Vidi kôd stranice Ticino

<!--'''Ticino'''-->{{dz}}
{{Švicarski kanton|
kanton=Kanton Ticino|
skraćenica=TI|
godina pristupa=1803|
grb=Slika:Wappen Tessin matt.svg|
glavni grad=[[Bellinzona]]|
stanovništvo=324.851|
godina popisa=31. prosinca [[2006.]]|
površina=2.812|gustoća=116|
broj općina=201|
karta=Slika:Karte Lage Kanton Tessin 2015.png|
jezici=[[talijanski]]|
zemljovid=Karte Kanton Tessin.png
|}}
'''Kanton Ticino''' (lokalni dijalekt: ''Tesìn''; [[njemački]], [[francuski]] i [[retoromanski]]: ''Tessin'') ili službeno '''Republika i Kanton Ticino''' (''Repubblica e Cantone Ticino'') je najjužniji kanton u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ime je dobio po rijeci [[Ticino (rijeka)|Ticino]]. Ovo je jedini švicarski kanton u kojem je [[talijanski]] jedini službeni jezik. Glavni grad je [[Bellinzona]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Lake Lugano.jpg|mini|lijevo|250px|Jezero Lugano]]

Kanton Ticino nalazi se na jugu Švicarske i sa zapada, istoka i juga je okružen [[Italija|Italijom]] ([[Pijemont]] i [[Lombardija]]). Na sjeveru graniči s kantonima [[Valais]] i [[Uri]], dok se na sjeveroistoku nalazi kanton [[Graubünden]]. Ovaj kanton čini najveći dio ''[[Talijanska Švicarska|Talijanske Švicarske]]''.

Na površini od 2.812 km² trećinu zauzimaju šume, ali veliki dio površine čine i jezera [[Maggiore (jezero)|Maggiore]] (Verbano) i [[Lugano (jezero)|Lugano]] (Ceresio). Zemljopisno je kanton podijeljen na dva dijela prolazom Monte Ceneri. Sjeverni brdovitiji dio zvan ''Sopraceneri'' čine doline Ticino i Maggia koje se nalaze oko jezera Maggiore. Južni dio zvan ''Sottoceneri'' čini područje oko jezera Lugano.

Najveća i najvažnija rijeka u kantonu je [[Ticino (rijeka)|rijeka Ticino]] koja služi za odvodnju većem dijelu kantona. Rijeka teče od sjeverozapada kroz doline Bedretto i Leventina, te utječe i jezero Maggiore blizu [[Locarno|Locarna]]. Glavne pritoke ove rijeke su [[Brenno]] u dolini Blenio i [[Moesa]] u dolini Mesolcina u [[Graubünden]]u. Za odvodnju u zaoadnom dijelu kantona služi rijeka Maggia (rijeka)|Maggia. Između rijeka Ticino i Maggia nalazi se dolina Verzasca.

Najveći dio ovog kantona smatra se dijelom [[Alpe|Alpa]], dok manji dio pripada dolini [[Po (rijeka)|rijeke Po]].

Kod jezera Lugano nalazi se talijanska eksklava [[Campione d'Italia]].

=== Politička podjela ===
[[Datoteka:Karte_Kanton_Tessin_Bezirke.png|150px|mini|desno|Distrikti u kantonu Ticino]]
Kanton Ticino je podijeljen na osam distrikata (''distretto'', tj. ''distretti'' u množini) koji se dalje dijele na 38 okruga (''circoli''). To su:

*[[Mendrisio (distrikt)|Mendrisio]]
*[[Lugano (distrikt)|Lugano]]
*[[locarno (distrikt)|Locarno]]
*[[Vallemaggia (distrikt)|Vallemaggia]]
*[[Bellinzona (distrikt)|Bellinzona]]
*[[Riviera (distrikt)|Riviera]]
*[[Blenio (distrikt)|Blenio]]
*[[Leventina (distrikt)|Leventina]]

Od travnja 2008. u ovom kantonu postoji 181 općina (''comuni'') koji su grupirani u okruge.
Općine s najvećim brojem stanovnika su (stanje 2006.):

*[[Lugano]], 49.719 stan. 
*[[Bellinzona]], 16.983 stan.
*[[Locarno]], 14.682 stan.
*[[Giubiasco]], 7.975 stan.
*[[Chiasso]], 7.734 stan.

{{glavni|Općine u kantonu Ticino}}

== Povijest ==

=== Ranija povijest ===

U starije doba, područje današnjeg Ticina naseljavalo je [[Kelti|keltsko]] pleme Leponti. Negdje za vrijeme vladavine cara [[August]]a ovo područje je postalo dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog carstva]], područjem su vladali [[Ostrogoti]], a nakon njih [[Langobardi]] i [[Franci]].

