Vidi kôd stranice Vijetnam

<!--'''Vijetnam'''-->{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Socijalistička Republika Vijetnam |
  izvorno_ime                 = Cộng hoà xã hội chủ nghĩa Việt Nam |
  ime_genitiv                 = Vijetnama |
  eng_ime                     = Vietnam |
  zastava                     = Flag of Vietnam.svg |
  grb                         = Coat of arms of Vietnam.svg |
  službeni_jezik = [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] |
  glavni_grad                 = [[Hanoi]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Nguyễn Phú Trọng]] |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Nguyễn Xuân Phúc]] |
  površina_poredak            = 64         |
  površina                    = 331.690    |
  vode                        = 1,3          |
  stanovništvo_poredak        = 15        |
  stanovništvo                = 96.208.984 |
  godina_popisa               = 2019.       |
  gustoća_stanovništva        = 253        |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[2. rujna]] [[1945.]]|
  valuta                      = [[vijetnamski dong|dong]]    |
  stoti_dio_valute            = 10 haoa = 100 xua<sup>1</sup> |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Tien Quan Ca]] |
  internetski_nastavak        = .vn |
  pozivni_broj                = +84 |
  komentar                    = <small>'''(1)''' hao i xu su izvan uporabe</small>| 
  moto = Ðộc lập-Tự do -Hạnh phúc<br>
([[vijetnamski jezik|vijetnamski]]: Neovisnost, sloboda, sreća)
}}

'''Vijetnam''', službeno '''Socijalistička Republika Vijetnam''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] na obali [[Južno kinesko more|Južnog kineskog mora]] i [[Tajlandski zaljev|Tajlandskog zaljeva]]. Graniči na sjeveru s [[Kina|Kinom]], na zapadu s [[Laos]]om i na jugozapadu s [[Kambodža|Kambodžom]].

Oko 85 posto od 96 milijuna stanovnika su etnički Vijetnamci, a preostali dio sastoji se od 53 etničke manjine.

[[Jednostranački sustav|Jednopartijski sustav]] u Vijetnamu predvodi Komunistička partija Vijetnama, koja ne dopušta nikakvu [[Oporba|političku oporbu]], [[Sloboda govora|slobodu govora]] ili [[Sloboda okupljanja|slobodu okupljanja]].

Zemlja je na polju gospodarstva proglasila "tržišno orijentirani socijalizam", gdje su dozvoljene strane investicije i razvoj domaćih kapitalističkih poduzeća, slično kao u susjednoj [[Kina|Kini]]. Zahvaljujući takvim reformama zemlja bilježi industrijski napredak i pad siromaštva među stanovništvom, ali također i vrlo raširenu [[Korupcija|korupciju]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theguardian.com/news/2015/apr/22/vietnam-40-years-on-how-communist-victory-gave-way-to-capitalist-corruption|title=Vietnam 40 years on: how a communist victory gave way to capitalist corruption|author=Nick Daves|date=22. travnja 2015.|work=|language=engleski|publisher=The Guardian|accessdate=12. lipnja 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.forbes.com/sites/tanvigupta/2017/03/13/asias-five-most-corrupt-countries/|title=Asia's Five Most Corrupt Countries|author=Tanvi Gupta|date=13. ožujka 2017.|work=|language=engleski|publisher=Forbes|accessdate=12. lipnja 2020.}}</ref>

[[Image:Aodai in Purple.JPG|thumb|left|250px|Vijetnamski tradicionalna nošnja- [[Áo dài]].]]

=== Zemljopis ===
Zemlja je izdužena u smjeru sjever - jug (1650 km), s uskim središnjim dijelom (na najužem mjestu samo 50 km). Uz obalu se nalazi ravnica koja se na sjeveru proširuje u deltu [[Crvena rijeka (Azija)|Crvene rijeke]] u kojoj se nalazi [[Hanoi]], a na jugu u veliku deltu [[Mekong]]a u kojoj je smješten najveći vijetnamski grad [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]] (Saigon). Na zapadu zemlje, uz granicu s Laosom, dominiraju planinski lanci među kojima se ističu dugi [[Anamitski kordiljeri]] (1100 km). Najviši vrh je Fan Si, 3.143 m.

