Vidi kôd stranice Srbija

<!--'''Srbija'''-->{{dz}}
{{preusmjerava|Republika Srbija}}
{{Okvir_zemlje_svijeta 
|  ime                         = Republika Srbija 
|  izvorno_ime                 = Република Србија 
|  ime_genitiv                 = Srbije 
|  eng_ime                     = Serbia 
|  zastava                     = Flag of Serbia.svg 
|  grb                         = Coat of arms of Serbia (since 2011).svg 
|  lokacija                    = Location_Serbia_Europe.png 
|  službeni_jezik              = [[Srpski jezik|srpski]] '''<sup>1)</sup>''' 
|  glavni_grad                 = [[Beograd]]
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik Republike 
|  predstavnik_države_osoba    = [[Aleksandar Vučić]] 
|  predstavnik_države1         = [[Predsjednici Vlade Srbije|Predsjednica Vlade]] 
|  predstavnik_države_osoba1   = [[Ana Brnabić]]
|  površina_poredak            = 115 
|  površina                    = 77.474 
|  vode                        = 0,25 
|  stanovništvo_poredak        = 104 
|  stanovništvo                = {{pad}} 7.001.444<ref name="stat.gov.rs">{{Citiranje weba |url=http://www.stat.gov.rs/ |title=PBC stats|date=2019.|website=stat.gov.rs}}</ref> <small>(Bez [[Kosovo|Kosova]])</small>
|  godina_popisa               = 2017. 
|  gustoća_stanovništva        = 91,1
|  neovisnost                  = [[13. srpnja]] [[1878.]], od [[1918.]] dio višenacionalnih država do [[5. lipnja]] [[2006.]]
|  BDP_PKM_godina              = 2019. 
|  BDP_PKM                     = 50,14 milijardi $ <ref name="imf2"/>
|  BDP_PKM_per_capita          = 7.199 $<ref name="imf2">{{Citiranje weba|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=76&pr.y=12&sy=2018&ey=2023&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=942&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a=|title=Serbia|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|accessdate=10. siječnja 2019.}}</ref> <small>(Bez [[Kosovo|Kosova]])</small>
|  BDP_PKM_rang                = 78.
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = 88. 
|  valuta                      = [[srpski dinar]] 
|  stoti_dio_valute            = 100 para 
|  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|  himna                       = [[Bože pravde]]<br/><center>[[Datoteka:National anthem of Serbia, performed by the United States Navy Band.wav]]</center> 
|  internetski_nastavak        = [[.rs]] '''<sup>2)</sup>'''<br/>.срб '''<sup>3)</sup>''' 
|  pozivni_broj                = +381 
|  komentar                    = <sup>1)</sup> Prema Ustavu Srbije od [[30. rujna]] [[2006.]] službeni su [[srpski jezik]] i [[ćirilica|ćirilično]] pismo, dok su u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] službeni i [[mađarski jezik|mađarski]], [[slovački jezik|slovački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]] i [[zapadnorusinski jezik]]; <br />'''<sup>2)</sup>''' .rs je službeno prihvaćen i dodijeljen Srbiji, a u upotrebi je od [[Ožujak|ožujka]] [[2008.]]<br/>'''<sup>3)</sup>''' .срб je ćirilična inačica nacionalnog domena, u uporabi od 2011. godine<ref>[https://www.rnids.rs/lat/novosti/cirilicki-domen-%D1%81%D1%80%D0%B1-postao-vidljiv-na-internetu RNIDS: Ćirilički domen „.срб“ postao vidljiv na Internetu], objavljeno 6. svibnja 2011. godine, pristupljeno 14. kolovoza 2017. godine</ref> 
|  moto = 
}}

'''Srbija''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Србија''), službeni naziv: '''Republika Srbija''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Република Србија''), europska je [[kontinentalna država]] smještena u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice [[Srednja Europa|srednjoeuropska]] država. Duljina granica Srbije je 2.114,2&nbsp;km. Na sjeveru graniči s [[Mađarska|Mađarskom]], na zapadu s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], na [[jugozapad]]u sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]], na istoku s [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] te na jugu s [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] i [[Kosovo]]m. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474&nbsp;km<sup>2</sup> (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne [[Europa|Europe]] prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada [[Azija|Azije]]. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad [[Beograd]] koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije.

Slijedeći slavenske migracije na [[Jugoistočna Europa|jugoistok Europe]] Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju [[Vlastimirovići]] prva poznata vladajuća [[dinastija]] [[Srednjovjekovna Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju [[Bizant|Bizantskog carstva]] Srbi osnivaju [[Raška (država)|Rašku]]. Raška je postala kraljevina [[1217.]] godine, kada je srpski kralj [[Stefan Prvovjenčani]], sin velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već [[1219.]] godine i [[Srpska pravoslavna crkva]] je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]] koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju [[Bugari|Bugare]] na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na [[Kosovo|Kosovu]]. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] , s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije , koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj [[Vojvodina|Vojvodini]] . Početkom 19. stoljeća, [[Prvi srpski ustanak|srpska revolucija]] utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i kasnije ujedinjenja bivše [[Habsburška Monarhija|Habsburške krune]] Vojvodine i drugih regija sa Srbijom , zemlja je utemeljila [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] , Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine [[Vojvodina]] i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju).<ref>[https://www.paragraf.rs/propisi/ustav_republike_srbije.html Paragraf]</ref> [[Kosovo]] je 2008. godine proglasilo neovisnost od [[UNMIK|UNMIK-a]], što je [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo 85 zemalja]] članica [[Ujedinjeni narodi|OUN]], čemu se službeni Beograd protivi.

U Srbiji je službeni jezik [[Srpski jezik|srpski]].

Prema političkom ustroju Srbija je [[parlament]]arna [[Republika]]. Srbija je članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]] te [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]]. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u [[Europska unija|Europskoj uniji]].

==Povijest==
{{glavni|Povijest Srbije}}

===Prapovijest===
{{glavni|Srbija prije dolaska Srba}}
[[Datoteka:Vinca clay figure 01.jpg|mini|180px|<center>Vinčanska figurica „kućnog božanstva” iz oko 4500.-4000. pr. Kr., [[terakota]], [[Britanski muzej]], [[London]].]]
Krajem [[Ledeno doba|ledenog doba]], tokom [[holocen]]a, velike promjene klime ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje će stvoriti jednu od najkompleksnijih [[Prapovijest|prapovijesnih kultura]],<ref name="IIS1">[http://www.snaga.org.yu/Ilustrovana_istorija_srba/tekst/c-srpski/01/01-uvod.html Ilustrovana istorija Srba 1] [[Beograd]] [[1959.]]</ref> [[lepenski Vir|kulturu Lepenskog Vira]]. Karakteriziraju je naseobine građene po utvrđenom pravilu, sa sprovodima unutar njih i karakterističnim kućama [[trapez (geometrija)|trapezaste]] osnove, usavršena izrada alata i oružja, a smatra se da je u njoj postojala [[Hijerarhija|društvena hijerarhija]] i privatna svojina, kao i razvijena [[religija]] (sa [[kult]]nim mjestima i [[sakralni objekti|sakralnim objektima]]) i [[Prapovijesna umjetnost|umjetnost]] (javljaju se prve [[Skulptura|skulpture]] ribolikih ljudi, [[riba]] i [[jelen]]a).

Toplija klima, dovela je do stvaranja nove kulture u [[Podunavlje|Podunavlju]], koja se po lokalitetu [[Starčevo (Pančevo)|Starčevo]] kod [[Pančevo|Pančeva]], naziva ''[[Starčevačka kultura|Starčevačkom kulturom]]'', a prostirala se na prostoru od [[Bosna|Bosne]] do [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] tijekom 5. milenija prije n. e. Njene kuće koriste [[drvo]] kao armaturu i blato i plevu kao građu, dok im je osnova [[kvadrat]]no-trapezasta.

Starčevačku kulturu zamjenila je u srednjem [[neolit]]u ''[[Vinčanska kultura]]'', koja je svoj naziv dobila po lokalitetu Vinča , nedaleko od Beograda na obali Dunava i predstavlja tehnološki najnapredniju prapovjesnu kulturu na svijetu.<ref>Gradska opština Grocka: [http://grocka.rs/pocetna/znamenitosti/vincanska-kultura#sthash.ipfMM6V7.dpbs „Vinčanska kultura”], 16.7.2012, Pristupljeno 19.5.2013</ref> Njezini lokaliteti iz kasnog neolita [[Pločnik (arheološki lokalitet)|Pločnik]] kod [[Pločnik (Prokuplje)|istoimenog sela]] pored [[Prokuplje|Prokuplja]] odnosno ''Belovode'' i ''Belolice'' kod [[Petrovac na Mlavi|Petrovca]], na osnovu pronađenih [[bakar (element)|bakar]]nih nalaza, predstavljaju najstarije europske centre [[Metalurgija|metalurgije]], što pomjera početke metalnog doba u još dalju prošlost. Kuće Vinčanske kulture su građene od istih materijala i istih su oblika, kao one iz Starčevačke kulture, ali su za razliku od njih, masivnije sa dvije prostorije i ognjištima, dok su u kasnom raydoblju bile poređane u redove sa svojevrsnim ''ulicama'' između njih, pa bi se njihova naselja mogla smatrati [[urban]]im. Pored zemljoradnje i stočarstva kao osnovnih zanimanja, ljudi u ovom raydoblju su se bavili i lovom, ribolovom i skupljanjem plodova, zatim pravljenjem grnčarije, alatki od kamena, ali i pletenjem od [[Trska|trske]], pa čak i preradom [[Vuna|vune]]. Grnčariju karakteriše zaobljenost, dok [[Antropomorfizam|antropomorfne]] i [[Zoomorfizam|zoomorfne]] [[Figurina|figurine]] (-{[[Lady of Vinča]]}-, Vidovdanka, Hajd vaza, Boginja na tronu, kao i prosopomorfni poklopci i žrtvenjaci predstavljaju izuzetne umjetničke domete ove kulture. Posebnu odliku Vinčanske kulture predstavljaju urezani znaci, poznati kao ''vinčansko pismo'', o čijoj funkciji ima mnogo pretpostavki.

