Vidi kôd stranice Urugvaj

<!--'''Urugvaj'''-->{{dz}}

{{Okvir_zemlje_svijeta 
|  ime                         = Istočna Republika Urugvaj 
|  izvorno_ime                 = República Oriental del Uruguay 
|  ime_genitiv                 = Urugvaja 
|  eng_ime                     = Uruguay 
|  zastava                     = Flag of Uruguay.svg 
|  grb                         = Coat of arms of Uruguay.svg 
|  službeni_jezik              = [[španjolski jezik|španjolski]] 
|  lokacija                    = Uruguay (orthographic projection).svg
|  lokacija_opis               = 
|  lokacija2                   = Uruguay UNOCHA.png
|  lokacija2_opis              = 
|  glavni_grad                 = [[Montevideo]]<br><small>{{Coord|34.88333|S|56.16667|W|type:town|display=inline,title|format=dms}}</small>
|  vrsta_vlasti                = [[Unitarizam|Unitarna]] [[Predsjednički sustav|predsjednička]] [[Republika|konstitucionalna republika]]
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik 
|  predstavnik_države_osoba    = [[Luis Alberto Lacalle Pou]]
|  predsjednik_vlade_osoba     = 
|  predstavnik_države1         = Dopredsjednik 
|  predstavnik_države_osoba1   = [[Beatriz Argimón]]
|  površina_poredak            = 89 
|  površina                    = 176.215 
|  vode                        = 1,5 
|  stanovništvo_poredak        = 133 
|  stanovništvo                = 3.286.314 
|  godina_popisa               = 2011. 
|  gustoća_stanovništva        = 18,87 
|  neovisnost                  = Od [[Brazil]]a<br>[[28. kolovoza]] [[1828.]] 
|  valuta                      = [[urugvajski peso]] 
|  stoti_dio_valute            = 100 centesima 
|  vremenska_zona              = -3,<br>ljeti [[UTC]] -2 
|  himna                       = [[Orientales, la Patria o la tumba]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - National Anthem of Uruguay (short with intro).ogg]] </center>
|  internetski_nastavak        = [[.uy]]
|  pozivni_broj                = +598 
|  komentar                    =  
|  moto = Libertad o Muerte<br>([[španjolski jezik|španjolski]]: "Sloboda ili smrt") 
}}

'''Urugvaj''', službeni naziv '''Istočna Republika Urugvaj'''  ([[španjolski|špa.]] ''República Oriental del Uruguay'') [[država]] je na jugoistoku [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena između [[Brazil]]a na sjeveroistoku i [[Argentina|Argentine]] na zapadu te je smeštan na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i estuariju [[Rio de la Plata]]. Jedna je od politički i gospodarski najstabilnijih država [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U Urugvaju živi 3,3 milijuna ljudi,<ref name="cia">{{engl}} {{Citiranje web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html|title=Urugvaj|publisher=[[The World Factbook]]|author=Central Intelligence Agency|accessdate=5. siječnja 2010.|authorlink=Central Intelligence Agency}}</ref> od kojih 1,8 milijuna u gradskom području glavnog i najvećeg [[grad]]a, [[Montevideo|Montevidea]]. S površinom od oko 176.000 kvadratnih kilometara, Urugvaj je zemljopisno druga najmanja zemlja u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nakon [[Surinam]]a.

Prije dolaska [[Portugal]]aca na području Urugvaja živjelo je pleme [[Charrúa]]. Nakon dolaska [[Portugal]]aca osnovana je ''Colonia del Sacramento'', jedno od najstarijih europskih naselja u zemlji. Sam [[Montevideo]] je osnovan kao vojno uporište [[Španjolci|Španjolaca]] u ranom [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Urugvaj je stekao svoju nezavisnost između [[1811.]] i [[1828.]] godine. Današnji Urugvaj je demokratska ustavna republika, s [[predsjednik]]om koji je ujedno i predsjednik Republike i vlade.

Urugvaj zauzima prvo mjesto u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] po demokraciji, blagostanju, nedostatku korupcije,<ref name="photos.state.gov">http://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf</ref> e-vladi,<ref name="unpan3.un.org">[http://unpan3.un.org/egovkb/Data-Center Data Center<!-- Bot generated title -->]</ref> a jednako tako prvi u Južnoj Americi, kada su u pitanju slobode medija, veličina srednje klase i prosperitet.<ref name="photos.state.gov" /> Također Urugvaj pridonosi najviše vojnika [[UN]]-ovim mirovnim misijama od bilo koje druge južnoameričke zemlje.<ref name="photos.state.gov" /> Druga je zemlja u regiji po pitanju gospodarske slobode, jednakosti dohotka, dohotka po stanovniku i priljeva izravnih stranih ulaganja.<ref name="photos.state.gov" /> Urugvaj je treća najbolja zemlja na kontinentu u smislu [[HDI]]-a, rasta [[BDP]]-a,<ref>[http://photos.state.gov/libraries/uruguay/19452/pdfs/UruguaysRankingsJune2013.pdf From 2005 to 2011]</ref> inovacija i infrastrukture.<ref name="photos.state.gov" />

Britanski [[časopis]] ''The Economist'', jedna od najcjenjenijih publikacija na području [[ekonomija|ekonomije]], proglasila je [[2013.]] godine Urugvaj "državom svijeta godine".<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina| url=http://www.economist.com/news/leaders/21591872-resilient-ireland-booming-south-sudan-tumultuous-turkey-our-country-year-earths-got | work=The Economist | title=Earth_S_Got_Talent | date=21. prosinca 2013.}}</ref> Časopis je odabrao Urugvaj iz više razloga među kojima su legalizacija korištenja [[marihuana|marihuane]] i [[kanabis]]a u medicinske svrhe ([[liječenje]]) kao prva zemlja svijeta<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sad-je-i-sluzbeno-urugvaj-prva-zemlja-koja-je-legalizirala-trgovinu-marihuanom/715898.aspx Sada je i službeno: Urugvaj je prva zemlja koja je legalizirala trgovinu amrihuanom], ''index.hr'', objavljeno 11. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref><ref>[http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/urugvaj-legalizirao-marihuanu-248862 Urugvaj legalizirao marihuanu], ''poslovni.hr'', objavljeno 1. kolovoza 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref><ref>Đurđica Sarjanović, [http://www.24sata.hr/news/slavili-na-ulicama-urugvaj-je-legalizirao-prodaju-marihuane-344907 Slavili na ulicama: Urugvaj je legalizirao prodaju marihuane], ''[[24 sata]]'', objavljeno 11. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref>, legalizacije [[pobačaj]]a i sklapanja homoseksualnih brakova<ref>[http://www.jutarnji.hr/urugvaj-drzava-godine-legalizirali-gay-brakove-i-marihuanu-/1148432/ Skromni, liberalni i veseli Urugvaj to je naša zemlja godine, ističe Economist.], ''[[Jutarnji list]]'', objavljeno 20. prosinca 2013., pristupljeno 7. travnja 2016.</ref> te značajnog napretka u promicanju [[ljudska prava|ljudskih prava]] i prava žena. Zbog izražene i dugotrajne dominacije [[politička ljevica|političke ljevice]], koju predstavljaju stranke ''[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]'' i ''[[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]]'', Urugvaj se često naziva i "rajem ili obećanom zemljom za ljevičare".<ref>Tomica Bajsić, [http://globus.jutarnji.hr/svijet/urugvaj--obecana-zemlja-za-ljevicare Urugvaj: obećana zemlja za ljevičare], ''[[Globus (tjednik)]]'', objavljeno 1. srpnja 2014., pristupljeno 23. travnja 2016.</ref>

== Etimologija ==

Ime "Urugvaj" dolazi iz jezika domorodačkog stanovništva [[Guaraní]], a znači "rijeka obojanih ptica".<ref>{{Citiranje knjige|title=Revista Del Río de La Plata|url=https://books.google.com/books?id=mOexAAAAIAAJ|year=1971|page=285|quote=''The word itself, "Uruguay," is clearly derived from the Guaraní, probably by way of the tribal dialect of the [[Charrúa]]s […] from ''uru'' (a generic designation of wild fowl)''|language=engleskom}}</ref>

U vrijeme španjolskog kolonijalnog doba, a i neko vrijeme nakon toga, Urugvaj i neka susjedna područja nazivani su ''[[Cisplatina]]'' i ''[[Banda Oriental]]''. Narednih nekoliko godina područje je nazivano i "Istočna obala", a nakon osamostaljenja je u konačnici postalo ''República Oriental del Uruguay'', u prijevodu ''Istočna Republika Urugvaj'' ili ''Orijentalna Republika Urugvaj''.<ref name="britannica">{{engl}} {{Citiranje web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/620116/Uruguay|title=Uruguay|accessdate=2. rujna 2008.|year=2008|work=Encyclopædia Britannica}}</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Battle of Las Piedras.jpg|mini|250px|[[Slika|Umjetnički prikaz]] ''Bitke kod Las Piedrasa'' u kojoj je urugvajska paravojska pobijedila španjolsku kolonijalnu vojsku i time otvorila put stvaranju neovisnosti. U spomen na veliku pobjedu, [[18. svibnja]], [[nadnevak]] [[Bitka|bitke]], danas je državni praznik u Urugvaju.]]
[[Datoteka:PortugueseMuseum-Colonia4.jpg|mini|250px|Prikaz osnivanja [[Colonia del Sacramento|Colonie del Sacramento]], prvog portugalskog naselja na urugvajskom tlu, iz [[1680.]] godine.]]
[[Datoteka:Flag of the Provincia Cisplatina.svg|mini|250px|[[Zastava]] kratkotrajne kolonijalističke pokrajine Cisplatine.]]

=== Kolonizacija ===
{{glavni|Kolonizacija Južne Amerike}}
Prvi [[Europa|Europljani]] stigli su na područje današnjeg Urugvaja u ranom [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Bili su to [[Portugalci]], koji su na urugvajsko tlo prvi put stupili [[1512.]] godine.<ref name=Spate>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige| author=Oskar Hermann Khristian Spate| title=The Spanish Lake| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false]</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige | last = Bethell | first = Leslie | title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America | publisher = [[Cambridge University Press]] | year = 1984. | location = [[Cambridge]] | page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false]</ref> Predstavnici [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] ([[konkvistadori]]) došli u Urugvaj četiri godine poslije Portugalaca, dakle [[1516.]] godine. I [[Španjolska]] i [[Portugal]] pokušali su kolonizirati zemlju, a konačnu su pobjedu odnijeli Španjolci. Iako su se domorodačka plemena dugo odupirala [[Kolonizacija|kolonizaciji]], Španjolci su zahvaljujući potkupljivanju poglavica [[zlato]]m, [[srebro]]m i [[nakit]]om, te jamstvom o novom životu, uspjeli izazvati izdaju i kaos među domorodcima, koji su na kraju bili teško poraženi i odvedeni u [[roblje]]. Prvo stalno španjolsko naselje osnovano je [[1624.]] pod imenom [[Villa Soriano|Soriano]] na [[Río Negro (rijeka u Urugvaju)|rijeci Río Negro]].<ref name="dept-state"/> Prvo portugalsko naselje bila je [[Colonia del Sacramento]], građena od [[1669.]] do [[1671.]] godine.<ref name="dept-state"/> Budući glavni grad [[Montevideo]] osnovan je početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i ubrzo je postao rival [[Buenos Aires]]u preko [[Rio de la Plata|Rio de la Plate]]. Ipak, u španjolskom kolonijalnom sustavu Montevideu je pripala više vojna, a Buenos Airesu [[trgovina|trgovačka uloga]]. Iako je područje [[La Plata|La Plate]] bilo uglavnom pod španjolskom kontrolom, jedan dio posjedovali su [[Britanci]] i Portugalci, te [[Nizozemci]] kao trgovački posrednici. Od [[veljača|veljače]] do [[prosinac|prosinca]] [[1807.]] Britanci su vršili okupaciju na Montevideo kao dio [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].<ref name="dept-state">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm|title= Background Note: Uruguay|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs|publisher=US Department of State|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref>

=== Borba za neovisnost ===
{{glavni|Borba za neovisnost Latinske Amerike}}
U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] diljem [[Južna Amerika|Južne Amerike]], pa tako i u Urugvaju (zvanom tada i ''Banda Oriental'', "Istočna obala") nastali su oslobodilački pokreti. Urugvajski teritorij bio je predmetom spora novonastalih država [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]]. Urugvajski nacionalni junak, [[José Gervasio Artigas]], zapoečo je 1811. oslobodilačku revoluciju protiv [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskog kolonijalnog uređenja]] porazivši sa svojom [[paravojska|paravojskom]] [[seljak]]a, [[obrtnik]]a i [[trgovac]]a španjolske kolonijalne trupe u Bitci kod Las Piedrasa [[18. svibnja]] [[1811.]]<ref name="dept-state" /><ref>{{es icon}} Norberto Galasso, [https://web.archive.org/web/20120803093950/http://discepolo.org.ar/files/artigas.pdf  Artigas y las masas populares en la Revolución], [[PDF|PDF format]], pristupljeno 7. travnja 2016.</ref> Mnogi [[povjesničar]]i smatraju da je upravo pobjeda kod ove bitke uspjela oživjeti revoluciju i otpor protiv kolonijalista, te je uvelike utjecala i na poraze Španjolaca u [[Brazil]]u i [[Paragvaj]]u.<ref name=zum>{{es icon}} Alberto Zum Felde, ''Evolución Histórica del Uruguay'', [[Montevideo]], 1945., str. 44</ref> U znak sjećanja na važnu pobjedu, 18. svibnja danas je službeni državni praznik u Urugvaju.

