojzije Stepinac postavio je Juru Paršića za župnika u Jasenovcu u listopadu 1942." Ako se naknadno govori o toj osobi, nominativ nije toliko ključan, čitatelji će i dalje shvatiti tko je ''zvijezda večeri''. Ako baš smatraš da je nužno istaknuti da je riječ o njemu i misliš da bi moglo doći do zabune sa Stepincem, iduća rečenica može početi s nečim kao što je "Paršić je potom napravio to i to". To što se ne nalazi u nominativu u prvoj rečenici ne znači da ne može biti u nominativu u idućoj rečenici. A na kraju balade, u slučaju da ti je pasiv baš neizbježan, bolje bi ti bilo preoblikovati rečenicu u nešto tipa "Jura Paršić postavljen je za župnika u Jasenovcu u listopadu 1942., a postavio ga je nadbiskup Alojzije Stepinac.", makar mislim da je to pomalo kompliciranije rješenje. [[WP:NTSS|Niš' se ti ne sekiraj]], nisi ograničen prostorom, možeš dodati par riječi ako će to poboljšati gramatičku kvalitetu teksta. Ključno je da ''od strane'' treba izbjegavati k'o što vrag bježi od tamjana. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:41, 24. prosinca 2020. (CET)

== Srpski ili srbijanski ==

Nedavno sam prebacio jednu kategoriju iz oblika "Srbijanski" u "Srpski" i to na temelju dosadašnje prakse koja je očita iz [[:Kategorija:Životopisi, Srbija]]. Međutim, kolega {{s|Vrtleska225}} mi je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AArgo_Navis&type=revision&diff=5715171&oldid=5712522 skrenuo pažnju] na to da bi ipak trebali biti "srbijanski". Trebali bi se usuglasiti i uniformirati nazive kategorija i članaka, kojih ima poprilično i uglavnom su oblika "srpski". --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:51, 7. siječnja 2021. (CET)
: "Srbijanski" je de facto neologizam za koji mi nikad nije bilo potpuno jasno čime je motiviran. Npr. "srpski ministar vanjskih poslova" ili "srbijanski ministar vanjskih poslova"? U čemu je nejasnoća ako znamo da ministre vanjskih poslova nemaju narodi, već samo države? Zašto npr. "srbijanski glumac", kad glumce koji su npr. hrvatski Srbi ionako nitko nikad ne zove "srpskim glumcima"? U Hrvatskoj enciklopediji npr. "srbijanski kralj" - od koje i kakve zabune nas to čuva? [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:00, 7. siječnja 2021. (CET)
:{{komentar}} Nisam siguran kako bi se ovo uopće trebalo riješiti. I Srbi imaju [https://www.pismenica.rs/jezicke-nedoumice/srpski-ili-srbijanski/ isti problem]. Ono što me najviše buni je to da mi uopće ne padaju na pamet slični pridjevi za druge države. Kako se kaže? Hrvaćanski? Hrvatinski? Francuzinski? Jedino što sam čuo je "amerikanski". Na linku koji sam dao stoji preporuka:
:# ''Pridev srpski treba upotrebljavati uz pojmove koji se odnose na Srbe kao naciju: srpski narod, srpski jezik, srpska kultura… Nije ga dobro upotrebljavati u značenju pripadanja državi Srbiji: srpski premijer, srpski ustav, srpska policija… S ciljem izbegavanja dvoznačnosti i nesporazuma, u ovim sintagmama umesto prisvojnog prideva (bilo srpski, bilo srbijanski) bolje je upotrebljavati prisvojni genitiv – Srbije: Vlada Srbije, predsednik Srbije, Ustav Srbije, policija Srbije.''