===Stari i srednji vijek===
{{glavni|Srednjovjekovna Srbija}}

[[Datoteka:Srpsko_carstvo_1360.png|mini|lijevo|250px|[[Dušanovo carstvo|Srpsko carstvo]] u vrijeme [[Stefan Uroš IV. Dušan|Cara Dušana]]]]

U [[Stari vijek|starom vijeku]] teritorij Srbije bio je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija [[Mezija (rimska provincija)|Mezija]], dok su se na području današnje Vojvodine nalazili dijelovi ''Panonije i Dacije''. Srbi su naselili to područje u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], u [[8. stoljeće|8.]] su osnovali prvu državu te u [[9. stoljeće|9.]] primili [[kršćanstvo]].<ref>[http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/03/article-06.html Srpsko Nasleđe]</ref>  Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom od [[750.]] do [[959.]] Prve sukobe Srbi su imali s [[Bugari]]ma. Od [[1085.]] do [[1106.]] Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.

Godine [[1168.]] na vlast dolazi veliki župan [[Stefan Nemanja]]. Nemanjina država obuhvaćala je sljedeća područja: [[Travunja|Travunju]], [[Duklja|Duklju]], [[Kosovo]], [[Metohija (Kosovo)|Metohija]] bez [[Prizren]]a, Južno i Veliko Pomoravlje, područje između [[Drina|Drine]] i [[Velika Morava|Velike Morave]] te gornje Podrinje. Godine [[1217.]] [[papa]] [[Honorije III.]] daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom, odnosno da postane neovisna o svojim susjedima [[Bugarska|Bugarima]] i [[Bizant]]u. Dvije godine poslije [[Rastko Nemanjić]] tj. Sveti Sava postaje prvi srpski [[arhiepiskop]]. Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]], kada je obuhvaćala teritorij današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, krajnjeg juga [[Dalmacija|Dalmacije]] (južno od [[Dubrovnik]]a), Albanije, Makedonije, [[Tesalija|Tesalije]] i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara [[Stefan Uroš V.|Stefana Uroša V.]] [[1371.]], rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza Nemanjića.

Od [[1371.]] do [[1427.]] Srbijom je vladala dinastija Lazarevića, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. Dana [[28. lipnja]] [[1389.]] dogodila se [[Kosovska bitka]] između Srbije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. Godine [[1402.]] Lazarev sin Stefan postaje despot. Od [[1427.]] do [[1459.]] Srbijom vlada dinastija Brankovića.

===Rani novi vijek (Osmansko carstvo)===
[[Datoteka:Battle_of_Kosovo,_Adam_Stefanović,_1870.jpg|mini|desno|[[Bitka na Kosovu polju]]]]

Srbija je pala pod vlast [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]] [[1459.]], nakon čega slijedi postupno iseljavanje [[Srbi|Srba]] i [[Vlasi|Vlaha]] u [[Bosna|Bosnu]] i granične predjele [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog turske najezde i nasilja nad domaćim kršćanskim stanovništvom, hrvatski kralj i austrijski car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] daje dozvolu Srbima nastaniti se u [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]], što je prouzročilo [[Prva seoba Srba|prvu seobu Srba]] pod [[patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]]om [[Arsenije III. Čarnojević|Arsenijem III. Čarnojevićem]] [[1690.]]

Do [[Druga seoba Srba|druge seobe Srba]] došlo je nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] [[1739.]] pod patrijarhom [[Arsenije IV. Jovanović|Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabendom]]. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije ([[Raška|Raške]], [[Kosovo|Kosova]], [[Metohija|Metohije]] i [[Makedonija|Makedonije]] i još nekih južnih krajeva današnje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta su područja naseljavali [[Albanci]]. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski živalj. Posljedice takvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne.

===Devetnaesto stoljeće===
{{glavni|Kneževina Srbija|Kraljevina Srbija|Velika Srbija}}
[[Datoteka:Serbia1918.png|mini|lijevo|250px|Teritorijalna ekspanzija Srbije u periodu nakon balkanskih ratova 1913. do priključenja Srijema , Banata, Bačke i Baranje te Crne Gore Kraljevini Srbiji 1918.]] 

Zbog turske tiranije nad srpskim življem, u [[Orašac|Orašcu]] je [[1804.]] podignut [[Prvi srpski ustanak]] pod vodstvom [[Karađorđe|Karađorđa ("Crnog Đorđa") Petrovića]]. Ustanak je ugušen [[1813.]] [[15. veljače]] [[1815.]] podignut jе [[Drugi srpski ustanak]] na čelu s knezom [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]].

Rezultati ovog ustanka vidljivi su [[1830.]] kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Prvi ustav Srbija je dobila [[1835.]] Godine [[1867.]] donijet je sultanov ukaz (ferman) o povlačenju turske vojske iz srpskih gradova. Neovisnost Srbije priznata je na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem [[1882.]] godine. <!---Za vrijeme neovisnosti kraljevine Srbije, provodi se žestoka antialbanska politika, mjerama koje su iseljeni brojni Albanci iz područja oko Kosova.---> Tih godina nastaju u Srbiji i megalomanske ekspanzionističke ideje za stvaranjem [[Velika Srbija|Velike Srbije]] unutar viših državnih krugova, koje će kasnije biti pokretačem agresivnih ratova Srbije sa susjedstvom.

Obrenovići i Karađorđevići su naizmjence vladali u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Posljednji Obrenović, [[Aleksandar Obrenović|kralj Aleksandar]], ubijen je zajedno s kraljicom Dragom [[1903.]] Tad na vlast dolazi kralj [[Petar I. Karađorđević]].
[[Datoteka:KIng.Peter.of.Serbia.jpg|mini|desno|180px|[[Petar I. Karađorđević]], [[Kraljevina Srbija|Kralj Srbije]] i Kraljevstva Srba , Hrvata i Slovenaca od [[1903.]] do [[1921.]] ]]

===20. stoljeće===
====Balkanski ratovi====
{{glavni|Balkanski ratovi}}
Srbija, [[Bugarska]], [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] i [[Kraljevina Grčka|Grčka]] krenule su [[1912.]] u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] u konačno oslobađanje od turske vlasti. Nakon rata Srbija nije uspjela ostvariti svoj cilj – izlazak na [[Jadransko more]] preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovoljna podjelom Makedonije. To je prouzročilo [[Drugi balkanski rat]] [[1913.]] kada su Srbija, Grčka, Turska i [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske kao ratnu odštetu dobila određena ozemlja zapadne Bugarske.

====Prvi svjetski rat====

[[Austro-Ugarska]] je bila uznemirena jačanjem Srbije, koja joj je remetila planove za prodor na istok. Nakon [[Sarajevski atentat|sarajevskog atentata]] objavljuje rat Srbiji [[28. srpnja]] [[1914.]] Tada je počeo [[Prvi svjetski rat]]. [[Cerska bitka|Cerska]] i [[Kolubarska bitka]] bile su prve savezničke pobjede u Prvom svjetskom ratu. Povlačenje preko Albanije počelo je [[1915.]] Tri godine poslije probijena je solunska bojišnica.

====Međuratno razdoblje (Kraljevina SHS/Jugoslavija)====
{{glavni|Kraljevina Jugoslavija}}
Krajem studenog priključenje Kraljevini Srbiji proglašavaju [[Baranja]], [[Bačka]], [[Banat]], [[Srijem]], [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] i [[Bosna i Hercegovina]]. [[Država SHS|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], zbog opasnosti od talijanskog napada, ujedinila se sa Srbijom odlukom Narodnog vijeća u [[Zagreb]]u [[25. studenog]] [[1918.]], no bez pristanka [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]].

Dana [[1. prosinca]] stvoreno je provotno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je [[1929.]] promijenila ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Kralj Aleksandar Karađorđević ubijen je [[9. listopada]] [[1934.]] u [[Marseille|Marseillu]] od strane [[Vlado Černozemski|Vlade Černozemskog]], člana makedonske revolucionarne organizacije [[VMRO]].

====Drugi svjetski rat====
{{glavni|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Nedićeva Srbija}}
[[Datoteka:Streljanje naroda u Kragujevcu 1941.jpg|mini|lijevo|Nijemci strijeljaju narod u Kragujevcu 1941.]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Jugoslavija je okupirana od strane [[Adolf Hitler|Hitlerovske]] koalicije, koja je započela [[Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941]]. Bačka je pripojena [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dio današnje Srbije, uglavnom je riječ o [[Raška|Raškoj]], dospio je u [[Crna Gora|Crnu Goru]] pod talijanskom vlasti. Kosovo, Metohija i zapadna Makedonija postale su dijelom tzv. ''[[Kraljevina Albanija (1939.-1943.)|Velike Albanije]]'', također pod talijanskim utjecajem. Ostatak [[Makedonija|Makedonije]] ušao je u sastav Bugarske, kao i dijelovi istočne Srbije. Sužena Srbija i [[Banat]] bile su pod njemačkom okupacijom, ali je imala vlastitu lokalnu upravu, koja je surađivala s [[Nijemci]]ma. U narodu je ova tvorevina dobila ime [[Nedićeva Srbija]] ili Vlada nacionalnog spasa. Banat je bio pod posebnom njemačkom upravom.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: „Jugoslovenska vojska u otadžbini“ (tzv. [[Četnici|četnički]] pokret) generala [[Draža Mihailović|Dragoljuba Draže Mihailovića]], [[Partizani|partizanski]] pokret [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te pomagači njemačkim okupatorima Srpska državna straža generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]] i Srpski dobrovoljački korpus [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]].
[[Datoteka:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|mini|desno|Četnici i Partizani sprovode njemačke zarobljenike kroz [[Užice]] 1941.]]

