Vidi kôd stranice Ukrajinci

{{Izdvojeni članak|svibanj 2006.}}
{{Infookvir etnička grupa
| ime = Ukrajinci <br> (українці)
| slika = 
<table border=0 align="center">
  <tr>
    <td>[[Datoteka:Vladimir I of Kiev - Project Gutenberg eText 20880.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Yurko Shkvarok.Istoriya Ukrajiny-Rusy virshamy-11.png|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Anastasia_of_Kiev_(Princely_group_portrait).jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:BChmielnicki.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Portret Mazepa.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Tchaikovsky2.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Danilo Romanovič Galickij|Danilo I.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Kijevska|Ana K.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Bogdan Hmeljnicki|Hmeljnicki]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Stepanovič Mazepa|Mazepa]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
  <tr>
    <td>[[Datoteka:PGRS 2 009 Bortniansky - crop.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Marusya Churay.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Kotlyarevsky.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:N.Gogol by F.Moller (early 1840s, Ivanovo) detail.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Taras Shevchenko bw.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|Bortnjanskij]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Marusja Čuraj|Čuraj]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Petrovič Kotljarevskij|Kotljarevskij]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Igor Stravinski|Stravinski]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenko]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
    <td>[[Datoteka:Hrushevskyi Mykhailo XX.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Lysenko-u-foteli.gif|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Ivan Franko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Lesya Ukrainka portrait.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Skovoroda.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Andy Warhol 1977.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mihajlo Gruševski|Gruševski]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Vitalijovič Lisenko|Lisenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Franko|Franko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lesja Ukrajinka|Lesja]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Hryhorij Skovoroda|Skovoroda]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andy Warhol|Warhol]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
    <td>[[Datoteka:Anna_Akhmatova_1913-1914_by_Savely_Sorin.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Mykola Leontovych.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Lina Kostenko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Timoshenko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Vera Farmiga Met Opera 2010 Shankbone.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Andrij Szewczenko.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Ahmatova|Ahmatova]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Leontovič|Leontovič]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lina Kostenko|Kostenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Stepan Prokopovič Timošenko|Timošenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Vera Farmiga|Farmiga]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]</small></td>
    </table>
| opis slike = Poznati Ukrajinci
| populacija = 37 – 40 milijuna<ref>{{citiranje weba|url=https://joshuaproject.net/people_groups/15696|title=People groups: Ukrainian|work=Joshua Project|access-date=15 March 2016}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|author=Vic Satzewich|title=The Ukrainian Diaspora|url=https://books.google.com/books?id=SfWBAgAAQBAJ&pg=PA19|year=2003|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-43495-4|page=19}}</ref>
| regije = {{ZD+X/U|UKR}} 37,541.700 <ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality Popis 2001.]</ref>
| regija1 = {{ZD+X/R|RUS}} 
| pop1 = > 2,942.961
| ref1 = <ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php Rusija (2001.)]</ref>
| regija2  = {{ZD+X/K|KAN}}
| pop2     = 1,209.805
| ref2     = <ref>[http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm Kanada (2001.)]</ref>
| regija3  = {{ZD+X/B|BRA}}
| pop3     = 1,190.000
| ref3     =
| regija4  = {{ZD+X/S|SAD}}
| pop4     = > 890.000
| ref4     = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>
| regija5  = {{ZD+X/K|KAZ}}
| pop5     = > 550.000
| ref5     = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf Kazahstan (2005.)]</ref>
| regija6  = {{ZD+X/M|MOL}}
| pop6     = > 375.000
| ref6     = <ref>{{citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html|title=Moldavija
|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski}}</ref>
| regija7  = {{ZD+X/A|ARG}}
| pop7     = 305.000
| ref7     = <ref>{{citiranje weba|url=http://www.ucrania.com/article_read.asp?id=69|title=Argentina|work=Ucrania.com|language=španjolski}}</ref>
| regija8  = {{ZD+X/B|BJE}}
| pop8     = 248.000
| ref8     = <ref>{{citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Bjelorusija
|date=|year=2007|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski}}</ref>
| regija9 = {{ZD+X/P|PAR}}
| pop9    = 130.000
| ref9    = <ref name="destatis"/>
| regija10  = {{ZD+X/N|NJE}}
| pop10     = > 128.100
| ref10     = <ref name="destatis">{{citiranje weba|url=http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm|title=Startseite
|work=Statistisches Bundesamt Deutschland|language=engleski}}</ref>
| regija11 = {{ZD+X/I|ITA}}
| pop11    = > 107.118
| ref11    = <ref>{{citiranje weba|url=http://demo.istat.it/str2005/index.html|title=Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia  - Tutti i Paesi. |date=|year=2005.|work=Statistiche demografiche ISTAT|language=talijanski}}</ref>
| regija12 = {{ZD+X/Š|ŠPA}}
| pop12    = > 69.081
| ref12    = <ref>Instituto Nacional de Estadística: ''Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales.'' [http://www.ine.es/inebase/cgi/um?M=%2Ft20%2Fe245%2Fp04%2Fprovi&O=pcaxis&N=&L=0].</ref>
| regija13 = {{ZD+X/P|POR}}
| pop13    = > 66.048
| ref13    = <ref>{{citiranje weba|url=http://imigrantes.no.sapo.pt/page2Leste.html|title=Imigrantes do Leste|work=Imigrantes|language=portugalski}}</ref>
| regija15 = {{ZD+X/L|LAT}}
| pop15    = 55.199
| ref15    = <ref>[http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf]</ref>
| regija14 = {{ZD+X/R|RUM}}
| pop14    = 61.350
| ref14    = <ref name="mimmc">{{citiranje weba|url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/|title=Recensamant Romania 2002|date=|year=2002.|work=Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii|language=rumunjski}}</ref>
| regija16 = {{ZD+X/S|SLK}}
| pop16    = 55.000
| ref16    = <ref>{{citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html|title=Slovačka
|accessdate=2007-08-05|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski}}</ref>
| regija17 = {{ZD+X/K|KIR}}
| pop17    = 50.442
| ref17    = <ref>{{citiranje weba|url=http://life.undp.kg/main1.html|title=National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan
for 2001-2004|work=Life|language=engleski}}</ref>
| regija18 = {{ZD+X/P|POLJ}}
| pop18    = 40.000
| ref18    = <ref>{{citiranje weba|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/pl/pl_02.htm|title=Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000.|date=|year=2004.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija19 = {{ZD+X/T|TUR}}
| pop19    = 35.000
| ref19    = <ref name="mimmc"/>
| regija20 = {{ZD+X/A|AUS}}
| pop20    = 33.960
| ref20    = <ref>"[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)]" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>
| regija21 = {{ZD+X/A|AZE}}
| pop21    = 30.000
| ref21    = <ref>{{citiranje weba|url=http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html|title=Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the
population's ethnic composition|accessdate=2007-08-05|author=I. Umudlu|date=|year=2001.|work=Ayna|publisher=Eurasianet|language=engleski}}</ref>
| regija22 = {{ZD+X/L|LIT}}
| pop22    = 22.488
| ref22    = <ref>{{citiranje weba|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija23 = {{ZD+X/E|EST}}
| pop23    = 22.300
| ref23    = <ref>{{citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html#People|title=Estonia
|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski}}</ref>
| regija24 = {{ZD+X/G|GRČ}}
| pop24    = 14.149
| ref24    = <ref>"[http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004]" ''migrantsingreece.org''.</ref>
| regija25 = {{ZD+X/H|HRV}}
| pop25    = 1878
| ref25    = <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku]</ref>
| regija26 = Ostatak svijeta
| pop26    = > 200.000
| ref26    =
| jezik      = [[ukrajinski]], [[ruski]] (manjina)
| vjera      = [[Pravoslavci]] (73%) - [[Ukrajinska grkokatolička Crkva|Grkokatolici]] (15,8%) - [[Protestanti]] (2,4%)<br> - Ostali (2,1%)<br>Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima.<br>Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.<ref>[http://razumkov.org.ua/ukr/poll.php?poll_id=300 Institut Razumkov, Kijev, 2006.]</ref>
| srodne     = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]] 
[[Bjelorusi]], [[Rusi]], [[Poljaci]] 
}}

