Vidi kôd stranice Teroristički napadi 11. rujna 2001.

<!--'''Teroristički napadi 11. rujna 2001.'''-->{{Infookvir teroristički napad
| naziv      = Napadi 11. rujna 2001.
| slika      = [[Datoteka:September 11 Photo Montage.jpg|250px]]
| opis slike      = Slike napada 11. rujna
| država     = {{ZD+X/S|SAD}}
| datum      = utorak [[11. rujna]] [[2001.]]
| lokacija     = [[Manhattan]], [[New York]]<br/>[[Arlington]], [[Virginia]]<br/>[[Shanksville]], [[Pennsylvania]]
| meta   =[[WTC|Svjetski trgovački centar]]<br/> [[Pentagon]]<br/> [[Bijela kuća]]
| vrsta napada    = otmica zrakoplova, masovno ubojstvo, samoubilački napad, terorizam
| mrtvih = 2.996  (2.977 žrtava + 19 terorista)
| ranjenih     = 6.000
| počinitelj     = [[al-Qaeda]]
}}

'''Teroristički napadi 11. rujna 2001.''' godine bili su niz koordiniranih napada protiv [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji su se dogodili u utorak, 11. rujna 2001. godine. Prema službenom izvještaju [[Povjerenstvo 911|Povjerenstva 911]], 19 osoba u službi [[Al-Qaida|Al-Qaide]], mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je četiri američka zrakoplova. Dva su udarila u [[Svjetski trgovački centar]] (WTC) na [[Manhattan]]u u [[New York]]u, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon čega su se oba nebodera srušila. Treći je zrakoplov udario u [[Pentagon]], glavno sjedište Ministarstva obrane [[SAD]]-a u općini Arlington, državi [[Virginia|Virginiji]]. Četvrti se zrakoplov srušio u ruralnom dijelu općine Somerset u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] 130 km istočno od [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburga]] nakon što su putnici pružili otpor otimačima.

Izvještaj [[Povjerenstvo 911|Povjerenstva 911]] je pokazao da su napadači pretvorili otete zrakoplove u najveće samoubilačke bombe u povijesti te su izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država. Napadi 11. rujna su relativno najznačajniji događaj koji se do sada dogodio u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] u smislu općih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u toj državi i mnogim drugim dijelovima svijeta.

== Napadi ==
{|table align="right" border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+ colspan="2" | Broj žrtava
|-
| rowspan=3 | Svjetski trgovački centar || Neboderi || align=right | 2.606
|-
|Let 11 || align=right | 92
|-
|Let 175 || align=right | 65
|-
| rowspan=2 | Pentagon || Zgrada || align=right | 125
|-
|Let 77 || align=right | 64
|-
| Shanksville || Let 93 || align=right | 44
|-
! Zbroj || colspan=2 align=right | 2.996
|}
[[Datoteka:CNN911scrn.jpg|250px|desno|mini|Drugi zrakoplov udara u WTC]]
[[Datoteka:National Park Service 9-11 Statue of Liberty and WTC fire.jpg|250px|desno|mini|WTC u plamenu ]]
[[Datoteka:757 pentagon.gif|250px|desno|mini|Snimak sigurnosne kamere kod Pentagona prilikom udara trećeg zrakoplova]]

Napadi su počinjeni otimanjem putničkih [[zrakoplov|zrakoplova]]. S kapacitetom (premda ne punim) goriva od približno 91.000 litara putnički zrakoplovi bili su pretvoreni u leteće plamene bombe. [[American Airlines]] let 11 udario je u sjevernu stranu sjevernog nebodera WTC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu [[United Airlines]] let 175 udario je u južni neboder i taj je udar bio prenesen uživo na [[televizija|televiziji]]. American Airlines let 77 udario je u [[Pentagon]] u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. Četvrti oteti zrakoplov, United Airlines, let 93, srušio se u polju blizu [[Shanksville|Shanksvillea]] i [[Stonycreek|Stonycreeka]] u općini Somerset u državi Pennsylvaniji  u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu. Komadi zrakoplova nađeni su u krugu od 15 km. Pretpostavlja se da su otimači namjerno srušili zrakoplov ili su izgubili kontrolu nad zrakoplovom nakon što su ih napali putnici. Nitko nije preživio niti u jednom od otetih zrakoplova.

Žrtve se broje u tisućama: 265 u četiri zrakoplova, 2.595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška [[policija|policajaca]] i još 37 policajaca u WTC-u, i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Ukupno je poginulo najmanje 2.985 osoba. Pored WTC nebodera, koji su imali po 110 katova, te pet drugih zgrada, također su bile uništene ili teško oštećene i četiri postaje podzemne željeznice. Na [[Manhattan|Manhattanu]] je ukupno bilo oštećeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao što su [[radio]], televizijski i mobilni predajnici su bili neupotrebljivi zbog rušenja telekomunikacijskog tornja na vrhu nebodera. U Arlingtonu, dio [[Pentagon|Pentagona]] bio je teže oštećen udarcem zrakoplova te požarom, pa se jedan dio zgrade ubrzo urušio.