====Poslijeratna Srbija (SFRJ)====
{{glavni|Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}}
Na drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a [[1943.]] godine zabranjen je povratak u zemlju [[Karađorđevići|dinastiji Karađorđevića]],<ref>http://www.bulgaria-italia.com/bg/info/storia/partigiani.asp</ref> a [[SFRJ|Jugoslavija]] je proglašena za republiku pod nazivom [[Demokratska Federativna Jugoslavija]]. Ovaj naziv je ubrzo ([[1946.]]) promijenjen u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Srbija postaje jedna od šest federalnih Narodnih Republika. [[Ustav Jugoslavije|Ustavom Jugoslavije]] od [[1963.]] godine država mijenja naziv u [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]], a Srbija dobiva naziv u [[SR Srbija]].
<!-- Šesta baklja ne znači šestu republiku već šesti narod i to nema veze s ovim člankom, ali obavijest stavljam radi onih koji bi željeli da tu piše da je BiH postala šesta republika 1963 - što nije točno. BiH je federalna jedinica od 1943 -->

====Srbija nakon raspada SFRJ====
{{glavni|Raspad SFRJ|Savezna Republika Jugoslavija}}

Dana [[27. travnja]] [[1992.]] zajedno je s Crnom Gorom formirala [[SR Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Od [[1992.]] do [[1995.]] Savezna Republika Jugoslavija bila je pod općim sankcijama [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] OUN, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od [[1998.]] na Kosovu i Metohiji počinju sukobi između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i srpskih oružanih snaga. Od 24. ožujka do 10. lipnja 1999. godine bombardirale su je snage [[NATO|Sjevernoatlantskog Saveza]] zbog [[Rat na Kosovu|humanitarne katastrofe na Kosovu]].

===21. stoljeće===
{{glavni|Srbija i Crna Gora}}
[[Datoteka:Temple of Saint Sava - Monument.jpg|mini|180px|lijevo|[[Sveti Sava]], nacionalni svetac te zaštitnik djece, đaka, studenata i medicinskog osoblja.]]

Nakon izbora [[2000.]] godine dolazi do [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|općih prosvjeda 5. listopada]] jer Slobodan Milošević nije želio prihvatiti rezultate izbora i izbornu pobjedu kandidata Demokratske opozicije Srbije [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]. Pristalice DOS-a dolazile su u Beograd od ranog jutra, organizirano iz više pravaca, iz cijele Srbije, a predvodili su ih vođe te koalicije na čelu sa [[Zoran Đinđić|Zoranom Đinđićem]] , prvim demokratski izabranim gradonačelnikom Beograda i nakon sloma [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] , prvim demokratskim premijerom Srbije.
[[6. listopada]] Slobodan Milošević se obratio narodu putem televizije i službeno priznao poraz na izborima.

Dana [[4. veljače]] [[2003.]] godine proglašena je državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], kojom je, u odnosu na prethodnu Saveznu Republiku Jugoslaviju, data veća nadležnost dvjema republikama.
[[Datoteka:Zoran Djindjic Cropped.jpg|mini|desno|160px|[[Zoran Đinđić]], državnik i reformator prvi demokratski izabrani srbijanski premijer čija je vizija moderne Srbije temeljene na vladavini prava brutalno prekinuta atentatom 2003. godine.]]

[[12. ožujka]] [[2003.]] godine , ispred zgrade [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u [[Beograd]]u, izvšen je [[atentat na Zorana Đinđića]] , tadašnjeg srpskog premijera.

====Otcjepljenje Crne Gore i obnova neovisnosti====
{{glavni|Crnogorska povijest}}

Europska unija je imenovala Slovaka Miroslava Lajčaka za glavnog predstavnika u vezi sa crnogorskim referendumom. Za nezavisnost Crne gore po sporazumu EU i predstavnika SCG trebalo je glasati 55% gradjana. U predreferendumskoj kampanji, za nezavisnost su lobirale vladajuće stranke DPS i SDP, a protiv SNP, Narodna Stranka i druge prosrpske stranke.  21. svibnja [[2006.]] je Crna Gora na referndumu izglasala neovisnost sa oko 55,5%, a 3. lipnja iste godine je Skupština Crne Gore proglasila neovisnost i od tada SCG, posljednji ostatak nekadašnje Jugoslavije, više ne postoji. Dva dana kasnije, [[Narodna skupština Republike Srbije]] proglasila je Srbiju suverenom republikom i sljednicom SCG i time i formalno okončala postojanje državne zajednice. Narednih dana, i srpska vlada je priznala neovisnost Crne Gore. Obje države su dobile međunarodna priznanja i odvojeno primljene u UN u srpnja te godine. Pitanje međunarodnih sporazuma, koje su ratificirale SRJ i SCG rješeno je tako što je odlučeno da se oni odnose na pravno-formalnog nasljednika zajednice- Srbiju, a [[Crna Gora]] ih je potpisala po ubrzanom postupku. Sportske reprezentacije su ostale zajedno u više disciplina sve do kraja te godine, sa starim obilježjima.

====Otcjepljenje Kosova====
{{glavni|Kosovo}}

U ožujku 2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje neovisnosti Kosova|Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije]], a do sada ga je priznalo 70-ak država<ref>[http://www.ks-gov.net/MPJ/Njohjet/tabid/93/Default.aspx Kosovsko Ministarstvo vanjskih poslova]</ref> i smatra se samostalnom republikom pod međunarodnim nadzorom, dok Republika Srbija još uvijek područje Kosova smatra sastavnim dijelom svog državnog područja.

==Zemljopis==
{{glavni|Zemljopis Srbije}}

===Reljef===
[[Datoteka:Stara_planina,_vrh_Midžor.jpg|mini|lijevo|Vrh [[Midžor]], [[Balkan (planina)|Stara Planina - Balkan]] , istočna Srbija]]

Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizina]], brežuljkasti predjeli s nižim [[planina]]ma i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje.

Panonska nizina zauzima 29%<!---bilo je uneseno 25%, ali kad se izuzme Kosmet, panonska nizina bi činila 29% Srbije---> teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: [[Fruška gora]] (538 m) i [[Vršačke planine]] (639 m).

Južno od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine<!---bilo uneseno 65%, ali kad se izuzme Kosmet, ispravnije bi bilo ovako napisati, da se nebi išlo u netočne postotke---> površine Srbije. U tom području nizina ima tek uz [[Posavina|Posavinu]], [[Pomoravlje|Pomoravlju]] i dijelu [[Timočka krajina|Timočke krajine]].
[[Datoteka:Uvac River and Eagle.jpg|mini|desno|[[Uvac|Kanjon rijeke Uvca]] , središnja Srbija]] 

Područja viša od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i [[Nišava|Nišave]], a sastoje se od visoravni i skupina viših planina, od kojih najviše uokviruju [[Kosovska kotlina|Kosovsku]] i [[Metohijska kotlina|Metohijsku kotlinu]]. Najznačajnije planine u Srbiji su [[Tara (planina u Srbiji)|Tara]], [[Kopaonik]], [[Suva planina]], [[Zlatibor]], [[Zlatar (planina)|Zlatar]], [[Fruška gora]] i [[Balkan (planina)|Balkan]].

70%<!--- bilo uneseno 80%, ali kad se izuzme Kosmet, površina se smanjuje na 70%---> površine Srbije nalazi se na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], a ostalih 30% spada u [[Srednja Europa|Srednju Europu]] ([[Panonska nizina]]). Kopnenu granicu ima u dužini od 2114 [[km]]<!--- netočan podatak, veći je broj kilometara ukupne kopnene granice, zbog samostalnosti Kosova--->, a dužina tih granica prema susjedima iznosi: prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 241&nbsp;km, [[Mađarska|Mađarskoj]] 151&nbsp;km, [[Rumunjska|Rumunjskoj]] 476&nbsp;km, [[Bugarska|Bugarskoj]] 318&nbsp;km, [[Kosovo|Kosovu]] 352&nbsp;km, [[Makedonija|BJR Makedoniji]] 221&nbsp;km<!--- netočan podatak--->, [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 203&nbsp;km, i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 302&nbsp;km.

[[Sjever]]ni dio zemlje ([[Vojvodina]]) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i [[jug|južni]] dio pretežito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,<ref>U Velikom geografskom atlasu Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, 1987. provjerio svaki vrh s [http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf popisa] te ne postoji više od tri planinska vrha viša od 2000 m u [[Središnja Srbija|Središnjoj Srbiji]]</ref> a najviši od njih je [[Midžor]] (na granici s Bugarskom u [[Stara planina|Staroj planini]]). Visine je 2168 m.<ref name="samovisina">[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf Statistički godišnjak Republike Srbije, 2007. - Geografski pregled]</ref> Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane [[šuma|šume]]. Srbija je bogata i vodama.

===Tlo===
Posljedica složene geološko-litološke podloge, različitog stupnja okomite raščlanjenosti [[reljef]]a i [[klima]]tskih specifičnosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljišta. Područje Vojvodine nalazi se većinom na visokoplodnom [[černozem]]om, a područja uz rijeke i rubna područja [[Banat]]a uz granicu s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[rit]]skoj [[crnica|crnici]] i aluvijalnom zemljištu.

Sjeverozapadni dio središnje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljišta i eutrična smeđa tla (gajnjače).

Na pomoravskom području prevladavaju aluvijalna zemljišta, zemljišta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smeđa zemljišta.