=== Povijest ===
Pisana povijest Vijetnama počinje oko 200. pr. Kr. kad je postao dijelom države Nam Viet ([[kineski jezik|kin.]] Nan Yue) koja je obuhvaćala i današnje južne kineske provincije [[Guangxi]] i [[Guangdong]] (Kanton), a vodio ju je odmetnuti kineski general s podrškom lokalnog ne-kineskog stanovništva.

Godine 111. pr. Kr. Kina je uspjela vratiti odmetnute teritorije i područje sjevernog Vijetnama sljedećih je tisuću godina, do 939., bilo dio Kineskog Carstva. Kineski upravitelji pokušali su sinicizirati Vijetnam, ali to je samo potaknulo lokalne elite na homogenizaciju i doprinijelo stvaranju posebnog vijetnamskog identiteta.

Povijest Vijetnamaca prije svega je povijest borbe protiv kineske prevlasti, popraćena s druge strane postupnim širenjem prema jugu i potiskivanjem tamošnjih [[hinduizam|hinduiziranih]] naroda Čampa, rođaka današnjih [[Kmeri|Kmera]] iz Kambodže. Još prije nego što su se u Hanoiju smjestili prvi kineski guverneri, povele su sestre Trung pobunu. Trung Trac, udovica feudalca s područja delte, te njena sestra Trung Nghi "osvojile su 65 tvrđava", ali ih je konačno ipak porazio kineski guverner Ma Vien kraj hanojskog Velikog jezera. Sestre se u očaju bace u rijeku. Danas ih se može vidjeti; stariju u zlatnom, mlađu u crvenom brokatu, u hramu što su im ga Hanojci podigli još u [[12. stoljeće|12. stoljeću]].

[[Datoteka:VN Phat Diem tango7174.jpg|230px|mini|desno|Kip [[Gospa od La Vanga|Gospe od La Vanga]]]]
[[Datoteka:Ha Long Bay in 2019.jpg|230px|mini|desno|[[Hạ Long (zaljev)|Zaljev Hạ Long]]]]
Ipak, tijekom više od deset stoljeća neposredne kineske vladavine ustanci su, prema povjesničaru Pham Huy Thongu, bili tek "epizodne manifestacije lokalnog partikularizma, koji se bez pretjerivanja ne bi mogao nazvati nacionalnim osjećajem". Vijetnamski feudalci imali su znatne koristi od kineskog mira, "pax sinica", koji im je bio nametnut. Kineska [[poljoprivreda|poljoprivredna]] tehnika omogućila je veće prihode, a sustav mandarinske [[hijerarhija|hijerarhije]] protegao se i na Vijetnam. Vijetnamci su polagali carske ispite, te u doba moćnih dinastija Han i Tang dopirali do najviših mjesta carske hijerarhije u [[Peking]]u.

Propašću dinastije Tang završava razdoblje kineskog mira nad Tonkinom. Uz dugu obalu, a gdjegdje i dublje u unutrašnjosti u riječnim dolinama, žive Vijetnamci. Na planinama i na visoravnima nastanile su se mnogobrojne manjine: Taj, Muong, Moi, Nung, Ji itd. Veće bogatstvo u ravnicama uvijek je mamilo planinske barbare. Protiv njih su prethodno kineski prokonzuli dizali bedeme Hanoija. Kada je vlast Sina Neba pokolebana i u samom Carstvu Sredine, Vijetnamci su osjetili da moraju sami organizirati svoju zaštitu. U nemogućnosti dalje računati na poljuljano carstvo, stanovnici ove pogranične marke dižu se u autonomnu vojnu jedinicu. Tada se kroz niz zbivanja Vijetnam udaljava od kineskog svijeta i počinje se rađati vijetnamski nacionalni osjećaj. Godine [[939.]] Ngo Quyen protjeruje kineske garnizone.