Neki putnici i posada uspjeli su iz otetih zrakoplova ostvariti telefonske pozive. Govorili su da je u zrakoplovima nekoliko otmičara. Kasnije se identificiralo 19 osoba, četiri na letu 93 i po pet na ostala tri zrakoplova (iako su njihova imena i fotografije još uvijek nejasne jer su navodno neki od identificiranih živi i trenutno u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]). Otmičari su navodno oteli zrakoplove koristeći se noževima za otvaranje kutija. Njima su ubili nekoliko članova posade, barem jednog pilota ili putnika. Na letu 77 jedan je od putnika dojavio da su otmičari koristili džepne noževe. Također je dojavljeno da je neki [[plin]], vjerojatno suzavac ili sprej za samoobranu, uporabljen na letu 11 i 175 da bi se putnici držali dalje od kabine prve klase. Bombaške prijetnje također su bile dojavljene na svim zrakoplovima osim na letu 77.

=== Žrtve ===
S [[WTC]]-a, suočeni s očajnom situacijom prodirućeg vrućeg dima i vatre, oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu ili obližnje krovove zgrada stotine metara niže. Također, nekoliko se osoba u neboderima nakon udara zrakoplova pokušalo popeti na krov u nadi da će ih na krovu nebodera spasiti [[helikopter|helikopteri]], no pomoć nisu našli jer nije postojao plan za takvu mogućnost spašavanja, zbog vrućeg dima i strujanja zraka uokolo krovova. Prema nekim izvorima, zaposlenicima je onemogućen pristup krovu pošto su vrata koja idu na krov bila zaključana iz sigurnosnih razloga. U sjevernom je tornju iznad zone udara bilo zatočeno oko 1.366 osoba te nitko od njih nije preživio. Oko 600 osoba bilo je zatočeno iznad kata koji je pretrpio udar u južnom neboderu (2 WTC). Samo je 18 uspjelo pobjeći na vrijeme prije nego se neboder srušio.

Prema izvještaju ''Associate Pressa'' gradska je uprava identificirala 1.600 tijela, dok nije mogla identificirati ostalih 1.100. Izjavljeno je da grad ima oko "10.000 neidentificiranih kostiju i komada tijela koji se ne podudaraju s popisom nestalih." (AP, [[23. veljače]] [[2005.]])

=== Četvrti zrakoplov ===
Otmičari četvrtog zrakoplova (United Airlines let 93) namjeravali su udariti u zgradu kongresa [[SAD]]-a, [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] ili u [[Camp David]]. Snimka iz [[Crna kutija|crne kutije]] je navodno obznanila da su putnici Todd Beamer i Jeremy Glick pokušali preoteti zrakoplov od otmičara koji su onda oborili zrakoplov u neuspješnom pokušaju savladavanja putnika. Kratko nakon toga zrakoplov se srušio u polju nedaleko od Shanksvillea u općini Somerset u Pennsylvaniji u 10:03:11 po lokalnom vremenu. Uhićeni organizator [[Al-Qaida|Al-Qaide]] Khalid Šeik Muhamed je navodno rekao da je let 93 trebao udariti u zgradu Kongresa [[SAD]]-a. Nitko nije preživio.

=== 11. rujan ===
Napadi se obično nazivaju "September 11", "9/11", "911" ili "9-11". Zadnja dva naziva izvedena su iz američkog stila pisanja datuma 11. rujna i izgovaraju se "nine-eleven" (devet-jedeanaest), iako ga neki izgovaraju i kao "nine-one-one".

== Odgovornost ==
Militantna islamistička grupa [[Al-Qaida]], koja je već bila umiješana u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve, pozdravila je napade i vođe napada te time naslutila svoju umiješanost u incident. [[Osama bin Laden]] prethodno je objavio rat protiv [[SAD|SAD-a]]. Kratko nakon napada, vlada [[SAD]]-a objavila je da su [[Al-Qaida]] i Osama bin Laden prvi osumnjičeni za napade.

Prvi javni odgovor Osama bin Ladena bio je pročitan [[16. rujna]] [[2001.]] u kojem je rekao: "Naglašavam da ja nisam izveo ove napade koji izgledaju kao da su ih počinile osobe koje su imale svoju motivaciju". Izjava je bila oglašena na [[Katar|katarskoj]] satelitskoj televiziji  [[Al Jazeera]]. Ovo je poricanje također objavljeno na američkim medijskim mrežama i širom svijeta.

Prema američkim vojnim izvorima, u studenom 2001. godine, američke snage otkrile su video kazetu u uništenoj kući u Jalalabadu u [[Afganistan|Afganistanu]] koja prikazuje Osamu bin Ladena u razgovoru s Khalid al-Harbijem. U ovoj snimci, Osama navodno priznaje da je planirao napade iako se sumnja u ispravnost prijevoda. Snimka je emitirana na raznim medijskim programima u prosincu [[2001.]] Na snimci iz [[2004.]] godine bin Laden izgleda kao da je prihvatio potpunu odgovornost za napade [[11. rujna]]. 

