Vidi kôd stranice Veljko Kadijević

<!--'''Veljko Kadijević'''-->{{infookvir vojna osoba
|ime            = Veljko Kadijević
|slika          = 
|opis           = 
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[21. studenoga]] [[1925.]]
|mjesto rođenja = [[Glavina Donja]], [[Hrvatska]] 
|datum smrti    = [[2. studenoga]]  [[2014.]]
|mjesto smrti   = [[Moskva]], [[Rusija]]
|nacionalnost   = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
|puno ime       = Veljko Kadijević
|nadimak        =
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = 1943. – 1992.
|čin            = [[Datoteka:General armije JNA.jpg|50px|Činovi u Oružanim snagama SFRJ)]] [[General-armije]]
|ratovi         = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]<br>[[Rat u Sloveniji]]<br>[[Domovinski rat]] 
|bitke          =
|vojska         = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|Oznaka Jugoslavenske narodne armije (JNA)]] [[Jugoslavenska narodna armija]]
|rod            = 
|jedinice       =
|zapovijedao    = [[Savezni ministar obrane SFRJ]]
|odlikovanja    = [[Datoteka:Orden jugoslovenske zvezde2(traka).png|40px|Orden jugoslavenske zvijezde s lentom|link=Orden jugoslavenske zvijezde]]<br>[[Datoteka:Order of the Battle flag Rib.png|40px|Orden ratne zastave|link=Orden ratne zastave]] [[Datoteka:Orden jugoslovenske zastave1(traka).png|40px|Orden jugoslavenske zastave s lentom|link=Orden jugoslavenske zastave]] [[Datoteka:Orden Republike sa zlatnim vijencem (mala oznaka).png|40px|Orden Republike sa zlatnim vijencem|link=Orden Republike]]<br>[[Datoteka:Order of the National army with laurer wreath Rib.png|40px|Orden narodne armije s lovorovim vijencem|link=Orden narodne armije]] [[Datoteka:Order of military merits with the great star Rib.png|40px|Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom|link=Orden za vojne zasluge]] [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px|Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem|link=Orden bratstva i jedinstva]]<br>[[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px|Orden narodne armije sa zlatnom zvijezdom|link=Orden narodne armije]] [[Datoteka:Order for courageousness Rib.png|40px|Orden za hrabrost|link=Orden za hrabrost]] [[Datoteka:Order for courageousness Rib.png|40px|Orden za hrabrost|link=Orden za hrabrost]]<br>[[Datoteka:Order of military merits with golden swords RIB.gif|40px|Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima|link=Orden za vojne zasluge]] [[Datoteka:Order of partisan star with rifles RIB.gif|40px|Orden partizanske zvijezde s puškama|link=Orden partizanske zvijezde]] [[Datoteka:Order of merits for the people with silver star RIB.gif|40px|Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom|link=Orden zasluga za narod]] 
}}

'''Veljko Kadijević''' ([[Glavina Donja]], [[Imotski]],  [[21.  studenoga]] [[1925.]] – [[Moskva]], [[2. studenoga]] [[2014.]]), [[general-armije]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], [[savezni ministar obrane SFRJ]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] od [[1988.]] do [[1992.]] godine i ''de facto'' njezin glavni zapovjednik u agresiji na [[Desetodnevni rat|Sloveniju]] i [[Domovinski rat|Hrvatsku]].

== Životopis ==

=== Podrijetlo i Drugi svjetski rat ===

[[General-armije]] Veljko Kadijević je rođen 21. studenoga 1925. u Glavini Donjoj, kod Imotskoga, od majke Janje rođene Patrlj,<ref name="Opt">''Optužnica broj: DO-K-41/99.'', Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, Vukovar, 24. prosinca 2002., str. 1. URL: {{pdf}} <span class="plainlinks">http://www.dorh.hr/fgs.axd?id=784</span></ref> hrvatskoga podrijetla i oca Dušana,<ref name="Opt"/><ref name="Sll">»[[Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]«, br. 6., petak, 22. siječnja 1988., str. 185.</ref> srpskoga podrijetla. General Kadijević se oduvijek izjašnjavao kao [[Jugoslaven]]. Njegov otac Dušan je bio sudionikom [[Španjolski građanski rat|Španjolskoga građanskog rata]],{{nedostaje izvor|Mirko Kadijević kao sudionik}} te je poginuo u [[Španjolska|Španjolskoj]] 1936. godine. General Kadijević je 1943. godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pristupio [[partizani|partizanima]] i postao članom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Tijekom rata je prvo bio omladinski rukovoditelj u Imotskome, a kasnije član Politodjela (političkog odjeljenja) [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|Devetnaeste sjevernodalmatinske divizije]], a potom [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinske divizije]]. Kasnije je bio pomoćnik političkog komesara [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prve dalmatinske udarne brigade]] i pomoćnik političkog komesara 26. dalmatinske divizije. 