Prilikom zasjedanja španjolskog kolonijalnog sabora u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] [[1813.]] godine, Artigas je Španjolcima ponudio ostanak Urugvaja kao dijela Carstva ukoliko sam Urugvaj dobije [[Autonomija|autonomiju]] i pravo na vlastitu vlast i administrativnu podjelu.<ref name="loc-3">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/3.htm|title=THE STRUGGLE FOR INDEPENDENCE, 1811–30&nbsp;– Uruguay|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Također, predlagao je da autonomija ima [[demokracija|demokratski]] i [[federalizam|federalistički sustav]] upravljanja, ali Španjolci su odbili oba prijedloga i nametnuli [[unitarizam]] i [[centralizam]] na području cijelog Urugvaja.<ref name="loc-3"/> Takav razvoj situacije još je više razbijesnio revolucionare, koji su nastavili s manjim napadima na španjolske [[željeznička postaja|željezničke postaje]] i [[željeznica|pruge]], lokalne [[vojarna|vojarne]] i puškarnice te mjesta pod izravnom upravom kolonizatora.<ref name="loc-3"/>

U znak [[osveta|osvete]], Artigas je napustio [[Buenos Aires]] i sa svojom vojskom [[1815.]] godine osvojio [[Montevideo]]. Osim Artigasa grad je napala i [[Nacionalizam|nacionalistički orijentirana]] ''Banda Oriental'', koja je na područje grada uspostavila prvu autonomiju. Iako se nisu slagali u svim stavovima, Banda je surađivala s Artigasom i dijelom pomogla u ostvarivanju neovisnosti.<ref name="loc-3"/> Na osvojenom područje Artigas je osnovao Federalnu ligu, koja je kasnije potpala pod upravu današnje [[Argentina|Argentine]].<ref name="loc-3"/>

[[1816.]] godine, vojska od 10.000 portugalskih vojnika izvršila je invaziju na područje ''Bande Oriental'' iz smjera Brazila. Iako su Urugvajci gotovo godinu dana odolijevali, početkom [[1817.]] godine Portugalci su probili obrambenu liniju [[jugoistok]]u zemlje i u [[siječanj|siječnju]] iste godine osvojili Montevideo.<ref name="loc-3" /> Nakon četiri mjeseca pružanja otpora, Portugalci su ostvarili kontrolu nad cijelim gradom i područje Montevidea aneksijom pridružili Portugalskom Brazilu i osnovali provinciju "Cisplatina". Kada se Brazil oslobodio portugalske kolonijalne vlasti, [[1821.]] je priključio područje pokrajine pod imenom ''Provincia Cisplatina'', ali nakon pobune [[25. kolovoza]] [[1825.]] i 500-dnevnog Cisplatinskog rata<ref name=zum/>, Urugvaj je izvojevao neovisnost potvrđenu ugovorom u Montevideu [[1828.]] Prva zakonska konstitucija vlasti potvrđena je i otvorena za rad [[18. srpnja]] [[1830.]] godine.<ref name="dept-state" />

=== Početci života nakon neovisnosti ===
==== Urugvajski građanski rat ====
[[Datoteka:Gral. Manuel Oribe y Viana.png|mini|250px|[[Manuel Oribe]], vođa ''Blancosa'' ([[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]]).]]
Domorodačko stanovništvo Indijanaca Charrúa je tijekom tri stoljeća kolonizacije desetkovano, a taj je proces kulminaciju doživio [[11. travnja]] [[1831.]] u masakru kod Salsipuedesa kojeg je vodio general [[Fructuoso Rivera]], prvi [[Popis urugvajskih predsjednika|predsjednik Urugvaja]]. Posije tog datuma preostali Charrúe su raspršeni i njihova je kultura prestala postojati, iako charrúanska krv još uvijek teče žilama mnogih Urugvajaca kao rezultat miješanja španjolskog i indijanskog stanovništva u kolonijalno doba. Četiri pripadnika naroda Charrúa – Senaqué, zatim vođa Vaimaca Pirú, ratnik Tacuabé i njegova žena Guyunusa – odvedeni su [[1833.]] u [[Pariz]] i tamo pokazivani kao cirkuska atrakcija. Ropstvo je ukinuto [[1846.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref>

U vrijeme stjecanja neovisnosti, Urugvaj je imao sam 75.000 stanovnika.<ref name="loc-5">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/5.htm|title=BEGINNINGS OF INDEPENDENT LIFE, 1830–52&nbsp;– Uruguay|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Razdoblje od [[1830.]], kada je postignuta urugvajska neovisnost, do [[1904.]] godine ostalo je obilježeno mnogim unutarnjim vojnim previranjima i pokušajima nasilnog preziranja vlasti. Politička scena u Urugvaju bila je podijeljena između dvije vladajuće stranke: [[konzervatizam|konzervatistički orjentirane]] [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]] (''Blancosa'') pod vodstvom predsjednika  [[Manuel Oribe|Manuela Oribe]], koja se zalagala za agrarnu reformu i gospodarske državne interese te [[liberalizam|liberalna]] [[Stranka Colorado (Urugvaj)|stranka Colorado]] (''Crvenaši'') pod vodstvom [[Predsjednici Urugvaja|prvog predsjednika Urugvaja]] [[Fructuoso Rivera|Fructosa Rivere]], koja se zalagala za trgovačke interese i [[centralizacija|centralizaciju]] države s [[Montevideo]]m kao glavnim gradom. Takve stavove podupirala je i skupina [[komunizam|komunista]], koja će [[1920.]] godine osnovati [[Komunistička partija Urugvaja|Komunističku partiju Urugvaja]].<ref name="loc-5"/>

Pripadnici stranke ''Colorado'' surađivali su s argentinskim liberalcima ''Unitarosima'' u [[progonstvo|progonstvu]], a mnogi od njih su i sudjelovali u građanskom ratu kako bi pomogli  nametnuti [[liberalizam]] i [[unitarizam]] u Urugvaju. S druge strane konzervatistički vođa Manuel Oribe bio je vrlo usko povezan s tada vladajućim argentinskim vladarom [[Manuel de Rosas|Manuelom de Rosasom]]. [[15. lipnja]] [[1838.]] vojska liberala pod Riverinim vodstvom je svrgnula predsjednika Oribu, koji je pobjegao u [[Argentina|Argentinu]].<ref name="loc-5" /> Ohrabren tom pobjedom, Rivera je proglasio rat Rosasu [[1839.]] godine. Sukob koji je sljedećih 13 godina potresao političku i ekonomsku stabilnost Urugvaja, prozvan je Urugvajskim građanskim ratom ili "Velikim ratom".<ref name="loc-5" />

[[1843.]] godine je argentinska vojska uz pomoć prognanog Manuela Oribe, pokušala osvojiti Montevideo i povratiti [[demokracija|demokraciju]], ali nije uspjela u svom naumu. Tako je započela devetogodišnja opsada Montevidea, koja je ostala jednim od najpoznatijih vojnih događaja iz "Velikog rata".<ref name="loc-6">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/6.htm|title=Veliki rat 1843. – 1852. (Urugvaj)|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Urugvajci, izmoreni i ekonomski iscrpljeni od rata, željeli su što prije skončati sukob, te su u pomoć pozvali [[Francuska|francuske]] i [[Italija|talijanske]] jedinice, koje je vodio [[Giuseppe Garibaldi]].<ref name="loc-6" />

==== Paragvajski rat ====
[[Datoteka:Rendiçao de uruguaiana 1865 victor meirelles.jpg|mini|250px|Preživjeli u redovima paragvajske vojske se predaju Urugvajcima tijekom [[Paragvajski rat|Paragvajskog rata]].]]
{{glavni|Paragvajski rat}}
Tijekom [[1845.]] godine često su u Urugvaju vojno intervenirali [[Britanci]] i [[Francuzi]], kada se god to pokazalo potrebnim da se zaustavi međunarodni sukob.<ref name="loc-7">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/7.htm|title=Borba za preživljavanje (1852. – '75.) – Urugvaj|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> [[1865.]] godine formiran je Trojni savez između Brazila, Argentine i Urugvaja s predsjednikom [[Venancio Flores|Venanciom Floresom]]. Savez je ubrzo nakon sklapanja ugovora o suradnji proglasio rat paragvajskom predsjedniku [[Francisco Solano López|Franciscu Sloanu Lópezu]]<ref name="loc-7" />, što je rezultiralo početkom [[Paragvajski rat|Paragvajskog rata]], zvanog i "Ratom Trojnog saveza" te "Velikim ratom".<ref name="mardavid">{{eng oznaka}} Marley, David, ''Wars of the Americas'', [[Santa Barbara]], Nakladinčka kuća "ABC-CLIO", {{ISBN|0-87436-837-5}}., str. 570</ref>

[[Paragvaj]]ci su bili odani Lópezu i ratnom naporu, što je rezultiralo njihovom borbom do krajnjih granica. Rat je potpuno uništio Paragvaj; smanjio se broj stanovništva za otprilike 525.000 od čega oko 28.000 muškaraca.<ref>{{eng oznaka}}  Chasteen, John Charles, ''Born In Blood & Fire: A Concise History of Latin America'', [[New York]]: W.W. Norton & Company, 2006.</ref> Tijekom sukoba Paragvajci nisu patili samo zbog rata nego i zbog [[glad|neishranjenosti]], [[bolest]]i i Lópezove diktature pod kojom su brojni mučeni i ubijeni. Argentina i Brazil su anektirali oko 140.000 [[km2|četvornih kilometara]] paragvajskog teritorija; [[Argentina]] je uzela velik dio regije [[Misiones (Paragvaj)|Misiones]] i dio Chaca između rijeka [[Bermejo (rijeka)|Bermejo]] i [[Pilcomayo (rijeka)|Pilcomayo]]; [[Brazil]] je za osvojeni teritorij povećao svoju provinciju [[Mato Grosso]].<ref>{{es icon}} Vasconsellos, Victor N., ''Resumen de Historia del Paraguay. Delimitaciones Territoriales'', [[Asunción]], Paragvaj, Industria Grafica Comuneros, str. 78, 110-114</ref> Obje su zemlje zahtijevale veliku odštetu (koja nikad nije plaćena) i okupirale Paragvaj do [[1876.]] godine. Za razliku, od njih Urugvaj nije tražio nikakve teritorije, a i ''Coloradosi'' su se pred kraj rata počeli povlačiti shvaćajući da su izgubili previše ljudi za tuđe interese (oko 5.000 vojnika je poginula, a preživjelo svega oko 580).<ref name=mardavid/><ref>{{eng oznaka}} Scheina, Robert, ''Latin America's Wars: The Age of the Caudillo, 1791–1899'', Dulles, [[Virginia]]: Brassey's., izdano 2003. godine, str. 331</ref>

=== Novija povijest ===
[[Datoteka:Terra1913.jpg|mini|150px|[[Gabriel Terra]], predsjednik Urugvaja u dva mandata tijekom [[1930-ih]] godina, ostao je velik utjecaj u daljnoj urugvajskoj povijesti.]]
[[Datoteka:AlfredoBaldomir.jpg|mini|150px|desno| [[Alfredo Baldomir]], 27. urugvajski predsjednik, za čijeg se mandata odigrala [[Bitka kod La Plate]].]]
==== Početak 20. stoljeća ====
Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] došlo je u zemlji do stanovitoga smirenja i konsolidacije, a za vrijeme predsjednika [[José Batlle y Ordóñez|Joséa Batllea y Ordóñeza]] Urugvaj je postao napredna država sa složenim sustavom socijalne zaštite. Zbog naprednog socijalnog sustava i stabilne demokracije Urugvaj je dobio nadimak "[[Švicarska]] [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]".<ref>{{eng oznaka}} [http://www.bbc.com/news/world-latin-america-20041847 Profil države: Urugvaj], ''Mrežne stranice [[BBC]]-ija'', objavljeno 28. ožujka 2016., pristupljeno 7. travnja 2016. <br> {{citat|It was the first nation in Latin America to establish a welfare state, maintained through relatively high taxes on industry, and developed a democratic tradition that earned it the sobriquet "the Switzerland of South America".}}</ref> Ordóñez je za predsjednika izabran [[1903.]] godine.<ref name="loc-12">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/12.htm|title=Nova država (1903. – '33.) – Urugvaj|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Sami početak njegova mandata obilježila je osmomjesečna vojna borba s pripadnicima ''Blancosa'', koji su nezadovoljstvo protiv novoizabranog predsjednika započeli nakon što je njihov vođa,  [[Aparicio Saravia]], ubijen u jednoj od bitaka. Vladine snage odnijele su pobjedu u kratkotrajnom građanskom ratu, te vratio politički sustav iz [[1872.]] godine.<ref name="loc-12" />  Ordóñez je bio biran dva puta (1903. - 1907. i 1911. - 1915.), tijekom kojih je učinio veliki napredak u [[gospodarstvo|gospodarskom]] razvitku zemlje i okretanjem prema budućnosti nakon Rata za neovisnost, građanskog rata i niza manjih sukoba koji su bili ekonomski iscrpili državu.<ref name="dept-state" />

==== Nemirne 1930-te ====
{{glavni|Velika gospodarska kriza|Bitka kod La Plate| Admiral Graf von Spee}}
U [[ožujak|ožujku]] [[1931.]] predsjednik je postao [[Gabriel Terra]], koji se u svom inauguracijskom govoru posebno osvrnuo na stanje u državi nakon [[Velika depresija|Velike gospodarske krize]].<ref name="loc-14">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/14.htm|title=THE CONSERVATIVE ADJUSTMENT, 1931–43 – Uruguay|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Tijekom Velike krize, ni Urugvaj nije bio pošteđen. Mnogi su [[Državni službenik|državni službenici]], [[tajnik (dužnost)|tajnici]], [[odvjetnik|odvjetnici]] i [[sudac|sudci]] ostali bez posla bez otpremnine niti ikakva sredstva za život. Takvo stanje rezultiralo je kaosom u državi, u kojem je [[policija]] više puta intervenirala [[Policijsko nasilje|silom]] pa i prisilnim ubojstvima.<ref name="loc-14" />  Terra je 1934. godine proveo ''coup d'état'', odnosno [[državni udar]], smijenivši Senat i [[Parlament Urugvaja|Urugvajski parlament]].<ref name="loc-14" /> Ubrzo je iste godine potvrdio i novu raspodjelu mandata i novu vladajuću konstituciju, te si produžio predsjednički mandat.<ref name="loc-14" /> Terra je proveo određene socijalne reforme i oživio [[trgovina|trgovinu]], ali nedovoljno da bi se Urugvaj izvukao iz posljedica Velike depresije.<ref name="loc-14" />