Povjerenstvo 911 izdalo je svoj izvještaj [[22. srpnja]] [[2004.]] godine u kojem zaključuje da su napade smislili i izveli operativci [[Al-Qaida|Al-Qaide]]. Povjerenstvo je izvjestilo da, iako je [[Irak]] bio kontaktiran (zajedno s nekoliko drugih [[Bliski istok|Blisko-istočnih]] i [[Afrika|afričkih zemalja]]), nije utvrđena nikakva suradnja između [[Irak|Iraka]] i Al-Qaide u vezi napada 11. rujna. Povjerenstvo je također izvjestilo da su teroristi potrošili između 400.000 i 500.000 dolara na organizaciju plana napada, ali i da specifični izvori tog novca još nisu otkriveni. Do danas nije podignuta niti jedna optužnica za suradnju s napadačima.

U službenom izvještaju inženjera zaključeno je da se rušenje [[WTC]] nebodera dogodilo zbog niza događaja: udar [[avion|zrakoplova]] oštetio je veći broj vanjskih potpornih elemenata zgrada, manji dio unutarnjih, te skinuo pasivnu požarnu zaštitu s velikog broja potpornih elemenata. Zapaljenje goriva [[avion|zrakoplova]] zapalilo je urede na udarenim i okolnim katovima. Kerozinski se požar (koji ne može, i za kojeg se nikad službeno nije ni tvrdilo da je oslabio potpornje) ugasio za 5-10 minuta, nakon čega je počeo buktiti migrirajući uredski požar, što je sve više slabilo grede u katnim pločama, koje su se zbog toga počele uvijati i za sobom vući vanjske potporne stupove. Katovi su se samo ponegdje odvajali, na malo mjesta, što nije bilo ključno za gubljenje statike. Tijekom tog procesa, a naročito kada su počeli pucati vanjski nosivi stupovi, težina gornjeg dijela zgrade prenosila se neravnomjerno krovnom grednom kapom na oštećene dijelove jezgre. Kad je opterećenje preraslo maksimalno, gornji su dijelovi zgrada udarili u oštećene i počeli propadati, a dok su došli do neoštećenih, kinetička energija je već bila prevelika i rušenje je nastavljeno. Nakon što su se uokolo rasuli vanjski stupovi i dijelovi katova, ostajale su krnje jezgre nebodera koje su, ionako nesposobne za samostalno stajanje, padale po ruševinama.

Prema nekim viđenjima, mnogi su smatrali da su se zgrade trebale srušiti padom na stranu. Ovo nerazumijevanje stanja je izazvalo mnoge špekulacije da je bila uporabljena neka vrsta kontroliranog rušenja.

[[Datoteka:USGS Shanksville.jpg|250px|desno|mini|Mjesto rušenja četvrtog zrakoplova u Shanksvilleu. Satelitski snimak]]
Ukratko, dvije pretpostavke promatrača i razumijevanje oko toga kako predmeti obično padaju prouzrokovale su da nenaviknuto oko promatrača zaključi da je način na koji su se srušili sličan tzv. "kontroliranom rušenju". Internetom kruži mit da su zgrade uništene u tzv. vremenu slobodnog pada, što nije točno. Ipak, neke osobe koje još uvijek vjeruju u teorije zavjere o napadima nastavljaju podržavati i vjeruju u ideju "kontroliranog rušenja".

=== Motiv ===
Napadi [[11. rujna]] bili su u skladu s borbom [[Al-Qaida|Al-Qaide]] protiv [[SAD|SAD-a]] koja se prije manifestirala njihovom umiješanosti u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve kao što je primjerice bombardiranje američkog veleposlanstva u [[Kenija|Keniji]] [[1998.]] godine i bombardiranje USS Cole ratnog broda u [[Jemen]]u. 1998. godine bila je izdana naredba [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]], Ajman al-Zavahirija, Abu Jasir Rifai Ahmad Taha, Šaik Mir Hamzah i Fazlur Rahmana koja navodi nekoliko motiva na borbu protiv SAD-a. Na specifičan način naredba je opisala i optužila da SAD:

* iskorištava i obezvrjeđuje resurse [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]
* vodi politiku vođe u tim zemljama
* podržava diktatorske režime i monarhije na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i time tlači njeno stanovništvo
* održava vojne baze i instalacije na arapskom poluotoku u namjeri da prijeti obližnjim muslimanskim zemljama
* ima namjere da svojom nazočnošću napravi podjele između [[Islam|muslimanskih]] država slabeći ih politički
* podržava [[Izrael]] i želi odvratiti međunarodnu pažnju od okupacije [[Palestina|Palestine]]
* je religijskim sastavom stanovništva predominantno kršćanska i time heretična i islamofobna.