Prema tvrdnjama umirovljenog pukovnik JNA Ivana Andrijića iz [[Vela Luka|Vele Luke]], ''Kadijević se u partizanima nije proslavio kao borac. Kad se formirala 9. dalmatinska divizija u Imotskom, ondje je bio nazočan i Veljko Kadijević. Divizija je odmah pošla na ratnu zadaću u Bosnu boriti se protiv brojčano jačeg i opremljenijeg neprijatelja. Kad je divizija došla do Vrgorca, uočili su da nema Kadijevića koji je u međuvremenu utekao. Bio je obični vojnik pa se nitko nije previše uzbuđivao zbog toga, no da je bio uhvaćen, bio bi strijeljan kao dezerter, što je bila partizanska praksa. Sablazan je izbila među bivšim suborcima poslije, jer su oni došli do minornih činova, dok je Kadijević rapidno napredovao u vojnoj hijerarhiji i već došao do čina generala, iako nije imao nikakva znanja.''<ref name=sd>{{Citiranje www |naslov=Veljko Kadijević je 1943. dezertirao iz partizana |url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070403/novosti04.asp |autor=Stanislav Soldo |izdavač=Slobodna Dalmacija |preuzeto=15. listopada 2013.}}{{Neaktivna poveznica}}</ref>

=== Jugoslavenska narodna armija ===

Po završetku rata general Kadijević je nastavio profesionalnu službu u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, u kojoj je obnašao dužnost političkog komesara divizije, nastavnika u Višoj vojnoj akademiji JNA, komandanta divizije, načelnika štaba korpusa, pomoćnika komandanta armije i dr. Završio je Višu vojnu akademiju JNA i Ratnu školu JNA. Godine [[1963.]] je završio ''Koledž za zapovjednike i generale [[Američka vojska|Američke vojske]]'' ([[engleski|engl.]] ''US Army Command and General Staff College''). Bio je savezni sekretar za narodnu obranu od [[15. svibnja]] [[1988.]] do [[8. siječnja]] [[1992.]] godine, i efektivno je zapovijedao i rukovodio, odnosno na drugi način vršio efektivnu kontrolu nad jedinicama JNA i TO-a i dobrovoljačkim jedinicama koje su djelovale u koordinaciji s JNA i pod njenim nadzorom.

Dana [[12. ožujka]] [[1991.]] godine, kao savezni ministar obrane SFR Jugoslavije, general Kadijević je nazočio sjednici [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] u funkciji Vrhovne komande na kojoj su još bili: general [[Blagoje Adžić]], [[Bogić Bogićević]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]), admiral [[Stane Brovet]], [[Nenad Bućin]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]]), [[Borisav Jović]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]]), [[Jugoslav Kostić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]]), [[Stjepan Mesić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]), [[Riza Sapunxhiu]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|AP Kosova]]) i [[Vasil Tupurkovski]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]]). Na toj je sjednici general Kadijević izjavio da se izazivanjem [[građanski rat|građanskoga rata]] stvaraju uvjeti za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu [[Marioneta|marionetskih]] režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava [[Oružane snage SFRJ|Oružanih snaga SFRJ]] s istim protivnikom kao i [[1941.]] godine. Napomenuo je da je strani faktor već uvelike tu, najavljujući i svoju vojnu nazočnost, te da su tu i domaće snage, [[Fašizam|fašističke]], [[Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija|ustaške]], [[Četnici|četničke]], [[Bela Garda (Slovenija)|belogardijske]], [[Balli Kombëtar|balističke]] i [[Bugarska|bugarofilske]].<ref name="yt">[http://www.youtube.com/watch?v=TxZjGazwZPs Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ (12. ožujka 1991.) 1/4.][[YouTube]], 20. kolovoza 2011. (pristupljeno 5. prosinca 2013.) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140605173857/http://www.youtube.com/watch?v=TxZjGazwZPs |date=5 lipnja 2014 }}</ref> Na toj sjednici je u ime Oružanih snaga SFRJ i [[Savezni ministar obrane SFRJ|Štaba vrhovne komande]] iznio je sljedeće prijedloge za rješavanje krize u Jugoslaviji:<ref name="yt"/>

1. ''Odmah donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja na cijelom teritoriju SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti s [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|ustavom]] SFRJ i saveznim zakonima.''