Oko 1100. godine ovo je područje bilo predmet borbe između Milana i Coma, da bi ga u 14. stoljeću  na kraju osvojile milanske vojvode [[Visconti]]. U 15. stoljeću Švicarci su u tri napada osvojili doline južno od Alpa.

=== Švicarsko osvajanje ===
[[Datoteka:Karte Ennetbirgische Vogteien.png|mini|desno|200px|Područje Ticina od 1403. do 1798.]]
Između 1403. i 1422. neka od područja današnjeg Ticina osvojio je kanton [[Uri]], ali ih je kasnije izgubio. Kanton [[Uri]] osvojio je dolinu Leventina [[1440.]] godine. U drugom osvajanju [[1500.]] su [[Uri]], [[Schwyz]] i [[Nidwalden]] osvojili [[Bellinzona|Bellinzonu]] i Rivieru. U trećem osvajanju sudjelovala je vojska iz cijele konfederacije koju su tad sačinjavali 12 kantona. Godine [[1512.]], osvojeni su Locarno, dolina Maggia, Lugano i Mendrisio. Nakon toga je gornji dio doline rijeke Ticino postao dio kantona Uri. Ostatkom teritorija upravljali su dvanaest kantona.

Područje Ticina je zadnje područje koje je Švicarska Konfederacija osvojila. Nakon [[Bitka kod Marignana|bitke kod Marignana]] [[1515.]], francuski kralj [[Franjo I.]] pobijedio je konfederaciju i ona je odustala od daljnjeg osvajanja.

=== Novije doba ===

U veljači 1798. dragovoljci u Luganu su spriječili pokušaj pripojenja [[Cisalpinska Republika|Cisalpinskoj Republici]]. Između [[1798.]] i [[1803.]] za vrijeme [[Helvetska Republika|Helvetske Republike]] su distrikti Bellinzone i Lugana bili odvojeni kantoni, da bi se 1803. spojili u jedinstveni kanton Ticino koji je te godine ušao u Švicarsku Konfederaciju kao punopravni član.

Sve do [[1878.]], tri najveća grada  Bellinzona, Lugano i Locarno izmjenjivali su se kao glavni grad kantona. Od 1878. je Bellinzona jedini i stalni glavni grad Ticina.

== Politika ==
[[Datoteka:Regierungsgebäude - Bellinzona 017.jpg|mini|desno|250px|Sjedište kantonalne vlade u Bellinzoni]]

Kanton ima dva zastupnika u gornjem domu švicarskog parlamenta, te osam zastupnika u donjem domu.

=== Zakonodavna vlast ===

Kantonalni [[parlament]] naziva se „Veliko vijeće” (''Gran Consiglio'') i ima 90 zastupničkih mjesta. Nalazi se u glavnom gradu kantona [[Bellinzona|Bellinzoni]]. Zbog jednake regionalne zastupljenosti Ticino je podijeljen u izborne okruge. Izbori za vijeće održavaju se svake četiri godine.

Zastupljenost stranaka u vijeću od izbora [[2007.]] je sljedeća:

* Partito liberale radicale ticinese - PLRT (27)
* Partito popolare democratico - PPD (21)
* Partito socialista - PS (18)
* Lega dei ticinesi - LEGA (15)
* Unione democratica di centro - UDC (5)
* I Verdi - VERDI (4)

=== Izvršna vlast ===

Državno vijeće (''Consiglio di Stato'') čini kantonalnu vladu. Ona se sastoji od pet članova koji se izravno izabiru svakih četiri godine. Između njih svake godine izabire se jedan član koji obnaša funkciju predsjednika.

== Stanovništvo ==

Krajem 2006. u kantonu je živjelo 322.276 stanovnika, što čini iznad 4% ukupnog stanovništva zemlje. Oko 100.000 Švicaraca iz ovog kantona danas živi u drugim zemljama, većinom u [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]]. Godišnji rast stanovništva iznosi 0,8% što je nešto veći broj od nacionalnog rasta stanovništva koji iznosi 0,7%.

Zbog gospodarskog razvoja kantona, postoji redoviti priljev imigranata. Danas oko petine stanovništva Ticina čine ljudi koji su rođeni u drugim zemljama. Najzastupljeniji su imigranti iz Italije, zemalja bivše Jugoslavije, Portugala, Španjolske, Turske, Albanije i Grčke.

=== Jezik ===

U Ticinu je službeni jezik [[talijanski]], dok je govorni jezik velikog broja stanovništva lokalni ticinski dijalekt koji je oblik lombardijskog jezika i koji nije službeno reguliran. Švicarski talijanski jezik se ponešto razlikuje od standardnog talijanskog.