[[Zaljevski rat|Rat u zaljevu]] te sankcioniranje i bombardiranje [[Irak]]a koje su izvele [[SAD]]-e su [[1998.]] prikazani kao dokazi ovih optužba. Pored negodovanja prosječnih [[musliman]]a, naredba u [[islam]]skim tekstovima koristi se da opravda agresivne poteze protiv američkih vojnih i civilnih ciljeva dok se navedene optužbe ne preokrenu. Napadi [[11. rujna]] smatraju se jednim od takvih poteza.

U svojoj izjavi prihvaćanja odgovornosti za napade [[Osama bin Laden|Bin Laden]] je 2004. također rekao da je motivacija za napade bila "vraćanje slobode našem narodu", "kažnjavanje agresora", i "nanošenje ekonomske štete SAD-u". Naveo je da je dugoročni cilj ove njegove borbe da "SAD iskrvari do točke bankrota".

[[George Bush|Bushova]] administracija tvrdi da je [[Al-Qaida]] motivirana mržnjom prema slobodi i demokraciji, primjerice SAD-a. Obje strane prikazuju borbu kao okršaj dobra i zla. Neki su naglasili da komentari Al-Qaide i metode kojima se koriste pokazuju da je Al-Qaida motiviravana da nametne tiranski svjetski poredak zasnovan na interpretaciji [[Islam]]a.

Manjina odbija zaključak da je [[Al-Qaida]] odgovorna za napade, najčešće navodeći [[CIA]] i [[Mossad]] kao odgovorne. Drugi opet, iako prihvaćaju Al-Qaidinu odgovornost, tvrde da su članovi američke vlade prikrili neke informacije o napadima i u tajnosti ih sankcioniraju. U oba slučaja pretpostavlja se da je motivacija stvaranje razloga za američku vojnu ekspanziju na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] s krajnjih ciljem da se realiziraju ciljevi [[SAD]]-a koji su bili uglavom vezani uz proizvodnju [[Nafta|nafte]].

== Poslije napada ==
[[Datoteka:National Park Service 9-11 Statue of Liberty and WTC fire.jpg|200px|mini|desno|Pogled na [[WTC]] i Kip slobode nakon napada]]

=== Međunarodna reakcija ===
Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Bili su osuđeni širom svijeta, a oko mjesec dana kasnije [[SAD]] su povele koaliciju međunarodnih snaga u [[Afganistan]]u u potragu za snagama Al-Qaide. [[Pakistan]] se odlučno pridružio [[SAD]]-u u borbi protiv Osama bin Ladena i Al-Qaide. Ustupio je američkim trupama niz vojnih aerodroma i baza za njihov napad na Afganistan. Pakistan je uhitio preko 600 navodnih članova [[Al-Qaida|Al-Qaide]] i predao ih u ruke SAD-u.

Mnoge države su uvele stroge antiterorističke zakone i poduzele korake u sprječavanju financiranja terorizma uključujući i zamrzavanje bankovnih računa koji su bili pod sumnjom da se koriste u svrhu financiranju terorizma. [[Policija|Policijske]] i detektivske agencije su poboljšale suradnju u cilju da se osumnjičeni teroristi uhite, te da se razbiju osumnjičene terorističke organizacije širom svijeta. Ovaj proces je bio kontroverzan obzirom da su nekim državnim sigurnosnim službama povećane ovlasti, a što je dovelo do smanjivanja nekih [[građanska prava|građanskih prava]]. Tako je u rujnu [[2004.]] [[Jusuf Islam|Jusufu Islamu]] (prije znanom kao pjevač [[Cat Stevens]]), poznatom britanskom muslimanu koji je poznat po svom mirotvornom radu, zabranjen ulaz u [[SAD]] nakon čega je bio vraćen u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Izbacivanje Jusufa Islama iz SAD-a dovelo je do žalbe britanskog ministra vanjskih poslova [[Jack Straw|Jacka Strawa]] američkom državnom tajniku [[Collin Powell|Collinu Powellu]] koji je nakon toga naredio istragu o zabranama ulaska u SAD.

=== Odgovor javnosti u SAD-u ===
[[Datoteka:WTC-Fireman requests 10 more colleagesa.jpg|200px|desno|thumb|Vatrogasac na mjestu napada.]]

Napadi su imali veliki utjecaj na stanovništvo SAD-a. Zahvalnost prema radnicima javne sigurnosti, prvenstveno prema [[vatrogasci]]ma bila je velika što zbog velikog rizika koji su preuzeli na sebe na licu mjesta, to i zbog velikog broja žrtava koje su same vatrogasne i [[policija|policijske]] jedinice pretrpjele. Broj žrtava radnika hitne pomoći bio je također velik. Tadašnji gradonačelnik New Yorka [[Rudolph Giuliani]] igrao je vrlo važnu ulogu u događaju zbog čega je [[2001.]] godine bio proglašen osobom godine Time magazina. U to vrijeme bio je popularniji od predsjednika [[George Bush|Georgea Busha]].

Javnost SAD-a je snažno reagirala na napade. Jedna od reakcija bila je povećavanje [[patriotizam|patriotizma]] i viorenje zastavama koje se nije vidjelo od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Također je došlo i do ogromnog  poštovanja, suosjećaja i divljenja prema [[New York]]u i Njujorčanima. 

