Vidi kôd stranice Stjepan Držislav

<!--'''Stjepan Držislav'''-->{{Infookvir monarh
| ime                  = Stjepan Držislav
| slika                = [[Datoteka:10cent pleter Drzislav.jpg| 250px|]]
| opis                 = [[Pleter]] s natpisom kralja Držislava, [[Hrvatski institut za povijest]], [[Zagreb]].
| titula               = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske i Dalmacije]]
| vladavina            = [[969.]] – [[996.]]/[[997.]]
| krunidba             = 
| prethodnik           = [[Mihajlo Krešimir II.]]
| nasljednik           = [[Svetoslav Suronja]]
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              =
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| nasljeđe             = -
| supruga              = 
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Svetoslav Suronja]]<br>[[Gojslav]]<br>[[Krešimir III.]]
| puno ime             = 
| posthumno ime        = 
| dinastija            = [[Trpimirovići]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Mihajlo Krešimir II.]]
| majka                = 
| datum rođenja        =
| mjesto rođenja       = 
| datum smrti          = [[996.]]/[[997.]]
| mjesto smrti         =
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        = [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]]
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                =
}}

'''Stjepan Držislav''', [[hrvatska|hrvatski]] kralj iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], sin [[kralj]]a Mihajla [[Krešimir II.|Krešimira II.]] i  [[kralj]]ice [[Jelena Slavna|Jelene]]. Vladao je od [[969.]] do [[996.]]<ref>Detling, Samaržija: ''Koraci kroz vrijeme II'', udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.</ref>/[[997.]]<ref>Goldstein: ''Hrvatska povijest''; ''Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista'', svezak 21</ref> godine. Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i njegov saveznik u 40-godišnjem ratu s [[Samuilovo carstvo|makedonskim (zapadnobugarskim)]] carem Samuilom. 

==Vladavina==

Stjepan Držislav je hrvatskim banom proglasio župana Godimira. <ref>Rački: ''Documenta historiae  Chroaticae  periodum antiquam  illustr.'',  str. 62.</ref>
Kako je u [[Srbija|Srbiji]] oko god. 960., bez pravoga nasljednika, umro veliki župan Časlav Klonimirović koji je nakratko pod svojom vlastu ujedinio župane Raške, [[Duklja|Duklje]], Paganije, [[Zahumlje|Zahumlja]],  [[Travunja|Travunje]]  i [[Bosna|Bosne]]. Već 971. god. Srbija postaje pokrajinom bizantinskog carstva. Vjeruje se da je tada Bosna, s većim dijelom Crvene Hrvatske (ali bez Duklje, gdje je krajem 10. stoljeća zavladao Ivan Vladimir, rođak Časlava Klonimirovića) došla opet u okvir Kraljevine Hrvatske<ref>Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.

Nakon što je car [[Samuilo]] ([[980.]] – [[1014.]]) uspio za nekoliko godina proširiti svoju vlast na Bosnu, Srijem, Srbiju i današnje srpsko Podunavlje, te na cijelo [[Jadransko more|jadransko primorje]] južno od rijeke Cetine, osvojivši Duklju, Travunju, Zahumlje i neretvansku područje (Paganiju), postao je opasan susjed hrvatskoj državi između godine [[986.]] i [[989.]] Samuilo je provalio i u Hrvatsku, ali ju nije uspio pokoriti, što dokazuje da se je [[Hrvatska]] za vladanja Krešimira II. i njegova sina Stjepana Držislava uspjela oporaviti od posljedica unutarnjih sukoba. 
Samuilo je tijekom ratova progonio i neke svoje rođake koji su često spas tražili upravo u Hrvatskoj. Kralj Držislav ih je gostoljubivo primao i njih 14 nastanio u podgrađu grada Klisa. Kako su ovi bjegunci pripadali rimokatoličkoj crkvi, po savjetu splitskoga nadbiskupa Martina, skupili su 994. god. novce za izgradnju crkve sv. Mihajla u Solinu.<ref>Rački: ''Documenta'',  str. 23. i 24.</ref>