Na vapnenačko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog područja južno od Save i Dunava prevladava crnica i smeđa zemljišta.

===Vode===
[[Datoteka:Veliki Kazan.jpg|mini|lijevo|[[Nacionalni park Đerdap]]]]

Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]], a sve vode tog toka okuplja [[Dunav]]. Vode s većeg dijela [[Metohija|metohijskog]] područja pripadaju [[Jadranski sliv|Jadranskom slivu]], a krajnji jugoistočni dijelovi [[Egejski sliv|Egejskom slivu]]. [[Tri]] su plovne rijeke u Srbiji: [[Dunav]] (588&nbsp;km), [[Sava]] (206&nbsp;km), [[Tisa]] (168&nbsp;km), i dijelom [[Velika Morava]]. Ostale veće rijeke Srbije su: [[Zapadna Morava]] (308&nbsp;km), [[Južna Morava]] (295&nbsp;km), [[Ibar]] (272&nbsp;km), [[Drina]] (220&nbsp;km) i [[Timok]] (202&nbsp;km). Najveće [[jezero]] u Srbiji, [[Đerdapsko jezero]], nalazi se na granici s Rumunjskom i ima površinu od 163&nbsp;km<sup>2</sup> (ukupna površina jezera je 253&nbsp;km <sup>2</sup>).

Rijeka koja najdužim tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhvaća 40% površine Srbije. Većina rijeka ima kišno-snježni režim vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilježe se u proljeće, a minimalni u kolovozu i rujnu.

Srbija nema velikih prirodnih [[Jezero|jezera]], a najveća su nastala pregrađivanjem riječnih korita kadi iskorištavanja snage vode za [[Električna energija|električnu energiju]]. Najveća takva [[Akumulacijsko jezero|akumulacijska jezera]] su: [[Đerdapsko jezero|Đerdapsko]] (na Dunavu), [[Vlasinsko jezero|Vlasinsko]] (na Vlasini), te [[Perućačko jezero|Perućačko]] i [[Zvorničko jezero|Zvorničko]] (na Drini).

===Biljni pokrov===
[[Datoteka:Kopaonik ski staza - panoramio.jpg|mini|desno|[[Kopaonik]].]] 
Cijeli teritorij Srbije pripada kontinentalno biljno-zemljopisnoj regiji. Srbija u cjelini spada među slabije pošumljene zemlje Europe sa samo 27% šumskih površina.<ref>{{citiranje www |url=http://www.ptica.org/engl/birds/serbia.htm |naslov=Pronalazak ptica u Srbiji |preuzeto= |godina=2005. |izdavač=League for the Ornithological Action of Serbia }}</ref>

Srbija se po tipu [[Vegetacija|vegetacije]] dijeli u pet pojasa:

* Nizinski pojas (područje aluvijalne ravnice [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Posavina|Posavine]], [[Pomoravlje|Pomoravlja]], [[Timočka krajina|Timočke krajine]] i [[Kosovo polje|Kosova polja]]) – šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[jasen]]a, [[topola|topole]] i [[vrba|vrbe]], a u sušnijim predjelima Vojvodine dominiraju [[stepa|stepe]].
* Brdski (kolinski) pojas (veliki dio Srbije južno od Save i Dunava) – šume [[sladun]]a i [[Hrast cer|cer]]a, [[hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Pitomi kesten|pitomog kestena]].
[[Datoteka:Lazar's canyon.jpg|mini|lijevo|[[Lazarev kanjon]], najveći klanac istočne Srbije.]]
* Brdski (montanski) pojas – [[bukva|bukove]] i bukovo-[[jela|jelove]] šume, a na [[vapnenac|vapnenačkim]] podlogama i šume [[munika|munike]]. Na toplim padinama ima i šuma hrasta kitnjaka.
* Pretplaninski i planinski pojas – u nižem potpojasu prevladavaju bukove šume, [[šikara|šikare]] i [[smreka|smrekove]] šume, a u višem niske [[klek]]ovine bora krivulja i bukve, vrištine i šikare planinske [[iva (vrba)|ive]].
* Visokoplaninski pojas – područja viša od 2500 m s hazmofitskom vegetacijom golih kamenjara, te mikrovegetacijom [[lišaj]]eva na strmijim stijenama.

===Zaštićena priroda===
{{glavni|Nacionalni parkovi Srbije}}

Srbija ima četiri nacionalna parka ([[Nacionalni park Đerdap|Đerdap]], [[Nacionalni park Kopaonik|Kopaonik]], [[Nacionalni park Tara|Tara]], [[Nacionalni park Fruška gora|Fruška gora]]) te veći broj parkova prirode, prirodnih rezervata i spomenika.

==Stanovništvo==

{{glavni|Stanovništvo Srbije}}

===Razmještaj i sastav stanovništva===

[[Datoteka:Folk_Theater_Subotica_Serbia.JPG|mini|Natpisi na [[Srpski jezik|srpskom]] , [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Mađarski jezik|madjarskom]] u višenacionalnoj [[Subotica|Subotici]].]] 
[[Datoteka:Serbia_Ethnic_Map_2011.png|mini|desno|200px|Etnička struktura stanovništva , popis 2011.]] 
[[Datoteka:Serbia Religion Map 2011.png|mini|lijevo|200px|Vjerska struktura stanovništva , popis 2011.]] 
[[Datoteka:Vojvodina-Ethnic-2011.GIF|mini|desno|200px|[[Vojvodina]] predstavlja etnički najheterogeniju regiju u Srbiji, popis [[2011.]]]]

Srbija ima prema zadnjem popisu iz [[2002.]] godine 7 498 001 stanovnika<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/VJN3.pdf Microsoft Word - Delovi_knjiga_III.doc<!-- Bot generated title -->]</ref><!--- ne uključujući Kosovo---> i spada u srednje naseljena europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 111 st/km<sup>2</sup>. U glavnom gradu živi 20% ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). Vojvodina i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima više od 200 st/km<sup>2</sup>, a osim južnog Pomoravlja, ostale subregije imaju manje od 50 st/km<sup>2</sup>.

Ukoliko se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] stalno povećavao, najviše na Kosovu i Metohiji. Gotovo čitava Središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva,  kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.

Poslije drugog svjetskog rata stanovništvo Srbije u cjelini stari. U zadnja dva desetljeća u Središnjoj Srbiji i Vojvodini smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva. U razdoblju od [[1961.]] do [[2002.]] udio mladog stanovništva (0-19 godina) smanjio se s 35% na 22% dok se udio starog stanovništva popeo s 11% na 24%.

===Demografska povijest===
* [[1991.]] 9.778.991 st. ([[Srbi]] 65.9 %, [[Albanci]] 17.1 %, [[Mađari]] 3.5 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2.5 %, [[Romi]] 1.4 %, [[Crnogorci]] 1.4 %, [[Hrvati]] 1.1 % i drugi)<ref>{{citiranje www|url=http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/completed/diversity/DGIV_CULT_POL_trans(2003)9_Serbia_EN.PDF|naslov=National Report - Serbia|autor=Branimir Stojković|izdavač=[[Vijeće Europe]]|dan=rujan 2003.|preuzeto=27. prosinca 2010}}</ref>
* [[1981.]] 9.313.676 st. ([[Srbi]] 66.4 %, [[Albanci]] 14 %, [[Mađari]] 4.2 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2.3 %, [[Hrvati]] 1.6 %, [[Crnogorci]] 1.6 %, [[Romi]] 1.2 % i drugi)<ref>"Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126. [[1986.]]</ref>
* [[1971.]] 8.446.591 st. ([[Srbi]] 71.2 %, [[Albanci]] 11.7 %, [[Mađari]] 5.1 %, [[Hrvati]] 2.2 %)
* [[1961.]] 7.642.227 st. ([[Srbi]] 74.6 %, [[Albanci]] 9.2 %, [[Mađari]] 5.9 %, [[Hrvati]] 2.6 % i drugi)
* [[1953.]] 6.979.154 st. ([[Srbi]] 73.8 %, [[Albanci]] 8 %, [[Mađari]] 6.3 %)
* [[1948.]] 6.527.966 st. ([[Srbi]] 73.9 %, [[Albanci]] 8.1 %, [[Mađari]] 6.6 %, [[Hrvati]] 2.6 % i drugi) <ref>http://facta.junis.ni.ac.yu/teme/teme34-97/teme34-97-01.pdf</ref>

===Narodnosni sastav===
{{glavni|Srbi}}
{{glavni|Demografija Srbije}}
Većinsko dvotrećinsko stanovništvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika čine [[Srbi]], dok su jedna trećina nacionalne manjine.
[[Datoteka:Serbien Ethnizitäten.png|mini|desno|200px|Etnička struktura po općinama, popis 2002.]]
{{bar box
| width=300px
| title=Srbija <small>(bez Kosova)</small> 2002.
| titlebar=#ddd
| float=right
| bars=
{{bar percent|Srbi|blue|82.86}}
{{bar percent|Mađari|green|3.91}}
{{bar percent|Bošnjaci|orange|1.82}}
{{bar percent|Romi|purple|1.44}}
{{bar percent|Jugoslaveni |brown|1.08}}
{{bar percent|Hrvati|red|0.94}}
{{bar percent|Ostali|silver|9.79}}
}}
{{bar box
| title=Srbija <small>(bez Kosova)</small> 2002.
| titlebar=#ddd
| left1=
| right1=
| float=right
| bars=
{{bar percent|pravoslavci|blue|84.1}}
{{bar percent|katolici|green|6.24}}
{{bar percent|muslimani|orange|4.82}}
{{bar percent|protestanti|gray|1.44}}
}}
[[Slika:Cathedral_of_Saint_Sava,_Belgrade.jpg|thumb|lijevo|[[Hram svetog Save|Katedrala Svetog Save]] u Beogradu 4. je najveća crkva pravoslavnog svijeta i jedna od najvećih crkvi u uporabi u svijetu.]]

