Vidi kôd stranice Uskršnji otok

<!--'''Uskršnji otok'''-->{{preusmjerava|Rapa Nui|glazbeni sastav|[[Rapa Nui (glazbeni sastav)]]}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Uskršnji otok |
  izvorno_ime                 = <small>''Rapa Nui / Isla de Pascua''</small> |
  ime_genitiv                 = Uskršnjeg otoka |
  eng_ime                     =  |
  zastava                     =Flag_of_Rapa_Nui,_Chile.svg |
  grb                         =Emblem of Easter Island.svg |
  službeni_jezik = nema (najčešći su [[španjolski]] i [[Rapanui jezik|rapanui]])|
  glavni_grad                 = [[Hanga Roa]]    |
  predstavnik_države_množina  = Posebni teritorij Čilea|
  predstavnik_države          = Gradonačelnik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Luz Zasso Paoa]] |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Carmen Cardinali Paoa]] |
  površina_poredak            =      |
  površina                    = 163,6     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 5.034   |
  godina_popisa               = 2011.        |
  gustoća_stanovništva        = 30,77        |
  neovisnost                  = nema, [[Čileanske regije|Autonomna regija]] [[Čile]]a |
  valuta                      = [[Čileanski pezo|pezo]]  |
  stoti_dio_valute            =   |
  vremenska_zona              = -6 |
  himna                       =  |
  internetski_nastavak        = [[.cl]]         |
  pozivni_broj                = +(56) 32 |
  komentar                    =  |
  moto = 
}}
'''Uskršnji otok''' ili '''Rapa Nui''', [[Rapanui jezik|lokalnom jeziku]] poznat kao '''Te Pito O Te Henua''', odnosno ''Isla de Pascua'' na [[Španjolski jezik|Španjolskom]], otok je na jugu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] ([[Polinezija]]) koji upravno pripada [[Čile]]u.

Nalazi se oko 3.600 km zapadno od Čilea. Nalazi se na 27°09′ južne geografske širine i na 109°27′ zapadne geografske dužine, u ravnini s Čileanskim gradom Kaldere, sjeverno od [[Santiago|Santiaga]].
[[Datoteka:Easter island and south america.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Položaj Uskršnjeg otoka u odnosu na Čile]]
Otok je otprilike trokutasta oblika, površine 163,6 km<sup>2</sup> i populacije od 3.791 od kojih 3.304 žive u glavnom gradu Hanga Roi. [[Otok]] je sačinjen od tri [[vulkan]]a Poike, Rano Kau-a i Terevake. Najpoznatiji je po svojim mnogobrojnim moai, golemim kamenim kipovima koji se prostiru duž obale.
[[Datoteka:Easter Island map-en.svg|mini|250px|lijevo|<center>Karta Uskršnjeg otoka s istaknutim vulkanima Terevaka, Poike i Rano Kau, te plažom Anakena i otočićima uključujući Motu Nui; ali i grad Modern Hanga Roa i zračnom lukom Mataveri, te ruševinama Orongo i kamenolom Rano Raraku, kao i glavni ahui s moai kipovima.]]
God. 1988., gotovo cijeli Uskršnji otok je kao [[nacionalni park]] upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/715/video Rapa Nui National Park], video na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 16. kolovoza 2012.</ref>. 

==Naziv==

Ime je dobio zbog toga što ga je na [[Uskrs|Uskršnji dan]] godine 1722. otkrio [[Nizozemska|Nizozemac]] [[Jakob Roggeveen]]. ''Rapa Nui'' zapravo nije izvorno ime otoka; skovali su ga doseljeni radnici iz Rape u [[Bassovo otočje|Bassovom otočju]], kojima je bio nalik na njihov zavičajni otok. Rapanujansko ime za Rapa Nui bilo je ''Te Pito O Te Henua'' ("Pupak Svijeta") zbog svoje izolacije, no izgleda da i to vjerojatno proizlazi sa druge lokacije. Drugo domorodačko ime za otok je ''Mata ki te rangi'' ("Oči koje gledaju nebo").
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Nacionalni park Rapa Nui
|slika = RapaNui L7 03jan01.jpg
|godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, v
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/715
|država = {{ZD+X/Č|ČIL}} 
}}
== Povijest otoka ==

[[Datoteka:Moai Rano raraku.jpg|lijevo|mini|200px|<center>[[Moai]] koji prikazuju [[Hanau Epe|Dugouhe]]. Dugouhi su bili tvorci ove megalitske kulture i jedna od dviju glavnih skupina na otoku. U ratu sa Kratkouhima svi Dugouhi osim trojice ljudi bili su istrebljeni, a njihove skulpture porušene sa svojih postolja.]]
[[Datoteka:Easter-Island.jpg|mini|250px|<center>[[Ahu Tongariki]] na poluotoku [[Poike]] je najveći od 313 [[ahu]]a na Uskršnjem otoku.]]
=== Predeuropska kultura ===

Rapa Nui su oko 300. godine naselili [[Polinežani]], vjerojatno iz [[Marquesas]]a, koji su sa sobom donijeli gotovo u potpunosti kulturu [[Kameno doba|kamenog doba]]. Prema tradiciji otoka, kolonizatorsku ekspediciju od pedeset ljudi u dva kanua vodio je kralj Hotu Matu'a. Svi kulturni elementi Rapa Nuija prije dolaska Europljana ukazuju na to da nije bilo dolaska drugih skupina, te su isključene pretpostavke o dolasku naprednijih doseljenika iz Južne Amerike, Melanezije, Egipta, ili odnekud drugdje. 

