Vidi kôd stranice Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka

<!--'''Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka'''-->[[Datoteka:Špiritana Kreka 1910. godine.png|mini|500px|desno|Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka 1910. godine.]]
'''Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline''', popularno Špiritana, bivša [[tvornica]] u [[Kreka|Kreki]].<ref name=faktor>(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/nekadasnja-razglednica-tuzle-odlazi-u-proslost-pocelo-rusenje-dimnjaka-stare-spiritane-foto-189742 Faktor.ba] A. Muslimović/Faktor.ba: ''Nekadašnja ‘razglednica’ Tuzle odlazi u prošlost: Počelo rušenje dimnjaka stare ‘Špiritane’ (FOTO) '', 29. svibnja 2015. (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref>

== Povijest ==
Sagrađena je devet godina nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]], [[1887.]] godine. Bila je vlasništvom bečkog poduzetnika Mirka Fišle i njegovih sinova. Bila je to prva tvornica [[špirit]]a u BiH. Tvornica je uz [[ugljična kiselina|ugljičnu kiselinu]] proizvodila i [[kvasac]].<ref name=faktor/> Kroz povijest je mijenjala i vlasnike i namjenu. <ref name=klix>Klix.ba: [https://www.klix.ba/biznis/investicije/tuzla-na-zgaristu-spiritane-niknut-ce-moderni-shopping-centar/130812133 Klix] Klix.ba: ''Tuzla: Na zgarištu Špiritane niknut će moderni shopping centar'', 12. kolovoza 2013. (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> 1901. godine preimenovana je u Prvu bosansku špiritanu. Stanovnici Kreke zvali su je Špiri. Dimnjak ove tvornice bio je simbol urbanog industrijskog uzleta nulte kategorije. <ref name=počelorušenje>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/pocelo-rusenje-dimnjaka-nekadasnje-spiritane-u-tuzli/150528109 Klix] D. Brkić/Klix.ba: ''Počelo rušenje dimnjaka nekadašnje Špiritane u Tuzli'', 29. svibnja 2015. (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> Dimnjak iz Špiritane nerijetko je bio dio tuzlanskih razglednica. <ref name=faktor/>
Tvornica je oštećena u ratnim razaranjima pa se nakon partizanskog zauzimanja u rujnu 1944. godine prešlo na osposobljavanje. U partizanskim se ratnim bolnicama špirit koristio kao [[dezinfekcijsko sredstvo]] no i kao zamjena [[alkohol]]u. U "Špiri" su ključni majstori za tehnološke procese bili Česi [[Bogumil Najtek|Bogumil "Boško" Najtek]] i Vaclav Hudi,  koji su i pomogli u osposobljavaju rujna 1944. godine. Uz pogone za proizvodnju špirita i kvasca, instalirano je i postrojenje za destilaciju nafte. Do gradnje se prišlo zbog sveopće nestašice benzina, zbog čega sva zaplijenjena vozila nisu mogla voziti. Vojo Ljujić je pokrenuo pitanje prerade nafte u Špiritani, jer je znao da se nafta na području Majevice skupljala u bazene, i o Englezima koji su na tim lokacijama prije 1941. godine pravili bušotine za istraživanja pojave nafte. Uskoro je organizirano vađenje, prikupljanje i transport nafte do Špiritane. Inženjeri Salom Šuica i Hari Kren iz Tvornice sode u Lukavcu su angažirani na izgradnji postrojenja za destilaciju nafte. Kren je analizirao naftu i utvrdio da se iz nje može dobiti benzin dobre kakvoće. Specificira oje materijale i nacrte za destileriju nafte. Radnici Špiritane i Mehaničke radionice Rudnika u Kreki izgradili su i postavili postrojenja. Na izradi su sudjelovali Vaclav Hudi, Drago Puškarić, Boško Petrašek, Vaclav Suha, Mustafa Bešlagić i dr.