:# ''Pridev srbijanski može se upotrebljavati kada se odnosi na Srbiju u užem smislu ili na njen deo (u prošlosti i sadašnjosti): srbijanske varoši, srbijanski govori i sl. – u opoziciji prema, npr., vojvođanskim varošima, vojvođanskim govorima… Ovaj pridev se, doduše, može upotrebiti i kad se odnosi na Srbiju u celini, naročito u smislu razgraničavanja: srbijansko-bosanska ili srbijansko-crnogorska granica, na primer.''
:Možda netko ima još kakvu ideju? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. siječnja 2021. (CET)
::Naš kolega suradnik sve je [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/inoslav-besker-na-hrvatskoj-jezicnoj-praksi-je-kako-ce-odrediti-svoje-termine-305755 napisao] u 3. odlomku.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:54, 7. siječnja 2021. (CET)
:::{{komentar}} Ne znam... Nisam još čuo za oblik riječi koji postoji samo za neke riječi, u ovom slučaju za samo određene države. Do sada. I btw bolje mi zvuči "Vlada Srbije" nego "Srbijanska vlada". A ako prihvatimo gore navedenu logiku da bi trebalo zapravo govoriti "Srbijanska vlada" ili "Vlada Srbije", a ne "Srpska vlada", da li to znači da je "Hrvatska vlada" također krivo? Kako je ispravno? "Vlada Hrvatske"? Zašto onda svi govorimo "Hrvatska vlada"? I opet nije objašnjeno zašto postoji taj oblik riječi samo za Srbiju i Ameriku. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:21, 7. siječnja 2021. (CET)
:::Moram još dodati da sam se [[Razgovor:Jugoslavensko_dramsko_kazalište|drugdje]] zalagao za rješenje prema dominantnoj jezičnoj praksi, pa bi u ovom pitanju onda bilo pošteno da jedem ono što sam sam skuhao, a to bi bilo "srbijanski". No, "srbijanski", osim u specijaliziranoj upotrebi, ne dolazi ni iz jednog realnog jezičnog sloja, već je u suštini lektorska intervencija novijeg datuma. Ako prihvatimo da čisto lektorske intervencije normativno oblikuju jezik, morali bismo govoriti "ondje" umjesto "tamo" (a ne govorimo), ili bismo morali odustati od "stepenice" i pisati isključivo "stube" (jer lektori npr. na HRT-u navodno bez iznimke križaju prvo i zamjenjuju drugim). Ovo je kompleksan problem (sigurno daleko kompleksniji nego što sam ga ovdje opisao) o kojemu se vrlo malo govori. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 10:52, 8. siječnja 2021. (CET)
::::Ne znam jel ova diskusija jos traje ili se smatra gotovom, jer je proslo dva mjeseca, ali meni su uvijek drazi kraci sinonimi, tj. "srpski" u ovom slucaju. Tu se, kao i u mnogo cemu, vodim Occamovom britvom, iako ona mozda kao princip ne postoji u jezikoslovlju. Eto, m2c. [[Suradnik:Ionic22|Ionic22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ionic22|razgovor]])</small> 10:40, 3. ožujka 2021. (CET)
:::::Ispričavam se zbog dugačkog posta, koji slijedi:
:::::Osobno nikad nisam koristio riječ "srbijanski", niti namjeravam. U pitanju je zamršena kontroverzija, a o tome se, koliko vidim, ozbiljno i bez čvrstog zaključka osim da je potrebno bolje, preciznije normiranje jezičnog standarda, piše u srpskim akademskim člancima. [https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/7739 Ovdje] možete na tu temu pročitati stručni članak iz zbirke SANU srpskog jezikoslovca Milana Šipke. Inače, pregledom stručne jezikoslovne literature na srpskom jeziku, tu i tamo sam pronašao mjesta (pogotovo u radovima iz Bosne i Hercegovine, uključujući lingviste srpskog jezika iz Republike Srpske) u kojima se nepejorativno koristi pridjev srbijanski u skladu s definicijom iz Anića, ali samo djelomično:
:::::'''srbijanski''', koji se odnosi na Srbiju i Srbijance
:::::'''Srbijanac''', Srbin iz Srbije, usp. Préčanin
:::::Naime, budući da je česta uporaba pridjeva "srbijanski" kako bi se označila povezanost uz teritorij, institucije i općenito populaciju današnje Republike Srbije, tako u opreci s Anićevom definicijom imamo sintagme za druge etničke skupine koje žive na području Republike Srbije, paralelno sa sintagmom "hrvatski Srbi": "srbijanski Hrvati" uz koju se također koristi "srpski Hrvati". Zanimljivo je da je u tekstovima ustaljeno navesti specifično područje u Srbiji, kao npr. "Vojvođanski Hrvati" umjesto "srbijanski" ili "srpski" što, recimo, za američke Hrvate nije slučaj.
:::::Poanta svega ovoga je sljedeći zaključak: sama razlika između norma i prakse je posve nejasna. Oba pojma imaju svoje specifično značenje i oba su prihvatljiva. Kao jedino rješenje vidim pridržavanje stupovima Wikipedije, a pogotovo [[WP:N]]. Dat ću citat o nepristranom gledištu koji je na veliku nesreću ovog projekta prečesto mrtvo slovo na ekranu: "To podrazumijeva navođenje provjerljivih, '''mjerodavnih''' izvora kad god je moguće, '''naročito u kontroverznim temama'''"(nagl. aut). Uz niz stvari koje Wikipedija nije, tu je i također presudan detalj o izvornom istraživanju. Koristio se izraz srpski, srbijanski, ili oba, mi smo tu radi sažimanja gore navedenih provjerljivih, mjerodavnih izvora radi njihovog prestavljanja stanovništvu koje govori hrvatskim jezikom, u pitkom i preglednom obliku. Što se nama sviđa ili kako se nama čini je izvorno istraživanje, ako bi se takvim uopće moglo i nazvati. Prema tome, Wikipedija na hrvatskom jeziku mora odražavati hrvatsku jezičnu praksu u provjerljivim i mjerodavnim izvorima i stilski odražavati njihov diskurs. Površna usporedba pretraživanja interneta upitima "srpski tenisač novak đoković" i "srbijanski tenisač novak đoković", kao i pretraga stručnih članaka pisanih na hrvatskom jeziku, ukazuje da je pojam srbijanski puno manje zastupljen i koristi se samo u specifičnom kontekstu kada je potrebna diferencijacija između države i etničke pripadnosti, te u zaključku držim da bi se trebao koristiti samo kada na to upućuje izvor kojim se kakav članak potkrjepljuje. Što se kategorija tiče, npr. sportaša i sl., budući da su osobe kategorizirane prema zemlji u kojoj djeluju, ne vidim razloga za specifično naglašavanje da su Srbijanci, a ne Srbi, budući da se Bosanskohercegovački Srbi tako uvrštavaju u BiH kategoriju, a ne srpsku s etničkim značenjem. Zato mislim kako bi recimo "Srpski rukometaši" bilo primjereno, a "Srbijanski" ne. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])</small> 21:39, 12. ožujka 2021. (CET)