Između 10. i 16. stoljeća otočka zajednica se umjereno povećavala, s malim naseljima koja su nicala duž gotovo cijele obale. Visoka kulturna razina ovog društva je najpoznatija po njegovim monumentalnim kamenim figurama, [[moai]] i [[ahu]]. Danas je otok poprilično pust, s [[bilje]]m koje rijetko formira čak i nisko raslinje ili višu travu. Prije, otok je sadržavao mnogobrojne [[šume]] [[palma|palmi]] te je osnovna pretpostavka da su urođenici iskoristili sve šume na otoku kako bi izradili kipove. Nakon što se dugo vjerovalo, zahvaljujući [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjima, da su za izradu kipova korišteni drveni kalupi, te da ih se donosilo na trenutne lokacije pomoću drvenih okvira za vrijeme obreda (Rapanuiska se tradicija metaforički odnosila na duhovnu snagu); danas se zna kako su kipovi pomjerani zahvaljujući samo tri skupine ljudi koje su užadima klatile moaije tako da su promatračima sa strane izgledali kao da "bogovi" hodaju gegajući se<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/2012/07/easter-island/bloch-text If They Could Only Talk], National Geographic, july 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 16. kolovoza 2012.</ref>.

Još jedna činjenica je da su klimatski uvjeti za vrijeme manjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] (od oko [[1650.]] do [[1850.]]) također vjerojatno doprinjeli nestajanju šuma na otoku, ali i [[strana vrsta]] polinezijskih [[štakor]]a koji su se hranili orasima palmi.

Kulturu velikih spomenika je zamijenio kult "čovjeka-ptice", koji svoje podrijetlo vuče s obalnog naselja [[Orongo]], što je dovelo do bacanja ili oštećivanja većine moai i ahu skulptura.

=== Kontakt s Europom ===

Prvi kontakt s [[europa|Europom]] Uskrsni otok ostvario je [[5. travnja]] [[1722.]] (na [[Uskrs|Uskrsnu nedjelju]]) kada je Nizozemski moreplovac [[Jakob Roggeveen]] pronašao otok s populacijom od oko 2.000 do 3.000 naseljenika, iako bi da je došao prije par stoljeća vjerojatno pronašao 10.000 do 15.000 stanovnika. Naime, danas se smatra da je civilizacija Uskršnjeg otoka pala drastično oko stoljeća prije dolaska Nizozemaca, kao rezultat prevelike populacije, uništavanja šuma te iskorištavanja ograničenih prirodnih resursa.

Francuski istraživač Jean François de Galaup La Pérouse posjetio je otok [[1786.]] godine došavši sa rta Horn, u Čileu. Za vrijeme svog ostanka na Uskršnjem otoku izradio je detaljnu kartu otoka. Kasnije, nastavio je putovanje prema [[Havaji|Havajskim otocima]], Japanu i ostatku [[Azija|Azije]].
[[Datoteka:Pano_Rano_Kao.jpg|350px|mini|lijevo|<center>Krater Rano Kao, jugoistočni dio otoka]]
[[Datoteka:AhuAkivi.jpg|mini|250px|<center>[[Ahu Akivi]] sa sedam [[moai]]ja]]
=== Ropstvo i pripajanje Čileu ===

Do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], populacija je povratila oko 4.000 stanovnika. Tada, u samo 20 godina, progonjeni trgovcima robovima i bolestima koje su donijeli stanovnici kopna gotovo je izumrla cijela populacija - samo 111 stanovnika ostalo je na otoku [[1877.]] god.

Uskršnji otok konačno se pripojio Čileu [[1888.]] po ''Policarpo Toru'', "Ugovoru o pripajanju otoka" (''Tratado de Anexión de la isla'') koji je vlada Čilea potpisala zajedno s urođenicima.

=== Otok danas ===

Jedna od kontroverznih činjenica oko stanovnika otoka jest porijeklo moai kipova. Mnogi Europski posjetitelji nisu mogli prihvatiti činjenicu da su kipove izgradili [[Polinezija|Polinezijci]] (često smatrani "običnim divljacima"). [[1960-ih|1960-ih]], [[Erich von Däniken]] objavio je teoriju da su bića s drugih [[planet]]a, koja su nekako završila na otoku, izgradila kipove sa ultramodernim oruđem. Njihovo nepostojanje danas objašnjava drugom teorijom o tome kako su u međuvremenu spašeni.