Jedina jezična iznimka u ovom kantonu je [[Walser]]ska općina [[Bosco/Gurin]] u kojoj je [[njemački]] glavni jezik. Ovo je danas ipak povijesnog karaktera.

Ovaj kanton dio je tzv. ''[[Talijanska Švicarska|Talijanske Švicarske]]''.

=== Religija ===

Stoljećima je [[katoličanstvo]] bilo jedina dopuštena konfesija koja je bila dopuštena na području koje je danas kanton Ticino. I danas je katoličanstvo najzastupljenije u kantonu. Zbog snažne imigracije, religijsko stanje u kantonu danas je ipak nešto raznolikije.

*[[katoličanstvo|katolici]] (75,94 %)
*[[Starokatolička crkva|starokatolici]] (0,18 %)
*[[islam|muslimani]] (1,87 %)
*[[judaizam|židovi]] (0,12 %)
*[[pravoslavlje|pravoslavci]] (2,35 %)
*[[protestantizam|protestanti]] (6,88 %)
* neizjašnjeni ili ateisti (12,22 %)

Manja zajednica židova većinom se nalazi u [[Lugano|Luganu]].

== Gospodarstvo ==

Prihod po stanovniku iznosi 37.800 franaka (22. mjesto od 26 kantona). Najveći dio BDP-a (oko 70%) čine turizam i javne usluge, oko 30% čini industrija (građevinarstvo i trgovina), dok poljoprivreda zauzima 1,3%.

Zbog zemljopisnih posebnosti područje kantona je povoljno za proizvodnju hidroelektrične energije kojom se opskrbljuje cijeli kanton i koja se i izvozi. U poljoprivrednom smislu je kanton veliki proizvođač [[vino|vina]] koje se izvozi u druge dijelove Švicarske. Među ostalim kulturama koje se proizvode su [[kukuruz]], [[krumpir]], [[duhan]] i [[povrće]]. Stoka se uzgaja u sjevernim područjima kantona.

Zbog nešto toplije klime i privlačnih jezera, Ticino privlači mnogo turista iz drugih kantona. [[Turizam]] je danas najvažniji gospodarski čimbenik kantona.

Manja industrija nalazi se većinom oko Lugana, Locarna i Bellinzone.

=== Promet ===

Kanton Ticino dugo se borio protiv prometne izolacije od ostatka zemlje, koja bi nastupila tijekom dugih zimskih mjeseci. Zbog toga je kanton uložio velika sredstva za prometno povezivanje. Otvaranjem željezničkog tunela Gotthard [[1882.]] godine, prvi put je kanton dobio cjelogodišnju vezu s ostatkom Švicarske.

Danas je kanton raznim željezničkim i cestovnim tunelima dobro povezan s ostatkom zemlje. Također postoje i dobre željezničke veze s [[Milano]]m i [[Rim]]om u Italiji, kao i s Njemačkom preko [[Basel]]a i [[Zürich]]a. 

== Obrazovanje i kultura ==

=== Obrazovanje ===

U ovom kantonu obvezno je devetogodišnje školovanje. Ovaj dio naobrazbe sastoji se od osnovne škole (''scuola elementare'') koja traje pet godina i srednje škole (''scuola media'') koja traje četiri godine. Nakon obveznog školovanja moguće je upisati gimnaziju (''liceo'') ili sličnu školu. Zaposlenje je moguće do 15 godine života.

U Ticinu postoji jedno manje [[sveučilište]] unutar kojeg se nalaze fakulteti komunikacije, ekonomije i informatike koji se nalaze u [[Lugano|Luganu]], te fakultet arhitekture koji se nalazi u [[Mendrisio|Mendrisiju]]. Sveukupno na Sveučilištu talijanske Švicarske (''Università della Svizzera italiana'') studira oko 1500 studenata. U kantonu djeluje i ''Scuola Universitaria Professionale della Svizzera Italiana'' (SUPSI) orijentiran na praktičnu primjenu znanja.

=== Kultura ===

Svakog kolovoza održava se Međunarodni filmski festival u Locarnu (''Festival internazionale del film Locarno'') kojim se dodjeljuje prestižna nagrada „Zlatni Leopard”.

Ticinske dnevne novine su: Corriere del Ticino, La Regione, i Giornale del Popolo. Ovo su jedine švicarske dnevne publikacije na talijanskom jeziku. Tri puta tjedno izlaze i novine ''Tessiner Zeitung'' na njemačkom jeziku.

== Vanjske poveznice ==

* {{it}}[http://www.ti.ch Službena stranica kantona Ticino] 
* {{it}}{{de}}{{fr}}{{eng oznaka}}[http://www.ticino-tourism.ch Stranica turističkog ureda]

{{Švicarski kantoni}}
[[Kategorija:Švicarski kantoni]]