{|
| style="background:#F5F5DC;" |
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''Ukupno'''<ref name="statserb">{{citiranje www |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/Zip/CensusBook1.zip |naslov=Popis stanovništva Srbije 2002.|izdavač=Statistički zavod Republike Srbije |preuzeto=26. prosinca 2010. |jezik=srpski}}</ref>
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''Uža Srbija'''
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''Vojvodina'''
|- 
| style="background:#F5F5DC;" |
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>Broj</small>
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>%</small> 
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>Broj</small>
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>%</small>
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>Broj</small> 
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | <small>%</small>
|- 
| style="background:#c1c1c1;" | '''UKUPNO'''
| style="background:#c1c1c1;" | '''7.498.001'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100 
| style="background:#c1c1c1;" | '''5.466.009'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
| style="background:#c1c1c1;" | '''2.031.992'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Srbi]]
| 6.212.838 
| 82.86 
| 4.891.031
| 89.48
| 1.321.807
| 65.05
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Crnogorci]]
|69.049
|0.92 
|33.536
|0.61
|35.513
|1.75
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Jugoslaveni]]
|80.721 
|1.08 
|30.840
|0.56
|49.881 
|2.45
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Albanci]]
|61.647 
|0.82 
|59.952 
|1.1 
|1.695
|0.08
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bošnjaci]]
| 136.087 
|1.82 
|135.670 
|2.48 
|417 
|0.02
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bugari]] 
|20.497 
|0.27 
|18.839 
|0.34
|1.658
|0.08
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bunjevci]]
|20.012 
|0.27 
|246
|0 
|19.766 
|0.97
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Nijemci]]
|3.901 
|0.05 
|747 
|0.01
|3.154 
|0.16
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Goranci (narod)|Goranci]]
|4.581 
|0.06 
|3.975 
|0.07 
|606 
|0.03 
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Hrvati]]
|70.602 
|0.94 
|14.056 
|0.26 
|56.546 
|2.78
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Makedonci]]
|25.847 
|0.35
|14.062
|0.26 
|11.785 
|0.58
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | Muslimani 
|19.503 
|0.26
|15.869 
|0.29 
|3.634
|0.18 
|-  
| style="background:#F5F5DC;" | [[Romi]] 
|108.193 
|1.44 
|79.136 
|1.45 
|29.057 
|1.43 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rumunji]]
|34.576 
|0.46 
|4.157
|0.08 
|30.419
|1.5
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rusi]] 
|2.588 
|0.03 
|1.648 
|0.03 
|940
|0.05
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rusini]]
|15.905 
|0.21 
|279 
|0.01 
|15.626 
|0.77
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Slovaci]]
|59.021 
|0.79
|2.384
|0.04
|56.637 
|2.79 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Slovenci]]
|5104 
|0.07 
|3.099
|0.06
|2.005 
|0.1 
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Česi]] 
|2.211 
|0.03 
|563 
|0.01
|1.648
|0.08 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Ukrajinci]] 
|5.354 
|0.07 
|719 
|0.01
|4.635 
|0.23 
|-> 
| style="background:#F5F5DC;" | [[Mađari]]
|293.299 
|3.91
|3.092 
|0.06 
|290.207
|14.28 
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Vlasi]]
|40.054 
|0.53 
|39.953
|0.73 
|101 
|0 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | Ostali 
|11.711 
|0.16 
|6.400
|0.12 
|5.311 
|0.26 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | Neizjašnjeni 
|107.732 
|1.44 
|52.716 
|0.97
|55.016 
|2.71 
|- 
| style="background:#F5F5DC;" | Nepoznato
|75.483 
|1.01 
|51.709 
|0.95 
|23.774 
|1.17 
|}

===Vjerski sastav===
{{glavni|Srpska pravoslavna crkva}}
[[Datoteka:Serbian_alphabets.png|desno|mini|200px|Srpski pravopis dopušta da se [[srpski jezik]] u svom standardnom obliku piše i ćirilicom i latinicom, na slici: primjeri [[Ćirilica|ćiriličnog]] i [[latinica|latiničnog]] pisma u srpskom jeziku]].

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/srpski-pravopis-kao-srpska-pisma-navodi-i-cirilicu-i-latinicu-1020675 - www.vecernji.hr

Najveći broj stanovništva Srbije je [[pravoslavci|pravoslavne]] vjere. Slijede muslimani, [[rimokatolici]] i [[protestanti]].

Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji zaštiti ovo pravo u cjelini. Srbija nema državnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao državni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.

===Jezik===
{{glavni|Srpski jezik}}
U Srbiji je službeni jezik [[Srpski jezik|srpski]] i [[Ćirilica|ćirilično pismo]] dok je latinica u ravnopravnoj uporabi. Po podacima iz 2014. ćirilicu koristi 36% srpske populacije dok latinicom koja je ipak zastupljenija piše 47%.

U Vojvodini su, uz srpski, službeni jezici i [[mađarski jezik|mađarski]], [[slovački jezik|slovački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Zapadnorusinski jezik|rusinski]].

==Politički ustroj==
[[Datoteka:NarodnaSkupstina.JPG|mini|lijevo|[[Narodna skupština Republike Srbije]]]]  

Srbija je po Ustavu iz 2006. godine koji je najviši pravni akt , unitarna država (postoji samo jedna, centralna vlast koja je nosilac državnog suvereniteta), sa višestranačkim sustavom , neposrednim izborima, garantuje poštivanje ljudskih i građanskih prava i sloboda, kao i podjelu vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska).

Ustav iz 2006. godine je razložio vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, gdje je se „odnos triju grana vlasti zasniva na ravnoteži i međusobnoj kontroli“.

Narodna skupština je jednodomo predstavničko tijelo i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. Skupštinu čine narodni zastupnici, kojih je 250, koji se biraju na neposrijednim izborima na mandat od četiri godine u skladu sa zakonom. Narodna skupština Republike Srbije bira Vladu, kontrolira ju i odličuje o prestanku mandata Vlade i ministara; bira i razriješava sudije ustavnog suda; bira i razriješava Pučkog pravobranitelja; bira i razriješava guvernera Narodne banke Srbije; potvrđuje međunarodne ugovore; raspisuje republički referendum; donosi i mijenja Ustav. Tijela su izvršne vlasti u državi Predsjednik Republike i Vlada.
[[Datoteka:Novi Dvor (1).JPG|mini|desno|Novi Dvor, Ured Predsjednika Republike Srbije]]

Predsjednik Republike Srbije bira se na neposrijednim izborima, narod ga bira tajnim glasovanjem. Mandat mu iznosi pet godina, a isto lice ne smije biti više od dva puta birano na predsjedničku funkciju. Kada je spriječen da obavlja svoju funkciju zamjenjuje ga predsjednik Narodne skupštine, u periodu od najduže tri mjeseca i njegove nadležnosti su također utvrđene Ustavom. Predsjednik predstavlja državu u međunarodnim odnosima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.

Vlada Republike Srbije je aktivni dio izvršne vlasti i u parlamentarnom sustavu je njezin nosilac. Bira ju Narodna skupština i njoj je odgovorna za svoj rad.  Kandidat za predsjednika vlade je mandatar koji iznosi svoj program pred Narodnu skupštinu, poslije čega sljedi debata. Izbor vlade je u danu za glasanje i ona je izabrana ukoliko dobije većinu od ukupnog broja skupštinskih zastupnika, dakle 126. zastupnika mora da glasa pozitivno za novu vladu.

:'''Predsjednik Republike Srbije''' je [[Aleksandar Vučić]].
:'''Predsjednik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]''': [[Ivica Dačić]].
:'''Predsjednica Vlade Republike Srbije''' je [[Ana Brnabić]].

==Pravni sustav==
[[Datoteka:Supreme_court_of_Serbia.jpg|mini|lijevo|Vrhovni sud Republike Srbije]]

Po Ustavu Srbije sudovi su samostalni i neovisni organi vlasti koji štite slobode i prava svih građana Republike Srbije zakonom utvrđena prava pravnih subjekata i osigurava ustavnost i zakonitost. Sudska vlast po Ustavu posve je neovisna od zakonodavne i izvršne vlasti u Republici. Sve sudske odluke se donose u ime građana i zasnivaju se na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisima donesenim temeljem zakona.

Sudske su odluke obvezne za sve i ne mogu biti dio izvansudske kontrole. Sudske odluke moze preispitati samo nadlezni sud u točno utvrđeno vrijeme i točno utvrđenom postupku.

Republički sudovi :

Vrhovni kasacijski sud je najviši sud u Republici Srbiji koji neposrijedno viši sud za Privredni apelacijski sud , Prekršajni apelacijski sud i Upravni sud i apelacijske sudove.

Vrhovni sud je samostalan i neovisan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.

Prekršajni apelacijski sud Republike Srbije odlučuje o žalbama na odluke prekršajnih sudova Republike Srbije. U svom sustavu ima tri odjeljenja koja sjedišta imaju u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

==Oružane snage Republike Srbije==
{{glavni|Vojska Srbije}}
[[Datoteka:2020_Moscow_Victory_Day_Parade_030.jpg|mini|desno|Svečana Garda Vojske Srbije u tradicijskim plavim odorama iz doba dinastije Karađorđević.]]
:'''Ministar Obrane''' – [[Aleksandar Vulin]].
:'''Načelnik glavnog stožera''' – [[Milan Mojsilović]].
:'''Kopnena vojska''' komandant – [[Milosav Simović]].
:'''Zračne snage i PZO''' komandant – [[Ranko Živak]].
Oružane snage Srbije podložne su Ministarstvu obrane , a sastoje se od vojske i ratnog zrakoplovstva . Iako kontinentalna zemlja , Srbija upravlja flotilom riječnih brodova koji obhoduju uglavnom na medjunarodno plovnim rijekama [[Dunav]]a , [[Sava|Save]] i [[Tisa|Tise]] . Načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije izvješćuje ministra obrane. Glavni stožer imenuje predsjednik Republike , koji je i glavni zapovjednik vojnih snaga. Od 2017. godine , proračun za obranu Srbije iznosi 503 milijuna [[dolar]]a, ili oko 1,4% BDP-a zemlje.