Neovisni Vijetnam formira se pod dvjema moćnim domaćim [[dinastija]]ma: Ly ([[1010.]] – [[1225.]]) i Tran ([[1225.]] – [[1400.]]). Održavanje nasipa i brana stalna je briga kraljeva. Već [[1108.]] Lyevi podižu veliku branu Coa kraj Hanoija, a [[1244.]] kralj Tran Thai Thong osniva povjerenstvo za obeštećenje vlasnika rižinih polja na kojima se imaju graditi nasipi. Iako srednjovjekovni Vijetnam nije poznavao instituciju lena, odnos vazala i suverena i vezanost kmeta za zemlju, srž njegove društvene strukture je u tome da brojčano neznatna manjina zemljoposjednika izravno ili neizravno raspolaže plodovima rada stotina tisuća seljaka.

Kraljevi dinastije Tran odbili su tri napada [[Mongolsko Carstvo|Mongola]], koji su pkušali pokoriti njihovu zemlju kao što su pokorili Kinu. Unuk [[Džingis-kan]]a pokušao je s 500 000 vojnika prodrijeti i kopnom i morem. Razbio ga je Tran Hung Dao, koji će stoljećima ostati legendarnom figurom, pa će čak i [[Võ Nguyên Giáp]] po njemu dati ime jednoj svojoj vojnoj operaciji [[1951.]] godine. Vijetnamska monarhija u svim pojedinostima preslikava institucije Kineskog Carstva. Konfucijanizam zadržava isto mjesto koje je imao u dobu kineske uprave. Vojni i civilni činovnici mandarini biraju se jednako kao u Kini, na osnovi literalnih natječaja. Zadržava se [[kinesko pismo]] i [[kineski jezik|kineski]] je jedini službeni jezik. Pismeni Vijetnamci rabe kineski, a Lyjevi i Tranovi simbolično nastavljaju slati danak kineskom caru koji im formalno potvrđuje položaj šaljući kraljevski [[pečat]].

Ly Thanh Tong daje izgraditi hram književnosti posvećen [[Konfucije|Konfuciju]] i njegovim učenicima. Ly Thi To naređuje podići [[pagoda|pagodu]] na jednom stupu, koja se kao obredni lotosov cvijet odražava u vodi i evocira pobožnu legendu o Ly Thai Tou, koji dugo nije imao muškog nasljednika te je jednog dana u snu vidio boginju Quan I Am kako sjedi na lotosovu cvijetu i pruža mu dječačića. Nedugo nakon toga ugledao je u [[vrt]]u petnaestogodišnju djevojku, oženio ju je i dobio sina.

U [[15. stoljeće|15. stoljeću]], nakon pada dinastije Tran, kineski car Jung Lo poznat po gradnji pekinškog Tien Anmena, opet pokušava proširiti izravnu vlast Kine nad Vijetnamom. Njegove postrojbe prodiru u Tonkin preko Porte de Chine i klanca kod Lao Kaya. Počinje kratko razdoblje kineske uprave, ali vođa seljačkih ustanika Le Loy godine [[1427.]] oslobađa od Kineza Hanoi. Na Le Loyja podsjeća Malo jezero i legenda o njemu. Kaže da je Le Loy po poslobođenju Hanoija kanio podnijeti žrtvu Geniju Jezera na kojem je [[ribarstvo|ribar]] lovio [[ribe|ribu]]. Sjeo je u barku, kad se odjednom pojavi velika [[kornjača]], sama mu izvadi [[mač]] iz korica (onaj što mu ga je dala kako bi oslobodio domovinu) i zajedno s mačem nesta u vodi. Jezero se odonda zove Hoan Kiem (Jezero Vraćenog Mača), a u kornjačinu čast podignut je [[paviljon]] na otočiću.<ref>Vladimir Baum-Rat na Crvenoj rijeci, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1958., str. 20.-24.</ref> 

Od polovice desetog do polovice devetnaestog stoljeća i dolaska Francuza u Vijetnamu su se izmjenjivala razdoblja neovisnosti i kineske dominacije. U 17. i 18. stoljeću zemlja se proširila na jug i zauzela područje delte Mekonga; takva ekspanzija dovela je ubrzo do podjela između juga i sjevera koje su prevladane u početku 19. stoljeća. Dana, [[17. kolovoza]] [[1798.]] godine, u vrijeme kada su [[katolici]] bili progonjeni i ubijani u Vijetnamu, dogodilo se ukazanje [[Gospa od La Vanga|Gospe od La Vanga]]. Svetište Gospe od La Vanga ([[Bazilika]]) nalazi se u današnjoj općini Hai Phu u okrugu Hải Lăng u provinciji Quảng Trị u središnjem Vijetnamu.