== Kalifati ==

Da li se piše Abasidski kalifat ili Abasidski Kalifat?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:18, 20. veljače 2021. (CET)

:{{s|Fraxinus|e}}, ovisi o tome je li u pitanju službeni naziv države. Institutov pravopis (koji toliko volim citirati, znam) kaže da se velikim početnim slovom pišu imena država i njihovi ustaljeni skraćeni oblici, ali isto vrijedi i za povijesne države (Zapadno Rimsko Carstvo, Mletačka Republika...). Slično pravilo vrijedi i za povijesna samoupravna područja i vojne međudržavne saveze, ali u tim slučajevima samo se prva riječ piše velikim početnim slovom (Kruševska republika, Mala antanta, Pariška komuna).

:Za one koji vole "klasičniji" pravopis ''Londonac'', u njemu također piše da se velikim slovom pišu sve sastavnice imena država i zemalja osim veznika (Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Sovjetski Savez...). Eto, da ne duljim, rekao bih da se u ovom slučaju sve riječi pišu velikim početnim slovom. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:20, 21. veljače 2021. (CET)

Hvala ti na odgovoru, onda neka sve bude velikim slovom.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 20:59, 21. veljače 2021. (CET)

== [[Glasovanje s trenutačnim otjecanjem]] ==

Naslov mi je malo sporan, pa vas molim da komentirate na '''[[Razgovor:Glasovanje s trenutačnim otjecanjem|SZR]]'''. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:56, 12. ožujka 2021. (CET)

== Yorkska ili Yorkijska provincija? ==

Da ne bih kasnije opterećivao ophoditelje i administratore, lijepo bih zamolio za savjet kako napisati posvojni pridjev od imena grada York?
Hoće li biti '''Yorkijska''' ili '''Yorkska''' provincija? BTW, svakako se ne može napisati Yorkširska provincija, jer je Yorkshire povijesna grofovija, a crkvena provincija se naziva po katedralnom gradu Yorku. Hvala, [[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 15:38, 14. ožujka 2021. (CET)

:<s>{{s|Darrad2009}}, ako već tražiš odnosni pridjev za York, onda izaberi ili '''yorški''' ili '''jorški'''. Da ne bih ulazio u detalje, reći ću samo da je takav zaključak najlakše izvući prema analogiji s "newyorški" odnosno "njujorški" [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]</s> --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:18, 14. ožujka 2021. (CET)

::Izgleda da ni meni pogreške nisu strane... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] {{s|Darrad2009|Darrade}}, dugujem ti ispriku, nisam ti rekao kako valja. Istina, kad bi se išlo po analogiji s New Yorkom, doista bi trebalo biti jorški (jer je oblik "njujorški" uvriježen), ali to, ipak, ne vrijedi i za samu riječ York, čiji bi pridjevski oblik trebalo pisati '''yorčki''' ili '''jorčki''' (koliko god to moglo biti zbunjujuće). Razlog? Zavirio sam malo u gramatiku (Silić-Pranjkovićevu) i vidio natuknicu u kojoj piše: "Sufiks se -sk(i) (napustivši s) stapa sa suglasnicima c u čk, '''k u čk''', g u šk, h u šk, č u čk, ć u ćk, š u šk, ž u šk i s u sk" Među primjerima se navodi i tvorba pridjeva od imena Rijeka: Rijek(a) + (s)k(i) = riječki. Isto pravilo zapravo vrijedi i za York (jer osnova završava na velar i okluziv "k"). Još jednom, primi moju ispriku. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:44, 6. travnja 2021. (CEST)

== Novinstvo i novinarstvo ==

Novinstvo i novinarstvo - google translate mi daje "journalism" i za jedno i za drugo. Članak [[novinstvo]] nemamo, ali zato imamo [[novinarstvo]] i [[:kategorija:Novinstvo po godinama‎]]. Može li netko pojasniti i predložiti izmjene, ako su potrebne? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 12:18, 23. ožujka 2021. (CET)
: Za "novinstvo" Anić kaže "ukupnost djelatnosti na izdavanju i pisanju novina". (Pomalo čudno, HJP spominje "elektronsko novinstvo" kao "novinstvo na TV i radiju".[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFxnXRE%253D]) Mislim da bi bilo bolje da imamo ''Novinarstvo'' po godinama i odgovarajuće članke, "novinstvo" zahvaća dosta usko, a "novinarstvo" bi po logici stvari bilo nadskup. [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 13:05, 23. ožujka 2021. (CET)
:: Novinstvo bi bilo ekvivalent pojma "tisak" u metaforičkom značenju, eng. ''Press''. (''press conference'' = konferencija za tisak, tj. konferencija za novinstvo). U engleskom označava uglavnom tradicionalne, tiskane novine i časopise, a širi pojam su "(masovni) mediji" koji obuhvaćaju netiskana izdanja ("konferencija za medije"). Dotična praksa se odražava u hrvatskom novinarstvu. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])</small> 14:19, 23. ožujka 2021. (CET)