Tradicionalno se oslanjajući na veliki broj vojnika, oružane snage Srbije prolazile su kroz razdoblje smanjenja, restrukturiranja i profesionalizacije u potpunosti u skladu sa [[NATO]] standardima. Vojni rok je ukinut u [[2011.]] Srpskih oružane snaga imaju 28.000 aktivnih vojnika,  dopunjenih aktivnom rezervom koja ima 20.000 vojnika i pasivnom rezervom u hitnim slučajevima sa još između 170.000. i 250 000 vojnika.<ref>http://www.politika.rs/sr/clanak/162073/Vojska-Srbije-od-sutra-i-zvanicno-profesionalna</ref>
[[Datoteka:Sloboda_2019_-_defile_00_11.jpg|mini|lijevo|Vojska Srbije]]

Od 15. siječnja [[2015.]] Srbija sudjeluje u Individualnom planu partnerstva<ref>https://www.nato.int/cps/cs/natohq/topics_50100.htm</ref> sa NATO što predstavlja najviši rang suradnje sa tom organizacijom prije članstva , no zemlja nema namjeru priključiti se [[NATO]]-u , zbog još značajnog negativnog stava građanstva uglavnom naslijeđenog u  vrijeme [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO bombardiranja Jugoslavije 1999.]] godine. Član je promatrača Organizacija Ugovora o kolektivnom vrijednosnom papiru (CSTO). Zemlja je također potpisala Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu . Iako Srbija nije članica ni jednog vojnog saveza, oružane snage Republike Srbije sudjeluju u mnogo multinacionalnih mirovnih misija, uključujući razmještanje u [[Libanon]]u , [[Cipar|Cipru]] , [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]] i [[Liberija|Liberiji]].

Srbija je glavni proizvođač i izvoznik vojne opreme u regiji jugoistoka Europe. Izvoz obrane iznosio je oko 483 milijuna [[dolar]]a u [[2016.]]  Srbija izvozi diljem svijeta, osobito na Bliski Istok, Afriku, Jugoistočnu [[Azija|Aziju]] ali i Zastavine puške i strijeljivo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]. Obrambena industrija je tijekom godina imala značajan rast i kontinuirano nastavlja rast i razvoj na godišnjoj razini.

==Upravna podjela države==
{{glavni|Središnja Srbija|Vojvodina}}

[[Datoteka:Districts of Serbia (without Kosovo).png|mini|lijevo|Upravna podjela po okruzima]]
[[Datoteka:Serbia2008.png|mini|desno|Karta Srbije]]

U sastavu Srbije nalazi se jedna autonomna pokrajina - [[Vojvodina]] (dok prema Ustavu R. Srbije i Kosovo i Metohija se nalazi u njezinom sastavu i ima status autonomne pokrajine). Srbija bez te pokrajine naziva se "[[Središnja Srbija|Središnja]]" ili "Uža Srbija". Uz ovakvu podjelu, postoji podjela na 29 okruga i grad Beograd. Vojvodina ima 7 okruga, te Uža Srbija 17.

'''Okruzi autonomne pokrajine Vojvodine:''' [[Sjevernobački okrug]], [[Srednjobanatski okrug]], [[Sjevernobanatski okrug]], [[Južnobanatski okrug]], [[Zapadnobački okrug]], [[Južnobački okrug]], [[Srijemski okrug]]

'''Okruzi središnje Srbije:''' [[Mačvanski okrug]], [[Kolubarski okrug]], [[Podunavski okrug]], [[Braničevski okrug]], [[Šumadijski okrug]], [[Pomoravski okrug]], [[Borski okrug]], [[Zaječarski okrug]], [[Zlatiborski okrug]], [[Moravički okrug]], [[Raški okrug]], [[Rasinski okrug]], [[Nišavski okrug]], [[Toplički okrug]], [[Pirotski okrug]], [[Jablanički okrug]], [[Pčinjski okrug]]

Svaki okrug sastoji se od nekoliko općina koje su podijeljene na mjesne zajednice. Pri ustroju okruga, područja na jugozapadu Srbije s većinskim bošnjačkim stanovništvom nisu bila izdvojena u poseban okrug, već su podijeljena između [[Zlatiborski okrug|zlatiborskog]] i [[Raški okrug|raškog okruga]] što je izazvalo veliko nezadovoljstvo bošnjačke strane.

Neke političke stranke u Srbiji predlažu da Srbija bude podijeljena na pet regija: [[Vojvodina|Vojvodinu]], [[Šumadija|Šumadiju]], [[Podunavlje]], [[Podrinje]] i [[Beograd]].

===Gradovi===
Iako Srbija ima mnogo naselja sa više od 20.000 stanovnika, službeno ima samo 3 grada i Grad Beograd. To su gradovi:

* [[Beograd]] - 1.119.642 s predgrađem 1.576.124
* [[Novi Sad]] - 191.405 s predgrađem 299.294
* [[Niš]] - 	173.724 s predgrađem 250.518
* [[Kragujevac]] - 146.373 s predgrađem 175.802

U [[Siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine, uredbom Vlade Srbije, 23 općine u Srbiji dobile su status grada. Pored Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, status grada su dobili: [[Vranje]], [[Zrenjanin]], [[Jagodina]], [[Kraljevo]], [[Leskovac]], [[Loznica]], [[Kruševac]], [[Pančevo]], [[Požarevac]], [[Smederevo]], [[Srijemska Mitrovica]], [[Subotica]], [[Užice]], [[Zaječar]], [[Čačak]], [[Sombor]], [[Valjevo]], [[Novi Pazar]] i [[Šabac]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.zis.bg.gov.yu/upload/G_2007S%2003.pdf |naslov=Beograd u brojkama |preuzeto= |godina=2006. |format=PDF |izdavač=Institut za informatiku i statistiku grada Beograda |jezik= Srpski}}</ref>
<!-- '''Najznačajniji gradovi i njihov položaj u Srbiji''':

<div style="position: relative;">

[[Datoteka:Karta Srbije bez gradova.png|200px|desno|Karta Srbije]]

{{Image label|x=0.23|y=0.05|scale=300|text='''[[Subotica]]'''}}
{{Image label|x=0.11 |y=0.12 |scale=300|text=[[Sombor]]}}
{{Image label|x=0.42 |y=0.10 |scale=300|text=[[Kikinda]]}}
{{Image label|x=0.41 |y=0.26 |scale=300|text=[[Zrenjanin]]}}
{{Image label|x=0.28 |y=0.32 |scale=300|text='''[[Novi Sad]]'''}}
{{Image label|x=0.62 |y=0.33 |scale=300|text=[[Vršac]]}}
{{Image label|x=0.22 |y=0.40 |scale=300|text=[[Srijemska Mitrovica|Sr. Mitrovica]]}}
{{Image label|x=0.42 |y=0.48 |scale=300|text=[[Beograd|<u>'''Beograd'''</u>]]}}
{{Image label|x=0.12 |y=0.52 |scale=300|text=[[Loznica]]}}
{{Image label|x=0.29 |y=0.62 |scale=300|text=[[Valjevo]]}}
{{Image label|x=0.80 |y=0.65 |scale=300|text=[[Bor (grad)|Bor]]}}
{{Image label|x=0.53 |y=0.69 |scale=300|text='''[[Kragujevac]]'''}}
{{Image label|x=0.24 |y=0.78 |scale=300|text=[[Čačak]]}}
{{Image label|x=0.47 |y=0.78 |scale=300|text=[[Kraljevo]]}}
{{Image label|x=0.62 |y=0.84 |scale=300|text=[[Kruševac]]}}
{{Image label|x=0.20 |y=0.98 |scale=300|text=[[Novi Pazar]]}}
{{Image label|x=0.76 |y=0.92 |scale=300|text='''[[Niš]]'''}}
{{Image label|x=0.92 |y=0.96 |scale=300|text=[[Pirot]]}}
</div> -->

{| class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|- 
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija
! rowspan=11 | <br>[[Datoteka:Belgrade_from_LH1407.jpg|border|170px]]<br>[[Beograd]]<br>[[Datoteka:Novi Sad panorama from Petrovaradin Fortress.jpg |border|170px]]<br>[[Novi Sad]]<br>
|- 
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 1 ||align=left | '''[[Beograd]]''' ||  1.119.642 ||  align=center style="background:#f0f0f0;" | 10 ||align=left | '''[[Smederevo]]''' ||  62.805
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 2 ||align=left | '''[[Novi Sad]]''' ||  191.405 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 11 ||align=left | '''[[Valjevo]]''' || 	61.035
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 3 ||align=left | '''[[Niš]]''' ||  173.724 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 12 ||align=left | '''[[Kraljevo]]''' ||  57.411
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 4 ||align=left |'''[[Kragujevac]]''' || 	146.373 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 13 ||align=left | '''[[Vranje]]''' ||  55.052 ||
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 5 ||align=left |'''[[Subotica]]''' ||  99.981 || align=center align=center style="background:#f0f0f0;" | 14 ||align=left | '''[[Šabac]]''' ||  55.163
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" |6 ||align=left |  '''[[Zrenjanin]]''' ||  79.773 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 15 ||align=left | '''[[Užice]]''' || 54.717 ||
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 7 ||align=left | '''[[Leskovac]]''' || 63.185 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 16 ||align=left | '''[[Novi Pazar]]''' ||  54.604
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 8 ||align=left | '''[[Pančevo]]''' || 77.087 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 17 ||align=left | '''[[Sombor]]''' ||  51.471
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 9 ||align=left | '''[[Čačak]]''' || 73.217 || style="background:#f0f0f0;" | 18 || align=left | '''[[Požarevac]]''' || 41.736
|-
| colspan="11" align=center style="background:#f5f5f5;" | 2002. godina<ref>Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref>
|}
{{-}}

==Gospodarstvo==
{{glavni|Gospodarstvo Srbije}}

Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito [[agrar]]ne zemlje transformirala u [[Industrija|industrijsku]] zemlju u kojoj su [[poljoprivreda]] i [[rudarstvo]] zadržali značajnu ulogu. Za vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslavenskog prosjeka, ali s velikim regionalnim razlikama. Tako je najrazvijeniji bio grad Beograd, a najnerazvijeniji Kosmet i općine uz Kosmet i granicu s Crnom Gorom. Srpsko gospodarstvo dodatno je oslabilo poslije raspada SFRJ, a dodatno je uništeno [[NATO]]-vim bombardiranjem [[1999.]] godine.
Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu početkom [[1990-ih]] zbog uvedenih sankcija od strane [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] UN-a [[1992.]] radi agresije na Hrvatsku i BiH. Veći dio sankcija je ukinut [[1996.]], [[2000.]], [[2001.]] i [[2005.]] kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om.