'''Ukrajinci''' (ukr. '''Українці ''' / Ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Rusija|Rusiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao '''Rusini''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Pусини'''/Rusyny, [[latinski|lat.]] '''Ruteni'''), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.<ref>[http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ Как русины стали украинцами]</ref> 
[[Datoteka:Anastasiya Petryk (Ukraine, winner of JESC 2012).jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Anastazija Petryk]] (2012.)]]
[[Datoteka:Yuri Andrukhovych.jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinski pisac [[Jurij Andruhovič]] (2011.)]]
[[Datoteka:Katheryn Winnick.jpg|mini|160px|lijevo|Kanadska glumica ukrajinskog porijekla [[Katheryn Winnick]] (2009.)]]
'''Konsolidacija:''' Ukrajinci pripadaju grupi [[Slaveni|slavenskih naroda]] s izraženijim srednjoeuropskim [[mentalitet|mentalitetom]] koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja stvarala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: [[Stara Grčka|starogrčkim]] i [[Vikinzi|skandinavskim]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur105.htm Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/kostomar/kos10.htm Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ]</ref> Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.<ref>G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)</ref> 
 
'''Genetska istraživanja:''' Ukrajinci su iz više razloga duže vrijeme među brojnim narodima bili velika nepoznanica, a o njima se pisalo uglavnom iz ruskih izdanja tiskanih za vrijeme bivšeg [[SSSR]]-a. U 2012. godini emitiran je dokumentarni film »DNK – portret nacije« u kojem se napravila stručna analiza o genetskom porijeklu etničkih Ukrajinaca. Niz priznatih ukrajinskih i [[Nijemci|njemačkih]] znanstvenika ustanovilo je da etnički Ukrajinci (ne ukrajinski građani) imaju najčvršću vezu s takozvanim [[Antički Arijevci|Antičkim Arijevcima]] za koje se smatra da su imali svoje središte u južnoj Ukrajini. Ista istraživanja su potvrdila specifičnu vezu sa [[Skandinavija|skandinavskim]] narodima te još nekoliko zanimljivosti koje je ukrajinska (sovjetska) javnost pred već poznatim tezama duže vrijeme ignorirala.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=DVW2OqRm1OY Dokumentarni film DNK - portret nacije; ДНК - портрет нації (ukr.)]</ref><ref>[http://gazeta.zn.ua/SOCIETY/ariyskiy_standart.html Recenzija dokumentarnog filma (rus.) - «Арийский стандарт»?, Юрий Рудницкий]</ref> 

'''Kolonizacija:''' Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, te su izrazito ponosni na svoju [[Ukrajinska kultura|nacionalnu kulturu]], koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult203.htm Державність і культура]</ref> Proces [[rusifikacija|rusifikacije]] tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na [[svjetonazor]] ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon [[Staljin]]ove represije naknadano naseljavana [[Rusi|ruskim stanovništvom]].<ref>Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger</ref> 

'''Vrijednosti:''' S obzirom da su prostore [[Ukrajina|Ukrajine]] kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih [[Skiti|Skita]] i [[Sarmati|Sarmata]], zatim turkijskih [[Pečenezi|Pečenega]] te [[Grci|Grka]], [[Baltički narodi|Balta]], [[Kelti|Kelta]], [[Goti|Gota]] i [[Vikinzi|Vikinga]], pa do [[Krimski Tatari|Tatara]], [[Litavci|Litavaca]], [[Poljaci|Poljaka]] i [[Rusi|Rusa]], Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult221.htm Н. М. Яковенко: Політична культура еліт]</ref> Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak [[SSSR|sovjetskoj]] iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] ili gotovo demokratskog u [[Zaporoška Republika|Zaporoškoj Republici]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\H\E\Hetmanstate.htm The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.]</ref> ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja. 

'''Obrazovanje:''' Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman [[Pilip Orlik]] zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u [[Europa|Europi]], što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\R\OrlykPylyp.htm Cossack statesman and hetman-in-exile.]</ref> Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom [[Europa|Europe]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult07.htm Релігія і церква (О.П.Моця)]</ref> Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj [[Demokracija|demokratskog]] društva.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\U\K\Ukrainians.htm The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.]</ref> 

== Etimologija == 
Složena [[Povijest Ukrajine|ukrajinska povijest]] utjecala je na dugotrajno formiranje naziva jednog te istog naroda u razdoblju između 10. i čak 20. stoljeća. Nakon okupljanja ukrajinskih plemena u 9. i 10. stoljeću pod jedinstvenim samoidentifikacijskim pojmom »Rus'«, stvaraju se nazivi »Rusiči« i »Rusiny«. Ti su nazivi preneseni u zapadne izvore kao »Rusy« i »Ruteni«. Također je važno napomenuti da ukrajinski filolozi i povjesničari tvrde kako su te nazive između 10. i 12. stoljeća koristili isključivo Ukrajinci. 

Nakon mongolskog napada na [[Europa|Europu]] i rušenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], sve do 18. stoljeća Ukrajinci su u elitnom smislu bilježeni vlastitim starijim etnonimom »Rusini« (lat. Ruteni), a potom kao »Malorusi« u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imeprija]] tijekom 18. i 19. stoljeća.
[[Datoteka:Ruslana conducting the orchestra.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Ruslana|Ruslana Ližičko]] (2006.)]]
[[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|365px|desno|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]
[[Datoteka:Inna Shevchenko.jpg|mini|365px|desno|Članice feminističke organizacije [[FEMEN (Ukrajina)|Femen]] (2012.)]]
Od 16. do 18. stoljeća, u nižim i naposljetku višim društvenim razinama, Ukrajinci se uspoređuju i identificiraju »[[Zaporošci]]ma« odnosno »[[Kozaci]]ma«. Prebjezi ukrajinskih [[kmet]]ova, seljaka, lovaca i na kraju plemića, iz sjevernijih ukrajinskih krajeva pod [[Povijest Poljske|poljskim]] ograničenjima, u južnije [[Zaporižja|zaporiške]] krajeve, stvaraju posebne vojničke, a zatim i društvene staleže. Te su skupine Ukrajinaca u početku bile poznate kao '''Zaporošci''' (riječ slavenskog podrijetla), da bi se s obzirom na prethodnu turkijsku okupaciju tog slabo naseljenog prostora južne Ukrajine stvorio međunarodni naziv turkijskog podrijetla »Kozaci«. 

Relativno malobrojni u odnosu na mnogoljudan ukrajinski etnos, kozaci su imali važnu političku ulogu u [[Poljaci]]ma okupiranoj Ukrajini. Do 18. stoljeća nazivi Kozaci i Ukrajinci bili su česti sinonimi, no s obzirom na to da se kozačka kultura proširila širom istočne Europe, u kozačke redove bili su uključeni i mnogi drugi narodi, između ostalih i [[Rusi]].

Nakon ruske revolucije u 20. stoljeću, svojom voljom službeno su odbacili podcjenjivački naziv »Malorusi« te su prihvatili ime »Ukrajinci« prema staroslavenskoj riječi »ukrajina« (»rodna zemlja«); koja je prvi puta zabilježena u 12. stoljeću označavajući kneževine u sjevernom dijelu današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno samu maticu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/litop/map_1240.htm Ukraine land map.]</ref> Takva društvena i politička odluka službenog prihvaćanja mlađeg etnonima »Ukrajinci«, uslijedila je s ciljem očuvanja srednjovjekovnog staroruskog (ukrajinskog) identiteta i ograđivanja u procesu dinamične asimilacijske politike ruskih careva. 

Stariji ukrajinski etnonim [[Rusini]] ([[Povijest Ukrajine|Rus']]) zadržao se kod manjeg dijela naroda na krajnjem jugozapadu [[Ukrajina|Ukrajine]] sve do danas; jednim dijelom i zbog tzv. [[Politički rusinizam|političkog rusinizma]]. <ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\Ruthenians.htm A historic name for Ukrainians.]</ref> Oko 7 milijuna Ukrajinaca izjašnjavalo se Rusinima sve do 20. stoljeća, posebno oni u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]].
Kad je riječ o današnjima [[Rusi]]ma, Ukrajinci ih tradicijski od 14. stoljeća zovu Moskaljima (prema Velikoj kneževini Moskvi; prethodnici Ruskog Carstva).