== S navodnicima ili bez ==

[[:Kategorija:Hrvatska kulturno-umjetnička društva]] - pola je s navodnicima, pola bez. Koji je standard? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 13:44, 26. ožujka 2021. (CET)
:[https://pravopis.hr/pravilo/navodnici/71/ Pravopis] je tu, stavka C.--[[Posebno:Doprinosi/93.140.153.134|93.140.153.134]] 13:50, 26. ožujka 2021. (CET)
::{{s|Argo Navis}}, IP nije u krivu, ali predlažem jedno bolje rješenje. Pravopis također tvrdi da u takvom slučaju {{plainlink|url=https://pravopis.hr/ajax/rules-meta.php?type=O&marker=29&category=46 može ići i kurziv}}. Da se ne bismo zamarali suvišnim pravopisnim znakovima u nazivima članaka, mogli bismo u članke staviti predložak <nowiki>{{POKAŽINASLOV:KUD ''Cetingradska tamburica''}}</nowiki> (to su dva apostrofa za italik, ne navodni znakovi!). Ionako će čitatelji pri pretrazi uglavnom pisati bez navodnika, a ovako će se naslov i dalje prikazivati u skladu s pravopisnim rješenjima. Dakle, sva društva s navodnim znakovima možemo prebaciti na stranice s naslovima bez navodnih znakova, a u sam članak staviti taj predložak koji će naslov prikazati kako treba. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 10:39, 27. ožujka 2021. (CET)
:::Kurziv je dobra ideja, samo trebalo bi vjerojatno ujednačiti svugdje. (Ili jedno ili drugo, osobno nemam preferencije; navodnici mi bodu oči, ali to je moguće posljedica iskustva na enwiki. Treba uvažiti da pravopisni standardi napreduju i tehnološki: u rukopisu i na pisaćem stroju nema kurziva, a i u konvencionalnom tisku, s olovnim slovima, predstavlja komplikaciju, no danas je sasvim drukčije stanje.) Malo komplicira stvar što u naslovima treba razabrati što je ime a što zemljopisna odrednica. U [[HKUD "Petar Zrinski"]] "Petar Zrinski" je ime, u [[HKUD Perušić]] "Perušić" je zemljopisna odrednica, pa nema navodnika (KUD iz mjesta Perušića), ali [[Kulturno umjetničko društvo "Marof"]]? [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 11:20, 27. ožujka 2021. (CET)
:::Upravo sam ovo došao pitati. Odlično. Ionako sam kurziv dosta koristio na ovaj način. No, postoje li još neke preporuke vezane za korištenje kurziva, masnih slova, podcrtanog teksta itd.? Da li bi netko dopunio upute? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 15:48, 27. ožujka 2021. (CET)
::Kod ovih navodnika postoji još jedan problem: par "" nije po hrv. pravopisu, bar ne ovom IHJJ. Oni navode samo parove „” i »«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:26, 29. ožujka 2021. (CEST)
:::Problem je što će te navodnike malo tko ''nabosti''. Navodnike s tipkovnice (oba gornja) koristi bar 80% ljudi i to je danak globalizaciji, a onima koji znaju ''nabosti'' - danak lijenosti (kao što sam npr. ja). Doduše, ''WP popravljači'' bi mogli to napraviti (da rade kao programi prilagođeni hrvatskom pravopisu), ali valjda oni imaju ''preča'' posla.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:51, 29. ožujka 2021. (CEST)

Možemo li se dogovoriti za opciju sa <nowiki>{{POKAŽINASLOV:KUD ''Cetingradska tamburica''}}</nowiki>? Inzistiranje na ispravnim navodnicima mi se čini beznadno, a ovo s kosim slovima puno bolje. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 08:36, 16. travnja 2021. (CEST)

:Ja u tekstu najčešće stavljam kurziv, ispravne navodnike samo kad baš treba, a onda biram obrnute francuske. Kako se  wikipovezuje na članke s kurzivom u naslovu, jel to stvara probleme? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:06, 16. travnja 2021. (CEST)
:: {{s|Ponor}}, wikipoveznice nisu problem. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 20:23, 29. travnja 2021. (CEST)

== Transkripcija japanskih/kineskih imena ==

Koje je pravilo pri transkripciji japanskih/kineskih imena? Jer vidim po kategorijama da ima svega, malo [[Šenžen|transkribiranih]] [[Shizuoka (prefektura)|malo ne]]. --<b>[[Suradnik:El Diablo|<span style="color:black;">Dijabolični</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:El Diablo|<span style="color:black;">El</span>]]</b> 19:15, 27. ožujka 2021. (CET)

