Vidi kôd stranice Teofil I. Aleksandrijski

<!--'''Teofil I. Aleksandrijski'''-->{{Infookvir papa|
| hrvatsko_ime   = Teofil I. Aleksandrijski
| latinsko_ime   =  Theophilus 
| pravo_ime      =  grč.: Θεόφιλος
| slika           = Goleniscev Papyrus - Theophilus on Serapeion (crop).jpg
| slika_širina    = 100px
| slika_opis      = Teofil na vrhu Serapeuma, slika iz aleksandrijske svjetske kronike
| papa_od        =   385. [[Anno Domini|AD]] (101. A.M. prema koptskom kalendaru)
| papa_do        =  15. listopada 412. godine (18. dana mjeseca ''baba'' 128. A.M. prema koptskom kalendaru) 
| prethodnik     =[[Timotej I. Aleksandrijski]]
| nasljednik     = [[Ćiril Aleksandrijski|Ćiril I. Aleksandrijski]]
| datum_rođenja  = u 4. stoljeću
| mjesto_rođenja = ?
| datum_smrti    = 15. listopada 412. godine (18. dana mjeseca paopi  128. A.M.  prema koptskom kalendaru<ref name="B1">{{Citiranje web |url=http://www.copticchurch.net/easter.html|title=Koptski kalendar|work=copticchurch.net|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Koptski kalendar}}</ref><ref>Od 30. kolovoza po [[Julijanski kalendar|julijanskom]] / 12. rujna  2017. godine po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] kalendaru, teče 1734. A. M., [[Kopti|koptska godina]].<br>Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je [[Dioklecijan]] postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: ''Anno Martyrum'' - "U (godini) Mučenika").<br> [[Židovi|Židovske godine]] se isto označavaju s A. M., samo što u njihovom kalendaru to znači ''Anno Mundi'' - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine.</ref> prema koptskom kalendaru)
| mjesto_smrti   = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
| grb            =
|svetac          =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = 
| slavi se u                         =
| nadnevak spomendana  = 15. listopada (u koptskoj Crkvi pomen je 18. dana mjeseca paopi prema koptskom kalendaru a u sirijskoj Crkvi  20. paopa.)
| zaštitnik                          = 
| glavna svetišta                = 
| imenjaci       = 
| fusnota        = Obnašao je dužnost pape u ''koptskoj katedrali sv. Marka''<ref name="A20">{{Citiranje web |url=http://www.sacred-destinations.com/egypt/alexandria-st-mark-coptic-cathedral|title=Koptska katedrala sv. Marka|work=sacred-destinations.com|accessdate=20. ožujka 2018|quote=|language=engleski|trans-title=Koptska katedrala sv. Marka}}</ref>u Aleksandriji|}}

  
'''Teofil''' je bio 23. papa Aleksandrije i patrijarh svetog Trona [[Sveti Marko|sv. Marka]] i ustoličen je 385 A.D. (97 A.M. prema koptskom kalendaru). Postao je papa u vrijeme sukoba između novodominirajućih kršćana i ukorjenjenog [[Poganstvo|poganskog]] ustroja (''establišmenta''<ref>Establišment (od en.: ''The Establishment'') općenito označava dominantnu skupinu ili elitu koja ima moć ili autoritet u državi ili organizaciji. Establišment može biti zatvorena društvena skupina koja bira svoje članove ili posebne ukorijenjene elitne strukture, bilo u vladi ili u određenim institucijama.</ref>) u Aleksandriji, od kojih je svaka grupa dobivala potporu od određenog broja aleksandrijskog stanovništva.

==Pozadina==

Godine 391., Teofil je, prema svjedočenju [[Tiranije Rufin|Rufina]]<ref>''Tiranije Rufin'' (lat.: ''Tyrannius Rufinus'') (rođen 345. godine u [[Concordia Sagittaria|Concordia Sagittariji]]'', blizu [[Akvileja|Akvileje]], [[Italija]] - umro 410/411, [[Sicilija]], vjerojatno u [[Messina|Messini]]), rimski svećenik, pisac, teolog i vrsni prevoditelj grčkih teoloških djela na latinski jezik u vrijeme kada je poznavanje grčkog jezika bilo u opadanju na Zapadu.</ref><ref name="B2">{{Citiranje web|url=https://www.britannica.com/biography/Tyrannius-Rufinus|title=Tiranije Rufin|work=britannica.com|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Tiranije Rufin}}</ref> i ''[[Salmin Sozomen|Sozomen]]a''<ref>Salmin Sozomen (lat.: Salminius Hermias Sozomenus, grčki: Σωζομενός, rođ. u ''[[Beit Lahia]]'', [[Palestina]] oko 400., umro oko 450. godine u Konstantinopolu), bio je povjesničar kršćanske crkve.</ref><ref name="A4">{{Citiranje web|url=https://www.britannica.com/biography/Sozomen|title=Sozomen|work=britannica.com|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sozomen}}</ref> otkrio skriveni poganski hram. On i njegovi sljedbenici su sa prijezirom prikazivali poganske [[artefakt]]e javnosti koji su toliko izvrijeđali pogane da je sve rezultiralo nasiljem, odnosno njihovim napadom na kršćane. Kršćani su krenuli u protunapad, prisiljavajući pogane da se povuku u ''Serapeum''<ref>''Serapeum'', također izgovarano kao ''Sarapeum'', ili ''Sarapieion'', jedan od dva hrama drevnog Egipta, posvećena štovanju grčko-egipatskog božanstva [[Serapis]]a'' (Boga Sunca).</ref>. Car je poslao pismo Teofil kojim je od njega zahtijevao da pomiluje uvrijeđene pogane, ali da uništiti hram; prema [[Sokrat Skolastik|Sokratu Skolastiku]], njegovom suvremeniku, potonji aspekt (uništavanje hrama) je dodan kao rezultat izrazitog Teofilovog zahtjeva.<br>