==Ime Ukrajinci==
Ukrajinci su svoje današnje ime dobili tek početkom 20. stoljeća proglašenjem [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Staroslavenska riječ »ukrajina« znači doslovno »domovina« odnosno »u zemlji«; ujedno »naša zemlja«; prostor koji se razlikuje od tuđeg prostora odnosno onog koloniziranog u srednjovjekovnoj ekspaniziji kijevskih vladara prema ostatku istočne Europe. Riječ »krajina« u današnjem standardnom ukrajinskom jeziku znači »zemlja« (krâj, krajolik). 
[[Slika:Mapa Kijevska Rus Ukrajina 13st.png|mini|200px|lijevo|Autohtoni prostor Ukrajinaca formiran do 13. stoljeća.]]
Riječ Ukrajinci formirana je prema nazivu Ukrajina i službeno se počela koristiti s ciljem zaštite od asimilacije pred susjednim narodima koji se koriste nazivima sličnim onima koje su prethodno koristili Ukrajinci; »Rusyny«; zatim »Ruteni«, »Rusyči«, »Rusy« i slični. Ovdje treba razlikovati današnje [[Rusini|Rusine]] i [[Rusi|Ruse]] od povjesnog naziva za Ukrajince, posebno kad je riječ o znanstvenim disciplinama.

Također treba napomenuti da je ruska historiografija naziv [[Ukrajina]] poistovijećivala s nazivom »nečega na kraju« jer riječ »krajina« u ruskom i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] imaju drugačije značenje. Ruska povijest Ukrajinu je određivala kao provinciju Rusije te je na isti način tumačila i naziv Ukrajina. Na isti način se takvo tumačenje prenosilo u zapadne dokumente posljednjih nekoliko stoljeća.

'''Ostali nazivi:''' Prema povjesnoj dokumentaciji, najstariji zapisani nazivi za Ukrajince su »Rus'« odnosno »Rusyny«, »Rusyči« i »Rusy«; ovaj posljednji od [[Povijest Ukrajine|Rus’]], ali ne od današnje Rusije, što će se na latinskom pisati »Rutheni«, »Russi« ili »Rusy«.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\Ruthenians.htm A historic name for Ukrainians.]</ref> Naziv Ukrajinci počinje se intenizivnije koristiti tek nakon 18. stoljeća, dok je naziv moderne države [[Ukrajina|Ukrajine]] prvi puta dokumentiran u [[Kijevska kronika|Kijevskoj kronici]] 1187. godine.<ref>Франчук В. Ю. Киевская летопись. Состав и источники в лингв. освещении. К., 1986.</ref> U sklopu povijesne asimilacijske politike, Ukrajincima je dodijeljeno nekoliko imena tijekom okupacije njihove države, posebno u vrijeme Ruskog Carstva. Vlast u [[Moskva|Moskvi]] ih je kratko imenovala »Čerkasi« prema istoimenom kozačkom gradiću, a u sklopu asimilacijske politike ruskog cara Petra I. dodijeljeno im je ime »Malorusi«.<ref>[http://litopys.org.ua/rizne/nazva_eu.htm Назва території і народу]</ref> 

Naziv »Malorusi« ima podrijetlo od srednjovjekovne regije odnosno središta »Male Rusi«, koja je u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] predstavljala kulturnu, političku i vjersku maticu cijele države. Riječ »Mala Rus'« prema grčkim nazivima je predstavlja zemlju sa središtem u Kijevu koja je imenovana »Minore Rossia« (kao središte), dok bi sve ostalo predstavljalo »Megale Rossiu« (kao koloniziranu okolicu). Ukrajinci su se tijekom 19. stoljeća nazivu Malorusi odupirali usvajanjem etnonima Ukrajinci, jer je naziv Malorusi u novim okolnostima nakon 18. stoljeća stekao podcjenjivački status<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/L/I/LittleRussianmentality.htm Little Russian mentality]</ref> naspram naziva »Velikorusi«. Što je još važnije, izgubio je svoje prvotno značenje, odnosno ono što je za [[Grci|Grke]] predstavljalo središte poput središnje Elade koja je imenovana »Minore Elada«»«, kod [[Rusi|ruskih]] je careva steklo značenje provincije koja pripada novom središtu s centrom u [[Rusko Carstvo|Velikoj Rusiji]]. Iako je riječ o zemlji s ranim državničkim iskustvom, [[Ukrajina]] je na ovaj manipulativan način postavljena kao pokrajina što se često željelo interpretirati i u samom nazivu »ukrajina« koji je imao posve drugačije značenje.<ref>[http://izbornyk.org.ua/pivtorak/pivt09.htm «Русь», «Росія», «Великоросія», «Малоросія»?]</ref> 

{{glavni|Rusifikacija Ukrajine}}

'''Kontroverze:''' Prema ukrajinskim stručnjacima, do 12. stoljeća samo su preci današnjih Ukrajinaca koristili nazive vezane uz termin »Rus'«, dok su svi ostali istočnoslavenski narodi koristili plemenska i druga imena. U 14. stoljeću naziv »Rusini« su prihvatili današnji [[Bjelorusi]] te ga koristili do 18. stoljeća, dok su [[Rusi]] prihvatili naziv »Russkie« tek krajem 17. stoljeća nakon [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavskog sporazuma]] koji je politički objedinio Rusiju i Ukrajinu.<ref>[http://izbornyk.org.ua/ohukr/ohu04.htm НАШІ НАЗВИ: РУСЬ — УКРАЇНА — МАЛОРОСІЯ]</ref><ref>Н. Державин: Происхождение русского народа; М. (1944.)</ref> Ove tvrdnje do danas su ostale predmet povijesno-političkih sukobljavanja između [[Rusija|Rusije]] i Ukrajine koje podjednako pretendiraju na kulturnu baštinu najstarije istočnoslavenske državne tvorevine [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].

[[Datoteka:Ukraine_census_2001_Ukrainian.svg|mini|desno|250px|Aktivna uporaba ukrajinskog jezika u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]
==Jezik i književnost==
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ukrajinska književnost}}

Materinji jezik Ukrajinaca sve do sredine 20. stoljeća bio je gotovo isključivo ukrajinski (prethodno poznat kao »ruska mova«, drugačiji od današnjeg [[Ruski jezik|ruskog jezika]]), no danas manji dio etničkih Ukrajinaca materinjim jezikom smatra suvremeni ruski jezik. Prema tome, jezična podjela ukrajinskog društva ne podudara se sa njegovom etničkom podjelom, a paradoksalno je to da autohtono ukrajinsko stanovništvo nije asimiliralo [[Rusi|ruske doseljenike]], nego su doseljenici rusificirali dio autohtonog stanovništva. Razlog tomu je da je [[Ukrajina]] od [[1654.]] bila prvo carsko-ruska, a potom sovjetsko-ruska kolonija u kojoj je ruski jezik bio službeni i uvodio se posebnim mjerama.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_language#Persecution_and_russification Persecution and russification]</ref> 

U posljednjih 337 kolonijalnih godina [[Rusija]] je provodila žestoku asimilacijsku politiku kroz [[rusifikacija|rusifikaciju]] ukrajinskih prostora te je u istom razdoblju [[ukrajinski jezik]] iskorijenjivan na vrlo represivan način, uključujući smaknuća većeg broja ukrajinskih intelektualaca te same populacije kroz različite politike asimilacije. Tek nakon ostvarivanja ukrajinske neovisnosti [[1991.]], ljudi su se djelomično oslobodili kulturnog, prosvjetnog i vjerskog ugnjetavanja te uporaba [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] bilježi neometan rast. Nakon 2004. situacija se počela dodatno oporavljati u korist ukrajinskog jezika, čija dinamika je zaustavljena nakon 2010. godine promjenom politike potpore ukrajinskom jeziku.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%86%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F_%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D1%97_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B8 Історія української мови]</ref>