<ref name=stoljetnapriča>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=75201 Tuzlarije] Željko i [[Tihomir Knežiček]]: ''Stoljetna priča o naftnim ležištima u tuzlanskom kraju; Ima nafte ... nema nafte - Podsjećanje kako se nafta iz Požarnice prerađivala u Tuzli'', 9. svibnja 2017.  (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> Proljeća 1945. u krugu tvornice proradila je i mala [[rafinerija nafte]], ''Prva partizanska rafinerija nafte'', <ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=63886 Tuzlarije] S.M.: ''Počelo rušenje ˝Špirinog˝ dimnjaka u Kreki'', 28. svibnja 2015.  (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> čija je ratna dnevna proizvodnja od 300 litara benzina neprekidno tekla. Sve proizvedeno bilo je namijenjeno vojnim postrojbama. Proizvodnja se nastavila i poslije rata, do konca 1945. godine. Onda je eksplodirao plin, izbio je požar i postrojenje je izgorilo u požaru.<ref name=faktor/>
Majstor Najtek je do odlaska u mirovinu radio u Špiritani, bavio se slikanjem, a umro je i sahranjen u Popovači 1972. godine.<ref name=stoljetnapriča/>
Privatizirana je među prvim poduzećima koje su [[privatizacija|privatizirane]] u neovisnoj [[privatizacija u Bosni i Hercegovini|BiH]]. Poslovala kao [[Tvornica kvasca KVIN]].<ref name=klix/> Još polovicom 1998. poslovnim planom određena je proizvodnja 4.000 tona kvasca, polovica čega je bila namijenjena inozemnom tržištu, na koje se trebalo plasirati preko turskog partnera. Planiralo se pokretanje linije [[aditiv]]a. Sklopljen je ugovor o [[zajedničko ulaganje|zajedničkom ulaganju]] s turskim poslovnim čovjekom Garipoglom Hayyamom.<ref>(boš.) [http://www.idoconline.info/article/76731 Digitalni centar Infobiro] [[ONASA]]: ''Tuzlanska tvornica kvasca KVIN-MAJ polovinu proizvodnje plasiraće na ino-tržište '', 13. svibnja 1998.  (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> Među prvima ugašena nakon privatizacije. Od tada se uništavaju poslovni objekti. <ref name=klix/> Radnici su poslani na evidenciju Službe za zapošljavanje, a nitko nije odgovarao za neuspjelu privatizaciju.<ref name=počelorušenje/> Kako se ugasila proizvodnja, tako su Špiritanina zgrada i zemljište prodani. <ref>(boš.) [http://www.ntv.ba/tuzla-srusena-spiritana-dimnjak-ostaje-tu-ce-se-graditi-najveci-soping-centar-na-balkanu/ NTV] Kalesija Online: ''Tuzla: Srušena Špiritana, dimnjak ostaje! Tu će se graditi najveći šoping centar na Balkanu!'', 5. svibnja 2011.   (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> Bilo je zamišljeno da se dimnjak sačuva i posluži kao reklamni pano, zbog čega i nije odmah srušen.<ref name=počelorušenje/><ref name=klix/> Ostatci tvornice srušeni su davno, i još je bio ostao manji dio tvornice s dimnjakom.<ref name=faktor/> Godinama poslije je ovaj prostor bio gradsko ruglo. Ovamo su zalazili tek lovci na metal tražeći materijal koji će prodati vlasnicima otpada sekundarnih sirovina.<ref name=klix/> Njen dimnjak visok 47 metara srušen je kasnog proljeća 2015. godine. Prostor bivše tvornice kupila je tvrtka Bingo iz Tuzle, a po ondašnjim neslužbenim najavama ovdje su planeri odlučili graditi najveći [[trgovački centar]] na Balkanu.<ref name=faktor/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*(boš.) [http://www.seebiz.eu/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/ar-81472/ SEEbiz.eu] Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle 
* [https://narod.hr/svijet/dw-kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle-pozadina-nemira Narod.hr] DW: kako je pokopana kemijska industrija Tuzle – pozadina nemira

[[Kategorija:Kreka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke tvrtke]]