:Više-manje isto sam pitanje postavio u Kafiću {{plainlink|url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2020_9#Muka_s_japanskim prije pola godine}} i u međuvremenu nismo došli do nekog naročitog rješenja. ''Summa summarum'', Institutov pravopis iz 2013. tvrdi da se strana i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom trebaju pisati prema uobičajenom izgovoru u hrvatskom, dakle transkribirano (Jukio Mišima, Fudži), premda kaže da je moguća i transliteracija (Yukio Mishima, Fuji). Pravopis Matice hrvatske pak kaže da bi kineska i japanska imena trebalo pisati transliterirano, a Hrvatski pravopis Babića i Moguša pak favorizira transkripciju (tj. tvrdi da se takva imena pišu prema izgovoru u hrvatskom). To su divote naše pravopisne tradicije...  --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:21, 27. ožujka 2021. (CET)
::U praksi apsolutno prevladava transliteracija, i tu se praktički ništa nije promijenilo u posljednjih 20-ak godina (ne kažem da je to dobro niti da je loše, samo konstatiram). [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 22:40, 27. ožujka 2021. (CET)
:::Ja sam Kinez i naučio sam da Hrvati preferiraju prvobitna imena kao "München", a da Srbi preferiraju transkripciju kao "Minhen" jer je to lakše s preobrazbom ćirìlice. Međutim, pogrešno je pisati "Šenžen". "Zh" je uvijek "dž", to nije kao ruski. Kineski "z" je hrvatski "dz", pa "zh" = "dž". Također c (c) i ch (č), j (đ), q (ć), x (crnogorski ś [ɕ], srpski/hrvatski sj). Pogledajte srpski članak, tamo je to "Šendžen". Mislim da je "Šenžen" pogreška i ne hrvatska pravopisna tradicija. Shenzhen je jako novi grad, prije 30 godina je bio malo selo. Nije kao Peking (Beijing) ili Šangaj (Shanghai) koji imaju tradicionalno ime na hrvatskom. Ako ne promijenite Šenžen → Shenzhen/Šendžen, to je opasno. Znate da mediji kopiraju Wikipediju. --[[Posebno:Doprinosi/94.134.89.153|94.134.89.153]] 04:52, 2. travnja 2021. (CEST)
::::Hvala što ste se javili, [[Posebno:Doprinosi/94.134.89.153|94.134.89.153]], i hvala za ispravak u [[Shenzhen]]/[[Šenžen]]. Nadam se da nam možete pomoći i s drugim člancima ([[Posebno:Prijava|prijavite se!]]). Slažem se, trebalo bi naziv prebaciti barem u Shenzhen (v. [https://proleksis.lzmk.hr/594/ proleksis], također u čl. na [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61290 enciklopedija.hr]), uz navođenje izgovora: [https://www.thoughtco.com/how-to-pronounce-shenzhen-2279491 ova stranica] kaže da je on IPA:[ʂən tʂən]; ja ga na [https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=9NnPrSsMjWI youtube] čujem negdje između š<sup>n</sup>-č<sup>n</sup>, š<sup>n</sup>-đ<sup>n</sup> i š<sup>n</sup>-dž<sup>n</sup>. "Naš" govornik na [[:c:File:Shenzhen_pronunciation.ogg|wm-commons]] izgovara dosta ''mekše'', drugi slog gotovo kao ć. Zanimljivo je pogledati kako ga transkribiraju ostale wikipedije: [[:ru:Шэньчжэнь]], [[:el:Σεντσέν]], [[:hu:Sencsen]], [[:mk:Шенџен]], [[:sr:Šendžen]], [[:cs:Šen-čen]], [[:az:Şençjen]]. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:49, 2. travnja 2021. (CEST)