Danas od ukupno 45,5 milijuna ukrajinskih građana, ukrajinskim jezikom se aktivno služi njih oko 32,5 milijuna; od toga u gradovima živi njih preko 16 milijuna, a ostatak u ukrajinskoj ruralnoj sredini. Do 13 milijuna ukrajinskih građana često se služi ruskim jezikom ili rusko-ukrajinskom jezičnom kombinacijom [[Suržik]] (njih do 20%).<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_language#Independence_in_the_modern_era Independence in the modern era]</ref> Tijekom popisa stanovništva iz 2001. godine, više od 67% građana se izjasnilo da ukrajinski jezik smatra materinjim, a u prilog tome ide i porast broja osoba koji ukrajinski jezik počinju smatrati materinjim. Zanimljivo je da posljednjih godina rusofoni etnički Ukrajinci počinju inzistirati na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] kao jedinom državnom jeziku u Ukrajini, dok se [[Rusi|ruska nacionalna manjina]] tome posebno ne protivi, dapače brojni Rusi podržavaju uporabu ukrajinskog jezika. Sve više građana se izjašnjava da ukrajinski i ruski smatraju materinjim podjednako. Nažalost pitanje dvojezičnosti u Ukrajini i dalje je predmet politikanstva među pojedinim ukrajinskim političarima.<ref>[http://www.razumkov.org.ua/eng/article.php?news_id=676 Russian-Speaking Citizens of Ukraine: “Imaginary Society” as it is]</ref><ref>[http://www.razumkov.org.ua/eng/poll.php?poll_id=290 Which language do you consider mother tongue? (recurrent, 2006-2008)]</ref>

Danas se ukrajinskim jezikom ponajviše služe ukrajinski intelektualci, prosvjetni djelatnici i slični stručnjaci, dok se ruski jezik često koristi u sferi ukrajinske estrade i ekonomije s obzirom da je [[Rusija]] najveći ekonomski partner Ukrajine. Gotovo svi stanovnici razumiju i govore oba jezika, a iznimku čine stariji rusofoni stanovnici ili bivši sovjetski doseljenici. Specifičan [[ruski jezik]] ukrajinskog podneblja koristi se uglavnom u urbanim sredinama jugoistočne Ukrajine i na poluotoku [[Krim]]u. Na [[Krim]]u svega 10% stanovnika govori jasnim ukrajinskim jezikom, a mediji su u službi politike do [[2004.]] pratili događanja isključivo na ruskom jeziku.
 [[Datoteka:Dio doseljenika iz Ukrajine na jugoistocnim hrvatskim prostorima u sklopu Austro Ugarske pridosli krajem 19 stoljeca.JPG|mini|430px|desno|Dio doseljenika iz [[Ukrajina|Ukrajine]] na jugoistočnim hrvatskim prostorima u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] pridošli krajem 19. stoljeća.]]

== Podrijetlo i migracije ==
Prastari stanovnici Ukrajine bili su [[Tripiljci]], a naseljavali su područje zapadne i središnje Ukrajine između [[3500.]] i [[2000.]] godine prije nove ere. U sklopu antske zajednice tijekom 5. i 6. stoljeća započinje se formirati ukrajinski etnos kakav danas poznajemo, a ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne [[Poljska|Poljske]], sjeverne Ukrajine, južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]], odnosno prostor između donjeg toka rijeke [[Visla|Visle]] u istočnoj Poljskoj i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji.<ref>Гайдай Л. Історія України в особах, термінах, назвах і поняттях.- Луцьк: Вежа, 2000.</ref> Te prostore Ukrajinci su u većini naseljavali sve do 16. stoljeća kada ispočetka [[ukrajinski kozaci|kozačke skupine]] počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu [[Ukrajina|Ukrajinu]] i susjedne dijelove [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], potom udaljenije prostore [[Daleki istok|Dalekog istoka]], uključujući i [[Zelena Ukrajina|Zelenu Ukrajinu]].<ref>[http://svitlytsia.crimea.ua/index.php?section=article&artID=6166 ДО 125-РІЧЧЯ ПОЧАТКУ МАСОВОГО ПЕРЕСЕЛЕННЯ УКРАЇНЦІВ НА ДАЛЕКИЙ СХІД]</ref>

Slavenska plemena [[Duljibi]], [[Poljani]], [[Derevljani]], [[Siverjani]] i [[Uliči]] (djelomično [[Tiverci]] i [[Bijeli Hrvati]]) čine glavninu etnosa današnjeg ukrajinskog naroda. U poznatom [[Slaveni|predslavenskom periodu]], ta su plemena imala relativno snažne odnose sa antičkom kulturom [[Kimerijci|Kimerijaca]], [[Skiti|Skita]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Kelti|Kelta]] i [[Stara Grčka|Grka]]; ujedno s [[Goti]]ma, [[Hazari]]ma, [[Vikinzi]]ma i možda nešto manje drugim skupinama doseljenika ili susjeda. U ukrajinskom jeziku i [[Ukrajinska kultura|kulturi]] do danas su vidljivi tragovi iz svake navedene skupine. Posebno su vidljivi tragovi Skita, Sarmata, antičkih Grka i Gota. S obzirom da su [[Slaveni]] prije 1. stoljeća svoje izvorište imali u zapadnoj Ukrajini, ti su utjecaji do jedne mjere vidljivi i u drugim slavenskim kulturama pa tako i u [[Hrvati|hrvatskoj]] kulturi.
[[Datoteka:Ukrainians Ethnic.jpg|mini|200px|lijevo|Ukrajinska dijaspora]]
Tijekom zadnjih sedam stoljeća, unatoč stalnim navalama susjednih naroda i kultura, Ukrajinci su očuvali svoj zaseban bogat [[Ukrajinska kultura|staroslavenski identitet]]. To se između ostalog očituje u razvijenom jeziku, europskom mentalitetu te u bogatoj materijalnoj i duhovnoj kulturi.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult09.htm Наукові знання (М.Ю.Брайчевський)]</ref> Znatan dio teritorija današnje Ukrajine bio je naseljen drugim narodima za vrijeme [[seoba]], a potom od 16. do 19. stoljeća. U seobi naroda sudjelovali su sami Ukrajinci, potom [[Rusi]], [[Poljaci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Mađari]], [[Grci]], [[Bugari]], [[Židovi]] i drugi narodi. Znatan utjecaj na formiranje multietničnosti suvremene ukrajinske kulture imale su u recentnije doba i poljska te djelomice ruska i [[Austrijanci|austrijska]] kolonizacija ukrajinskih zemalja. Iako malobrojni, [[Krimski Tatari]] također imaju poseban kulturni značaj u ukrajinskoj povijesti.<ref>Subtelny, Orest (2000). Ukraine: A History. University of Toronto Press. page 482.</ref> 

Danas su moderna istraživanja pokazala da su u genetskom smislu Ukrajinci najsličniji [[Poljaci]]ma s kojima su dijelili zajedničku povijest više od pet stoljeća. U sličnom omjeru pokazuju iste genetske karakteristike sa [[Rusi]]ma i [[Slovenci]]ma.<ref>Semino, A; Passarino G, Oefner PJ, Lin AA, Arbuzova S, Beckman LE, De Benedictis G, Francalacci P, Kouvatsi A, Limborska S, Marcikiae M, Mika A, Mika B, Primorac D, Santachiara-Benerecetti AS, Cavalli-Sforza LL, Underhill PA (2000). "The Genetic Legacy of Paleolithic *** sapiens sapiens in Extant Europeans: A Y Chromosome Perspective" [http://hpgl.stanford.edu/publications/Science_2000_v290_p1155.pdf](PDF). Science 290 (5494): 1155–59. [[Digital object identifier|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1093%2Fmolbev%2Fmsi185 10.1093/molbev/msi185]. [[PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15944443 15944443].</ref><ref>F. Luca, F. Di Giacomo, T. Benincasa et al., "Y-Chromosomal Variation in the Czech Republic," American Journal of Physical Anthropology 132:132–139 (2007).</ref> S druge strane, kad su u pitanju kulturološke sličnosti, Ukrajinci imaju neke sličnosti povezane isključivo s [[Hrvati]]ma, a to je primjerice [[ikavski govor]].