2. ''Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati spriječavanje građanskoga rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uvjeta za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize.''

3. ''Hitno dovođenje narušenog sistema obrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu s naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. godine. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju [[Teritorijalna obrana|Teritorijalnom obranom]], te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ.''

4. ''Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za odcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakome narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvoga diktata i majorizacije.''

5. ''Slijedeći volju naroda iskazanu na referndumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituirati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakovih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.''

Prijedlozi Štaba vrhovne komande na kraju sjednice nisu bili prihvačeni jednoglasno.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=bY8_F1Y71eE Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ (12./14. ožujka 1991.) 2/4.][[YouTube]], 20. kolovoza 2011. (pristupljeno 5. prosinca 2013.) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140605174715/http://www.youtube.com/watch?v=bY8_F1Y71eE |date=5 lipnja 2014 }}</ref>

U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je za generalom Kadijevićem raspisana tjeralica zbog sumnje da je počinio [[kazneno djelo]] ratnog zločina protiv civilnog pučanstva<ref>[http://www.mup.hr/3979.aspx Tjeralica MUP-a Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014010215/http://www.mup.hr/3979.aspx |date=14 listopada 2007 }}</ref>. Protiv njega su podignute tri optužnice: prva je podignuta pred Županijskim sudom u [[Bjelovar]]u u studenome [[1992.]], druga pred Županijskim sudom u [[Vukovar]]u [[2002.]], a treća pred Županijskim sudom u [[Osijek]]u u svibnju [[2006.]] godine.

=== Azil u Rusiji ===

General Kadijević je napustio [[Beograd]] svega nekoliko sati nakon što je dobio informaciju da će biti pozvan u svojstvu osumnjičenika na ispitivanje pred istražiteljima [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu]].<ref name="yt1">[http://www.youtube.com/watch?v=aRiKosTOc0g Razgovor s generalom Kadijevićem (Moskva 2007.).][[YouTube]], 30. rujna 2012. (pristupljeno 5. prosinca 2013.) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140605174043/http://www.youtube.com/watch?v=aRiKosTOc0g |date=5 lipnja 2014 }}</ref> Živio je u [[Moskva|Moskvi]], gdje je dobio [[azil]] od [[Rusija|ruskih]] vlasti.<ref name="yt1"/>

Umro je [[2. studenoga]] [[2014.]] u [[Moskva|Moskvi]].

== Citati ==

{{citat|Spriječit ćemo ponavljanje genocida i obraniti pravo naših naroda koji žele da nastave zajednički život u Jugoslaviji.|Veljko Kadijević, početkom rata u Hrvatskoj.}}

{{citat|Jugoslavije je zajednička domovina svih naših naroda, stvorena u ratu uz ogromne žrtve. Stoga nitko od onih koji su danas na vlasti nemaju pravo da daju suglasnost za raspad Jugoslavije, niti da se mire s rušilačkom stihijom kojom je zemlja zahvaćena.<ref name="yt"/>|Veljko Kadijević u ožujku 1991. godine.}}

{{citat|Jugoslaviju su stvarali naši narodi i samo oni svojom slobodno izraženom voljom mogu da odlučuju o njenoj sudbini.<ref name="yt"/>|Veljko Kadijević u ožujku 1991. godine.}}

{{citat|Oružane snage SFRJ ne prihvaćaju raspad Jugoslavije politikom svršenog čina i ugrožavanje njenog opstanka na bilo koji drugi protuustavan način. Svako njihovo drugačije ponašanje predstavljalo bi izdaju zemlje i najteži zločin prema narodu.<ref name="yt"/>|Veljko Kadijević u ožujku 1991. godine.}}

== Djela ==

* ''Moje viđenje raspada'', Beograd (1993.)
* ''Kontraudar'', Moskva (2007.)

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kadijević, Veljko}}

[[Kategorija:Vojni zapovjednici u JNA]]
[[Kategorija:Zapovjednici u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku]]
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]