Skolastik dalje navodi sljedeće:

:''Koristeći ovu priliku, Teofil je do maksimuma dao sve od sebe... on je prouzročio da [[Mitreum]]i<ref>Mitreum (lat. Mithraea),  je ''mitraistički'' hram koji je obično bio građen kao podzemna građevina koju su u klasičnoj antici gradili štovatelji [[Mitras]]a, a što je dovelo do rađanja mistriozne religije poznate kao [[mitraizam]]. ''Mitras'' je ''Bog Spasitelj Svjetlosti'', ''Božanstvo Sunca'', koji upravlja putem koji vodi do savršenstva Duše. Drevni hramovi ''Mitrasa'' bili su poznati kao ''Mitreumi''. Više od 500 mitreuma je pronađeno u cijelom rimskom svijetu, od Velike Britanije do Afrike.</ref><ref name="A7">{{Citiranje web|url=http://www.mithraeum.info/|title=Mitreum|work=mithraeum.info|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Mitreum}}</ref> budu uništeni ... Onda je uništio ''Serapeum'' ... dao je da se [[falus]] od [[Prijap]]a pronese kroz središte foruma. ... hramovi neznabožaca ... stoga su sravnjeni sa zemljom, a slike njihovih bogova istopili su u posude i drugo prikladno posuđe za upotrebu u aleksandrijskoj crkvi'' (Socrat Skolastik, Crkvena povijest)

==Posljedice==

Mnogi drevni i moderni autori su vidjeli razaranje Serapeuma  kao prezentaciju trijumfa kršćanstva nad drugim religijama. Prema [[Ivan Nikijski|Ivanu iz Nikije]]<ref>''Ivan Nikijski'', egipatski kroničar čiji radovi su doživjeli procvat u drugoj polovici sedmog stoljeća 680. - 690.</ref><ref name="A10">{{Citiranje web|url=http://www.newadvent.org/cathen/08475a.htm|title=Ivan Nikijski|work=newadvent.org|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ivan Nikijski}}</ref> u 7. stoljeću, kada je rulja sačinjena od koptskih monaha linčovala i oderala filozofkinju [[Hipatija|Hipatiju]], kličući su 
prihvatili Teofilovog nećaka i nasljednika [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirila]] kao "novog Teofila, jer je uništio posljednje ostatke idolopoklonstva<ref name="A11">{{Citiranje web|url=http://pentekost.hr/idolopoklonstvo/|title=Idolopoklonstvo|work=pentekost.hr|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Idolopoklonstvo}}</ref> u gradu".
Teofil se, nakon što ih je neko vrijeme podržavao, okrenuo protiv sljedbenika [[Origen]]a. Promjenio je viđenje Boga iz neprimjerenog tumačenja do kojega je držao Origen, na ''antropomorfno''<ref>''Antropomorfizam'' je izraz kojim se opisuje davanje nekih, specifično ljudskih, karakteristika životinjama, biljkama, prirodnim ili natprirodnim fenomenima kao što su božanstva. Karakteristika antropomorfizma je da se svi ti fenomeni simbolički prikazuju sa ljudskim karakteristikama.</ref><ref name="A12">{{Citiranje web|url=http://proleksis.lzmk.hr/9021/|title=Antropomorfizam|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Antropomorfizam}}</ref> gledište do kojega su držali mnogi lokalni redovnici, a koji su neprijateljski gledali na njegovo pastoralno pismo 399. godine.
U pratnji svoga nećaka Ćirila otišao je u Konstantinopol 403. godine i tamo je predsjedao na [[Sinoda od Hrasta|Sinodi od Hrasta]]" na kojoj je [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]] bio izopćen.<br>