Brojnost Ukrajinaca u Ukrajini nije se mijenjala samo pod utjecajem prirodnih čimbenika, nego i zbog nacionalne politike susjednih država, posebno u [[Rusko Carstvo|Ruskom imperiju]] tijekom 18. i 19. stoljeća. [[Ukrajina]] je duži niz godina bila pod ruskom vlašću, a kasnije i pod sovjetskom, koja se manifestirala ciljanim ograničavanjem socijalnog i kulturnog razvitka ukrajinskog naroda. S druge strane, [[Rusi]] su upijali bogatu ukrajinsku kulturu, to se danas primjećuje u više kulturnih odnosno umjetničkih sfera.<ref>David Saunders: Ukrainian impact on Russian culture, 1750-1850 (1985.)</ref> Isto tako, kao posljedica migracijske politike, naglo se povećao [[broj]] [[Rusi|Rusa]] u nacionalnom sastavu stanovništva istočne Ukrajine. Za vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], u vremenu industrijalizacije Ukrajine, a pogotovo poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njihov se broj povećao tri puta i on danas iznosi oko 8 milijuna. 

Poslije proglašenja neovisnosti Ukrajine dogodile su se promjene u njezinu nacionalnom sastavu. Migracija Ukrajinaca iz cijelog SSSR-a i povratak [[Krimski Tatari|Krimskih]] [[Tatari|Tatara]] i [[Nijemci|Nijemaca]] deportiranih tijekom rata rezultirali su povećanjem njihova broja u sastavu stanovništva. Smanjio se broj Židova, koji su emigrirali u [[Izrael]], zapadne europske države i [[SAD]].<ref>[http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=365 Ukraine Struggles with Its Migration Policy]</ref> Kao rezultat različitih migracijskih politika, danas izvan Ukrajine živi oko 20 milijuna ljudi koji imaju ukrajinsko podrijetlo što ukrajinsku dijasporu čini jednom od najvećih u svijetu.<ref>[http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 20mln Ukrainians living abroad]</ref><ref name="ucc.ca">[http://www.ucc.ca/2010/05/25/support-the-ukrainian-world-congress-connecting-ukrainians-around-the-world/ UWC continually and diligently defends the interests of over 20 million Ukrainians...]</ref>

[[Datoteka:Biden Kyiv Bread.jpg|mini|430px|desno|Ukrajinski doček uz kruh i sol, običaj koji vuče svoje korijene iz [[Stara Grčka|Stare Grčke]] koja je nekad davno svoju ključnu žitnicu imala na tlu Ukrajine.]]
[[Datoteka:Carpatho-Rusyn sub-groups - Transcarpathian Rusyns in original goral folk-costumes from Maramureş ..jpg|mini|300px|desno|[[Kozaci|Kozačke]] [[Šalvare|šalvare]] svjedoče izravnu vezu ukrajinskih predaka s antičkim narodima kao što su [[Skiti]] i [[Sarmati]].]]
[[Datoteka:Woman in Traditional Ukrainian Clothes - Maslenitsa - Kiev, Ukraine - March 2013.jpg|mini|300px|desno|Ukrajinka u odjeći s tradicionalnim motivima]]

== Manjine i dijaspora==
Vrhovno vijeće [[Ukrajina|Ukrajine]] je 1997. godine usvojilo međunarodnu Konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina, koja je tako, u skladu s [[Ustav Ukrajine|Ustavom Ukrajine]], postala dijelom nacionalnog zakonodavstva. Uveden je međunarodni standard na području osiguranja prava nacionalnih manjina i u ukrajinskom Vrhovnom vijeću ratificirana je Europska povelja o jezicima nacionalnih manjina. Tim činom Ukrajina je osigurala bitno bolji položaj nacionalnih manjina u odnosnu na ostale [[SSSR|postsovjetske]] države. [[Zakoni]] posvećeni zaštiti prava nacionalnih manjina postali su sastavni dio svih dogovora o dobrosusjedskim odnosima, prijateljstvu i suradnji između Ukrajine i susjednih država.<ref>[http://www.minelres.lv/NationalLegislation/Ukraine/Ukraine_MinorityDevelop_English.htm CABINET OF MINISTERS OF UKRAINE RESOLUTION #299]</ref><ref>[http://www.culturalpolicies.net/web/ukraine.php?aid=421 Ukraine/ 4.2 Recent policy issues and debates]</ref> 

'''Dijaspora:''' Danas izvan Ukrajine živi preko 16 milijuna etničkih Ukrajinaca ili čak do 20 milijuna osoba koje imaju ukrajinsko podrijetlo.<ref>[http://www.ukraine-eu.mfa.gov.ua/eu/en/578.htm Ukrainian Community Abroad: Origins and Status.]</ref> Od osamostaljenja Ukrajine, iselilo je preko 4 milijuna ljudi, uglavnom Ukrajinci, potom [[Rusi]] i [[Židovi]]. Dok su Rusi i Ukrajinci u većini naseljavali ostale europske zemlje, Židovi su preselili u matičnu državu [[Izrael]]. Naglo iseljavanje Ukrajine, uz ekonomske i druge društvene probleme, pratio je vizni režim u vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koji je iseljavanje stanovništva držao pod svojevrsnom kontrolom, slična situacija je zadesila i Rusku Federaciju odnosno [[Rusija|Rusiju]]. 

Popis Ukrajinaca u [[Rusija|Rusiji]] predstavlja poseban slučaj s obzirom da je poznato da danas tamo živi između 5 i 8 milijuna etničkih Ukrajinaca gdje se dio njih tako ne izjašnjava zbog posljedica povijesnih okolnosti. Prostori ruskih regija [[Kuban|Kubana]], [[Zeleni klin|Zelenog klina]] ([[ukrajinski|ukr.]]: Зелений клин), također poznatog kao [[Zelena Ukrajina]] ([[engleski|eng.]]: Green Ukraine), i još nekoliko južnih regija [[Rusija|Ruske Federacije]] odnosno [[Daleki istok|Dalekog istoka]], u velikom su omjeru naseljena stanovnicima koji se u državnim spisima do danas evidentiraju Rusima, unatoč tome što se često osjećaju i izjašnjavaju ukrajinskim pripadnicima zbog svoje očuvane ukrajinske tradicije i kulturne povijesti usko vezane za Ukrajinu, čiji prostor su napustili u 19. i 20. stoljeću.<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство]</ref> 

{{glavni|Ukrajinska dijaspora}}

Prema posljednjem neslužbenom popisu iz [[2004.]] u Rusiji živi najmanje 4,350.000 etničkih Ukrajinaca, a pretpostavlja se da će taj broj rasti i dalje, s obzirom da je svijest o ukrajinskoj pripadnosti kod tih ruskih stanovnika usprkos višegodišnjoj [[rusifikacija|rusifikaciji]] i dalje ostala vrlo žilava.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D1%86%D1%96_%D0%B2_%D0%A0%D0%BE%D1%81%D1%96%D1%97 Українці в Росії]</ref> U ostatku svijeta, preko 2,200.000 Ukrajinaca živi u [[Kazahstan]]u, nešto manje od 2,000.000 u [[SAD]]-u, te preko 1,000.000 u Kanadi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] danas ima oko 2.000 Ukrajinaca i oko 2.400 Rusina,<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[tt_news]=282&tx_ttnews[backPid]=134&cHash=aa3e3797ac Ukrajinci u Hrvatskoj]</ref> koji su se do 1996. godine bilježili kao jedna nacionalna manjina Rusini-Ukrajinci i više od 40 godina djeluju u sklopu iste krovne manjinske organizacije [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]].