[[Poljoprivreda]] čini 16,6% nacionalnog [[BDP]]-a, [[industrija]] 25,5% i uslužne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za [[2008.]] je bio oko 79,662 milijarde [[američki dolar|dolara]].<ref name="MMF - Srbija">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=942&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=21&pr.y=6 MMF - Srbija]</ref> Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara.<ref name="MMF - Srbija"/>  Najveći [[Ratarstvo|ratarski]] kraj je Vojvodina. Uzgaja se [[pšenica]], [[kukuruz]], [[suncokret]] i [[soja]], te u manjoj mjeri povrtne kulture. [[Šumadija]] je poznata po [[Voćarstvo|voćarstvu]]; [[Vršac]], obronci [[Fruška gora|Fruške gore]] i [[Župa]] po vinogradima. [[Stočarstvo]] je razvijeno u [[Raška (regija)|Raškoj]] i u istočnoj Srbiji. [[Metohija]] je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište [[lignit]]a u Europi. [[Homoljske planine]] su nalazište [[Bakar (element)|bakra]]. [[Sjever]]ni dio [[Banat]]a je bogat [[Nafta|naftom]] i [[Zemni plin|zemnim plinom]].
[[Datoteka:Dam_Serbia_Djerdap_2.jpg|desno|mini|lijevo|[[Hidroelektrana Đerdap]]]]
Srbija raspolaže s oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu nezaposlenosti od 14%<ref>[http://www.emportal.rs/en/news/serbia/83771.html Srbija u listopadu 2008.]</ref><ref>[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/drugastrana.php?Sifra=0018&izbor=odel&tab=152]</ref> (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.

Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Njemačka]], [[Austrija]], [[Italija]]), SAD, [[Narodna Republika Kina]]. Srbija  najviše izvozi svoje proizvode u zemlje bivšeg [[SSSR]]-a, [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] ([[BiH]]) i [[Republika Makedonija|Makedoniju]]. Deficit od uvoza je oko 6 milijardi dolara (2005.)

===Promet===
[[Datoteka:Map_of_motorways_in_Serbia_(without_Kosovo).svg|mini|desno|Mreža [[autoceste|autocesta]] u Srbiji , postojeće i planirane autoceste.]]
[[Cestovni prijevoz]] najdominantniji je oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000&nbsp;km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je [[paneuropski koridor X]] koji ide usporedno sa željezničkom magistralom [[Horgoš]]-[[Subotica]]-[[Novi Sad]]-[[Beograd]]-[[Niš]], gdje se račva u dva kraka, jedan prema [[Sofija (grad)|Sofiji]], a drugi prema [[Skopje|Skopju]].
[[Datoteka:Autoput E763, Brđani.jpg|mini|lijevo|Autocesta A2 i tunel Brđani, cesta prema Crnoj Gori.]]
[[Zračni promet]] se počeo razvijati između dva svjetska rata. Prva jugoslavenska zračna linija uspostavljena je između Beograda i [[Zagreb]]a [[1928.]] godine. Značajniju dinamiku ovaj je oblik prometa doživio [[1960-ih|šezdesetih godina]] [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]]. [[1962.]] izgrađena je beogradska zračna luga «Surčin» (danas [[Zračna luka Nikola Tesla]])., a kasnije i luke u [[Priština|Prištini]] i Nišu. Udio zračnog prometa vremenom se povećava, ali jedino beogradska zračna luka ima veći značaj s preko 1,5 milijun putnika godišnje ([[Dodatak:Popis zračnih luka u Srbiji]]).
Do sredine [[1960-ih]], željeznički promet imao je vodeću ulogu u putničkom prijevozu, a danas je po važnosti iza cestovnog i zračnog prometa. No unatoč tome, željeznice i danas drže primat u prijevozu robe. Danas Srbija ima 4110&nbsp;km željezničkih pruga. Pruge su počele s izgradnjom sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], no kako se današnji teritorij Srbije tada nalazio u tri države, izgradnja željeznica do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bila je neusklađena i različita u tehničkom pogledu. Prva pruga izgrađena je u Vojvodini [[1856.]] godine i to za rudarske potrebe, a prva za javni promet [[1857.]] i bila je dio pravca [[Budimpešta]]-[[Temišvar]]-[[Oršava]]. Do [[1914.]] godine u cijeloj Srbiji bilo je 1714&nbsp;km željezničkih pruga, a između dva rata je izgrađeno još više od 1000&nbsp;km. Nakon Drugog svjetskog rata velika je pažnja posvećena modernizaciji željeznice.
Gotovo sav riječni promet Srbije odvija se na području Vojvodine. Od 1982&nbsp;km plovnih puteva, na rijeke otpada 1043&nbsp;km (od toga na Dunav 588&nbsp;km, Savu 206&nbsp;km i Tisu 168&nbsp;km). Od kanala najveći značaj ima sustav Dunav-Tisa-Dunav.
[[Datoteka:Air_Serbia_ATR-72-202_taking_off_from_Belgrade_Airport.jpg|lijevo|mini|desno|[[Zračna luka Nikola Tesla]].]]

Hrvatska je vlastitim novcem sufinancirala izgradnji nekoliko elektrana diljem bivše Jugoslavije, ukupne snage 920 megavata: NE Krško, TE Tuzla, TE Gacko, TE Kakanj i TE Obrenovac. Zbog politike SFRJ početkom osamdesetih godina koja je obvezala razvijene republike Hrvatsku i Sloveniju ulagati bespovratno sredstva u nerazvijene, time i u tobože nerazvijenu Srbiju. Hrvatska je tek isposlovala da umjesto investiranja u Fond može ulagati u elektrane. Zbog ulaganja u Srbiju HEP je podigao veliki kredit, koji je Hrvatska ratnih godina vraćala i nije dobivala struju od svoje investicije. Zbog tih predratnih ulaganja u TE Nikola Tesla u Obrenovcu, HEP potražuje oko 120 milijuna eura i 22 tWh električne energije, tj. više od godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Doda li se kamata od 1990. godine na ukupna potraživanja, Hrvatska potražuje gotovo dvije milijarde eura od Elektroprivrede Srbije (EPS-a). Dug se nagomilao i HEP je predložio da im se investicija vrati isporukama struje, ali Elektroprivreda Srbije poručila je da se to mora riješiti na državnoj razini i da to pregovaraju predstavnici ministarstava gospodarstva.<ref name="Poslovni dnevnik">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/hep-trazi-od-srbije-2-mlrd-eura-a-dodiku-duguje-stotine-milijuna-277802 Poslovni dnevnik] Ante Pavić: ''Započelo razračunavanje elektroprivrednih tvrtki bivše Jugoslavije'', 26. kolovoza 2014. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref>

==Kultura==
{{glavni|Kultura Srbije|Srbi}}
[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]] (srpski: Srpska akademija nauka i umetnosti) osnovana je u drugoj polovici 19. stoljeća.

===Arhitektura===
[[Datoteka:Felix_Romuliana_1.jpg|thumb|desno|200px|[[Gamzigrad|Galerijeva palača Felix-Romuliana]] s kraja [[4. stoljeće|4. stoljeća]] , na [[Unesco]]vom [[popis mjesta svjetske baštine u Europi|popisu mjesta svjetske kulturne baštine u Europi]].<ref>(eng.) [whc.unesco.org/en/list/1253 ''Gamzigrad-Romuliana, Palace of Galerius''], UNESCO. Pristupljeno 4. prosinca 2016.</ref>]]
[[Datoteka:Vršac,_katedrála_II.jpg|mini|lijevo|170px|Katolička crkva Sv. Gerharda u [[Vršac|Vršcu]] je najveća katolička crkva u Srbiji, a bila je druga po veličini u SFRJ, odmah iza zagrebačke katedrale.]]

Na području Srbije postoje ostatci prapovijesnih kultura. Najpoznatija [[neolit]]ska kultura na tlu Srbije je kultura [[Lepenski vir|Lepenskog vira]]. U Srbiji su se nalazili raskošni carski gradovi i palače u doba kasnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i ranog [[Bizant]]a, čiji se ostatci mogu vidjeti u [[Sirmium]]u, [[Gamzigrad]]u i [[Caričin grad|Caričinom gradu]] ''(Justiniana Prima)''.