{{glavni|Francuska Indokina}}

Francuzi su zauzeli zemlju u nekoliko pohoda od [[1859.]] do [[1882.]] Od samog početka francuske vladavine pojavljivali su se pokreti za autonomiju i neovisnost. Poslije [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] vodeću ulogu polako su preuzimali komunisti povezani sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] na čelu s [[Ho Ši Min]]om. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Hoov pokret [[Viet Minh]] (Liga za neovisnost Vijetnama) proglasio je neovisnost, ali Francuska nije namjeravala odstupiti. Nakon neuspješnih pregovora, otvoreni je [[Vijetnamski rat|rat]] počeo u prosincu [[1946.]] i trajao do [[1954.]] kada je Francuska pretrpjela odlučujući poraz kod [[Dien Bien Phu]]a.

Vijetnam je Ženevskim dogovorima privremeno podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam]] i [[Južni Vijetnam]] dio s granicom na 17. paraleli; u južnom dijelu autokratski je vladao katolički političar Ngo Dinh Diem koji je uz podršku [[SAD]]-a odbio provesti nacionalne izbore i ujedinjenje zemlje. Sjeverni Vijetnam je nakon oslobođenja od Francuza postigao znatan gospodarski napredak. Proizvodnja [[riža|riže]] [[1955.]] godine iznosila je 1 132 000 t, čak 46 % više nego potkraj kolonijalnoga doba. Prosječna proizvodnja po stanovniku porasla je sa 100 kg na 303 kg. Stočni fond se povećao za 56%.

Od [[1953.]] do [[1956.]] podignuto je 10 većih poduzeća koja su razorile francuske postrojbe, a prošireno 18 drugih koja su djelovala i tijekom oslobodilačkog rata. Niklo je 18 potpuno novih [[tvornica]], a 50 industrijskih objekata nalazilo se u fazi izgradnje. Položeno je 526 km željeznice, popravljeno 3 800 km cesta, te postavljeno preko 10 000 km [[telefon]]skih crta. 97 500 nezaposlenih djelatnika dobilo je stalno radno mjesto.

Godine 1956. 50 % proračunskih rashoda trošilo se u cilju gospodarskog napretka, 12,2 % na kulturu, a 22,6 % na narodnu obranu. U trima godinama [[pismenost|opismenjeno]] je 730 000 osoba, a otvoreno je 5 046 škola s 20 000 nastavnika. Samo 1956. začeta su tri sveučilišta s 3 904 studenta. Istodobno je tisućinjak vijetnamskih studenata pohađalo inozemna sveučilišta. Osnovan je filmski studio koji je izdao 73 [[dokumentarni film|dokumentarna filma]] i filmska žurnala. Od [[1954.]] do [[1957.]] godine Sjeverni Vijetnam je dobio 164 nove [[bolnica|bolnice]] i preko 500 ambulanti.<ref>Đorđe Radenković-Vijetnam i ličnost Ho Ši Mina, Politička biblioteka, Beograd 1957., str. 31.-34.</ref>

Krajem pedesetih razbuktao se sukob gerilaca [[Vijetkong]]a koji su, potpomognuti iz Sjevernog Vijetnama, tražili ujedinjenje, i vlasti Južnog Vijetnama. Nakon što je postalo jasno da se Južni Vijetnam neće moći samostalno održati SAD su se aktivno uključile u [[Vijetnamski rat|rat]] i [[1968.]] oko 500.000 američkih vojnika borilo se na strani juga. Zbog velikog broja žrtava američka javnost okrenula se protiv rata i [[1973.]] Amerikanci su se povukli iz zemlje. Snage Sjevernog Vijetnama iskoristile su slabost juga i [[1975.]] u velikoj ofenzivi zauzele cijelu zemlju.

