Vidi kôd stranice Treći križarski rat

<!--'''Treći križarski rat'''-->Osamdesetih godina [[12. stoljeće|dvanaestog stoljeća]] na povijesnoj se sceni pojavio genijalni kurdski vođa [[Saladin]]. On je [[1187.]] ponovno ujedinio [[Egipat]] i muslimanski [[Bliski Istok]]. U boju kod Tiberasa potukao je [[križari|križare]], osvojio [[Jeruzalem]] i osvojio sav ostatak kraljevstva. Nato su kršćani, da spase preostale države i ponovno osvoje Jeruzalem, organizirali i Treći, najslavniji križarski rat. Njemačko-rimski car [[Fridrik I. Barbarossa]] uspio je proći kroz čitavu Europu i Malu Aziju, ali se na koncu utopio na kupanju. Druga su dva monarha, engleski [[Rikard I. Lavljeg Srca]] i francuski [[Filip II., kralj Francuske|Filip II. August]], sretno stigli na cilj i otpočeli neprijateljstva. Nakon dvije godine opsjedanja, 1191. zauzet je veliki obalni grad Akon, naređuje da se 3000 zarobljenika - od kojih su mnogi bili žene i djeca - izvede iz grada i zakolje. Neki su raskomadani, ne bi li pronašli progutane dragulje. Biskupi su davali blagoslove. "Nevjernički životi nemaju vrijednosti". Kroničar [[Ambroise]], ushićeno piše: "Pobijeni su svi odreda.Nakon čega su križari nastavili prema Jeruzalemu.Na putu do Jeruzalema križari osvajaju brojne gradove,ali im Saladin ne ostavlja niti hranu niti vodu.Rikardova se vojska sukobila sa Saladinovim snagama i porazila ih.Turci su bili odbačeni i prisiljeni na defenzivu, ali križari, razdirani nesuglasicama, nisu znali iskoristiti pobjedu.Rikard nakon što je porazio Saladina ima priliku napasti Jeruzalem ,ali mu je vojska iscrpljena i odbija nastaviti. Mirovni ugovor iz [[1192.]] priznao je Francima vlast nad obalom i dao kršćanskim hodočasnicima pravo posjeta Jeruzalemu. Ipak je on i dalje ostao u turskim rukama. Križarski ratovi nanijeli su mnogim krajevima velike patnje, a namjeravani cilj nisu postigli. Značajnije su posljedice imali za gospodarski, politički, kulturni i vjerski razvoj europskih zemalja. Europljani su se nedvojbeno upoznali s [[islam]]skom [[kultura|kulturom]] i [[znanost|znanošću]], svidjela su im se egzotična jela, svilene tkanine, sagovi i druga fina roba. Ako ništa drugo, križarski su ratovi pojačali antagonizme između katolika i pravoslavaca, te dakako između kršćana i muslimana.

[[Kategorija:Križarski ratovi]]
[[Kategorija:Vojna povijest 12. stoljeća]]