Na predsjedničkim izborima [[1938.]] je za predsjednika bio izabran [[general]] [[Alfredo Baldomir]], bliski Terrin suradnik. Pod pritiskom demokratski orijentirane [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodne stranke]], Baldomir je raspisao i službene i slobodne parlamentarne izbore, na kojima su svi punoljetni građani Urugvaja imali pravo glasa. Izbore su smjeli pratiti i [[mediji]] ([[novine]], [[časopis]]i i [[radio]]), pa su to bili i prvi izbori sa slobodom medija.<ref name="loc-15">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/15.htm|title=Baldomir and the End of Dictatorship – Uruguay|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Odabrane zastupnike, potvrdio je i sam predsjednik te je demokratski izabran Parlament mogao početi s radom. Iako se [[1939.]] godine Baldomir izjasnio neutralnim u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], britanski i njemački ([[Admiral Graf von Spee]]) [[bojni brod]]ovi vodili su [[Bitka kod La Plate|pomorsku bitku kod La Plate]]<ref>{{eng oznaka}} [[Winston Churchill|Churchill, Winston]], ''The Second World War: The Gathering Storm I'', 1. izdanje, 1948., Houghton Mifflin Company., str. 525-56</ref>, u kojoj je pobjedu odnijela [[Britanska mornarica]].<ref>{{eng oznaka}} O'Hara, Vincent, ''The German fleet at war, 1939–1945'', Naval Institute Press, str. 7</ref> No, ključno je to što se cijela bitka odvijala poprilično blizu urugvajske obale, na području urugvajskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]<ref>{{eng oznaka}} Arthur, Max, ''Forgotten Voices of The Second World War'' , 2004.,  Random House , {{ISBN|0091897343}}, str. 29</ref>, čime su se narušila pravila međunarodnog pomorskog ratovanja.<ref>{{eng oznaka}} Maier, Klaus; Rohde, Horst; Stegemann, Bernd; Umbreit, Hans, ''Germany and the Second World War: Germany's initial conquests in Europe'', Clarendon, [[Oxford]], 1991. {{ISBN|0-19-822885-6}}, str. 166</ref>

==== Razdoblje od 1945. do 1984. ====
{{glavni|Državni udar u Urugvaju 1973.|Tupamaros}}
Urugvajsko se gospodarstvo temelji na izvozu poljoprivrednih proizvoda. Dva su svjetska rata donijela zemlji blagostanje zbog povećanog izvoza [[žitarice|žitarica]] i [[govedina|govedine]] u, ratom opustošene, europske zemlje. Nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] svjetske cijene prehrambenih proizvoda naglo su pale što je prouzročilo velike probleme urugvajskoj privredi. U [[1960-ih|1960-ima]] se počeo raspadati sustav socijalne zaštite. Vlada je izgubila potporu javnosti, osobito studenata, radnika i obitelji niže socioekonomske klase koji su najjače osjetili posljedice prilagodbe na marginalizaciju poljoprivrede u svjetskom gospodarstvu. Na krizu je nasiljem odgovorila radikalno lijeva skupina [[Tupamaros]] što je potaklo vladu da pojača represivne mjere, uključujući i ukidanje osobnih prava pod predsjednicima [[Jorge Pache Arec|Jorgeom Pachecom Arecom]] i njegovim nasljednikom [[Juan Marío Bordaberry|Juanom Maríom Bordaberryjem]]. Na koncu je [[1973.]] vlast u zemlji preuzela vojska [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državnim udarom]], čime je započelo jedanaestogodišnje razdoblje diktature u nekoć najstabilnijoj demokraciji na kontinentu. Demokracija je ponovno uspostavljena [[1984.]] izborom [[Julie María Sanguinetti|Julia Maríe Sanguinettija]] za predsjednika.

==== Povratak demokracije (1984. - danas) ====
[[Datoteka:PresidenteSanguinetti.jpg|200px|desno|mini|Na [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|općim izborima u Urugvaju 1994.]] [[Julio María Sanguinetti]] je sa 32,3 % osvojenih glasova izabran za novog urugvajskog predsjednika.]]
Na ustavnom referendumu [[1980.]] godine odbijeno je političko preslagivanje na čelu sa vojnom huntom, što je zadalo težak udarac diktaturi.<ref name="dept-state" /> Slijedeći ishod referenduma i poštivajući tadašnje javno mijenje, oružane snage su počele s [[Demokratizacija|demokratizacijom društva]] i ublažavanjem diktature. Njezino potpuno ukidanje dogodilo se organiziranjem demokratskih općih izbora 1984. godine. Na izborima je pobijedio [[Julio María Sanguinetti]], vođa stranke [[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]], koja je osvojila petogodišnji predsjednički mandat i osigurala parlamentarnu većinu. Ubrzo nakon izbora Sanguinetti je raspustio sve vojničke jedinice i smijenio sve lokalne čelnike povezane s diktaturom vodeći se idejom provođenja [[lustracija|lustracije]].<ref name="dept-state" />

Na općim izborima 1989. godine pobijedila je domoljubne orijentirana [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodna stranka]] na čelu s novoizabranim predsjednikom [[Luis Alberto Lacalle|Luisom Albertom Lacallom]]. Nakon [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|parlamentarnih i predsjedničkih izbora 1994.]] Sanguinetti je ponovo izabran, a stranka Colorado je ponovo postigla većinu u Parlamentu.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/1229362.stm|title=Vremenska crta Urugvaja|publisher=BBC News|accessdate=27. travnja 2011.|date=12. travnja 2011.}}</ref> Oba predsjednika su nastavila provoditi ekonomske promjene, među kojima je [[nacionalizacija]] banaka uvelike pripomogla ostvarivanju gospodarske stabilnosti, uvođenje demografskih i rodnih poticaja te dječjih doplataka, ulaganja u [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i [[znanost]] te umjerenu i kontroliranu liberalizaciju društva.

[[Opći izbori u Urugvaju 1999.]] provedeni su u okrilju novog načina glasovanja i prebrojavanja mandata izglasanog u amandmanu izbornog zakona još [[1996.]] godine. Promjena izbornog zakona najviše je išla na ruku ljevičarskom političkom savezu ''[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]'', koji je na izborima osvojio treće mjesto, ali s preko 30% glasova birača. Time je Narodnu stranku i Colorado doveo u pat-poziciju i natjerao ih na suradnju kako bi sastavili Parlament. Sve do 2002., desničarske stranke su odlično surađivale, prvi put nakon gotovo stotinjak godina, da bi te godine skupina ministara Narodne stranke, koja je osvojila drugo mjesto na izborima, prekinuli suradnju.<ref name="dept-state" /> Unatoč tome, stranke su nastavile suradnju te zajedničko provođenje reformi. Problem im je stvaralo blago povećanje deficita i [[inflacija]], koja se pojavila zbog iznimnog rasta [[brazilski real|brazilskog reala]], ponegdje i za više od 11%. Upravo zbog toga što su Urugvaj i Brazil najveći uvozno-izvozni i trgovački suradnici, [[urugvajski peso]] je pao za gotovo više od 30% i uzrokovao ranije spomenuti nagli prvo pad, a potom još jači rast cijena.<ref name="cong-r">{{eng oznaka}} Meyer, Peter J., [http://fpc.state.gov/documents/organization/137274.pdf Urugvaj: Politika i ekonomija: Rezutati i odnosi sa SAD-om], ''Congressional Research Service'', objavljeno 4. siječnja 2010., pristupljeno 24. veljače 2011.</ref>

Tijekom većeg dijela urugvajske povijesti na vlasti su se smjenjivale stranke [[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]] i [[Narodna stranka (Urugvaj)|Blanco]]. Međutim, na izborima [[2004.]] pobijedila je koalicija lijevih stranaka "[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]" (''Frente Amplio'') dobivši većinu u oba parlamentarna doma, a njen je kandidat [[Tabaré Vázquez]] postao predsjednik s apsolutnom većinom glasova (51,7 % već u prvom krugu).<ref>{{eng oznaka}} Nohlen, D, ''Elections in the Americas: A data handbook'', 2005., Volume II, str. 494, {{ISBN|978-0-19-928358-3}}</ref> ''Široki front'' je pobjedu odnio i na [[Opći izbori u Urugvaju 2009.|općim izborima 2009.]] na kojima je njihov predsjednički kandidat [[José Mujica]] odnio pobjedu i osvojio predsjednički mandat.<ref>Ivan Hruškovec, [http://www.24sata.hr/news/honduras-izabrao-vou-a-zelaya-za-bojkot-rezultata-147199# Honduras izabrao vođu, a Zelaya za bojkot rezultata; U Urugvaju pobijedio bivši zatvorenik], ''[[24 sata]]'', objavljeno 30. studenog 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref> Mujica je pobjedu ostvario osvajanjem 54% glasova birača<ref>Sergej Županić, [http://www.vecernji.hr/svijet/bivsi-gerilac-tupamarosa-pobijedio-na-predsjednickim-izborima-59007 Bivši gerilac Tupamarosa pobijedio na predsjedničkim izborima], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 30. studenog 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref>, i time ispunio očekivanja u predizbornim anketama, u kojima je bio i najizgledniji kandidat za novog urugvajskog predsjednika.<ref name=prvikrug>[http://slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/72952/bivsi-gerilac-favorit-predsjednickih-izbora-u-urugvaju Bivši gerilac favorit predsjedničkih izbora u Urugvaju], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', objavljeno 25. listopada 2009., pristupljeno 26. travnja 2016.</ref> Dominacija Širokog fronta nastavljena je i na [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|općim izborima 2014.]], na kojima je stranka osvojila ukupno 65 zastupničkih mjesta sa 56,63% glasova birača.<ref>{{es icon}}  [http://www.corteelectoral.gub.uy/nacionales2014/proclamacion/ACTA_9409_ELECCIONES_NACIONALES_2014_OCTUBRE.pdf Corte Electoral - opći izbori u Urugvaju 2014.], pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref> [[1. ožujka]] [[2015.]] izabrani predsjednik [[Tabaré Vázquez]] položio je zakletvu i time i službeno započeo svoj petogodišnji predsjednički mandat<ref name=radsar>[http://radiosarajevo.ba/novost/181789/Zbogom-Jose-Mujica-Novi-predsjednik-Urugvaja-je-Tabare-Vazquez Zbogom Jose Mujica: Novi predsjednik Urugvaja je Tabare Vazquez], ''radiosarajevo.ba'', objavljeno 1. ožujka 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref><ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mujica-nije-vise-predsjednik-urugvaja Mujica nije više predsjednik Urugvaja], ''balkans.aljazeera.net'', objavljeno 1. ožujka 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref>, a od 2020. predsjednik je [[Luis Alberto Lacalle Pou]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Uruguay fisico-SZ.png|mini|desno|[[Topografska karta|Mjestopisni zemljovid]] Urugvaja s označenim područjima promjene terena i reljefnih područja.]]
{{glavni|Zemljopis Urugvaja}}
S 176.214&nbsp;km<sup>2</sup> površine zemlje i 142.199&nbsp;km<sup>2</sup> vode i malih riječnih otoka,<ref name=encifras>{{Citiranje web |format=PDF |language=španjolski |publisher=National Institute of Statistics |title=Uruguay in Numbers |url=http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2006/Territorio%20y%20medio%20ambiente.pdf |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131113231013/http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2006/Territorio%20y%20medio%20ambiente.pdf |archivedate=13 studenoga 2013 |accessdate=15 ožujka 2016 }}</ref> Urugvaj je druga najmanja suverena država u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] (nakon [[Surinam]]a) te treći najmanji teritorij. Reljef se uglavnom sastoji od brežuljkastih nizina i niskih brdskih lanaca te plodnog obalnog pojasa pokrivenog travom i idealnog za uzgoj [[govedo|goveda]] i [[ovca|ovaca]]. Urugvaj ima oko 660&nbsp;km obale.

Najviši vrh zemlje je [[Cerro Catedral (Urugvaj)|Cerro Catedral]] (514 m). Na jugoistoku Urugvaj izlazi na [[Rio de la Plata]], zajednički estuarij rijeka [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]] (koja čini zapadnu granicu zemlje) i [[Parana|Parane]] koja ne prolazi kroz Urugvaj. Od ostalih rijeka ističe se jedino [[Rio Negro]]. Na obali [[Atlantski ocean|Atlantika]] nalazi se nekoliko [[laguna]]. [[Montevideo]] je najjužniji [[glavni grad]] u Americi, a treći najjužniji na svijetu (samo se [[Canberra]] i [[Wellington]] još južnije).

Klima je u Urugvaju [[umjerena klima|umjerena]], ali prilično topla pa su temperature ispod nule praktički nepoznate. Zbog ravnog reljefa zemlja je izložena brzim premještanjima vremenskih fronti, te [[pampero|pamperu]], hladnom i povremenom vrlo jakom vjetru koji puše s argentinskih [[pampa]]. U Urugvaju postoj deset nacionalnih parkova.

[[Rijeke|Riječna mreža]] je gusta i obilna vodom. Gotovo 2/3 Urugvaja odvodnjava se rijekom Urugvaj, kojoj je najveći pritok [[Río Negro]]. Manji dio voda otječe u [[Mirim (laguna)|jezero Mirim (Merín)]] i u estuarij La Plate. Plovne rijeke su samo Urugvaj i Río Negro. Veća su jezera Mirin i Río Negro. Najveći dio Urugvaja pokriva [[savana]] s galerijskim [[šuma]]ma duž rijeka. Suptropske šume po riječnim dolinama i pristrancima pobrđa u unutrašnjosti sastoje se uglavnom od [[mimoza]], [[mirta]] i [[lovor]]a. U istočnome primorju na [[Dine|pješčanim dinama]] rastu lovori i [[eukaliptus]]i.<ref name=Urugvaj>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63387 Urugvaj - Hrvatska Enciklopedija], pristupljeno 22. ožujka 2016.</ref>

== Okoliš ==
=== Flora ===
{{glavni|Flora Urugvaja}}
[[Datoteka:Erythrina crista-galli2.jpg|mini|desno|''Erythrina crista-galli'', nacionalni urugvajski cvijet.]]
[[Datoteka:Maldonado desde la Barra.jpg|mini|desno|[[Zaljev]] u blizini grada [[Maldonado, Urugvaj|Maldonada]].]]
Flora Urugvaja ima više od 2.500 različitih [[Biljke|biljnih vrsta]] raspoređenih u oko 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]] (''familia''). Oko 80% Urugvaja čine [[prerija|prerije]] s prevladavajućim niskim travama i [[grm]]ljem. Iako je prerija u Urugvaju slična [[Argentina|argentinskoj]] travnatoj [[Pampa|Pampi]], vegetacija se razlikuje.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal |last = Zipser |first = E. J. |author2=C. Liu |author3=D. J. Cecil |author4=S. W. Nesbitt |author5=D. P. Yorty |title = Where are the Most Intense Thunderstorms on Earth? |journal = B. Am. Meteorol. Soc. |volume = 87 |issue = 8 |pages = 1057–71 |date = 2006. |doi = 10.1175/BAMS-87-8-1057 }}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{cite journal |last = Virts |first = Katrina S. |author2=J. M. Wallace |author3=M. L. Hutchins |author4=R. H. Holzworth |title = Highlights of a New Ground-Based, Hourly Global Lightning Climatology |journal = B. Am. Meteorol. Soc. |volume = 94 |issue = 9 |pages = 1381.–91. |date = 2013. |doi = 10.1175/BAMS-D-12-00082.1 }}</ref>

U unutrašnjosti su [[Šuma|šumska područja]] rijetka i zauzimaju male površine, dok je na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] prevladavajuća [[makija]] sa sredozemnim biljnim vrstama kao što su [[lovor]], [[maslina]] i [[smokva]]. Te biljne vrste uvelike su koriste u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj proizvodnji]] [[ulje|ulja]], [[agrumi|agruma]] i [[začini]]. Iako je šumskih područja malo, [[tropske šume]] su sjenovite i prepune različitih grmova i stabala te prizemnica, koje pritom omogućavaju život mnogim [[kukci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[ptice|pticama]]..<ref name="Newman, Arnold 2002">{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|last=Newman|first=Arnold|title=Tropical Rainforest: Our Most Valuable and Endangered Habitat With a Blueprint for Its Survival Into the Third Millennium|year=2002|publisher=Checkmark|isbn=0816039739|edition=2}}</ref> [[Eukaliptus]] je česta biljka u šumama, a prenesena je iz [[Australija|Australije]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Mnoge biljne vrste donijeli su i [[europa|europski]] iseljenici tijekom 19. i 20. stoljeća, među kojima su najbrojnije vinske sorte koje su omogućile brži i snažniji razvoj [[vinogradarstvo|vinogradarstva]].