=== Stanovništvo ===
Najbrojniji su [[Vijetnamci]] koji govore [[vijetnamski jezik|vijetnamskim jezikom]] i [[Budizam|budisti]] su. Najveća manjinska zajednica su [[Kinezi]] koji su nakon ujedinjenja u velikom broju napustili zemlju. U planinama i na krajnjem jugu zemlje žive mnogobrojne manje etničke skupine.

117 europskih [[misionar]]a, vijetnamskih [[svećenik]]a i [[laik|vjernika laika]] ubijeno je iz mržnje prema vjeri tijekom 17., 18. i 19. stoljeća ([[vijetnamski mučenici]], od kojih je najpoznatiji sveti [[Andrija Dũng-Lạc]]). Kanonizirao ih je papa [[Ivan Pavao II.]] na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u [[Vatikan]]u, u lipnju [[1988.]] godine, čemu je prethodila nekolicina pojedinačnih [[beatifikacija]] još od pape [[Leo XIII.|Lava XIII.]] Tijekom tri stoljeća katoličkih progona u Vijetnamu ubijeno je između 130 i 300 tisuća vjernika. Na temeljima njihova mučeništva izgrađena je [[Katolička Crkva u Vijetnamu]], koja danas broji oko 6 milijuna vjernika, s petom najvećom katoličkom zajednicom u [[Azija|Aziji]].

[[Stanovništvo Vijetnama po etničkoj strukturi|Popis naroda - Vijetnam]]

=== Gospodarstvo ===
Nakon ujedinjenja zemlja je obnavljana po načelima sovjetskog komunizma do [[1986.]] kada su pokrenute gospodarske reforme pod nazivom Đổi Mới, po kineskom uzoru. Tijekom devedesetih poboljšani su odnosi sa SAD-om, a u zemlju su ušli mnogobrojni strani investitori. Gospodarstvo postiže visoke stope rasta, ali uz nisku početnu vrijednost [[BDP]] je i dalje prilično nizak i u 2004. bio je 2700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno PPP-om (paritetom kupovne moći). 2017. godine se bilježi BDP PPP u visini 7.772 USD po stanovniku - za oko 1/5 više od primjerice Indije, ali niti polovice učinka kakvoga daju ekonomije [[Tajland|Tajlanda]] ili [[Kina|Kine]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD?name_desc=false&view=chart|title=GDP per capita, PPP (current international $)|author=Svjetska banka|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=12. lipnja 2020.}}</ref>

Makar je u na selu sva zemlja u vlasništvu države, koja je vlasnik i strateških kompanija, u zemlji se razvilo privatno poduzetništvo, sa značajnim prisustvom stranog kapitala i značajnim brojem vrlo bogatih domaćih kapitalista, koji djeluju pod pokroviteljstvom Komunističke partije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://eu.usatoday.com/story/news/world/2015/03/13/vietnam-capitalism-global-post/70261770/|title=Communist Vietnam loves capitalism|author=Patrick Winn|date=13. svibnja 2015.|work=|language=|publisher=USA Todaz|accessdate=12. lipnja 2020.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://e.vnexpress.net/news/business/data-speaks/vietnam-enjoys-fastest-wealth-growth-in-the-world-report-3707196.html|title=Vietnam enjoys fastest wealth growth in the world: report|author=Ngan Anh|date=2. veljače 2018.|work=|language=engleski|publisher=VN EXPRESS|accessdate=12. LIPNJA 2020.}}</ref> U zemlji je široko rasprostranjena korupcija, ali vlasti poduzimaju aktivnosti da je umanje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://e.vnexpress.net/news/business/data-speaks/vietnam-s-corruption-ranking-improves-amid-global-stagnation-survey-3714185.html|title=Vietnam's corruption ranking improves amid global stagnation: survey|author=Vi Vu|date=|work=|language=engleski|publisher=VN EXPRESS|accessdate=12. lipnja 2020.}}</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons      = Việt Nam
|commonshr    = Vijetnam
|commonscat   = Vietnam
|commonscathr = Vijetnam
|wječnik      = Vijetnam
}}

{{Azija}}
{{Frankofonija}}
{{Komunističke države}}

{{Mrva-država}}
[[Kategorija:Vijetnam| ]]
[[Kategorija:Komunističke države|Vijetnam]]