Neki su kritizirali ovu reakciju naglašavajući da nisu svi koji su poginuli bili Njujorčani (npr. putnici u [[avion|zrakoplovu]]). Ipak, [[New York]] je očigledno podnio najteži udarac napada i nosit će još dugo godina ožiljke od toga dana. Donacije krvi bile su nerazmjerno velike u tjednima nakon [[11. rujna]]. Prema izvještaju tjednika američkog medicinskog udruženja koji je objavljen [[7. svibnja]] [[2003.]] donacije krvi u tjednima nakon napada [[11. rujna]] [[2001.]] bile su znatno veće nego u istim tjednima prošle [[2000.]] godine, čak od 2,5 do 3 puta.

Dogodilo se i nekoliko slučajeva zlostavljanja i kriminalnih napada osoba bliskoistočnog porijetla i drugih koji su izgledali kao da su tog porijekla, naročito prema Šiitima. Balbir Singh Sodhi bio je jedna od žrtava osvetništva. Ustrijeljen je [[15. rujna]] [[2001.]] godine.

=== Ekonomija nakon napada ===
Napadi su nanijeli značajne ekonomske posljedice u [[SAD]]-u i u svijetu. [[Newyorška burza]] nije bila otvorena [[11. rujna]] i ostala je zatvorena do [[17. rujna]]. Sama zgrada nije bila oštećena u napadima, ali tvrtke članice burze i klijenti nisu mogli komunicirati s burzom zbog velike štete nanesene komunikacijskom i telefonskom sustavu čija ja zgrada bila nedaleko od kompleksa. Kad se burza ponovo otvorila 17. rujna 2001. nakon najduže stanke od [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]] iz [[1929.]] godine, indeksi osnovnih dionica burze su pretrpjeli najveći pad u povijesti u jednom danu. Američke dionice su izgubile 1,2 [[bilijun]]a (1.200 milijardi) dolara u vrijednosti samo u jednom tjednu. Do [[2005.]] godine ulice koje prilaze burzi ([[Wall street]]) su još uvijek zapriječene preprekama i vrlo dobro osigurane.

Nakon napada, [[zračni prostor]] u SAD-u bio je zatvoren nekoliko dana, a nakon ponovnog otvaranja [[zračni promet]] bio je znatno smanjen. 
<!--Svi u SAD-u bili su evakuirani nedugo nakon napada uključujući i nebodere u [[Los Angeles|Los Angelesu]] gdje se promet sveo na minimum kao nikad prije u tom gradu. Glavna poslovna četvrt bila je gotovo sasvim prazna pošto je većina poslovnica bila zatvorena.-->

=== Spašavanje i oporavak ===
Spašavanje i oporavak od napada trajali su mjesecima. Trebalo je nekoliko tjedana da bi se samo ugasili [[požar|požari]] koji su još gorjeli u ruševinama, a sanacija je trajala sve do svibnja [[2002.]] godine. Utemeljeni su mnogi fondovi u svrhu financijske pomoći obiteljima žrtvama kao i preživjelima u napadu.

=== Mogući zdravstveni efekti ===
Postoje stručne teze da izlaganje raznim toksičnim produktima nakon rušenja WTC-a ima negativne efekte na razvoj nerođene djece. Zbog moguće nanesene štete nekoliko [[pedijatrija]] promatra djecu čije su majke bile trudne za vrijeme napada, a koje su živjele ili radile u neposrednoj blizini kompleksa. Znanstvenici rade ove analize koristeći psihološka testiranja svake godine, te razgovor s majkama svakih 6 mjeseci. Cilj studije je da se utvrdi postoji li znatna razlika u razvoju djece čije su majke u trudnoći bile izložene posljedicama urušavanja i požara, s onom djecom čije majke tome nisu bile izložene.

== Urušavanje Svjetskog trgovačkog centra ==
[[Datoteka:September_14_2001.jpg|mini|desno|250px|New York, [[14. rujna]], [[2001.]]]]
Pri dizajniranju WTC nebodera krajem [[1960-ih]] godina bila je predviđena mogućnost da putnički zrakoplov tipa [[Boeing 707]] malom brzinom udari u zgradu. Udarci zrakoplova [[2001.]] godine, koji su bili puno jači, pokazali su da su dva nebodera izuzetno robustne građevine sposobne izdržati puno veća opterećenja.
Ipak, pri dizajniranju, nastali požar koji je obuhvatio nosive elemente s kojih je strgnuta pasivna zaštita nije bio uzet u obzir. Službeno nikad nije bilo rečeno da je urušavanje prouzrokovano taljenjem [[čelik|čeličnih]] stupova.

Dizajn WTC-a uključio je nekoliko osnovnih inovacija gradnje koji su ga učinili neobičnim u usporedbi s prijašnjim i mnogim narednim neboderima. Činjenica je da su starije građevine sadržavale više pasivne požarne zaštite, te da bi požar tolikih razmjera lakše izdržale, iako su [[kinetička energija]] i [[vatra]] bile bez presedana u povijesti građevinskih katastrofa. Službeno se drži da bi zgrade klasičnog dizajna pale odmah ili ubrzo nakon udara, te ne bi ni dočekale veliki požar, baš zbog starog dizajna koji ne bi dopustio inteligentnu preraspodjelu sila u strukturama.