Urugvajski nacionalni cvijet je '' Erythrina cristagalli'', u narodu često od milja zvan i "Ceibo".<ref>{{es icon}} {{Citiranje web|last=Piaggio|first=Mario|title=Vegetación del Uruguay|url=http://micol.fcien.edu.uy/flora/uy_veget.htm|work=Micología. Facultad de Ciencias|accesdate=31. svinja 2013.}}</ref>

[[Palme]] rastu na području [[Departman Rocha|departmana Rocha]] i [[departman Paysandú|Paysandú]].

=== Obnovljiva energija ===
Približno 95% [[električna energija|električne energije]] kojom se napajaju kućanstva i gospodarski objekti u Urugvaju dolazi iz [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]].<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba|title = Uruguay Now Gets 95% of Its Electricity From Renewables|url = http://www.greentechmedia.com/articles/read/uruguay-now-gets-95-of-its-electricity-from-renewables|website = www.greentechmedia.com|access-date = 18. veljače 2016.}}</ref> Kako bi se udio obnovljivih izvora još dodatno povećao država je smanjila namete na obnovljive izvore energije za gotovo 20% u zadnjih deset godina. Jedna od rezultata takve inicijative je znatno smanjenje [[ugljični otisak|ugljičnog otiska]] prosječnog Urugvajca.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite news|title = Uruguay makes dramatic shift to nearly 95% electricity from clean energy|url = http://www.theguardian.com/environment/2015/dec/03/uruguay-makes-dramatic-shift-to-nearly-95-clean-energy|newspaper = [[The Guardian]]|date = 3. prosinca 2015.|access-date = 18. veljače 2016.|issn = 0261-3077|language = |first = Jonathan|last = Watts}}</ref> Zbog tako visokog udjela proizvodnje obnovljive energije, britanski mediji su Urugvaj proglasili jednom od energetski najčišćih zemalja na svijetu.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba|title = Uruguay is now generating 95% of its electricity from renewable energy|url = http://qz.com/566773/uruguay-is-now-generating-95-of-its-electricity-from-renewable-energy/|website = Quartz|access-date = 18. veljače 2016.|language = |first = Sarah|last = Todd}}, ''Quartz'', pristupljeno 18. veljače 2016.</ref> Najviše električne energije dobiva se iz [[vjetroelektrana]]. Kako bi održao visoku količinu proizvodnje i potrošnje obnovljive energije, Urugvaj više ne izvozi [[električna struja|električnu struju]] niti ostale energente.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba|title = Uruguay has shifted to getting 95% of its electricity from renewables in less than 10 years|url = http://www.sciencealert.com/uruguay-has-shifted-to-getting-95-of-its-electricity-from-clean-energy-sources-in-less-than-10-years|publisher  = ''ScienceAlert''|accessdate = 18. veljače 2016.|first = Fiona|last = MacDonald}}</ref> Zanimljivo je da je do [[2008.]] godine trećinu uvoza činila [[nafta]], ali je iste godina [[Parlament Urugvaja]] donio zakon o regulaciji uvoza energenata i početak izgradnje [[hidroelektrana|hidro]] i [[vjetroelektrana]].<ref>{{srp oznaka}} [http://breakfast.rs/urugvaj-95-energije-dobiva-iz-obnovljivih-izvora/ Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''brekfast.rs'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Urugvaj uopće ne uvozi [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]], a energija iz hidroelektrana sve se više mijenja za [[solarna energija|solarnu energiju]], koja je još manje štetna za okoliš, posebno [[rijeka (vodotok)|rijeke]].<ref name=cg>{{cg oznaka}} [http://www.birdwatchingmn.org/blog/412-energetska-tranzicija-urugvaja-do-95-ciste-energije Energetska tranzicija Urugvaja do 95% čiste energije], ''Centar za zaštitu i pročavanje ptica Crne Gore'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> zbog uspješne energetske tranzicije, mnogi Urugvaj nazivaju i "energetskim liderom", a [[WWF]] je Urugvaj 2014. godine proglasio "zelenim liderom".<ref name=cg/> Jedan od glavnih razloga uspjeha ovakve energetske politike transparentno donošenje odluka, poticajna zakonska regulativa i snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora. Stvaranje povoljnih i stabilnih uvjeta privuklo je novac investitora u projekte obnovljive energije i time rasteretilo Parlament od dijela financiranja projekata.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Gradjevinarstvo/Urugvaj-dobiva-95-energije-iz-obnovljivih-izvora.html Gradjevinarstvo - Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''vesti.rs'', objavljeno 18. prosinca 2015., pristupljeno 24 travnja 2016.</ref>

== Politika ==
{{glavni|Parlament Urugvaja|:Kategorija:Urugvajske političke stranke}}
[[Datoteka:2016 edificio del Palacio Legislativo. Montevido, Uruguay.jpg|mini|250px|''Palacio Legislativo'' u [[Montevideo|Montevideu]], sjedište [[Parlament Urugvaja|Urugvajskog parlamenta]].]]
Urugvaj je predstavnička demokratska republika s [[predsjednički sustav|predsjedničkim sustavom]].<ref name="biz-guide">{{eng oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/file/528/1/business_guide_uruguay_xxi_-_november_2009.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501084128/http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/file/528/1/business_guide_uruguay_xxi_-_november_2009.pdf|archivedate=1. svibnja 2011.|title=Business Guide|publisher=Uruguay XXI|accessdate=25. veljače 2011.}}</ref> Članovi vlade biraju se na razdoblje od pet godina. [[Parlament|Zakonodavnu vlast]] ima dvodomna Opća skupština (''Asamblea General'') koja se sastoji od 30-članog [[senat]]a (''Cámara de Senadores'') kojim predsjeda potpredsjednik Republike i 99-članog zastupničkog doma (''Cámara de Representantes'').<ref>{{es icon}} [http://www.ipu.org/parline/reports/2341_A.htm Cámara de Representantes (House of Representatives)], ''ipu.org'', pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref> Mandat zastupnika oba doma, izabranih na općim izborima, traje 5 godina.<ref name="biz-guide"/>

Ustavom iz [[1967.]] godine stvorena je institucija [[Popis urugvajskih predsjednika|predsjednika]], uravnotežena zakonodavnom i sudbenom vlasti, slično kao u [[SAD]]-u. Predsjednik je istovremeno šef države i vlade, a bira ga se na općim izborima, zajedno s potpredsjednikom, na razdoblje od 5 godina. Vladu (kabinet) čini 13 ministara koje imenuje predsjednik.<ref name="biz-guide"/>

Najviši sud u zemlji je Vrhovni sud; pod njim su prizivni i niži sudovi te mirovni suci. Usto postoje tri izborna i upravna suda, proračunski sud i vojni sudovi.<ref name="biz-guide"/> Uz [[Urugvajski izborni sud]]<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=13882  Zakon br. 13.882], mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 18. rujna 1970. {{es icon}}</ref>, izbore nadziru i provode i [[Republičko sveučilište u Urugvaju]]<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=14101 Zakon br. 14.101], mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 4. siječnja 1973. {{es icon}}</ref>, Nacionalna udruga prosvjetnih radnika<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16035 Zakon br. 16.035], mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 24. travnja 1989. {{es icon}}</ref> i Državna banka za društveno osiguranje.<ref>[http://www0.parlamento.gub.uy/leyes/AccesoTextoLey.asp?Ley=16241 Zakon br. 16.241], mrežna mjesta Urugvajskog parlamenta, tiskovni izvornik objavljen 9. siječnja 1992. {{es icon}}</ref>

U anketi iz [[2010.]] godine, koju je proveo ''Latinobarómetro'', rezultati pokazuju kako su u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], Urugvajci daleko najviše zadovoljni načinom na koji [[demokracija]] funkcionira u Republici.<ref>{{engl}} {{Citiranje novina|url=http://www.economist.com/node/17627929|title=The democratic routine|date=2. prosinca 2010.|work=The Economist|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref>

Tijekom većeg dijela urugvajske povijesti na vlasti su se smjenjivale stranke ''[[Stranka Colorado (Urugvaj)|Colorado]]'' i ''[[Narodna stranka (Urugvaj)|Blanco]]''. Međutim, na izborima [[2004.]] pobijedila je koalicija lijevih stranaka "[[Široki front (Urugvaj)|Široki front]]" (''Frente Amplio'') dobivši većinu u oba parlamentarna doma, a njen je kandidat [[Tabaré Vázquez]] postao predsjednik s apsolutnom većinom glasova (51,7% već u prvom krugu).

Dominacija Širokog fronta nastavljena je i na [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|općim izborima 2014.]], na kojima je stranka osvojila ukupno 65 zastupničkih mjesta sa 56,63% glasova birača. [[1. ožujka]] [[2015.]] izabrani predsjednik [[Tabaré Vázquez]] položio je zakletvu i time i službeno započeo svoj petogodišnji predsjednički mandat.
{{Izbori u Urugvaju}}

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:Departments of Uruguay (map).png|mini|Karta sa departmanima Urugvaja.]]
{{Glavni|Departmani u Urugvaju}}
Urugvaj je podijeljen na 19 [[departman]]a ([[španjolski|špa.]] ''departamento''), čija lokalna administracija replicira podjelu izvršne i zakonodavne vlasti.<ref name="biz-guide" /> Svaki departman bira svoje vlasti kroz opće pravo glasovnog sustava. Na čelu svakog od 19 departmana stoji intendant.

{|class="wikitable sortable"
|-
!rowspan=2|Departman
!rowspan=2|Glavni grad
!rowspan=2|Područje (km<sup>2</sup>)
!rowspan=2|Stanovništvo <small>([[2011.]])</small><ref name="pop-ine">{{es icon}} {{Citiranje web |url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/index.html |title=Popis stanovništva 2011. – Instituto Nacional de Estadistica |publisher=Instituto Nacional de Estadística |accessdate=13. siječnja 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120112153208/http://www.ine.gub.uy/censos2011/index.html |archivedate=12 siječnja 2012 }}</ref>
|-
|-
|[[Artigas (departman)|Artigas]]||[[Artigas, Urugvaj|Artigas]]
| 11.928
|align=right|73.378
|-
|[[Canelones (departman)|Canelones]]||[[Canelones, Urugvaj|Canelones]]
| 4.536
|align=right|520.187
|-
|[[Cerro Largo (departman)|Cerro Largo]]||[[Melo, Urugvaj|Melo]]
| 13.648
|align=right|84.698
|-
|[[Colonia (departman)|Colonia]]||[[Colonia del Sacramento]]
| 6.106
|align=right|123.203
|-
|[[Durazno (departman)|Durazno]]||[[Durazno]]
|11.643
|align=right|57.088
|-
|[[Flores (departman)|Flores]]||[[Trinidad, Urugvaj|Trinidad]]
| 5.144
|align=right|25.050
|-
|[[Florida (departman)|Florida]]||[[Florida, Urugvaj|Florida]]
|10.417
|align=right|67.048
|-
|[[Lavalleja (departman)|Lavalleja]]||[[Minas, Urugvaj|Minas]]
| 10.016
|align=right|58.815
|-
|[[Maldonado (departman)|Maldonado]]||[[Maldonado, Urugvaj|Maldonado]]
| 4.793
|align=right|164.300
|-
|[[Montevideo (departman)|Montevideo]]||[[Montevideo]]
| 530
|align=right|1.319.108
|-
|[[Paysandú (departman)|Paysandú]]||[[Paysandú]]
| 13.922
|align=right|113.124
|-
|[[Río Negro (departman)|Río Negro]]||[[Fray Bentos]]
| 9.282
|align=right|54.765
|-
|[[Rivera (departman)|Rivera]]||[[Rivera]]
|9.370
|align=right|103.493
|-
|[[Rocha (departman)|Rocha]]||[[Rocha, Urugvaj|Rocha]]
| 10.551
|align=right|68.088
|-
|[[Salto (departman)|Salto]]||[[Salto (Urugvaj)|Salto]]
| 14.163
|align=right|124.878
|-
|[[San José (departman)|San José]]||[[San José de Mayo]]
| 4.992
|align=right|108.309
|-
|[[Soriano (departman)|Soriano]]||[[Mercedes, Urugvaj|Mercedes]]
| 9.008
|align=right|82.595
|-
|[[Tacuarembó (departman)|Tacuarembó]]||[[Tacuarembó]]
| 15.438
|align=right|90.053
|-
|[[Treinta y Tres (departman)|Treinta y Tres]]||[[Treinta y Tres]]
| 9.529 
|align=right|48.134
|- style="background:#eee;"
| '''Ukupno'''<ref group=bilj>{{es icon}} {{Citiranje web|url=http://www.ine.gub.uy/mapas/definiciones%20para%20web.pdf|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Kw80hb0b?url=http://www.ine.gub.uy/mapas/definiciones%20para%20web.pdf|archivedate=6 studenoga 2013|title=Ne obuhvaća 1.199 km<sup>2</sup> umjetnog jezera na rijeci Rio Negro|format=PDF|date=|accessdate=13. rujna 2013.}}</ref>||—
|175.016
|align=right|3.286.314
|}
'''Bilješka:''' {{izvori|group=bilj}}