Dana 10. srpnja u [[Grčka pravoslavna Crkva|grčkom pravoslavnom]] [[sinaksarion]]u održava se komemoracija za 10.000 redovnika ubijenih po zapovijedi pape Teofila koje je počinio u svojoj [[Paranoja|paranoidnoj]] kampanji protiv nazirućeg (pokreta) ''origenizma'' kao i protiv [[Visoka braća|četiri visoka brata]]. Njegov nećak i dinastijski nasljednik Ćiril bio je kanoniziran i u [[Istočno kršćanstvo|Istočnom]] i u [[Rimokatolička Crkva|Zapadnom kršćanstvu]], uz izuzetak [[Asirska Crkva istoka|asirske crkve Istoka]], zbog njegovih artikulacija i obrane ''hipostatskog jedinstva''<ref>''Hipostatska zajednica'' je teološka dogma po kojoj je Osoba Isusa Krista potpuno Bog i potpuno Čovjek. To potvrđuje da Kristova čovječnost i božanstvo nisu pomiješani, već su ujedinjeni bez gubitka zasebnog identiteta. Nauk hipostatske zajednice je pokušaj objašnjavanja kako Isus može biti istodobno i Bog i Čovjek.</ref><ref name="A15">{{Citiranje web|url=http://www.newadvent.org/cathen/07610b.htm|title=Hipostatska zajednica|work=newadvent.org|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Hipostatska zajednica}}</ref>, njegove središnje uloge u [[Efeški sabor|Prvom saboru u Efezu]] i njegovom protivljenju prema patrijarhu [[Nestorije|Nestoriju]] iz Konstantinopola.

==Preživjeli radovi==

*Prepiska sa [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimom]], papom [[Anastazije I., papa|Anastazijem I.]] i papom [[Inocent I.|Inocentom I.]].
*Pamflet protiv [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]]
*Propovjed o Raspeću i Dobrom Lopovu
*Propovjedi koje je preveo [[Sveti Jeronim|sv. Jeronim]] (sačuvao ''Jacques Paul Migne'')
*Druge propovjedi sačuvane na [[Koptski jezik|koptskom]] i staroegipatskom [[Geez]] jeziku.

==U popularnoj kulturi==

*Teofil se pojavljuje u romanu ''Flow Down Like Silver, Hypatia of Alexandria'' koju je napisala ''Ki Longfellow''.
*Pojavljuje kao lik kojeg je odglumio ''Manuel Cauchi'' u filmu ''Agora''<ref name="A17">{{Citiranje web|url=http://www.moj-film.hr/film/info/agora/|title=Agora (film)|work=moj-film.hr|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Agora (film)}}</ref> iz 2009. godine, u režiji ''Alejandra Amenábar''.

==Ostavština==

Jedan krater na Mjesecu je dobio ime po Teofilu, a isti je dio skupine od tri mjesečeva kratera nazvana po istaknutim aleksandrijskim kršćanima.<br>
Papa Teofil se štuje kao svetac samo unutar koptske crkve 18. dana mjeseca ''baba'' prema koptskom kalendaru odnosno 20. dan 
mjeseca ''baba'' u sirijskoj<ref name="A18">{{Citiranje web|url=http://mosc.in/the_church/the-malankara-orthodox-syrian-church/|title=Sirijska crkva|work=mosc.in|accessdate=23. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sirijska crkva}}</ref> Crkvi. Njegovu svetost ne priznaju  ni [[Pravoslavlje|pravoslavna]], ni [[Rimokatolička crkva|rimokatolička]] ni [[Asirska Crkva istoka|asirska Crkava]].

==Izvori==
{{Izvori|2}}

==Vanjske poveznice==

*[https://www.britannica.com/biography/Saint-Theophilus-of-Alexandria Teofil Aleksandrijski]
*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/2_18.html#1 Odlazak sv. Teofila]
*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1 Sinaksarion koptske Crkve]
*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/11_26.html Odlazak sv. Timoteja Aleksandrijskog] 
*[http://www.newadvent.org/cathen/01300b.htm Aleksandrijska Crkva]
*[https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22The+Coptic+Encyclopedia%22 Khaled Gamelyan: The Coptic Encyclopedia],''opensource''


{{s-start}}
{{S-rel|[[Popis koptskih papa Aleksandrije|Koptske pape Aleksandrije]]}}
{{s-bef | before=[[Timotej I. Aleksandrijski]]}}
{{s-ttl|title=[[Popis aleksandrijskih papa|Aleksandrijske pape]]|years=385. - 412. AD.}}
{{s-aft | after=[[Ćiril Aleksandrijski]]}}
{{s-end}}

{{Aleksandrijski patrijarsi}}
{{Osobe Novog zavjeta}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]
[[Kategorija:Koptski pape]]