Nedavna događanja pokazuju golem porast [[Turizam|turizma]] na otoku; popraćen velikim dotokom ljudi europskog porijekla iz [[Čile]]a koji prijete narušavanju polinezijskog porijekla otoka. Prepirke na kopnu stvorile su političke napetosti od [[1980-ih|80ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], gdje se dio domorodaca Rapanui protivi privatnom vlasništvu u korist tradicionalnom vlasništvu zajednice.

Međunarodna [[zračna luka]] Mataveri jedina je na otoku; sa stazom dugom 2903 [[metar|m]] procijenjena je i kao alternativna slijetna staza svemirskog programa [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] u slučaju nesreće ili hitnog slučaja.

== Ekologija ==

Zajedno sa svojim najbližim susjedom, sitnim otočićem Sala-y-Gomez 400 [[km]] [[istok|istočnije]], Uskršnji otok [[ekologija|ekolozi]] smatraju odvojenom [[ekoregija|ekoregijom]], zvanom ''Rapa Nui podtropske velikolisne šume''. Malo kiše na otoku pridonjelo je uništavanju šuma. Prvotne tropske šume na otoku više ne postoje, ali [[paleontologija|paleontološka]] istraživanja fosila i ostataka koji su ostali ispod slojeva gdje je tekla [[magma]] ukazuju na činjenicu da je otok prije bio pošumljen drvećem, travama, šikarama i [[paprat]]ima. Velika palma (koja je u rodu sa čileanskom vinskom palmom) ''Jubaea chilensis'', bila je jedno od dominantnih drveća na otoku, zajedno sa [[toromiro]] drvetom (''Sophora toromiro''). Palma je do danas istrijebljena kao i toromiro (ali samo u prirodi), tako da danas cijeli otok većinom prekrivaju travnata područja (livade). Ipak, grupe znanstvenika i ekologa iz ''Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu'' i ''[[Gothenburg|Gothenburških]] botaničkih vrtova'' trude se ponovo pošumiti toromiro po otoku.

== Znamenitosti ==

Rapa Nui posjeduje brojna prirodna i kulturna ataktivna mjesta. To su brojni ostaci megalitske kulture, moai i ahui, ugašeni vulkani (krater Rano Kau) i preko 800 špilja i pećina među kojima su najpoznatije [[Ana Kai Tangata]], [[Ana Mahina]], [[Ana O Keke]], [[Ana Toki Toki]], [[Roiho]] i [[Ana Te Pahu]]. Mjesta gdje su pronađeni petroglifi: [[Ava 'o Kiri]], [[Orongo petroglifi]] i [[Vai A Heva]].

Nacionalni park je podijeljen na sedam područja:

<gallery>
Slika:Osterinsel Krater-Rano Kao.jpg|<center>1. ''Rano Kau'' je nazvan po 324 m visokom ugaslom vulkanu na jugozapadu otoka, danas [[kratersko jezero]]. Tu se nalazi i obalno selo Orongo, ali i međunardona zračna luka Mataveri.
Slika:Kneeled_moai_Easter_Island.jpg|<center>2. ''Puna Pau'' je drevni kamenolom na jugozapadu otoka gdje su klesani ''pukao'' šeširi moaija.
Slika:Rano_Raraku_quarry.jpg|<center>3. ''Rano Raraku'' je vulkanski krater na nižim obroncima vulkana Teravaka. On je služio kao kamenolom skoro 500 godina i iz njega je isklesano 95% skulptura na otoku.
Slika:Pano_Anakena_beach.jpg|<center>4. ''[[Anakena]]'' je bijela koraljna pješčana plaža na sjeveroistoku otoka.
Slika:Ahu-Akivi-1.JPG|<center>5. ''[[Ahu Akivi]]'' sa sedam moaija, obnovljenih 1960ih.
Slika:Shoreline near Ahu Te Pito Kura.jpg|<center>6. ''Costa Norte'' je sjeverna vulkanska obala otoka
Slika:Hangaroa_Moais.jpg|<center>7. ''Hanga Roa'' je glavno naselje na otoku, smješteno između Teravaka i Rano Kau vulkana.
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

== Poveznice ==
{{commons|Easter Island}}
*[[Poike]]
*[[Ahu]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.nuestro.cl/ Parque Nacional Rapa Nui] {{špa oznaka}}
* [http://www.chileculture.org/easter-island/ Uskršnji otok] na stranicama Čileanskog kulturnog društva {{eng oznaka}}
* [http://archive.cyark.org/rapa-nui-intro Rapa Nui] - medijski arhiv u suradnji s Autodesk/[[CyArk]] 
* [http://www.easterislands.net/ Easter Island] {{eng oznaka}}

{{Australija i Oceanija}}
{{Polinezija}}
{{Svjetska baština u Čileu}}

[[Kategorija:Uskršnji otok| ]]
[[Kategorija:Čileanski otoci]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Čileu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji i Oceaniji]]
[[Kategorija:Misterije]]