{{glavni|Ukrajinci u Hrvatskoj}}
{{glavni|Ukrajinci u Rusiji}}

== Religija Ukrajinaca ==
Ukrajina spada među europske zemlje u kojoj je [[Kršćanstvo]] ostavilo vrlo velike utiske kroz duži period posebno jer je srednjovjekovni [[Kijev]] bio veliko kršćansko središte [[Istočni Slaveni|slavenskog]] i europskog svijeta iz kojeg se [[Kršćanstvo]] širilo više od 4. stoljeća, posebno prema sjeveroistoku [[Europa|Europe]]. Prije širenja Kršćanstva srednjovjekovna Ukrajina je bila dom mnogih poganskih vjerovanja starih [[Slaveni|Slavena]] i pridošlih [[Goti|Gota]] naseljenih na širim ukrajinskim prostorima, a ta su vjerovanja gotovo posve potisnuta u 10. stoljeću odnosno nakon 988. godine kada je [[Kršćanstvo]] privaćeno kao službena religija [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Nakon tog čina Ukrajina je u sljedećem razdoblju obilježena velikom tradicijom [[Ukrajinska kultura|kršćanske kulture]] sa velikim brojem crkava, samostana i crkvenih prosvjetitelja izravno povezanih sa [[Bizant]]om.<ref>[http://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html Київська Митрополія у часи давньої Руської держави]</ref>
[[Datoteka:Sv shevchuk.jpg|lijevo|mini|225px|Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve [[Svjatoslav Ševčuk]]]]
Gubitkom političke neovisnosti u 14. stoljeću, Ukrajina se u velikoj mjeri susreće sa [[Katoličanstvo]]m, prihvaća u 16. stoljeću nadležnost [[Rim]]a, ali zadržava bizantsku tradiciju služenja crkvenog obreda. Tada je u sklopu [[Brestska crkvena unija|Brestske crkvene unije]] stvorena Unijatska odnosno [[Ukrajinska grkokatolička crkva]], a svi Ukrajinci službeno su postali [[Grkokatolici]]. Tom činu jedino su se odupirali [[ukrajinski kozaci]] i pojedini ukrajinski plemići poput [[Konstjantin Vasilj Ostrockij|Konstjantina Ostrockog]] jer su smatrali da će se na taj način izvršiti velika asimilacija ukrajinskog plemstva koje je sve više sudjelovalo u poljskim političkim zbivanjima. U 17. stoljeću [[Ukrajina]] i [[Rusija]] stvaraju svojevrsnu koaliciju, i kroz sljedećih dva stoljeća stvaraju svojevrsnu simbiozu Ukrajinske i [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] koja se iz političkih razloga konačno pokazala pogubnom za neovisnost [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]].<ref>[http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ Dokumneti iz povijesti Ukrajinske crkve]</ref> 

Višestruko složeni politički i kolonijalni pritisci ruskih careva prema [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinskoj nacionalnoj crkvi]] na prijelazu sa 18. na 19. stoljeće doveli su do raskola crkvenih zajednica i ograđivanja ukrajinskog naroda od službene Crkve što je ostavilo velike posljedice na jedinstvo Ukrajinske crkve. U 20. stoljeću stvorena je i neovisna [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva]] koja je dodatno razjedinila u početku jedinstvenu Ukrajinsku crkvu. Svi postupci doveli su do toga da danas u Ukrajini postoje 4 jake Crkve: [[Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije]], [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije]], <ref>[http://orthodox.org.ua/eng/node Ukrajinska pravoslavna crkva]</ref> Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna crkva i [[Ukrajinska grkokatolička crkva]]. Posljednje dvije Crkve smatraju se autentičnim ukrajinskim crkvama koje su zadržale tradicionalni element ukrajinske nacionalne Crkve.<ref>[http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 Ukrajinska grkokatolička crkva]</ref> 

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] Ukrajina se suočila sa velikim pritiskom [[Ateizam|ateističkih uvjerenja]] što se odrazilo na cijelu populaciju, posebno u jugoistočnoj Ukrajini. Državna istraživanja [[Razumkov centar (znanstveni institut)|Razumkov centra]] iz 2003. ukazuju da religijska uvjerenja ima 75.2% ukrajinskih građana, dok 21.9% nije religiozno te se smtraju ateistima. Oko 37.4% ukrajinskih vjernika različitih vjerosipovijesti redovito prakticira vjerske običaje. <ref>[http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 Razumkov centar Ukrajina]</ref> Veliki problem predstavlja česta politizacija u crkvenim redovima, posebno onim kod [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije]] koja se i dalje nalazi u autonomnom sastavu Ruske pravoslavne crkve.  

Prema službenim podacima iz 2011. godine u Ukrajini je registrirano 33.977 crkava i religijskih organizacija. Preko 97% registriranih vjerskih zajednica u Ukrajini su kršćanske, a oko polovica njih je pravoslavne tradicije. Druga polovica je podijeljena između katolika i [[Protestantizam|protestanata]] (manji broj). Prema neslužbenoj definiciji tradicionalnim ukrajinskim Crkvama pripadaju one pravoslavnog, grkokatoličkog i rimokatoličkog statusa, zatim [[Armenska religijska zajednica (Ukrajina)|Armenska religijska zajednica]], i do jedne mjere luterani, kalvinisti (reformatori), baptisti, pentekostalci i adventisti.

[[Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna Crkva (Moskovske patrijaršije)]] ima 12.251 registriranih vjerskih jedinica. Oznaka Moskovska patrijaršija nije službeni naziv te Crkve već se neslužbeno navodi označavajući time specifičan povijesni status u odnosu na Rusku pravoslavnu Crkvu. Sa 4508 registriranih vjerskih jedinica, druga po redu je [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije]]. Prema posljednjim istraživanjima, ova crkva okuplja najveći broj vjernika u Ukrajini. Treća po veličini je [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva|Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva]] sa 1227 registriranih vjerskih jedinica.

Uz pravoslavne Crkve, vodeću Crkvu u Ukrajini predstavlja [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinska grkokatolička Crkva]] sa 3825 registriranih vjerskih jedinica. U tom crkvenom ogranku registrirano je 2.424 svećenika. [[Ukrajinska rimokatolička crkva|Rimokatolička Crkva]] u Ukrajini ima 1081 registriranih vjerskih jedinica (od toga 909 župa) i 579 registriranih svećenika. U Ukrajini djeluje 2.705 registriranih vjerskih jedinica protestantskog usmjerenja odnosno 1595 onih s evangeličkim usmjerenjem. U bitno manjem omjeru u Ukrajini djeluju i druge vjerske zajednice, između ostalih i one židovskog, islamskog i budističkog uvjerenja.<ref>[http://risu.org.ua/ua/index/reference Довідник релігій]</ref><ref>[http://risu.org.ua/en/index Religious Information Service of Ukraine]</ref>

== Tradicija i običaji ==
{{glavni|Ukrajinska kultura|Turizam Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukrainian traditional clothing stamps 2005.jpg|desno|mini|Ukrajinska narodna nošnja na poštanskoj marci (2005.)]]
[[Datoteka:Birko bandura1.jpg|desno|mini|Ukrajinski nacionalni glazbeni instrument [[Bandura (instrument)|Bandura]] (ručni rad: Andrij Birko, 2008.)]]
[[Običaji]] ukrajinskog naroda povezani su između ostalog s tradicijskim pogledom na [[svijet]], koji se oblikovao stoljećima i sačuvao mnogo obreda koji potječu još od prije [[Kršćanstvo|kršćanskih vjerovanja]]. [[Obredi]] se dijele na dva osnovna tipa: ''obiteljski'' i ''kalendarski''. ''Obiteljski obredi'' obilježavali su značajne prijelazne trenutke u životu čovjeka, a ''kalendarski'' su obilježavali značajne trenutke u [[Priroda|prirodi]] ili u ljudskoj djelatnosti. Svaki tradicijski [[blagdan]] i svaki obred usko su povezani s narodnim vjerovanjima. Obredi pri rođenju bili su popraćeni magičnim djelovanjem i različitim [[simboli]]ma, jer je tajanstvenost nastanka života pripadala osobito delikatnim sferama. [[Svatovi]] su jedan od najzanimljivijih događaja, koji praćen glazbom, pjevanjem, plesom i igrama, poprima karakter šireg narodnog veselja. Najdramatičniji trenutak vjenačanja bio je ''obred pokrivanja'', koji je simbolizirao prijelaz mlade u društvo udanih žena.<ref>[http://traditions.org.ua/festivali/traditsiyni-golovni-ubori-ukrayinskih-zhinok.html Традиційні головні убори українських жінок]</ref>

Bojanje i ukrašavanje ukrajinskih jaja vrlo je cijenjen običaj u [[Ukrajina|Ukrajini]] i poznat je širom svijeta, a Ukrajinci imaju običaj vjerovati da jaja imaju pozitivan [[utjecaj]] na jačanje duhovne svijesti zato što zimi zemlju drže toplijom, a ujedno simboliziraju novi život koji se budi u [[proljeće]]. Mnogo je sličnih mitoloških vjerovanja u Ukrajini, vrlo simpatičnih i bajkovitih, po čemu su ukrajinske priče vrlo zanimljive. [[Ukrajinske priče]] korijene vuku iz davne prošlosti, o čemu svjedoče brojna mitološka obilježja i animističko shvaćanje [[svijet]]a. Teme ukrajinskih priča vrlo su raznolike: priče o prirodi i životinjama, o svakodnevnici, one su šaljive, magične i pustolovne. Arhaična obilježja svijesti izrazito se ističu u lijepim pričama, u kojim je najčešće riječ o čudesnim događajima, borbi dobra i zla, kušnji i junačkim pothvatima na putu k budućoj nevjesti.