:::::Kineski samoglasnik e je kao bugarski ъ ili engleski [ə]. Zbog toga imaš dojam da nema samoglasnika. Nazalizacija na kraju također je uobičajena pojava u razgovornom jeziku. Standardni kineski jezik ima oko 420 slogova. Nije važno točno oponašati izgovor, važnije je imati dosljedan sustav s jasnim ekvivalentom za svaki slog. Rusi imaju dobru transkripciju zbog arhimandrita Palladija. Neki jezici nemaju suglasnik dž i neki jezici misle da kineski zh nije tako zvučan. Točno je da je glavna razlika između kineskih konsonantnih parova aspiracija, a ne zvučni/bezvučni, ali hrvatski č također nije kao kineski zh. Česi koriste č za zh i čch [tʃx] za ch. Osobno mi se ne sviđa jer je jako komplicirano i crtica između slogova također je nepotrebna, ali je to izmislio neki sinolog prije 70 godina. [[Pinyin]] je ISO norma i vidim da je netko napisao „Prema hrvatskom pravopisu, imena ljudi i geografska imena pišu se po pinyinu“. S pinyinom nikad se ne može pogriješiti i već ga koristite praktično svugdje. I već koristite međunarodnu transkripciju za japanski jezik. Razumijem da Hrvati ne znaju odmah kako izgovoriti imena, ali taj problem imate i s jezicima koji koriste latinicu. Slavenski jezici imaju prednost sa sibilantima, ali još uvijek postoje problemi sa samoglasnicima. Iz onoga što sam razumio, ne postoji službena hrvatska transkripcija za kineski. Sustav na srpskoj Wikipediji također nije služben i ponekad ga ljudi koriste pogrešno.--[[Suradnik:Explosivo|Explosivo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Explosivo|razgovor]])</small> 03:03, 4. travnja 2021. (CEST)
::::::Hvala za pojašnjenje, {{s|Explosivo}}. Dobro nam došao! Ja sam promijenio sve što sam mogao u [[Posebno:Diff/5834718|Diff/5834718]], a za sam naslov trebat ćemo pomoć administratora {{s|Neptune, the Mystic}} jer već postoji [[Shenzhen]] s preusmjeravanjem. Bit će mi drago pratiti tvoje doprinose u drugim člancima i još učiti o tvojoj domovini. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 4. travnja 2021. (CEST)
::::::Hvala Neptunu za preimenovanje. Zanimljivo mi je što u članku među prvim poveznicama imamo [[Guangzhou|Guang'''zh'''ou]] koji je transkribiran kao Guang'''đ'''ou, dakle ne Guang'''ž'''ou i ne Guang'''dž'''ou. {{s|Explosivo}}, a što raditi s ovim '''ng''', koji je to glas? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:40, 4. travnja 2021. (CEST)
:::::::"Dž" je najbolja opcija. Meka varijanta bi bila „j“ u pinyinu. Kineski „zh, ch, sh, r“ su vrlo tvrdi, a „j, q, x“ su vrlo meki. Znam da puno Hrvata ne radi veliku razliku između mekih i tvrdih parova, možda zbog kajkavskog utjecaja u Zagrebu, ali budući da hrvatski ima izvrsne ekvivalente (osim „x“ /ɕ/), možemo ih koristiti. („R“ u pinyinu je zanimljiva stvar. Tradicionalni pekinški izgovor je kao engleski R bez labijalizacije, ali neki ljudi kažu „ž“. Kada vidiš „r“, pišite „ž“ kao u češkoj ili ruskoj transkripciji.) „Ng“ je velarni N [ŋ] (također uvularni [ɴ] prema drugoj raščlani) kao u hrvatskoj riječi „mango“, ali nikad ne izgovaramo [ŋɡ]. „G“ je samo grafički znak. Naprimjer Rusi koriste meki „нь“ za „n“ i tvrdi „н“ za kineski „ng“, ali u engleskim riječima koriste „нг“ za isti glas. Najlakše rješenje je ne mijenjati. Već imamo Peking (pinyin: Beijing (Bejđing)) i vjerojatno to izgovarate s [ɡ], naročito u drugim padežima. --[[Suradnik:Explosivo|Explosivo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Explosivo|razgovor]])</small> 06:10, 5. travnja 2021. (CEST)