=== Vojska ===
[[Datoteka:Military Cockade of Uruguay.svg|mini|desno|Kružna oznaka [[Oružane snage Urugvaja|kopnenog roda vojske]].]]
{{glavni|Oružane snage Urugvaja}}
Urugvajska vojska nalazi se pod izravnim zapovjedništvom urugvajskog predsjednika, koji je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te pod upravom ministra obrane.<ref name="dept-state" /> Urugajska vojska ima 14.000 vojnika unutar [[Oružane snage Urugvaja|kopnene vojske]], 6.000 unutar [[Urugvajska ratna mornarica|ratne mornarice]] i 3.000 unutar [[Urugvajsko ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]].<ref>IISS (Međunarodni institut za strateške studije), [http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Military/Armed-forces-personnel ''The Military Balance 2001-2002''], [[Oxford]]: Oxford University Press, dopstupno na ''nationmaster.com'', objavljeno u listopadu 2008. godine, pristupljeno 3. listopada 2008. {{eng oznaka}}</ref> Vojni rok po zakonu nije obvezujući, a služenju privremenog vojnog roka (na 3, 6 ili 12 mjeseci) mogu pristupiti državljani Urugvaja stariji od 18 godina odnoso svi oni koji su zakonski punoljetni. U slučaju rata [[Parlament Urugvaja]] može izglasati hitnu mobilizaciju određenog broja građana u svrhu vojne službe.<ref name="cia" />

Od [[Svibanj|svibnja]] [[2009.]] homoseksualcima je omogućeno služenje vojnog roka nakon što je ministar obrane potpisao izmjenu zakona o pristupanju vojnoj ilipolicijskog sužbi od strane građana.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2009/05/13/uruguay-to-lift-ban-on-ga_n_203004.html Uruguay To Lift Ban On Gays In The Military], Huffingtonpost.com, (13. svinja 2009.), pristupljeno 25. lipnja 2012. {{eng oznaka}}</ref> Unatoč tome, bilo je beznačajno malo upita od strane takvih osoba za služenje vojnog roka. Krajem fiskalne godine [[2010.]], [[Sjedinjene Američke Države]] osigurale su Urugvaju 1,7 milijuna američkih dolara novčane vojne pomoći, uključujući i 480.000 dolara za obučavanje i [[obrazovanje]] vojnika.<ref name="cong-r" />

Urugvaj je prva zemlja na svijetu po broju “mirovnjaka”, kojih pošalje u [[Plave kacige]], vojsku [[UN]]-a. Urugvaj je poslao ukupno 2.513 vojnika i 10 zapovjednika u mirovne misije u [[Afrika|Africi]], [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] i [[Kavkaz]]u.<ref name="dept-state" /> Od toga broja, njih 1.136 je tijekom [[veljača|veljače]] [[2010.]] poslano u mirovnu misiju na [[Haiti]] (MINUSTAH) i 1.360 vojnika u [[DR Kongo]] (misija MONUC).<ref name="dept-state" />

== Gospodarstvo ==
[[File:Uruguay Export Treemap.png|thumb|Slikovni prikaz najvažnijih izvoznih proizvoda Urugvaja.]]
Urugvajsko gospodarstvo karakteriziraju izvozno orijentiran [[poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor, dobro obrazovana radna snaga, visoka razina državne potrošnje i razvijeni sektor industrije. Nakon što je u razdoblju od [[1996.]] do [[1998.]] bilježilo prosječni godišnji rast od 5%, gospodarstvo je u godinama između [[1999.]] i [[2001.]] osjetilo negativne učinke smanjene potražnje u [[Argentina|Argentini]] i [[Brazil]]u kamo odlazi polovica urugvajskog izvoza. Unatoč ozbiljnim potresima u vanjskoj trgovini, urugvajski su financijski pokazatelji ostali stabilnijima nego kod njegovih susjeda, što je odraz čvrste reputacije među investitorima i investicijskog rejtinga državnih obveznica, jednog od dva takva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U zadnjih nekoliko godina Urugvaj je usmjerio svoje napore na razvoj informatičke industrije i postao najvećim latinoameričkim izvoznikom softvera.

Iako su neki dijelovi gospodarstva izbjegli veću krizu, obični građani Urugvaja jako su pogođeni gospodarskim problemima; nezaposlenost se popela na iznad 20%, realne su se plaće smanjile, peso je devalvirao, a stopa siromaštva dosegnula je gotovo 40%. Ovakvo pogoršanje ekonomskih prilika dovelo je do pada popularnosti urugvajske vlade koja je tijekom [[1990-ih]] zastupala politiku slobodnog tržišta, te neuspjeha referenduma o privatizaciji državne naftne i vodoopskrbne tvrtke [[2003.]] odnosno [[2004.]] Novoizabrana vlada ''[[Široki front (Urugvaj)|Širokog fronta]]'' (''Frente Amplio'') obećala je pokrenuti programe javnih radova kako bi ubrzala zapošljavanje i smanjila siromaštvo, ali nije odustala od redovite otplate urugvajskog vanjskog duga.

Početkom [[2005.]], Urugvaj je bio jedina zemlja Južne Amerike koja je izvozila [[Računalo|računala]] i informatike proizvode.<ref>Fox, Michael, [http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?ItemID=13102 Uruguay's Frente Amplio: From Revolution to Dilution], zmag.org, objavljeno 19. srpnja 2007., pristupljeno 13. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref> Ujedno je i jedna d rijetkih zemalja koja je tijekom [[2000-ih]] uspjela smanjiti udio [[uvoz]]a i povećati udio [[izvoz]]a, a da se to ne odrazi loše na gospodarstvo. Između 2004. i 2008. Urugvaj je imao rast gospodarstva od 6,7%<ref name="wb-ub">{{Citiranje web|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/LACEXT/URUGUAYEXTN/0,,contentMDK:22256166~pagePK:1497618~piPK:217854~theSitePK:331609,00.html|title=Urugvaj . gospodarstvo |publisher=[[Svjetska banka]]|accessdate=25. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Nakon što je porez smanjen s 33% na 21,7% u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]], rast javne potrošnje gotovo se udvostručio.<ref name="wb-ub" /> Jedina je latinoamerička zemlja koja nije doživjela gospodrstki krah, a [[recesija]] je trajala svega dva tromjesečja.<ref>{{Citiranje web|url=http://business.globaltimes.cn/world/2009-09/468924.html|title=Global Times – Uruguay to tide over crisis with no recession|publisher=Business.globaltimes.cn|date=17. rujna 2009.|accessdate=2. prosinca 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Jedna je od zemalja s najnižom stopom [[nezaposlenost]]i u [[Amerika]]ma, koja se godišnje mijenja od 4,5% do 6,1%.<ref>{{Citiranje novina|url = http://www.bloomberg.com/news/2011-03-30/uruguay-rate-rise-strong-signal-bergara-lorenzo-say-1-.html|title = Uruguay Rate Rise 'Strong Signal,' Bergara, Lorenzo Say|publisher = Reuters|date =31. ožujka 2011.|accessdate=29. travnja 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Tijekom [[2010.]] urugvajska industrijska proizvodnja rasla je za oko 10%, a ukupni [[Bruto domaći proizvod]] za oko 4% (u najlošijem tromjesečju). Urugvaj je zemlja koja nema gubitaka ni u javnim službama, a u uslužnom području poslovanja ostvaruje se [[dobit]] od preko 21,85 milijardi dolara godišnje., što čini 59,5% urugvajskog BDP-a.<ref>{{Citiranje web|url=http://en.mercopress.com/2010/10/04/uruguay-s-debt-gdp-ratio-down-after-five-quarters-running-increases|title=Uruguay's debt/GDP ratio down after five quarters running increases|publisher=MercoPress|accessdate=23. veljae 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Campos de Bella Unión - Uruguay.jpg|mini|desno|Plantaže oko grada Bella Unión, sjeverno od [[Artigas]]a.]]
[[Datoteka:Ovinos.jpg|mini|desno|Departman [[Colonia (departman)|Colonia]] na jugozapadu zemlje poznat je po [[stočarstvo|stočarstvu]].]]
Urugvajska poljoprivreda proizvodi za svoje potrebe, a višak u iznosu 9,3% usmjeren je isključivo na [[izvoz]] u (veće) susjedne zemlje. U poljoprivredi je zaposleno 13% ukupne radne snage, što za razvijenu zemlju nije teret (kako se smatra, 6-7% bilo bi najbolje), već politika poticanja [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|OPG]]-ova koju provode sve političke opcije.<ref name="cia"/> Najviši udio od 56,9% u poljoprivredi, prema analizama Državnog statističkog zavoda i Ministarstva poljoprivrede i gospodarstva, drže [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. To je i istiniti odraz urugvajske poljoprivrede, koja se zbog manjka obradivih površina za [[voće]] i [[povrće]] okrenula uzgoju životinja. Najviši udio u proizvodnji žitarica ima [[riža]], gotovo 83%, što je i više od nekih zemalja u [[Indokina|Indokini]].<ref name="mp-aigri">{{Citiranje web|url=http://en.mercopress.com/2007/07/30/uruguay-has-3-8-cattle-per-capita-highest-in-the-world|title=Uruguay has 3.8 cattle per capita, highest in the world|date=30. srpnja 2007.|publisher=[[MercoPress]]|accessdate=24. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

Prema podatcima južnoameričkih poljoprivrednih zavoda, Urugvaj je 9. na svijetu prema količini proizvedene [[soja|soje]], 12. po [[vuna|vuni]], 14. po konjskom mesu, 17. po uzgojenim nasadima [[dunja]]. Većina poljoprivrednih gospodarstva, njih 25 od 40 tisuća (preko 60 %), čine manja (obiteljska) gospodarstva koja zapošljavaju 65 % svih radnika i ostvaruju više od jedne polovine prihoda od poljoprivrede. Također, OPG-ovi imaju najviši udio u [[porez]]u, unatoč tome što najveći dio novčanog kapitala drže velike korporacije. OPG-ovi proizvode 12 % svih [[žitarica]] i povrća, 2 % svinjetine i 11 % mliječnih proizvoda. Glavni izvozni proizvod je [[govedina]], od koje se zaradi milijarda [[USD|američkih dolara]] godišnje - na jednog Urugvajca dolazi 3,8 stočnih poljoprivrednih gospodarstava.<ref name="mp-aigri"/>

Unatoč tome što u Urugvaju ima 12 milijuna stočnih farmi, njih 54 % nalazi se u rukama 11 % poljoprivrednika, koji po farmi nemaju više od 500 grla stoke. S druge strane, 38 % poljoprivrednika jedva je konkurentno i sa 100 grla koje prema zakonu mogu imati.<ref name="mp-aigri"/>

Najveća poljoprivredna tvrtka u Urugvaju je [[Union Agriculture Group]], sa više od 100 stočarskih pogona na 180.000 [[hektar]]a.<ref name="sprottresource.com">{{Citiranje web|url=http://www.sprottresource.com/investment-portfolio/union-agriculture/ |title=Union Agriculture Group Sprott Resource Corp. Private Equity. Real Assets |publisher=Sprottresource.com |date=30. lipnja 2015. |accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref>  Tvrtka u zakupu ima 1 % ukupnih poljoprivrednih površina u Urugvaju i oko 85.000 grla [[divlje govedo|divljih goveda]].<ref>{{Citiranje weba|title = ÚTIMAS NOVEDADES|url = http://www.unionagrogroup.com/esp/news.php?id=114|publisher = www.unionagrogroup.com|accessdate = 31. listopada 2015.|last = Sodio}} {{es icon}}</ref> Tvrtka je 2008. osnovana za proizvodnju [[borovnica]], a ubrzo je poslovanje proširila i na uzgoj [[riža|riže]], [[soja|soje]] i [[žitarica]] te [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. Osim što veći dio proizvoda sama proizvodi, jedan dio otkupljuje i od [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]] diljem zemlje.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.elobservador.com.uy/noticia/217620/34si-le-va-bien-el-accionista-invertira34/ |title=Si le va bien el accionista invertirá |publisher=Elobservador.com.uy |date=26. siječnja 2012.|accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref> Tvrtka se bavi i prijevozom poljoprivrednih dobara te njihovim plasmanom na domaće tržište.<ref>{{Citiranje web|author=Tracy Withers |url=http://www.bloomberg.com/news/2010-08-16/nz-farming-gets-offer-from-uruguay-s-union-agriculture-group-outbids-olam.html |title=Union Agriculture Plans NZ Farming Bid; to Beat Olam - Bloomberg Business |publisher=Bloomberg.com |date=16. kolovoza 2015.|accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="elpais.com.uy">{{Citiranje web|url=http://www.elpais.com.uy/130227/pecono-698761/economia/un-grupo-agricola-apuesta-a-mineria-en-uruguay-y-region/ |title=Un grupo agrнcola apuesta a minerнa en Uruguay y regiуn - Diario EL PAIS - Montevideo - Uruguay |publisher=Elpais.com.uy |date=27. veljače 2013. |accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref>

Sredinom [[1950-ih]] bilo je u Urugvaju 6 000 000 goveda i 25 000 000 [[domaća ovca|ovaca]], koje su godišnje davale 100 000 tona [[vuna|vune]]. Tada je to bila država čije je stanovništvo jelo najviše mesa, godišnje na osobu 115&nbsp;kg. Seoski radnici živjeli su isključivo od ovčjeg mesa, a svaka obitelj pojela bi godišnje stotinjak ovaca. Samo oko 8 % površine je obrađivano, a uzgajani su povrće, žito i uljani plodovi. U Montevideu je izlazilo preko 15 dnevnih listova, a bilo je 20 radio-postaja.<ref>Artur Lundkvist-Vulkanski kontinent: put kroz Južnu Ameriku, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1960., str. 263.-266.</ref>