S ciljem da što više učvrsti savezničke odnose, [[Bazilije II.]] je ustupio Stjepanu Držislavu na upravu dalmatinske gradove i otoke (kao nekad [[Tomislav]]u). Samom Držislavu, Bizant je priznao kraljevski naslov i obdario ga kraljevskim znakovima: [[kruna|krunom]], [[žezlo]]m, plaštem i zlatnom jabukom, te ga je odlikovao titulom carskog "eparha i patricija"<ref>Thomas archidiaconus: ''»Historia Salonitana«'', caput 13.</ref>. Stoga se Držislava smatra prvim hrvatskim okrunjenim [[kralj]]em, a tom je prigodom Držislav uzeo ime Stjepan. Nosio je naslov kralja Hrvatske i Dalmacije.

Dugi mir u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] između Hrvata i [[Mletačka republika|Mlečana]] omogućio je razvoj trgovine na moru. Međutim Mlečani koji su najviše profitirali tom trgovinom, nakon što su uspostavili dobre odnose s Bizantom i njemačko-rimskim carstvom, odlučili su prestati plaćati "uobičajeni danak" ("solitus census") [[Hrvati]]ma i Neretvanima, što je dovelo do novih sukoba na moru.

Kralj Stjepan Držislav umro je god. [[996.]]<ref>Detling, Samaržija: ''Koraci kroz vrijeme II'', udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.</ref>/[[997.]]<ref>Goldstein: ''Hrvatska povijest''; ''Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista'', svezak 21</ref> a za sobom je ostavio tri sina; [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronju]], [[Krešimir III.|Krešimira]] i [[Gojslav]]a.

===Legenda o nastanku hrvatskog grba===

Uz kralja Stjepana Držislava veže se legenda o nastanku hrvatskog grba. Legenda kaže da je kralj Držislav dosta ratovao s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] koji su htjeli osvojiti hrvatsku obalu Jadrana. I u jednom takvom ratu kralj je pao u mletačko ropstvo i bio bačen u zatvor u [[Venecija|Veneciji]]. Mletački [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]] dočuo je nakon nekog vremena da kralj Držislav dobro igra [[šah]]. Zato mu je uputio sljedeći izazov: ako ga u tri partije šaha pobijedi, bit će oslobođen i može se vratiti u svoju zemlju. Kralj Držislav je prihvatio izazov i u sve tri partije pobijedio mletačkoga dužda. Dužd je održao riječ i kralj se mogao vratiti kući. Držislav je tada iz zahvalnosti u sjećanje na taj trenutak uzeo šahovsku ploču kao svoj [[grb]] i grb svoga naroda. Taj grb ostao je do danas. 

== Zavjetna crkvica ==
Na padinama Pelegrina u Župi Dubrovačkoj je stara [[crkva sv. Stjepana u Kuparima|crkvica sv. Stjepana]] koja se spominje još 1279. godine. Prema pisanjima dubrovačkih ljetopisaca, zavjetni je dar hrvatskog i dalmatinskog kralja Stjepana, Krešimirova sina, za ozdravljenje.<ref>(): [http://www.dubrovnik-riviera.hr/c/361/Kupari---Turisticka-zajednica-opcine-Zupa-dubrovacka---Dubrovnik-Riviera--Hrvatska.wshtml Kupari], TZ općine Župa Dubrovačka. Pristupljeno 29. svibnja 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101834 Marin Buovac: ''O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale'', Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No. 1–2, 2011., str. 53–69.]

== Vidi još ==
* [[Natpis kralja Držislava]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37825 Stjepan Držislav u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=35199 Samuilo je u Držislavovo doba (976.) osnovao Makedonsko Carstvo] 

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    =
|wikizvor       = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
<br>
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Mihajlo Krešimir II.]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=969. – 996./997.}}
{{s-aft|after=[[Svetoslav Suronja]]}}
{{s-end}}
<br>
{{Hrvatski kraljevi}}

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Trpimirovići]]