Vidi kôd stranice Stara crkva sv. Mateja u Štitaru

<!--'''Stara crkva sv. Mateja u Štitaru'''-->[[Datoteka:DSC02351.JPG|250px|mini|Stara crkva sv. Mateja u [[Štitar|Štitaru]] (Snimljeno [[2008.]])]]
[[Datoteka:Staracrkvaunutrašnjostistok.JPG|250px|mini|Pogled na istok]]
[[Datoteka:Staracrkvaštitarkor.JPG|250px|mini|Pogled na kor]]
[[Datoteka:Staracrkvaštitaruskrsnuće.JPG|250px|mini|Uskrsnuće]]
[[Datoteka:Staracrkvaštitarkristperepetrunoge.JPG|250px|mini|Krist pere Petru noge]]
[[Datoteka:Staracrkvaštitarbožjigrob.JPG|250px|mini|Božji grob]]
'''Crkva sv. Mateja u Štitaru''' je crkva u Štitaru građena od [[1817.]] do [[1818.]] godine. Posvećena je [[18. listopada]] 1818., a posvetio ju je opat [[Vinkovci|vinkovačkog]] okružja [[Karlo Pavić]].  

== Povijest ==

Prema Spomenici štitarske župe, vrijedni Štitarci "sagradiše crkvu od čvrstog gradiva 14 hvata dugu i 5 i pol široku sa tornjem pokrivenim limom 15 hvatah od zemlje". Prvi župnik bio je [[Stjepan Spanić]] koji je u rujnu iste godine umro i bio sahranjen na Štitarskom [[Groblje|groblju]]. Njega je naslijedio [[Šišman Emanović]] (bio župnik do [[1849.]]), koji je u Štitaru ostao godinu dana, ali je već prve godine svoga boravka započeo gradnju župnog stana i gospodarskih zgrada. Poslije župnika Emanovića dolazi [[Vojtjeh Knežević]] (bio župnik  do [[1877.]]) rodom iz [[Babina Greda|Babine Grede]], koji je bio revnosan župnik i učinio mnogo na materijalnom poboljšanju crkve. Dovršio je posao svoga prethodika oko gradnje župnog stana i opremio crkvu potrebnim inventarom. Pribavio je sedam [[kazula]], tri plašta, "Božji grob", [[ciborij]], srebrni pozlaćeni [[kalež]], [[harmonijum]] i jedno crkveno zvono te postavio [[Sat (instrument)|sat]] na crkveni zvonik. 

Godine [[1891.]] u Štitar je za župnika došao Antun Hinorani (bio župnik do [[1917.]]), koji je bio vrlo cijenjen u puku, a zasluge je stekao svojim svećeničkim pregalačkim radom. Crkvu je iznutra potpuno restaurirao, a oltare motivima iz Starog i Novog zavjeta oslikao je vinkovački slikar i graditelj [[Pelerini]]. Hinorani je u [[Grodenu]] ([[Tirol]], [[Austrija]]) kupio novi glavni žrtvenik u gotskom stilu posvećen sv. Mateju te četiri bočna oltara u čast [[Srce Isusovo|Srca Isusova]], Gospe [[Lourdes|Lurdske]], sv. Antuna Pustinjaka i Majke Božje. Prva dva oltara kupljena su, kao i glavni žrtvenik , u Grodenu, a preostale je izradio Pelerini. Osim već spomenutoga župnika Hinorani je postavio [[Isusov križni put|Križni put]], [[Krstionica|krstionicu]], propovjedaonicu i "Božji grob". Njegovi su mu župljani za sve učinjeno [[1933.]] godine na ulazu u crkvu kod desne škropionice postavili spomen ploču, a [[1965.]] godine podigli spomenik na groblju. Godine [[1957.]] u Štitar dolaze sestre sv. Križa koje su bile velika pomoć svećeniku i župi. Pomagale su u vođenju [[Vjeronauk|vjeronauka]], preuzele poslove [[sakristana]], svirale u crkvi i vodile domaćinstvo u župnom domu. Iste je godine  biskup [[Stjepan Bauerlein]] blagoslovio novosagrađenu sakristiju u kojoj se mogao održavati vjeronauk, a za velikih hladnoća u njoj se ispovijedalo.

Sedamdesetih godina crkva je počela pucati, a postala je i premala za potrebe povećanog broja vjernika. Štitarci su počeli gradnju nove crkve [[1974.]] godine, za vrijeme župnika [[Antuna Drenjačevića]] (bio župnik od [[1962.]] do [[1984.]]). Stara crkva je napuštena [[1986.]] za vrijeme župnika [[Berislava Petrovića]]. 