=== Promet ===
[[Datoteka:Stk 1340.jpg|mini|desno|[[Pomorska luka Montevideo]], najveća luka u Urugvaju.]]
==== Pomorski promet ====
{{glavni|Pomorska luka Montevideo|:Kategorija:Lučki gradovi u Urugvaju}}
[[Pomorska luka Montevideo]], smještena u [[Montevidejski zaljev|Montevidejskom zaljevu]]<ref>[http://www.moja-putovanja.com/index.php/Hrvatski-klub-putnika/90-dana-po-svijetu-argentina-brazil.html 90 dana po svijetu: Argentina – Brazil], ''moja-putovanja.com'', objavljeno 13. veljače 2013., pristupljeno 8. lipnja 2016.</ref>, najveća je i najvažnija urugvajska pomorska luka.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.worldportsource.com/ports/URY_Puerto_de_Montevideo_112.php|title=Puertos de Montevideo - Pomorska luka Montevideo|publisher=World Port Source |accessdate=27. studenog 2010.}} {{eng oznaka}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.anp.com.uy/montevideo/default.asp|title=Puertos Comerciales del Uruguay – Montevideo|publisher=Administracion Nacional de Puertos|accessdate=27. studenog 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101221033000/http://www.anp.com.uy/montevideo/default.asp|archivedate=21 prosinca 2010|deadurl=no}} {{es icon}}</ref>
Sa 1,1 milijun prevezenih sanduka i kontejnera godišnje, najprometnija je pomorska luka u cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref name="mp-port">{{Citiranje web|url= http://en.mercopress.com/2009/10/14/montevideo-port-becomes-most-advanced-container-terminal-in-south-america|title=Montevideo port becomes most advanced container terminal in South America|date=14. listopada 2009.|publisher=[[MercoPress]]|accessdate=25. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Sa 9 dizalica i razvijenom infrastrukturom, to je i najmodernija luka Južne Amerike, mnogo ispred brazilskih i argentinskih luka, koja u jednom satu natovrani između 720 i 900 kontejnera.<ref name="mp-port" /> Druga najveća pomorska luka, [[Nueva Palmira]], nalazi se na kranjem jugozapadu zemlje, gdje je upravo nakon izgradnje luke značajno podignut standard života. Nueva Palmira čini preko 80% dobiti od poreza departmana [[Soriano (departman)|Soriano]], čime je postala neophodna za ikakav daljnji razvoj grada.<ref name="urxxi-log">{{Citiranje web|url=http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/v/134/2/innova.front/logistics_infrastructure_and_communications|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501084057/http://www.uruguayxxi.gub.uy/innovaportal/v/134/2/innova.front/logistics_infrastructure_and_communications|archivedate=1. svibnja 2011.|title=Logistika, infrastruktura, komunikacije|publisher=Urugvaj XXI|accessdate=25. veljače 2011.}} {{es icon}}</ref>

==== Zračni promet ====
[[Datoteka:Flughafen Punta del Este.jpg|mini|desno|[[Zračna luka Punta del Este]] najveću dobit ostvaruje od turističkih letova.]]
{{glavni|Međunarodna zračna luka Carrasco|Popis zračnih luka u Urugvaju}}
Zračni promet je uz cestovni, najrazvijenija grana urugvajskog prometa. [[Međunarodna zračna luka Carrasco]], najveća u zemlji, otvorena je [[1947.]] godine s putničkim terminalom. Kasnije je luka prošitila svoje poslovanje i na poštanski i robni promet. Godine [[2003.]] urugvajska vlast prenijela je administraciju, upravljanje i održavanje zračne luke na privatnu investicijsku grupi Puerta del Sur SA, koja je [[2007.]] započela graditi novi terminal prema nacrtima arhitekta [[Rafael Vinoly|Rafaela Vinolya]]. Proširenje luke završeno je [[5. listopada]] [[2009.]], kada je zračna luka ponovno svečano otvorena.<ref name="airport">{{Citiranje web|url=http://www.aic.com.uy/en/informacion-general.php|title=General Information - Najvažniji podatci|publisher=[[Međunarodna zračna luka Carrasco]]|accessdate=25. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="mp-air">{{Citiranje web|url=http://en.mercopress.com/2010/02/08/new-carrasco-terminal-among-the-most-beautiful-airports-in-the-world|title=New Carrasco terminal among the "most beautiful airports in the world"|date=8. veljače 2010.|publisher=[[MercoPress]]|accessdate=25. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Britanski avijatički časopis »Frontier«, novi terminal proglasio je jednim od najljepših na svijetu, a luku jednom od najboljih na svijetu. Godišnje, kroz zračna luka prođe 4,5 milijuna putnika, čime je jedna od posjećenijih u Južnoj Americi.

U Urugvaju ima 8 međunarodnih zračnih luka s komercijalnim letovima<ref>[http://worldaerodata.com/countries/Uruguay.php Međunarodne zračne luke u Urugvaju s komercijalnim letovima], ''World Aero Data'', pristupljeno 9. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref>, 3 vojne i 4 područne zračne luke. Vojne zračne luke koristi [[Urugvajsko ratno zrakoplovstvo]], a podrune zračne luke služe za letove unutar zemlje (prema [[Montevideo|Montevideu]] ili turističkim mjestima kao [[Punta del Este]]).<ref>[http://www.volemos.com.uy/aerodromos.php www.volemos.com], nepotpisano, ''»Popis zračnih luka, uzletišta i heliodroma u Urugvaju«'', pristupljeno 9. rujna 2016. {{es icon}}</ref>

[[Datoteka:Torreantel.JPG|mini|lijevo|Telekomunukacijski toranj, sjedište tvrtke [[ANTEL]].]]
=== Telekomunikacije ===
Urugvaj je država s najrazvijenijom mrežom prijenosa podataka i [[telekomunikacija]] u cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Još [[1997.]] u Urugvaju je dovršena izgradnja telefonskih linija i cjelokupne mobile infrastrukture. Početkom [[2010-ih]] sva područja zemlje opremljena su [[optičko vlakno|svjetlovodima]] (optičkim vlaknima) koja su omogućila nesmetano pružanje internetskih usluge u cijeloj zemlji. Iako se telekomunikacijski sustav nalazi u javnom vlasništvu, tijekom [[1990-ih]] bilo je neuspješnih pokušaja privatizacije.

Državno poduzeće za pružanje telekomunikacijkih usluga je [[ANTEL]]. Iako je bio osnovan tijekom razdoblja svevlašća (diktature), i dan danas se nalazi u vlasništvu [[Parlament Urugvaja|Parlamenta]] pružajući jedinstvene usluge u Urugvaju. Sjedište tvrtke nalazi se u [[Montevideo|Montevideu]], u poznatom neboderu ''Torre Antel'', i najskupljoj građevini u zemlji čija je izgradnja koštala 102 milijuna američkih dolara. To je i najveći neboder u Urugvaju s površinom od gotovo 20.000 četvornih metara.<ref name=ANTEL>{{Citiranje web |url=http://www.antel.com.uy/antel/institucional/nuestra-empresa/complejo-torre/Edificio_JoaquIn_Torres_GarcIa|title=Edificio Joaquín Torres García, Antel |accessdate=5. rujna 2013.}} {{es icon}}</ref>

=== Vodovodna mreža i čistoća ===
Urugvaj je jedina zemlja Južne Amerike koja je postigla željeni postotak čistoće i kvalitete vode u [[vodovod]]ima.<ref name=joint>Joint Monitoring Program for Water Supply and Sanitation (JMP), [http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf Uruguay Water Supply], arhivirano s [http://www.wssinfo.org/pdf/country/URY_wat.pdf izvorne stranice], pristupljeno 13. rujna 2016. {{eng oznaka}}</ref> Uz čistoću vode, ima najvišu stopu čistoće građana te najamanji broj [[zaraza]] i bolesti izazvanih nečistim okruženjem. Zahvaljjući visokim standardima i osnovnim vrijednostima kojima se nastoji održati razina pitkosti vode, Urugvaj je i zemlja s najboljom prevencijom od onečišćenja voda i razumnog trošenja vodenih izvora. Oko 70% vode koristi se za higijenske potrebe, dok se ostatak koristi uglavnom za piće. Sva veća mjesta imaju vlastitu [[kanalizacija|kanalizaciju]] i pročišćivače vode, dok ona manja mjesta (uglavnom ispod 2.000 st.) dobivaju vladine poticaje za pročišćavanje divljih nakupina ljudskog otpada i izgradnju kanalizacijski sustava.<ref name=joint/>

== Demografija ==

Većina Urugvajaca je europskog podrijetla; više od 87,7 % stanovništva tvrdi da su europskog podrijetla, u popisu stanovništva iz [[2011.]] godine. Većina Urugvajaca europskog podrijetla su potomci imigranata iz [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Italija|Italije]] (oko jedna četvrtine stanovništva je talijanskog podrijetla),<ref name="dept-state" /> te u manjoj mjeri iz [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]].<ref name="britannica" /> Raniji doseljenici su migrirali iz [[Argentina|Argentine]].<ref name="britannica" /> Ljudi afričkog podrijetla čine oko 4,6 % od ukupnog stanovništva.<ref name="britannica" />

Procjenjuje se da je od [[1963.]] do [[1985.]] godine emigriralo oko 320.000 Urugvajaca.<ref name="loc-30">{{Citiranje web|url=http://countrystudies.us/uruguay/30.htm|title=Population – Uruguay|publisher=Library of Congress Country Studies|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> Najpopularnija odredišta za urugvajske iseljenike su [[Argentina]], a slijede je [[SAD]], [[Australija]], [[Kanada]], [[Španjolska]], [[Italija]] i [[Francuska]].<ref name="loc-30" /> Godine [[2009.]], po prvi put u 44 godine, zemlja je doživjela ukupan pozitivan priljev kada se uspoređuju useljavanje i iseljavanje. Iste godine je dodijeljeno 3.825 dozvole boravka, u usporedbi sa [[2005.]] godinom kada ih je izdano 1.216.<ref name="bbc-secret">{{Citiranje novina|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-11397130|title=Uruguay: South America's best-kept secret?|date=3. listopada 2010.|publisher=BBC News|accessdate=24. veljače 2011.}}</ref> Oko 50% novih zakonskih stanovnika dolazi iz [[Argentina|Argentine]] i [[Brazil]]a.

Stopa rasta stanovništva u Urugvaju je znatno niža nego u drugim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref name="britannica" /> Dobna struktura stanovništva je prilično nepovoljna zbog niskog [[natalitet]]a, visoke očekivane životne dobi i velike emigracije mladih. Četvrtina stanovništva Urugvaja ima manje od 15 godina, a oko šestina njih su u dobi od 60 i više godina.<ref name="britannica" /> Glavni grad [[Montevideo]] je jedini veliki grad, sa oko 1,9 milijuna stanovnika, ili više od polovine ukupnog stanovništva zemlje. Ostatak gradskog stanovništva živi u 30-ak gradova.<ref name="dept-state" />

=== Zdravstvo ===
[[Datoteka:Hospital Británico.jpg|mini|desno|[[Britanska bolnica u Montevideu]].]]
Statistike u usporedbi na ostale zemlje svijeta:<ref name="Health Facts">{{Citiranje web|title=Uruguay Facts of Interest|url=http://www.explore-uruguay.com/uruguay-facts.html|publisher=Explore Uruguay|accessdate=24. ožujka 2011.}}</ref>
*Stopa fertiliteta – [[Popis država po stopi plodnosti|140.]], 1.89 po ženi
*Stopa nataliteta – 157., 13,91 na 1000 ljudi
*Smrtnost dojenčadi – 128., 1 na 1000 živorođene djece
*Stopa smrtnosti – 84., 9,16 na 1000 ljudi
*Očekivano trajanje života – 47., 76,4 godina
*HIV/AIDS stopa – 108., 0,30 %

=== Jezik ===

[[Urugvajski španjolski]] ima neke preinake zbog značajnog broja [[Talijani u Urugvaju|talijanskih useljenika]]. Imigranti su koristili mješavinu talijanskog i španjolskog govora poznatu i kao 'cocoliche'. [[Engleski jezik]] je uobičajen u poslovnom svijetu, a studiranje samog jezika je značajno poraslo u posljednjih nekoliko godina, posebno među mladima. Ostali jezici su [[portugalski]] i portuñol (mješavina španjolskog i portugalskog). Oba se govore u sjevernim krajevima blizu [[brazil]]ske granice.<ref>[http://www.espacoacademico.com.br/073/73esp_juddpt.htm O dialeto fronteiriço do Uruguai: origens, investigações e oportunidades] ''Espaço acadêmico''. Pristupljeno 17. prosinca 2010.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20110707204653/http://www.bahiaemfoco.com/noticia/330/governo-uruguaio-torna-obrigatorio-ensino-do-portugues Governo uruguaio torna obrigatório ensino do português]. bahiaemfoco.com (5. studenog 2007.)</ref> Iako je postojalo više grupa autohtonih stanovnika, nijedan njihov jezik nije ostao u uporabi do danas.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.ethnologue.org/show_country.asp?name=UY|title=Ethnologue report for Uruguay|publisher=Ethnologue.org|accessdate=2. prosinca 2010.}}</ref>

=== Religija ===
{{glavni|Religija u Urugvaju|Katolička Crkva u Urugvaju }}
{{bar box
|title=Religija u Urugvaju (2008.)<ref name="ine-rel">{{es icon}} [https://web.archive.org/web/20101114015256/http://www.ine.gub.uy/anda/ddibrowser/?id=11&section=variable&varid=V157 Religija u Urugvaju 2008. godine], ''Nacionalni statistički zavod'', arhivirano s [http://www.ine.gub.uy/anda/ddibrowser/?id=11&section=variable&varid=V157 izvorne stranice], arhivirano 14. studenog 2010., pristupljeno 2. prosinca 2010.</ref>
|titlebar=#ddd
|left1='''Religija'''
|right1='''Postotak'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Rimokatolicizam]]|lightblue|45,7}}
{{bar percent|[[Kršćanstvo]] <br>(bez rimokatolika)<br>|darkblue|9,0}}
{{bar percent|Nesektarizam|orange|30,1}}
{{bar percent|[[Ateizam]]|red|12,0}}
{{bar percent|[[Agnosticizam]]|yellow|2,0}}
{{bar percent|Ostale|black|1,2}}
}}
Religija u Urugvaju postoji u sklopu više vjerskih zajednica, a većina stanovništva su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]]. Ustavom koji je prihvaćen [[1917.]], a bio je na snazi od [[1918.]], država je sekularizirana te je [[Crkva]] odvojena od [[država|države]]. Urugvaj se smatra najsekularnija država u Americi.

Prema najnovijem službenom istraživanju oko 58,1 % Urugvajaca se definiraju kao [[kršćani]] (47 % [[katolici]], 11,1 % [[protestanti]]), a oko 40,89 % stanovništva izjašnjava se kao [[Nereligioznost|bez religije]] (23,2% "vjeruje u Boga, ali bez religije", 17,2 % [[ateizam|ateisti]] ili [[agnosticizam|agnostici]]), 0,6% sljedbenici Umbanda ili drugih afričkih religija, 0,5% [[Židovi]], 0,1% [[budizam|budisti]] i 0,4 % "drugi".<ref name=enha_rel>{{es icon}} {{Citiranje web|url=http://www.ine.gub.uy/enha2006/flash/Flash%206_Religion.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927091848/http://www.ine.gub.uy/enha2006/flash/Flash%206_Religion.pdf|archivedate=27. listopada 2013.|title=Encuesta Nacional de Hogares Amplidada - 2006 | work = National Institute of Statistics | publisher = INHA |accessdate=7. rujna 2013.|language=špa}}</ref> Ustav iz [[1830.]] godine proglašava [[katoličanstvo]] državnom religijom. 