Istragu o tehničkoj i protupožarnoj sigurnosti zgrada, a u vezi sa rušenjem dva WTC nebodera, obavila je institucija američkog Ministarstva trgovine, Nacionalni institut za standardizaciju i tehnologiju, NIST. Cilj ove istrage, koja je završena [[6. travnja]] [[2005.]] godine, bio je istražiti konstrukciju zgrade, materijale koji su bili korišteni i tehničke uvjete koji su doprinijeli katastrofi. Istraga je trebala poslužiti sljedećim mjerama:

* poboljšanju načina dizajniranja, izgradnje, održavanja i korištenja zgrada
* poboljšanju u korištenju alata i pružanju uputa radnicima u gore navedenom
* reviziji u građevinskim [[zakon|zakonima]], standardima i metodama
* poboljšanju javne sigurnosti.

Izvještaj je zaključio da je "protupožarni zaštitni omotač u WTC neboderima u zoni udara bio skinut s [[čelik|čelične]] infrastrukutre zgrade udarom zrakoplova i da se to nije dogodilo [[WTC]] neboderi se najvjerojatnije ne bi srušili". Pored toga izvještaj navodi da protupožarne stube nisu bile adekvatno napravljene da bi osigurale evakuaciju ljudi iznad zone udara.

== Kontroverze ==
Analiza javnog mišljenja je [[30. kolovoza]] [[2004.]] godine objavila da polovina stanovništva (49,3%) grada [[New York]]a i oko 41% stanovništva države [[New York]] vjeruje da su neki od američkih dužnosnika unaprijed znali da će se napadi dogoditi na ili oko [[11. rujna]] [[2001.]] i da nisu ništa poduzeli. Postoje priče da su se dogodili telefonski pozivi i upozorenja čak nekoliko tjedana prije napada koji nisu bili ozbiljno shvaćeni. Neke teorije uzimaju predsjednikovo ponašanje za vrijeme napada kao dokaz ovih tvrdnji.

Ono što pobuđuje najviše sumnje u službenu verziju je sam postupak provođenja istrage o napadima, ali i brojni dokazi na koje službena istraga nikada nije ponudila odgovor. 
Neupitno najveća kontroverza od svih jesu imena terorista koji su oteli i srušili zrakoplove. FBI je najprije proglasio da je jedan od terorista saudijski pilot Abdul Rahman al-Omari. Kada se on živ i zdrav javio iz Saudijske Arabije tada FBI mijenja to ime u Abdulaziz al-Omari. Kada se i on javio, da bi protestirao na optužbu FBI-a u kojoj su navedeni njegovi podaci o rođenju i posao koji radi (ali s pogrešnom slikom), odustalo se od nove promjene imena i dalje se inzistiralo da je čovjek tog imena, datuma rođenje i posla jedan od terorista koji su srušili letjelicu. Slična situacija se dogodila s još nekoliko takozvanih terorista.

Na početku sanacije, dok se još tragalo za preživjelima, manji dio ruševina odvezen je izvan granica SAD-a. Uništeno je tako stotine tisuća tona dokaznog materijala. Po Internetu kruži priča da je sav čelik uništen u Aziji, što je netočno, jer je ogroman dio završio na odlagalištu Fresh Kills gdje je stručno pregledan.

== 20. otmičar ==
27 članova [[Al-Qaida|Al-Qaide]] je pokušalo ući u [[SAD]] da bi se pridružilo napadima [[11. rujna]]. Na kraju samo 19 ih je sudjelovalo. Ostali potencijalni otmičari se obično nazivaju "20-ti otmičar".

Ramzi Binalshibh imao je namjeru sudjelovati u napadima ali mu je nekoliko puta odbijena viza za ulazak u [[SAD]]. Muhamed al-Kahtani, državljanin Saudijske Arabije, također je planirao pridružiti se otmičarima, ali mu je američka imigracijska vlast na Orlandovom međunarodnom [[aerodrom|aerodromu]] zabranila ulazak u kolovozu [[2001.]] godine. Kasnije je uhićen u [[Afganistan]]u i zatočen u američkom vojnom zatvoru Kamp X-Ray u luci Guantanamo na [[Kuba|Kubi]]. Zakariah Musaui navodno je bio zamjena za Ziada Jaraha, koji je u jednom trenu zaprijetio da će se povući iz plana zbog nesuglasica među napadačima. Planovi da se Musaui uključi nisu nikad dovršeni jer je hijerarhija Al-Qaide sumnjala u njegovu pouzdanost. Ipak u travnju 2005. Musaui je priznao krivicu o sudjelovanju u otmicama i Al-Qaidai te je [[2006.]] osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

Ostali pripadnici Al-Qaide koji su pokušali, a nisu uspjeli pridružiti se napadima su: Saeed al-Ghamadi, Mushahid al-Hamlan, Zakyraijah Essabar, Ali Abdul Aziz Ali i Tawfiq bin Attash. Prema izvještaju [[Povjerenstvo 911|Povjerenstva 911]], Khalid Shaikh Mohammed, tvorac plana o napadu, htio je ukloniti barem jednog člana, Kalid al-Mihdhara, iz operacije, ali [[Osama bin Laden]] ga je nadglasao.