== Osobine ==

Građena u razdoblju [[Klasicizam|klasicizma]], umjetničkog stila u [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]] Europe koji je trajao od [[1760.]] do [[1830.]], kao jednobrodna longitudinalna građevina. Crkva je zadržala [[kasni barok|kasnobaroknu]] prostornu koncepciju, sa svetištem užim od broda. Crkveno pročelje sa [[zabat]]nim zvonikom karakteristično je za područje [[Vojna krajina|Vojne granice]], a inovacija je klasicizma nastala krajem [[18. stoljeća|18. stoljeća]]. Unutrašnjost je crkve bogato oslikana raznolikim vegetabilnim ornamentima i slikama, a od crkvenog namještaja najdominantnija su tri drvena neogotička oltara, glavni i dva bočna oltara, koso smještena među pilastrima uz spoj broda i apside. Osim oltara tu je i propovjedaonica, te veći rezbareni reljefni triptih s motivom Kristovog rođenja. Na njemu je i anđeo s natpisom "Gloria in excelsis Deo!" što znači "Slava Bogu na visini!". Oltare, a vjerojatno i ostali crkveni namještaj, nabavljen između [[1891.]] i [[1900.]], izveo je poznati tirolski majstor [[Ferdinand Stuflesser]], iz St. Ulricha u Austriji, kipar i graditelj oltara… Oltarima i skulpturama ovog autora opremljeno je više crkava [[Đakovačko-osječke nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Postaje križnog puta u rezbarenim okvirima nose pečat akademskog slikarskog atelijera [[S.M. Kovačevića]]. Umjetnik Kovačević, iz [[Zagreb|Zagreba]], javlja se krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i kao autor u nekoliko crkava ove [[Nadbiskupija|nadbiskupije]].
Od predmeta koji su sastavni dio oltara i crkve ističu se pokretni stojeći križevi tzv. [[pacifikali]], izvedeni u raznim materijalima i varijantama povijesnog stila, kao i svijećnjaci, te relikvijar u obliku monstrance, s ukrasom od vijenca listova i grozdova [[vinova loza|vinove loze]].

=== Strop  ===

Stropne slike su podijeljene na [[Stari zavjet|Stari]] i [[Novi zavjet]]. Iz Starog zavjeta nalaze se "Edenski vrt" i "Izgon iz [[raj]]a".
Iz Novog zavjeta nalaze se "[[Marija (majka Isusova)|Marijin]] navještaj", "[[Pohođenje blažene djevice Marije|Marijin pohod Elizabeti]]", "Bijeg u [[Egipat]]", "[[Isus]]ovo prikazanje u hramu", "Hodočašće u [[Jeruzalem]]", "Isus u hramu", "Sveta obitelj", "Grešnica pere Isusu noge", "[[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuće]]", "[[Uzašašće]]", "[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]", "[[Posljednja večera]]" i "[[Trojstvo|Sveto Trojstvo]]".

Na koru se nalaze tri stropne slike: "[[Bog Otac|Bog]] predaje [[Mojsije|Mojsiju]] [[Deset Božjih zapovijedi|10 zapovijedi]]", "[[Sveti Petar|Petar]] je zatajio Isusa tri puta" i "Isus pere Petru noge". Kod ulaza na glavni ulaz u crkvu, iznad na stropu se nalazi slika "[[Krštenje Isusovo|Isusovog krštenja]]", koja je jako oštećena. Lijevo se nalazio "Božji grob", a desno su stepenice koje idu na kor i prema crkvenom tornju, a kod desne škropionice je spomen ploča župniku [[Antunu Hinoraniju]] (bio župnik od [[1891.]] do [[1917.]]). Kad se još ide naprijed i kada više nema stropa kora prema glavnom ulazu vide se dvije slike: "[[Cvjetnica]]" i "[[Svadba u Kani Galilejskoj|Svadba u Kani]]". Te dvije slike su jedine slike koje su oslikane na zidu. Na propovjedaonici su četiri kipa: [[Sveti Matej|svetog Mateja]], [[Sveti Ivan Evanđelist|svetog Ivana]], [[Sveti Luka|svetog Luke]] i [[Sveti Marko|svetog Marka]], a na "krovu" propovjedaonice je također jedan kip. Desno se nalazio i triptih (reljef) "[[Isusovo rođenje|Rođenje Krista]]", a iznad triptiha je [[anđeo]] s natpisom na latinskom koji glasi "Gloria in excelsis Deo!" što znači "Slava Bogu na visini!". Iznad ulaza u sakristiju se nalazi reljef "[[Isus na Maslinskoj gori]]". Vani, u zidu stare crkve su dva kipa: [[Sveti Andrija|sv. Andrije]] i [[Sveti Bartol|sv. Bartolomeja]]. 

=== Oltari i zvona ===

Crkva je osim glavnog [[oltar]]a sv. Mateja na kojem se nalazila slika sv. Mateja imala i dva bočna oltara. Bili su posvećeni [[Sveti Antun Pustinjak|sv. Antunu Pustinjaku]] i Blaženoj Djevici Mariji. Prvo crkveno zvono u čast Blažene Djevice Marije i sv. Mateja posvetio je [[1835.]] godine [[biskup]] [[Josip Kuković]].

Godine [[1926.]] kupljeno je novo zvono i postavljena željezna ograda pred crkvu (koju je napravio štitarski majstor Stjepan Mandarić), a dvije godine kasnije kupljena su još dva zvona posvećena sv. Marku i [[Sveti Florijan|sv. Florijanu]].

[[Kategorija: Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Klasicistička arhitektura]]
[[Kategorija:Barokna arhitektura]]