Urugvaj je najviše ateistička zemlja u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te druga s najnižim postotkom katolika u svojoj populaciji. U Urugvaju se odvija ubrzani proces [[sekularizacija|sekularizacije]]. U razdoblju od [[1996.]] do [[2011.]] broj agnostika i ateista porastao je s 18 na 38 %.

=== Hrvati u Urugvaju ===
[[Datoteka:AntonioLussich.jpg|mini|desno|[[Antonio Lussich]], urugvajski mornar, botaničar i pisac hrvatskog podrijetla te utemeljitelj [[Arboretum Lussich|Arboretuma Lussich]].<ref name=antluss/>]]
{{glavni|Hrvati u Urugvaju}}
Po poznatim pisanim dokumentima, prvi hrvatski iseljenik u Urugvaj bio je Šime Matulić 1790. godine, s otoka [[Brač]]a.<ref name=":0">[http://www.hogarcroata.org.uy/ Hogar Croata de Montevideo - Uruguay]</ref> Oko 1820. godine Juan (Ivan) Nicola (Grško) dolazi u Urugvaj iz sela Selca te se vremenom etablira kao renomirani trgovac.<ref name=":0" /> Najpoznatija su imena hrvatskih emigranata u Urugvaju publicist [[Eduardo Antonich|Eduardo R. Antonich]] (hrv. Antonić), slikarica [[Elena Rivero Vidovich]] (hrv. Vidović), pjesnikinja [[Sonja Vidovich Imhof]]. Trag urugvajskih Hrvata je [[Arboretum Lussich]] kojeg je utemeljio [[Antonio Lussich]].<ref name=antluss>[http://www.maldonado.gub.uy/casona.php Povijest arboretuma Lussich {{es icon}}], ''Službene stranice [[Departman Maldonado|departmana Maldonado]]'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref>

Danas su Hrvati u [[Montevideo|Montevideu]], glavnom gradu Urugvaja, ujedinjeni u Hrvatskom domu "Hogar Croata de Montevideo - Uruguay" u kojemu se često sastaju i njeguju tradicijske vrijednosti svoje stare domovine. Pretpostavlja se da je u Urugvaj, [[Paragvaj]] i [[Bolivija|Boliviju]] emigriralo oko 8000 Hrvata.<ref name=":0" /> Knjigu na španjolskom jeziku, o [[Hrvati]]ma o Urugvaju, napisao je i izdao 2005. godine urugvajski [[Hrvati|Hrvat]], Eduardo R. Antonich (hrv. Antonić): "Croacia y los Croatas en Uruguay" (hrv.: "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju").<ref>[http://www.jutarnji.hr/predstavljena-monografija--hrvatska-i-hrvati-u-urugvaju-/23947/ Predstavljena monografija "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju" (Jutarnji list, 22. ožujka 2006.)]</ref>

Prema scenariju Ninoslava Lovčevića<ref>[http://mojtv.hr/film/19840/urugvajski-hrvati.aspx Urugvajski Hrvati (2010.) - dokumentarni film (25 minuta)], ''mojtv.hr'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref>, snimatelj Branko Cahun je [[2010.]] godine snimio [[dokumentarni film]] ''[[Urugvajski Hrvati (2010.)|Urugvajski Hrvati]]'' u trajanju od 24-25 minuta, koji govori o hrvatskom iseljeništvu u Urugvaju.<ref>[http://www.port.hr/urugvajski_hrvati/pls/w/films.film_page?i_film_id=4001807 Dokumentarni film ''Urugvajski Hrvati'' (2010.)], ''port.hr'', pristupljeno 25. travnja 2016.</ref>

=== Ostali narodi ===
Osim Hrvata, u Urugvaju žive i potomci ostalih europskih naroda kao, većinom Španjolci i Talijani, a manje Francuzi, Nijemci i Slaveni (Srbi). Prema popisu iz 2011. Afroamerikanci i mulati čine 4,6%, a Indijanaci 2,3% stanovništva, a ostalih je oko 5 %.<ref name=Urugvaj />   

== Obrazovanje ==
Obrazovanje u Urugvaju je [[Sekularizam|sekularno]], besplatno, i obavezno koje traje 14 godina, počevši od 4. godine života. <ref name="Support">{{Citiranje weba|url=http://idbdocs.iadb.org/wsdocs/getdocument.aspx?docnum=35521105|title=Secondary and technical education and teacher training support program (PDF)|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20. svibnja 2020.}}</ref> Sustav je podijeljen na šest stupnjeva obrazovanja: rano djetinjstvo (3–5 godina); primarna (6–11 godina); osnovna srednja (12-14 godina); gornji sekundarni (15–17 godina); visoko obrazovanje (18 i više); i poslijediplomsko obrazovanje. <ref name ="Support" />

Javno obrazovanje odgovornost je triju institucija: Ministarstva prosvjete i kulture, koje koordiniraju obrazovne politike, Nacionalne uprave za javno obrazovanja koje formulira i provodi politike ranog i srednjeg obrazovanja i [[Republičko sveučilište u Urugvaju|Republičko sveučilište]], koje je nadležno za visoko obrazovanje. <ref name ="Support" /> U 2009. godini vlada je uložila 4,5% BDP-a u obrazovanje.

Urugvaj je visoko rangiran na standardiziranim testovima ([[PISA (istraživanja)|PISA]]), ali je ispod prosjeka s ostalid zemljama [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], a također je ispod nekih zemalja sa sličnim nivoima prihoda. U PISA-inom testu 2006. godine, Urugvaj je imao jedno od najvećih standardnih odstupanja među školama, što predstavlja značajnu varijabilnost prema socio-ekonomskoj razini.

Urugvaj je dio projekta One Laptop per Child, a 2009. godine postala je prva zemlja na svijetu koja je osigurala prijenosno računalo za svakog učenika osnovne škole,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.engadget.com/2009/10/18/uruguay-becomes-first-nation-to-provide-a-laptop-for-every-prima/?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly9lbi53aWtpcGVkaWEub3JnLw&guce_referrer_sig=AQAAAAIUA5LqWBljbVmSWm3comNlOfcGR1PaYELTZmUGsxzoQFGVR49PZXvQWdUtFZe3daZYPHEpdTlz1WWjKP8GlGnCWkduuij3eA4OX-iDK-cQdtIiQ4puUzRHpS09u2jRsl5Og8nHyLNRqdsKffVys1nX_-0gftKRwW5F5yZ8aVT_|title=Članak na engadget.com|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20. svibnja 2020.}}</ref> u sklopu plana Ceibal. <ref name="BBC">{{Citiranje weba|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/8309583.stm|title=Članak na BBC-u|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20. svibnja 2020.}}</ref> Tijekom razdoblja od [[2007.]] do [[2009.]] u program je bilo uključeno 362.000 učenika i 18.000 učitelja, a oko 70% prijenosnih računala poklonjeno je djeci koja nisu imala računala kod kuće.<ref name = "BBC" /> 

== Kultura ==
Urugvajska kultura razvila se pod utjecajem miješanja indijanske i europske (najviše španjolske) kulture koje su sa sobom donosili useljenici. Veliki utjecaj ostavila je i tradicija posvećena [[gaučo|gaučima]], koja je utkana u urugvajsku književnost, običaje, usmenu predaju i kulturnu ostavštinu.<ref name="britannica" />

=== Likovna umjetnost ===
[[File:Casapueblo.jpg|thumb|Živuće skulpture u ateljeu [[Casapueblo]] [[Carlos Páez Vilaró|Carlosa Páeza Vilara]] dio su njegova doma, muzeja i hotela.]]
Najznačaniji i međunarodno najpoznatiji urugvajski likovni umjetnik jest [[Carlos Páez Vilaró]], koji je koristeći se starim tehnikama urugvajskih indijanaca i načinima gradnje starih civilzacija (oaza u [[Timbuktu]] i [[Mikonos]]) stvorio svoje najveće i najcjenjenije djelo - svoju kuću (koja je ujedno i hotel i muzej) i atelje [[Casapueblo]]. Atelje je najposjećenije kulturno dobro u Urugvaju, a poznato je i među arhitektima u cijelom svijetu kao odličan primjer višekulturološke i višefunkcionalne građevine.<ref>[http://www.elobservador.com.uy/carlos-paez-vilaro-un-canto-la-vida-n272460 eobservador.com], [[El Observador (Urugvaj)]], "Carlos Paez Vilaró: un canto a la vida!", obavljeno 24. veljače 2014., pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref> Poznati slikar [[Juan Manuel Blanes]] djelovao je u vrijeme [[realizam|realizma]] te stvarao djela na tem urugvajske povijesti. Uz njega, vrlo je cijenjen i [[Pedro Figari]], [[Modernizam|modernistički]] i [[Postimpresionizam|postimpresionistički]] slikar, odvjetnik i političar, čija djela odišu raznobojnošću toplih boja.<ref>Kalenberg, Angel, "Figari, Pedro", Encyclopedia of Latin American & Caribbean Art, Ed. Jane Turner, 1 vol, New York: New York, 2000. {{eng oznaka}}</ref>

Od istaknutijih slikara valja spomenuti i [[Elena Rivero Vidovich|Elenu Rivero Vidovich]] (Vidovć), slikaricu i restauratoricu hrvatskog podrijetla, čija su djela zaštićena i proglašena od nacionalne važnosti.

Od kipara treba spomenuti [[Juan Manuel Ferrari|Juan Manuela Ferrarija]] ([[Auguste Rodin|Rodinovog]] učenika), [[Konstruktivizam (umjetnost)|konstruktivista]] [[Gonzalo Fonseca|Gonzala Fonseca]], [[Salustiano Pintos|Salustiana Pintosa]] te [[Eduardo Díaz Yepes|Eduardoa Díaza Yepesa]]. A od modernijih umjetnika izdvajaju se [[Antonio Frasconi]] (poznat po [[Drvorez|drvoreznim]] djelima), [[Washington Barcala]] te [[José Gamarra]].<ref name=Urugvaj />

=== Filmska umjetnost ===
[[Datoteka:Juan Pablo Rebella.jpg|mini|desno|[[Juan Pablo Rebella]], najpoznatiji urugvajski redatelj i scenarist.]]
Urugvaj ima vrlo malu, ali brzorastuću filmsku industriju. Početci urugvajskog filma vežu od samog početka filma, od urugvajskih premijernih prikazivanja filmova [[Braća Lumière|Braće Lumière]] [[18. srpnja]] [[1898.]] U prvim godinama urugvajska kinematografija vezala se za nacionalnu povijest i političke teme, pa je prvi snimljeni film nosio naslov ''Mir iz 1904.'', [[dokumentarni film]] o društveno-političkim zbivanjima u [[Argentina|Argentini]]. Prvi [[nijemi film]], koji je usput bio i igrani, nosio je naslov ''Duše na obali''. Režiaro ga je Juan Antonio Borges [[1927.]] Do [[velika depresija|velike depresije 1929.]] snimani su i dokumentarni fimovi i igrane drame s temama iz svakodnevnog života, nakon čega, zbog krize, filmografija upada u sedmogodišnje razdoblje bez ijednog snimljenog filma.

Razdoblje od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pa do početka [[1960-ih]] naziva se »zlatnim dobom urugvajskog filma«. Najpoznatiji film iz tog razdoblja je ''Detektiv ide krivim putem'' iz [[1949.]] u kojem su glumili tada najpoznatija urugvajska filmska imena. Prvi puta se film koristi i u svrhe [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[propaganda|propagande]]; [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodna stranka]] snimila je nekoliko kraćih filmova na temu urugvajske povijesti. [[1970-ih]] dolazi do blage stagnacije i promjene popularnosti žanrova; sve se više snimaju tzv. [[špageti vestern]]i, a prikazuju se i oni na [[talijanski|talijanskom jeziku]].

Završetkom višegodišnje diktature, urugvajski film doživljava novi procvat. Temama se sve više približava [[Hollywood]]u, ali neki autori i dalje nastavljaju snimati na temu urugvajske povijesti, kulture, književnosti i igrane filmove o [[gaučo|gaučima]], kao vlastiti žanr [[vestern]]a. Od novijih autora ističu se [[Juan Pablo Rebella]] i njegov međunarodno hvaljeni film ''[[Whisky (2003.)|Whisky]]'' (2003.), koji je bio nagrađen na [[Filmski festival u Cannesu|Fimskom festivalu u Cannesu]] i redateljica baskijskih korijena [[Ana Díez]], koja je stvarala filmove na temu [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državnog udara 1973.]]

=== Glazba ===
{{zvuk|La Cumparsita (tango).ogg|La Camparista}}
Urugvaj ima glazbeni stil sličan glazbi [[Gaučo|gaučâ]], a s Argentinom dijeli ljubav prema [[Tango|tangu]] od kojih je najpoznatiji "La Lumparsita" kojeg je skladao urugvajski skladatelj
[[Gerardo Matos Rodríguez]]. Osim tanga, popularan je ples candomba kojeg su donijeli Afrikanci te se ukorijenio u urugvajsku kulturu, a najčešće se pleše za vrijeme [[Urugvajski karneval|karnevala]]. [[Gitara]] je omiljeni glazbeni instrument, a na popularnom tradicionalnom natjecanju pod nazivom payada, dva pjevača, svaki s gitarom, naizmjenično improviziraju stihove na istu melodiju.<ref name="britannica" />

Narodna glazba (ili ''canto popular'') označava osobe koje su ujedno gitaristi i pjevači poput [[Alfredo Zitarrosa|Alfreda Zitarrosa]],  [[José Carbajal "El Sabalero"|Joséa Carbajala]] (zvanog "El Sabalero"), [[Daniel Viglietti|Daniela Vigliettija]], [[Los Olimareños|Los Olimareñosi]] ili [[Héctor Numa Moraes|Héctora Numu Moraesa]]. 