== Navodnici ==

Koji su ispravni navodnici u hrvatskome standardnom jeziku? [https://pravopis.hr/pravilo/navodnici/71/ Ovdje] se navodi da su ispravni: „” i »«, ali ih dosad nisam viđao u člancima. Obično se u člancima rabe engleski "". Pojašnjenje pls? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#006790">[[Suradnik:Aca|<span style="color:#FFF">'''Aca'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Aca|💬]] ● [[Suradnik:Aca/knjiga gostiju|❤️️]]</sup> 12:06, 8. travnja 2021. (CEST)
:Napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Jezi%C4%8Dna_pitanja&diff=prev&oldid=5826351 dva odlomka iznad].--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:39, 8. travnja 2021. (CEST)

== Karateke ==

{{S|MaGa}} i ja nismo sigurni kaže li se {{kat:|karateke}} ili karatisti. Treba provjeriti i ostale nazive majstora borilačkih vještina. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 20:21, 29. travnja 2021. (CEST)

: {{kat:|Karatisti}} su riješeni. Treba provjeriti i ostale nazive: [[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 10:41, 30. travnja 2021. (CEST)

== Kroatizirano ime vladara ==

Molio bih lijepo pomoć. Sređujem popise gruzijskih vladara. Imena kraljeva kroatiziramo. Uglavnom nije problem to učiniti s imenima gruzijskih vladara, ali postoji jedan za kojeg stvarno ne bih znao kako bih ga na hrvatskom jeziku napisao. Radi se o ovom kralju [https://en.wikipedia.org/wiki/Jesse_of_Kartli Jesse of Kartli]. Uvijek pogledam rusku i ukrajinsku vikipediju da vidim kako su oni to uradili, a na ruskoj stoji Iesse. Ja sam zasad stavio '''Jese''', bez dvostrukog ''s'', jer ne vidim smisao, ali možda sam promašio totalno s cijelim imenom? Ima li tko kakvu ideju? Unaprijed hvala! [[Suradnik:Blek Stena|Blek Stena]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Blek Stena|razgovor]])</small> 18:27, 8. svibnja 2021. (CEST)

== Wikimedia Foundation na HR wikijima ==

Možda prespecifično pitanje - zanima me koliko je rigidan HR wikijima oko Wikimedia Foundation prijevoda? 

Vidim da se koristi Zaklada Wikimedija iako mi se čini da bi ovdje zbog jednobraznosti i jednostavnosti akronima WMF možda bilo bolje koristiti Wikimedija Fundacija? (nisam ljubitelj lokaliziranja barndova do slabe ili nikakve prepoznatljivosti u svrhu normativnog konzervatizma). Što mislite? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:46, 11. svibnja 2021. (CEST)

:Kad bi se govorilo o slaboj prepoznatljivosti, više bih se osvrnuo na [[Zajednički poslužitelj]], u čijem nazivu, po mojem mišljenju, nedostaje riječ "Wikimedijin" (radi se, naravno, o Wikimedia Commonsu), ali dobro, to nije sad tema. U članku o toj zakladi navedena su oba naziva, [[Zaklada Wikimedija|i Zaklada Wikimedija i Wikimedia Foundation]]. Nekako ne bih rekao da je zbog toga prijeko potrebno mijenjati ustaljeni prijevod, pogotovo kad i u stvarnom životu postoje određene pokrate čiji puni naziv odudara od navedenih slova (npr. NATO je Sjevernoatlantski savez, AIDS/SIDA je sindrom stečene imunodeficijencije, CD je kompaktni disk itd.), pa ipak ne dolazi do zbunjenosti jer se uvijek zna na što se misli. Ukratko, čini se kao da i pokrata WMF i hrvatski naziv mogu supostojati bez većih problema. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 10:16, 11. svibnja 2021. (CEST)

:[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15nXBN8&keyword=zaklada Ne treba trošiti puno riječi]. Ostalo je rekao Neptune.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:19, 11. svibnja 2021. (CEST)