== Ostali napadi ==
Prema izjavi Muhameda Afroze, bio je planiran istovremeni napad u [[London]]u na engleski parlament i na Tower bridge, ali je u zadnjem trenutku otkazan kad su otmičari, čekajući da uđu na zrakoplove koje su trebali oteti, vidjevši štetu u SAD-u, uspaničili i pobjegli. Slični napadi su vjerojatno bili planirani i u [[New Delhi|New Delhiju]] i [[Melbourne|Melbourneu]].

== Kronologija događaja ==
[[Datoteka:World Trade Center Viewed From Ground New York City 1999.jpg|mini|250px|desno|[[WTC]], slikan dvije godine prije napada]]

=== 8:45 h ===
U 8:45 h po mjesnom vremenu u New Yorku [[Boeing 767]], let 11 [[American Airlines]]a brzinom od 785 km/h zabija se u sjeverni toranj [[WTC|Svjetskog trgovačkog centra]] između 94. i 98. kata. U prvim trenucima događaj se doima kao tragična nesreća.

=== 9:03 h ===
"Tragična nesreća" postaje teroristički udar kada se u 9:03 jedan Boeing 767 (let 175 [[United Airlines]]a) zabija u južni toranj brzinom od 950 km/h između 78. i 84. kata. Cijeli SAD shvaća da je postao ciljem terorista i predsjednik [[George W. Bush]] naziva događaje "nacionalnom tragedijom". Predsjednika se zrakoplovom Air Force One odvodi na sigurno u američku vojnu bazu. Nakon udara počela je evakuacija tornjeva i dolazak spasitelja i vatrogasaca. Svi [[tunel]]i i [[most]]ovi koji vode u [[Manhattan]] zatvoreni su.

=== 9:37 h ===
Treći udar: let 77 American Airlinesa ([[Boeing 757]]) zabija se u zapadno krilo [[Pentagon]]a, američkog ministarstva obrane. [[Zračni prostor]] SAD-a je zatvoren i svi su letovi preusmjereni prema Kanadi. Evakuirani su [[Bijela kuća]], State Department i zgrada Kongresa ([[Capitol]]).

=== 10:03 h ===
Let 93 United Airlinesa Boeing 757 pada jugoistočno od [[Pittsburgh]]a u Saveznoj Državi Pennsylvaniji. Putnici, koji su čuli za napad na WTC, vjerojatno su onemogućili teroriste, što je uzrokovalo pad.

=== 10:05 h ===
Ruši se južni toranj [[WTC]]-a zatrpavši oko 350 vatrogasaca i 60 policajaca koji su spašavali ljude u njemu. Ubrzo nakon toga evakuira se [[sjedište Ujedinjenih naroda]] i [[Newyorška burza]].

=== 10:29 h ===
Potpuno se ruši i sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra nakon čega je cijeli južni [[Manhattan]] obavijen gustim dimom. Počela je masovna evakuacija koju je naredio gradonačelnik New Yorka [[Rudolph Giuliani]]. U područje dolazi Nacionalna garda.

== Zanimljivosti ==
* Joel Meyrowitz, njujorški vatrogasac, nekoliko je mjeseci nakon napada fotografiravši ruševine nekadašnjeg [[Svjetski trgovački centar|Svjetskog trgovačkog centra]] pronašao neizgorenu i dobro očuvanu [[Biblija|Bibliju]], koja je bila otvorena na poglavlju [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]].<ref> [https://www.bitno.net/vijesti/svijet/biblija-pronadena-na-ground-zero-biblija-pronadena-u-rusevinama-blizanaca-11-rujna/ Bitno.net], (nepotpisano), ''»Čudo na Manhattanu: Vatrogasac pronašao ibliju u ruševinamanjujorških blizanaca!«'', objavljeno 25. rujna 2016., pristupljeno 25. rujna 2016. </ref> Iako je dugo vremena šutio o tome, Meyerowitz je Bibliju predao Nacionalnom memorijalnom muzeju 11. rujna, a kako je navodio [[The New York Times]] knjiga je bila pokazana papi [[Franjo|Franji]] prilikom posjeta New Yorku.<ref> [http://www.nytimes.com/live/pope-visit-2015/an-enduring-message-of-forgiveness/ The New York Times], David W. Dunlap, ''»Highlights of Pope Francis’ Visit to the United States!«'', objavljeno 25. rujna 2015., pristupljeno 25. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref>
*Marsovi roveri ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' imaju na sebi komade metala palog [[Svjetski trgovački centar|Svjetskog trgovačkog centra]] koji su "pretvoreni u štitnike radi zaštite kablova na mehanizmima za bušenje".  <ref>{{Citiranje novina|title=Martian Robots, Taking Orders From a Manhattan Walk-Up|url=https://www.nytimes.com/2004/11/07/science/martian-robots-taking-orders-from-a-manhattan-walkup.html|work=The New York Times|date=2004-11-07|accessdate=2019-11-22|id=0362-4331|language=en-US|last=Kenneth Chang}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Roving Mars: Spirit, Opportunity, and the Exploration of the Red Planet|first=Steve|last=Squyres|date=2005-08-03|url=https://books.google.com/books?id=GQBRAAAAMAAJ&dq=%22Roving+Mars%22&q=%22World+Trade+Center%22&hl=en|language=en|publisher=Hyperion Books|isbn=978-1-4013-0149-1}}</ref>