U urugvajskoj glazbi može se pronaći i dodiri s karipskim ritmovima (pogotovo u rock 'n' rollu) tzv. tropskoj glazbi (música tropical). Klasična je glazba došla zajedno sa Španjolcima i Portugalcima tijekom kolonizacije, a samostalni izričaj je došao tijekom 20. stoljeća kada djeluju [[Eduardo Fabini]], [[Vicente Ascone]] te [[Héctor Tosar]] koji su iskoristili latinoamričke glazbene stilove te tako donijeli specifičnosti klasične glazbe.<ref name="britannica" />

Od izvođača tanga treba spomenuti o pjevača [[Julio Sosa|Julija Sosa]], koji djeluje [[1930-ih]] i [[1940-ih]]<ref name=UNESCO>{{Citiranje novina|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A |title=Argentina, Uruguay bury hatchet to snatch tango honor |last=Termine |first=Laura |date=30 September 2009 |accessdate=2 April 2010 |location=Buenos Aires |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091011083629/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A |archivedate=11 October 2009}}</ref>, a tu je i pjevač [[Carlos Gardel]] Franzuc koji je za vrijeme Prvog svjetskoga rata promijenio državljanstvo kako ga francuske vlasti ne bi mogle regrutirati.<ref>{{bull}}{{Citiranje knjige |url=https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll |url-access=registration |page=[https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll/page/5 5] |title=The Life, Music, and Times of Carlos Gardel |first=Simon |last=Collier |publisher=University of Pittsburgh Press |year=1986 |isbn=0-8229-8498-9}}</ref> U blizini Buenos Airesa nalazi se njegova kuća u kojoj je sada muzej posvećen njemu.<ref>{{Citiranje web |url=http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html |title=Carlos Gardel Museum |publisher=Uruguay.com |accessdate=31 August 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213114233/http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html |archivedate=13 December 2013}}</ref>

Tijekom [[1960-ih]] Beatlesi odlaze na turneju po Južnoj Americi te tako nastupaju i u Urugvaju. Tih se godina u urugvaju razvijaju mnogi rock sastavi poput: [[Los Shakers|Los Shakersa]] ili  [[Los Mockers|Los Mockersa]] koji su pjevali na engleskom jeziku, a utjecali su i na sastave u Argentini.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20091011050622/http://open.salon.com/blog/jeanette_d/2009/10/03/are_you_ready_for_the_uruguayan_invasion|title=Are You Ready For the Uruguayan Invasion?|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=22. svibnja}}</ref>  Od novijih izvođača posebno treba naglasiti [[Jorge Drexler|Jorgea Drexlera]] koji je napisao glazbu za film [[Dnevnik s motocikla (2004.)|Dnevnik s motocikla]] te dobio [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|Oscara za pjesmu]] ''Al otro lado del río''.
 
=== Književnost ===
[[José Enrique Rodó]], modernistički [[esej]]ist i najveći južnoamerički [[filozof]] svih vremena<ref name=brit/>, ostavio je neizbrisiv trag u urugvajskoj književnosti zbog čega se smatra najvećim urugvajskim književnikom u povijesti.<ref name=brit>[https://www.britannica.com/biography/Jose-Enrique-Rodo www.britannica.com], [[Encyclopædia Britannica]], ''»José Enrique Rodó - urugvajski filozof i esejist«'', pristupljeno 15. listopada 2016. {{eng oznaka}}</ref> Osim što je utjecajni predstavnik [[modernizam|modernizma]] težio je obnovi [[klasicizam|klasicizma]] i antičkih životnih vrijednosti.<ref name=brit/> Urugvajska književnost vrlo je popularna u [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje postoji značajno zanimanje među povjesničarima i [[Književna kritika|književnim kritičarima]].<ref name="britannica" />

Među dramatičarima koji su mijenjali latinoameričku kazališnu scenu ističe se [[Florencio Sánchez]], čiji su poznati i cijenjeni radovi zasjenila samo njegova [[Anarhizam|anarhistička uvjerenja]].<ref>Roberto González Echevarría, Enrique Pupo-Walker (1996.), ''The Cambridge History of Latin American Literature'', [[Cambridge University Press]], str. 551., {{ISBN|978-0-521-34069-4}}. {{eng oznaka}}</ref>

Najveći procvat u urugvajskoj književnosti dogodio se tijekom [[romantizam|romantizma]], čiji su značaniji predstavnici pjesnik [[Juan Zorrilla de San Martín]], inače poznati pisac [[poema]] o urugvajskoj povijesti, književnice [[Juana de Ibarbourou]], [[Delmira Agustini]] i [[Idea Vilariño]] (članice Genracije '45)<ref>[http://cultura.elpais.com/cultura/2009/04/28/actualidad/1240869604_850215.html elpais.com], [[El País (Urugvaj)]], "Kultura: Umrla urugvajska knjževnica Idea Vilariño!", objavljeno 28. travnja 2009., pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref> i pisci kratkih priča [[Horacio Quiroga]] i [[Juan José Morosoli]] (priznati dječji pisac).<ref>[http://letras-uruguay.espaciolatino.com/morosoli/centenario.htm espaciolatino.com], portal o urugvajskim grobljima, "Centenario de Juan José Morosoli", pristupljeno 18. listopada 2016. {{es icon}}</ref>

Najraširenija književna vrsta među urugvajskim književnicima je [[esej]], bilo politički, povijesni, znanstveni ili kritički. Djela urugvajskih autora uglavnom se prevode na [[engleski]] (za američko tržište), [[portugalski]] (za brazilsko tržište), [[francuski]] i [[talijanski]] (zbog brojne talijanske manjine u Urugvaju).

Međunarodno najpriznatiji urgvajski književnik [[20. stoljeće|20. stoljeća]] jest [[Eduardo Galeano]], koji je pisao o utjecajima ratova i diktatura na društvo, urugvajskoj povijesti, a djela su mu prodana u višemilijunskim nakladama i brojnim ponovljenim izdanjima. Naziva se i "književnim divom južnoameričke ljevice".<ref>{{Citiranje novina|first=Graham|last=Parker|url=http://america.aljazeera.com/articles/2015/4/13/eduardo-galeano-global-soccer-latin-america.html|title=Eduardo Galeano: The beautiful game loses its man of letters|date=13. travnja 2015.|accessdate=13. travnja 215.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150414104454/http://america.aljazeera.com/articles/2015/4/13/eduardo-galeano-global-soccer-latin-america.html|archivedate=14. travnja 2015.}} {{eng oznaka}}</ref>

=== Šport ===
{{glavni|:Kategorija:Šport u Urugvaju}}
[[Nogomet]] je uvjerljivo najpopularniji i najigraniji šport u Urugvaju. Upravo je prva međunarodna utakmica izvan okvira [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] odigrana  u [[srpanj|srpnju]] [[1902.]] između nogometnih reprezentacija [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]].<ref>{{Citiranje web|url=http://www.rsssf.com/tablesa/argurures.html|title=ARGENTINA-URUGVAJ: nogmetni susreti 1902.–2009.|publisher=RSSSF|first=Héctor Darío|last=Pelayes|date=24. rujna 2010.|accessdate=27. travnja 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Urugvajska nogometna momčad osvojila je olimpijski zlata na igrama [[OI 1924.|1924]] u [[Pariz]]u<ref>{{Citiranje web|url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/overview.html |title=Pariz, 1924. |publisher=FIFA |accessdate=27. travnja 2011. |deadurl= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100615203810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/overview.html |archivedate=15. lipnja 2010. }} {{eng oznaka}}</ref> i [[OI 1928.|1928.]] u [[Amsterdam]]u.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197029/overview.html |title=Amsterdam, 1928 |publisher=FIFA |accessdate=27. travnja 2011. |deadurl= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100615204240/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197029/overview.html |archivedate=15. lipnja 2010. }} {{eng oznaka}}</ref>

Urugvaj je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|prvog svjetskog prvenstva u nogometu]] te postao i njegov prvi pobjednik.<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/sp2010/urugvaj-prvi-prvaci-svijeta-u-potrazi-za-starom-slavom.html gol.dnevnik.hr], Ivan Janković, "Urugvaj: Prvi prvaci svijeta u potrazi za starom slavom!"; objavljeno 6. svibnja 2010., pristupljeno 18. listopada 2016.</ref> Drugi naslov prvaka svijeta osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|prvenstvu 1950. u Brazilu]], gdje je u završnici porazio domaćina pred vlastitim gledateljstvom. Time je Urugvaj postao, površnom i brojem stanovnika, najmanja država na svijetu koja je osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]. Također, Urugvaj je zemlja s najviše osvojenih [[Copa America]]. Više od 40 godina nakon osvajanja posljednjeg svjetskog prvenstva, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|svjetskom prvenstvu 2010. u Južnoj Africi]], momčad se plasirala u poluzavršnicu natjecanja pobijedivši momčad [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]] na [[jedanaesterac|jedanaesterce]] i prekinuvši time niz vrlo loših ostvarenja.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/sport/19942/sretni-urugvaj-uz-penale-do-polufinala-sp-a/ vijesti.rtl.hr], A.K.M./HINA, "Gana nije uspjela: Sretni Urugvaj uz penale do polufinala SP-a!", objavljeno 2. srnja 2010., pristuljeno 19. listopada 2016.</ref>

Tijekom [[2000-ih]] Urugvaj je u zemlje [[Južna Amerika|Južne Amerike]] (uglavnom Argentina i Brazil) "prodao" 1.414 svojih nogometaša, te se taj trend nastavio i u sljedećem desetljeću.<ref name="pl-exp">{{Citiranje web|url=http://en.mercopress.com/2011/01/06/uruguay-exported-1.414-football-players-in-the-last-decade|title=Uruguay "exported" 1.414 football players in the last decade|date=6. siječnja 2011.|publisher=[[MercoPress]]|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> [[Parlament Urugvaja]] je [[2010.]] donio izmejene zakona kojima je ograničen izvoz športaša, posebice nogometaša, koji mogu otići igrati za klub u stranoj zemlji samo ako ispune uvjete koje je zadao [[Urugvajski nogometni savez]].<ref name="pl-exp" /> Najuspješniji nogometni klubovi su [[C.A. Peñarol]] i [[Club Nacional de Football]], između kojih se igra tzv. "urugvajski derbi".

Donosioci nogometu u Urugvaj su britanski mornari i radnici na željeznici, koji su imali i svoj vlastiti klub - [[Central Uruguay Railway Cricket Club]] (C.U.R.C.C.) u [[Montevideo|Montevideu]]. Britanci su donijeli i [[kriket]] i [[ragbi]], vrlo popularan šport s vlastitim ligaškim natjecanjem. Urugvaj ima i svoje [[Urugvajska rukometna reprezentacija|rukometno]] i [[Urugvajska košarkaška reprezentacija|košarkašku]] reprezentaciju te [[Urugvajska reprezentacija u hokeju na travi|reprezentaciju u hokeju na travi]].

== Izvori ==
{{izvori|2}}

=== Bibliografija ===
* {{eng oznaka}} Rex A. Hudson i Sandra W. Meditz (urednici), [http://countrystudies.us/uruguay/ Urugvaj: Zemljopisna studija], Washington, GPO za knjižnicu američkog Kongresa, 1990.

== Knjižna građa ==
=== Na engleskom jeziku ===
* Andrew, G. R., ''Blackness in the White Nation: A History of Afro-Uruguay'', The University of North Carolina Press, 2010.
* Behnke, A., ''Uruguay in Pictures'', Twenty First Century Books, 2009.
* Box, B., ''Footprint Focus: Uruguay, Footprint Travel Guides'', 2011.
* Burford, T., ''Bradt Travel Guide: Uruguay'', Bradt Travel Guides, 2010.
* Canel, E., ''Barrio Democracy in Latin America: Participatory Decentralization and Community Activism in Montevideo'', The Pennsylvania State University Press, 2010.
* Clark, G., ''Custom Guide: Uruguay'', Lonely Planet, 2008.
* Jawad, H., ''Four Weeks in Montevideo: The Story of World Cup 1930'', Seventeen Media, 2009.
* Lessa, F. and Druliolle, V. (ur.), ''The Memory of State Terrorism in the Southern Cone: Argentina, Chile, and Uruguay'', Palgrave Macmillan, 2011.
* Mool, M, ''Budget Guide: Buenos Aires and Montevideo'', Cybertours-X Verlag, 2009.

=== Na njemačkom jeziku ===
* Thimmel, Stefan (ur.), ''Uruguay: ein Land in Bewegung'', [[Berlin]] i [[Hamburg]]: Assoz. A, 2010., {{ISBN|978-3-935936-74-3}}
* Hesse-Wartegg, ''Ernst von: Zwischen Anden und Amazonas: Reisen in Brasilien, Argentinien, Paraguay und Uruguay'', Paderborn: Salzwasser Verlag, 2011., {{ISBN|978-3-86195-986-1}}
* Thomas Fischer, ''Die Tupamaros in Uruguay. Das Modell der Stadtguerilla'', Wolfgang Kraushaar (ur.): ''Die RAF und der linke Terrorismus'', 2. svezak, Hamburger Edition, Hamburg, 2006., {{ISBN|978-3-936096-65-1}}, str. 736-750
* Günther Wessel, ''Uruguay. Reiseführer mit Landeskunde'', Mai, Dreieich, 1996., 5. svezak, {{ISBN|3-87936-229-7}}
* Ulrich Brand, Marlis Gensler, Stefan Thimmel, ''Argentinien und Uruguay. Länderkunde und Reisehandbuch für Kultur- und Naturreisende'', Peter Meyer Verlag, [[Frankfurt na Majni]], 1999., {{ISBN|3-922057-69-1}}
* Alfred von Metzen, ''Deutsche Siedlungen in Norden Uruguays'', Elwert, Marburg, 1983., {{ISBN|3-7708-0755-3}}
* Christoph Wagner, ''Politik in Uruguay 1984–1990. Probleme der demokratischen Konsolidierung'', LIT, Münster und Hamburg, 1991., {{ISBN|3-89473-099-4}}
* Christoph Wagner, ''Das politische System Uruguays''; Klaus Stüwe, Stefan Rinke (ur.), ''Die politischen Systeme in Nord- und Lateinamerika'', VS, [[Wiesbaden]], 2008., {{ISBN|978-3-531-14252-4}}

=== Na španjolskom jeziku ===
* Jorge Bossi, ''Recursos minerales del Uruguay'', Ediciones Daniel Aljanati, Montevideo, 1978.

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Uruguay}}
* [http://portal.gub.uy/ Portal urugvajske vlade]
* [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju
* [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1208 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Urugvaju
* [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=398 Matica iseljenika] Održana tribina i predstavljena knjiga "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju"
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63387 Urugvaj - Hrvatska enciklopedija LZMK]
* [http://proleksis.lzmk.hr/55054/ Urugvaj - Proleksis enciklopedija]
* [http://www.infoplease.com/country/uruguay.html Infoplease.com - Povijest, gospodarstvo i zemljopis Urugvaja] {{eng oznaka}}
* [https://www.lonelyplanet.com/uruguay Lonley Planet - zbirka slika prirode i građevina u Urugvaju] {{eng oznaka}}
* [http://www.worldbank.org/en/country/uruguay Urugvaj na stranicama Svjetske banke] {{eng oznaka}}
* [http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/urugvaj/ Hrvatsko iseljeništvo u Urugvaju na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova]

{{Urugvaj}}
{{Južna Amerika}}
{{Latinska unija}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Urugvaj| ]]