==== Glazba i foklorna umjetnost ====
Narodna kultura i umjetnost Ukrajinaca s pravom se smatraju jednom od najbogatijih baština kulture europskih naroda.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult2.htm ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ]</ref> [[Ukrajinski folklor]] ističe se bogatstvom žanra i savršenstvom forme, pjesništvom i sofisticiranom lirikom, dubokom filozofijom i vatrenošću. Usmena predaja stoljećima je bila jedini način generaliziranja životnog iskustva ukrajinskog naroda, utjelovljenje narodne mudrosti, pogleda na [[svijet]] i ideale. [[Folklor]] je postao ogledalom ne samo najvažnijih povijesnih događaja Ukrajine, počevši od doba kneževina, nego je sačuvao i brojne arhaične poganske mitove i simbole, koji se često skrivaju pod okriljem kršćanske tradicije. Zahvaljujući folklornoj baštini, današnje generacije Ukrajinaca mogu saznati o načinu života svojih predaka i zamišljati njihove blagdane i radne dane ispunjene zanosnim običajima. Ukrajinska folklorna [[tradicija]] može se svrstati u dva osnovna tipa: glazbeno-pjesnički ([[pjesme]], ukrajinske "[[dume]]" ([[balade]]),<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\B\A\Ballad.htm Ballad.]</ref> popijevke itd.) te prozni tip ([[Bajka|bajke]], [[legende]], [[anegdote]] itd.).<ref>Грінченко М. О., Українські народні думи, в його кн.: Вибране, Кшв, 1959</ref> U sklopu glazbeno-pjesničkog stvaralaštva ističu se obredni folklor te epsko i lirsko stvaralaštvo. Obredni folklor uključuje kalendarske i obiteljsko-obredne pjesme. Epskom stvaralaštvu pripadaju [[dume]], povijesne i lirsko-epske pjesme (balade, [[kronike]]), a lirsko stvaralaštvo obuhvaća društvene pjesme i pjesme s tematikom iz svakodnevnog života.

Dume su najistaknutiji dio ukrajinskog vokalnog opusa. To su vokalno-instrumentalne kompozicije koje zahtijevaju dugogodišnju izobrazbu, izrazitu spretnost i dobro poznavanje tradicije. Prethodnice "[[duma]]" bile su "[[bilini]]", narodne epske pjesme o herojima, koje su se danas na području Ukrajine i europskog dijela Rusije donekle transformirale. Stručnjaci povezuju nastanak duma s prastarim oblikom ritualnog plača. One su kroz povijest prepričavale vojnički [[život]] kozaka, njihove ratove protiv osvajača, vojne pohode u turske zemlje i njihov život u središtu Ukrajine, uz rijeku [[Dnjepar]]. Tijekom 17. i 18. stoljeća izvođači duma i povijesnih pjesama, "[[kobzari]]", ujedinili su se u kobzarska bratstva (cehove). Takvi [[cehovi]] imali su svoj  [[statut]] i pravila, strogu hijerarhiju i određeni repertoar pjesma. Kobzarstvo je u 17. stoljeću postalo časno zanimanje.<ref>V. Golobutskii: Chernomorskoe kazachestvo (Kyiv, 1956.)</ref> Najmlađim rodom pjesničkog folklora smatraju se [[lirske pjesme]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\L\Y\Lyricalsongs.htm Lyrical songs.]</ref> nastale između 16. i 19. stoljeća. Lirske pjesme grupiraju se u dvije velike skupine, socijalna grupa okuplja kozačke, novačke, seoske, najamničke i iseljeničke pjesme, dok obiteljska grupa okuplja ljubavne, ženstvene, humoristične, sirotinjske i dječje odnosno mladenačke pjesme.

[[Slika:Borshch2.jpg|mini|250px|lijevo|[[Boršč]], domaće ukrajinsko varivo]]
Također poznati ukrajinski običaj su ''hahiljki'',<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\V\E\Vesnianky6hahilkyIT.htm Vesnianky-hahilky (also known in Galicia as haïvky, iahilky, hahulky, halahilky, iaholoiky, maivky, and rohulky).]</ref> koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti [[proljeće]] i otjerati [[zima|zimu]]. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magičnu glazbu, riječi i pokrete tijela. U nekim drevnim ''hahiljki'' plesovima, plesači se kreću u krug imitirajući rotaciju [[sunce|sunca]], dok drugi raznim gestama pokazuju stalnost [[čovjek]]ovog postojanja na [[zemlja|zemlji]]. 

==== Tradicionalna kuhinja ====
Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao: [[kapusta]] (ukrajinski crveni kupus),<ref>[http://www.recipezaar.com/ukrainian-red-cabbage-kapusta-371998 Ukrainian Red Cabbage - Kapusta]</ref> [[kovbasa]], [[vareniki]], [[holubći]] i nešto poznatiji [[boršč]]. Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja u Ukrajini poznatija kao ''pisanki''.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\T\R\Traditionalfoods.htm Traditional foods.]</ref>

Ukrajinci su u pretežito ravničarskom stepskom prostoru otvorenih poljana, od davnih vremena zaokupljeni agrikulturom i odani su svojoj zemlji crnici i njenim izdašnim plodovima. [[Ukrajina]], koju često zovu i smatraju ''žitnicom Europe'', kruh smatra svetom hranom, jer je ukrajinsko žito stoljećima prehranjivalo ukrajinski narod i u najtežim trenucima kada su mnogi zapadni [[Europljani]] gladovali. Vrlo stara tradicija nuđenja kruha i soli gostu datira unazad mnogo stoljeća. Gostima se kod Ukrajinaca nudi okrugli kruh (''hljib'') i sol (''sil'') na vezenom ručniku (''ruščnik'') uz tradicionalni domaćinov pozdrav ''Vitajemo!'' (''Dobrodošli!'').<ref>S. Stechishin: Traditional Ukrainian Cooking (Winnipeg, 1980.)</ref>

Ovdje se ujedno vidi kulturni utjecaj starih [[Stari Grci|Grka]], koji su još prije 2000. godina nudili gostima kruh i sol. Razlog tomu je vrlo očit s obzirom da je prije oko 2500. godina , stara [[Ukrajina]], tada Skitija, bila žitnica stare Grčke. Grčko tlo bilo je pogodno za vino i maslinu, ali ne i za [[žito]]. U ta stara vremena grčke kolonije [[Tiras]], i recimo [[Panticapaeum]] (današnji [[Kerč]]) i [[Olbia]] su bile naseljene duž [[Crno more|crnomorske obale]] Ukrajine. Ova tradicija simbolizira duboku vezu Ukrajine s korijenima napredne grčke kulture. [[Kruh]] i [[pšenica]] oduvijek su važan element u ukrajinskom životu, u kulturi i folkloru. Razni nacionalni kruhovi igraju značajnu ulogu u običajima i tradiciji ukrajinske kulture. Božićni, uskršnji, svadbeni<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\K\O\KorovaiIT.htm Korovai.]</ref> i funeralni kruhovi zauzimaju središnje mjesto.