== Izvori ==
* [http://www.9-11commission.gov 9-11Commission.gov] - Nacionalno povjerenstvo za terorističke napade na SAD (Službena stranica)
* [http://www.9-11commission.gov/report/index.htm 9-11Commission.gov] - Nacionalno povjerenstvo za terorističke napade na SAD (Službeni izvještaj povjerenstva, [[22. srpnja]] [[2004.]])
* [http://english.aljazeera.net/NR/exeres/79C6AF22-98FB-4A1C-B21F-2BC36E87F61F.htm Aljazeera.net] - Puni transkript govora Osame bin Ladena ([[1. studenog]] [[2004.]])

== Vidi još ==
*[[Povjerenstvo 911]]
*[[Terorizam]]
*[[Osama bin Laden]]
*[[Al-Qaida]]
*[[Svjetski trgovački centar]]
*[[Rat protiv terorizma]]
*[[New York]]

== Vanjske poveznice ==


* [http://www.cooperativeresearch.org/project.jsp?project=911_project Complete 911 Timeline]
* [http://www.911investigations.net 911 Investigations]
* [http://news.bbc.co.uk/hi/english/static/in_depth/americas/2001/day_of_terror/ BBC News]
* [http://memory.loc.gov/ammem/collections/911_archive/ Arhiva Kongresa]
* [http://www.ny1.com/WTC_Coverage/ NY1.com] 
* [http://www.september11archive.com Newspaper Archive]
* [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/nation/specials/attacked/sept11/ Washington Post]
* [http://dmoz.org/Society/Issues/Terrorism/Incidents/September_11,_2001/ Open Directory]
* [http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/memorial/ Popis žrtava na CNN.com]
* [http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/trade.center/damage.map.html Izvještaj o šteti u New Yorku na CNN.com]

== Videozapisi ==
* [http://www.archive.org/details/20041102-Last-Chance-911-Timeline 9/11 Timeline] - Kronologija događaja prema izvještaju Povjerenstva 911 prezentirane na ekranu u 4 komponente
* [http://video.google.com/videoplay?docid=7866929448192753501&q=loose+change+recut Loose change 2nd edition eng.] - dokumentarni film, koji pokušava objasniti razloge za rušenje tornjeva
* [http://edition.cnn.com/SPECIALS/2001/trade.center/day.video.09.html#11th Video arhiva CNN-a]
* [http://www.airdisaster.com/download/wtc.shtml AirDisaster.com] - video rušenja STC-a
* [http://www.archive.org/details/20041102-Last-Chance-911-Timeline 9/11 Timeline] - Hronologija događaja prema izvještaju 911 Komisije prezentirane na ekranu u 4 komponente
* [http://www.cnn.com/video/us/2001/09/12/first.plane.hits.gp.med.html CNN.com] - Prvi avion udara u STC
* [http://www.cnn.com/video/us/2001/09/12/2nd.plane.hits.cnn.med.html CNN.com] - Drugi avion udara u STC
* [http://www.cnn.com/video/us/2001/09/11/exclusive.crash.cnn.med.html CNN.com] - Ekskluzivni video avionskog udara u STC
* [http://www.cnn.com/video/us/2001/09/11/vo.wtc.2nd.plane.pax.med.html CNN.com] - Video drugog napada na STC
* [http://www.ctdata.com/war_on_terror/2002/08/07/0115257.shtml CTData.com] - 'Naudet dokumentarni film "9|11" koji bi trebao izaći 10. septembra' (dokumentarni film Naudet braće u pratnji vatrogasaca za vrijeme napada)
* [http://www.cs.purdue.edu/cgvlab/projects/popescu/pentagonVis_files/pentagonVis2003.mpg Simulacija udara aviona u Pentagon] iz Purdue Univerziteta (47 megabyte MPEG file)
* [http://video.google.com/videoplay?docid=7866929448192753501&q=loose+change+recut Loose change 2nd edition eng.] - dokumentarni film, koji pokušava objasniti razloge za rušenje tornjeva


[[Kategorija:Teroristički napadi]]
[[Kategorija:New York]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a od 1989.]]
[[Kategorija:Povijest od 1989.]]
[[Kategorija:Katastrofe u SAD-u]]