== Poznati Ukrajinci==

{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%"
!bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Ime i prezime
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja
!bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Zanimanje
!bgcolor="#DDDDDD" width="40%" |Društveni doprinos
|-
!bgcolor="#FFDEAD" colspan="4" align="center"|Poznati Ukrajinci                
|-
|[[Pilip Orlik|Pilip Stepanovič Orlik]]   
|Ukrajina, Kosuta, 1672.  
|Hetman [[Povijest Ukrajine|Ukrajine]]
|Autor prvih europskih demokratskih ustava
|-
|[[Taras Grigorovič Ševčenko|Taras Grigorovič Ševčenko]]
|Ukrajina, Morynci, 1814. 
|Pisac, umjetnik i humanist
|Utemeljitelj moderne ukrajinske književnosti
|-
|[[Hryhorij Skovoroda|Grigorij Savič Skovoroda]] 
|Ukrajina, Čornuhy, 1722.
|Ukrajinski filozof, pisac i skladatelj
|Pripadnik Kijevsko-mogeljanske akademije
|-
|[[Stepan Prokopovič Timošenko]]
|Ukrajina, Špotivka, 1878.
|Stručnjak za mehanički inženjering
|Otac modernog mehaničkog inženjeringa
|-
|[[Igor Sikorsky|Igor Ivanovič Sikorskij]] 
|Ukrajina, [[Kijev]], 1889. 
|Avio dizajner i izumitelj 
|Izumitelj helikoptera        
|-
|[[Olga Kurylenko|Olga Kostjantinivna Kurylenko]]
|Ukrajina, Berdjansk, 1979.
|Foto model, glumica  
|Uloga u filmu Agent 007 - [[James Bond]]
|-
|[[Jack Palance|Volodimir Palahnjuk]] (Jack Palance) 
|SAD, Hazle Township, 1919. 
|Hollywoodski glumac
|Dobitnik američke nagrade [[Oskar]]
|-
|[[Ruslana|Ruslana Stepanivna Ližičko]]
|Ukrajina, [[Ljviv]], 1973.
|Slobodni umjetnik, pjevačica
|Pobjednica natjecanja Eurovizije 2004.
|-
|[[Ivan Jakovič Franko]] 
|Ukrajina, Nagujevyči, 1856. 
|Pisac, pjesnik i politički aktivist 
|Doprinos razvoju ukrajinske književnosti
|-
|[[Lesja Ukrajinka|Larisa Petrivna Kosač-Kvitka]] 
|Ukrajina, Novo-Volinjskij, 1871. 
|Pjesnikinja, spisateljica
|Poznata ukrajinska spisateljica
|-
|[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj (Mikola) Vasiljevič Gogolj]]
|Ukrajina, Soročnici, 1809.
|Književnik, predavač 
|Utemeljitelj modernog ruskog realizma
|-
|[[Ana Ahmatova|Ana Andrejevna Ahmatova]]
|Ukrajina, Odesa, 1889.
|Pjesnikinja, spisateljica
|Utjecajna svjetska književnica
|-
|[[Volodimir Mikolajovič Čelomej]] 
|Poljska, Siedlce, 1914. 
|Znanstvenik
|Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.) 
|-
|[[Konstjantin Vasilj Ostrockij]] 
|Bjelorusija, Turiv, 1526. 
|Ukrajinski plemić, političar
|Autor prve istočnoslavenske Ostroške Biblije 
|-
|[[Vasilj Ivančuk|Vasilj Mihajlovič Ivančuk]]
|Ukrajina, Kopičinci, 1969.   
|Šahovski stručnjak
|Pobjednik na Svjetskom šah. turniru 2004.
|-
|[[Jana Kločkova|Jana Oleksandrivna Kločkova]]   
|Ukrajina, [[Simferopolj]], 1982.  
|Sportska plivačica
|Višestruka olimpijska (svjetska) pobjednica
|-
|[[Oleksandr Dovženko|Oleksandr Petrovič Dovženko]]
|Ukrajina, Sosnecja, 1894. 
|Filmski redatelj i producent
|Vodeći sovjetski filmski redatelj
|-
|[[Kvitka Cisyk|Kvitka Volodimirna Cisik]]
|SAD, [[New York]], 1953. 
|Glazbena umjetnica (soprano)
|Dve nominacije za američku nagradu [[Grammy]]
|-
|[[Sergej Bubka|Sergej (Sergij) Nazarovič Bubka]] 
|Ukrajina, Luhansk, 1963.
|Atletičar u disciplini skok motkom
|Osvojio je 6 uzastopnih svjetskih prvenstava 
|-
|[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]] 
|Ukrajina, Gluhiv, 1751. 
|Glazbeni skladatelj
|Autor 6 opera i drugih poznatih djela
|-
|[[Valentin Petrovič Gluško]] 
|Ukrajina, [[Odesa]], 1908.
|Inženjer mehanike
|Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.)
|-
|[[Fedir Apollonovič Pirockij]]   
|Ukrajina, [[Lohvicja]], 1845.  
|Znanstvenik
|Izumitelj električnog tramvaja
|-
|[[Mikola Leontovič|Mikola Dmitrovič Leontovič]]   
|Ukrajina, [[Monastirok]], 1877.  
|Glazbeni skladatelj
|Autor više svjetski poznatih glazbenih djela
|-
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Ime i prezime
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja
!bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Zanimanje
!bgcolor="#DDDDDD" width="35%" |Društveni doprinos
|}

== Povezani članci ==
*[[Stanovništvo Ukrajine]]
*[[Ukrajinska prezimena]]
*[[Ukrajinci u Hrvatskoj]]
*[[Rusini u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==

*Wilson, Andrew (2002). The Ukrainians: Unexpected Nation (2nd edition ed.). New Haven, Connecticut: Yale University Press
*Gudziak, Boris A. Crisis and Reform: The Kiivan Metropolitanate, the Patriarchate of  Constantinopole, and the Genesis of the Union of Brest. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1999.
*Hrushevski, Mikhailo. Histori of Ukraine-Rus'. Vols. 1, 7, 8, and 9. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1997-2005.
*Kohut, Zenon E. Russian Centralism and Ukrainian Autonomi: Imperial Absorption of the Hetmanate, 1760-1830s. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1988.
*Pelenski, Jaroslaw. The Contest for the Legaci of Kievan Rus'. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1998.
*Plokhi, Serhii. The Cossacks and Religion in Earli Modern Ukraine. New Iork: Oxford Universiti Press, 2001.
*Plokhi, Serhii. Tsar and Cossacks: A Studi and Iconographi. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 2002.
*Pritsak, Omeljan. The Origin of Rus'. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1981.
*Saunders, David. The Ukrainian Impact on Russian Culture: 1750-1850. Edmonton: Canadian Institute od Ukrainian Studies Press, 1985.
*Senik, Sophia. Histori of the Church in Ukraine, Vol. 1. Rome: Pontificial Oriental Institute, 1993.
*Ševčenko, Ihor. Ukraine between East and West: Essais on Cultural Histori to the Earli Eighteen Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1996.
*Subtelni, Orest. The Mazepists: Ukrainian Separatism in the Earli Eighteenth Centuri. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1981.
*Sidorenko, Alexander. The Kievan Academi in the Seventeenth Centuri, Ottawa: Universiti of Otawwa Press, 1977.
*Sisin, Frank E. Between Poland and the Ukraine: The Dilemma od Adam Kisil, 1600-1653. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1985.
*Velichenko, Stephen. National Histori as Cultural Process: A Survei of the Interpretations of Ukraine's Past in Polish, Russian, and Ukrainian Historical Writing from the Earliest Times to 1914. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1992.
*Himka, John-Paul. Galician Villagers and the Ukrainian National Movement in the Nineteenth Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1988.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.scribd.com/doc/260797427/Obrisi-Predaka-Ukrajinci/ Biografije poznatih Ukrajinaca, HUD - Zagreb, 2015.]
*[http://www.ukrainians-world.org.ua/ Ukrajinci u svijetu (ukr.)]
*[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Povijest Ukrajine (hrvatsko izdanje)]
*[http://www.sriu.hr Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]
*[http://www.karpati.hr/ Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske]
*[http://www.encyclopediaofukraine.com/ Ukrajinska povijest i kultura (eng.)]

[[Kategorija:Istočni Slaveni]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]

[[Kategorija:Etničke grupe Poljske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bjelorusije]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]]