Srpski [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] spomenici koji su se očuvali do danas uglavnom su crkve i [[manastir]]i. Većina ovih spomenika ima freskama ukrašene zidove. Najznačajniji spomenik srpske srednjovjekovne umjetnosti je [[manastir Studenica]] (oko [[1190.]]) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire [[Manastir Mileševa|Mileševa]], [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]] i [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]]. Vjerojatno najpoznatija srpska srednjovjekovna freska je prikaz „Mironosnice na grobu“ (ili Bijeli anđeo) iz manastira Mileševa. [[Ikonoslikarstvo]] je također dio srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa.

Utjecaj bizantske umjetnosti se pojačao nakon pada [[Carigrad]]a u ruke [[Križari|križara]] [[1204.]], kada su mnogi umjetnici pobjegli u Srbiju. Njihov utjecaj je vidljiv u izgradnji crkve Bogorodica Ljeviška, [[Manastir Staro Nagoričino|manastiru Staro Nagoričino]] i [[Manastir Gračanica|manastiru Gračanica]].

Manastir Visoki Dečani je sagrađen između [[1330.]] i [[1350.]] godine. Za razliku od drugih srpskih manastira, ovaj je sagrađen u [[Romanika|romaničkom]] stilu pod nadzorom majstora Vite iz [[Kotor]]a. Na freskama ovog manastira nalaze se 1000 portreta koji opisuju sve najvažnije epizode iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. U katedrali se nalaze ikonostas, igumanovo prijestolje i dekorirani sarkofag kralja [[Stefan III. Dečanski|Stefana III. Dečanskog]].

Još jedan stil crkvenog građevinarstva se razvio u Srbiji krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]], i to u dolini rijeke [[Morava (Srbija)|Morave]]. Odlika ovog stila je bila bogato ukrašavanje unutrašnjih crkvenih zidova. [[Freska|Freske]] u [[Manastir Manasija|manastiru Manasija]] prikazuju religijske scene u kojima sudjeluju ljudi u srpskim srednjovjekovnim odorama.

Za vrijeme [[Otomansko carstvo|otomanske]] vladavine, uglavnom, je zamrla umjetnička aktivnost u Srbiji. Neke [[barok]]ne tendencije vidljive su kod srpskih umjetnika s kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u južnoj Ugarskoj (Teodor Kračun, Jakov Orfelin).
[[Datoteka:Golubac grad 2019 08.jpg|thumb|desno|200px|[[Golubački Grad]], utvrda na Dunavu.]]

'''Kulturna baština [[UNESCO]]-a''' obuhvaća Grad Stari Ras, manastir Sopoćane i Petrovu crkvu (najstarija crkva u Srbiji, od 1979.), Manastir Studenicu (od 1986.), Manastir Dečane (od 2004.), Manastir Gračanicu, Pećku patrijaršiju i crkvu Bogorodice Ljeviške (od 2006.), Gamzigrad kod Zaječara (od 2008.), te stećke (od 2016.).

===Slikarstvo===
[[Datoteka:National_Museum_of_Serbia_(DSC04612).jpg|mini|lijevo|[[Narodni muzej u Beogradu]]]]
Mnogi mladi umjetnici srpske države iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] su se školovali u inozemstvu, posebno u [[Francuska|Francuskoj]] i Njemačkoj, i donijeli su sa sobom [[Avangarda|avangardne]] stilove. Pored [[Pariz]]a i [[München]]a, [[Beograd]] je u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio jedno od središta [[Impresionizam|impresionizma]]. [[Nadežda Petrović]] je slikala u stilu [[Fovizam|fovizma]], dok je [[Sava Šumanović]] bio pod utjecajem [[Kubizam|kubizma]].

Značajni srpski slikari 20. stoljeća bili su: [[Milan Konjović]], [[Marko Čelebonović]], [[Petar Lubarda]], [[Vladimir Veličković]] i [[Mića Popović]].

Srbija je poznata i po slikarima [[Naivno slikarstvo|naive]], kao što su [[Janko Brašić]], [[Sava Sekulić]], [[Martin Jonaš]] i [[Zuzana Halupova]]. Slovačko selo [[Kovačica]] u Vojvodini središte je naivnog slikarstva.

===Književnost===
{{glavni|Srpska književnost}}

[[Datoteka:Miroslavs_Gospel_in_Temple_of_Saint_Sava.jpg|mini|200px|desno|[[Miroslavljevo evanđelje]], potkraj 12. stoljeća.]]
Početak srpske pismenosti povezan je s djelovanjem braće [[Ćiril i Metod|Ćirila]] i [[Metod]]a na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Postoje spomenici rane srpske pismenosti iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pisani [[Glagoljica|glagoljicom]]. Već u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], pojavljuju se tekstovi pisani [[Ćirilica|ćirilicom]]. Iz ovog razdoblja je i najstarija ćirilična knjiga srpske redakcije, evanđelje [[Zahumlje|zahumskog]] kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje. [[Miroslavljevo evanđelje]] je i najstarija i najljepše ilustrirana srpska knjiga srednjeg vijeka.

Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena [[Lirika|lirska]] i [[Epika|epska]] književnost.
[[Datoteka:Serbian_writers_Sremac_Nušić_Glišić_Veselinović.jpg|mini|200px|lijevo|Predstavnici realizma u srpskoj književnosti: Milovan Glišić, Aleksandar Sumbatov Južin, [[Branislav Nušić]] (sjede), Dragomir Brzak i Janko Veselinović]]
U doba narodnog preporoda u 19. stoljeću, [[Vuk Stefanović Karadžić]] je preveo [[Novi zavjet]] na [[srpski jezik|srpski narodni jezik]] i proveo reformu srpskog jezika i pravopisa. Time je utemeljena suvremena srpska književnost. Najznačajniji srpski pjesnici 19. stoljeća bili su [[Branko Radičević]], [[Đura Jakšić]] i [[Jovan Jovanović Zmaj]]. U 20. stoljeću prvenstvo pripada [[Proza|proznim]] piscima: [[Miloš Crnjanski|Milošu crnjanskom]], [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], [[Danilo Kiš|Danilu Kišu]], [[Borislav Pekić|Borislavu Pekiću]] i [[Milorad Pavić|Miloradu Paviću]], iako ima i vrijednih pjesničkih dostignuća: [[Milan Rakić|Milana Rakića]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]], [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], [[Miodrag Pavlović|Miodraga Pavlovića]] i [[Vasko Popa|Vaska Pope]].

===Glazbena umjetnost===
====Folklor====
Srbija ima dugu tradiciju [[folklor]]a i narodne glazbe. Ples grupe plesača, pod imenom kolo, je najomiljeniji vid folklora u Srbiji i razlikuje se od regije do regije. Najpopularnija kola su [[Užičko kolo]] i [[Moravac]].

U 19. stoljeću i ranije, karakteristična narodna glazbala bile su [[gusle]] i [[frula]], dok su u Vojvodini korištene [[Tambura|tambure]] i [[gajde]]. Danas je glavni instrument u novokomponiranoj narodnoj glazbi [[harmonika]]. Popularni su i trubački orkestri. Festival trubača u Guči je središnja manifestacija ove vrste glazbe. Najpoznatiji trubači Srbije su: [[Fejat Sejdić]], [[Bakija Bakić]] i [[Boban Marković]]. Vrijeme turske vladavine ostavio je traga u glazbi cijelog Balkana, pa tako i Srbije.
[[Datoteka:Ansambl KOLO.jpg|mini|desno|[[Ansambl narodnih igara i pesama Srbije KOLO]].]]

====Popularna glazba====

U zadnjih nekoliko godina razvijen je trend miješanja narodne glazbe i orijentalnih utjecaja, te [[dance|dance glazbe]] pod imenom [[turbo-folk]]. Mnogi suvremeni srpski pjevači popularni su i na područjima susjednih zemalja, kao na primjer: [[Lepa Brena]], [[Željko Joksimović]], [[Dragana Mirković]] i [[Svetlana Ražnatović|Svetlana Ražnatović-Ceca]].

U zabavnoj i pop glazbi, velike zvijezde srpske estrade bili su: [[Đorđe Marjanović]], [[Lola Novaković]] i [[Sedmorica mladih]]. Još uvijek su aktivni i omiljeni [[Đorđe Balašević]] i [[Zdravko Čolić]]. Srbija ima i pobjednicu na [[Izbor za pjesmu Eurovizije|Izboru za pjesmu Eurovizije]], [[Marija Šerifović|Mariju Šerifović]].

[[Rock]] grupe su se pojavile u Srbiji krajem [[1960-ih]]. Veliku popularnost su postigle grupe Novog vala [[1980-ih]]: [[Idoli]], [[Električni orgazam]] i [[Ekatarina Velika]]. Iz tog vremena i danas su aktivni: [[Riblja čorba]], [[Bajaga i instruktori]], [[Van Gogh]] i [[Partibrejkers]].

===Kazalište i filmska umjetnost===
[[Joakim Vujić]] je osnivač suvremenog srpskog kazališta. On je osnovao "Knjažesko-srbski teatar" u [[Kragujevac|Kragujevcu]] [[1835.]] godine. Značajni srpski pisci kazališnih djela bili su [[Jovan Sterija Popović]] i [[Branislav Nušić]]. U Beogradu se od [[1967.]] održava međunarodni festival suvremenog teatra BITEF. Tradicionalno najkvalitetnije kazališne scene u Srbiji su "Narodno pozorište u Beogradu", "Atelje 212", "Jugoslovensko dramsko pozorište" i "Srpsko narodno pozorište" u Novom Sadu.
[[Datoteka:Novak_Djokovic_(36093069155).jpg|thumb|desno|[[Novak Đoković]] jedan od najboljih tenisača svijeta.]]

Srpska filmska umjetnost je jedna od vodećih [[kinematografija]] istočne Europe. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Srbiji je proizvedeno 12 filmova. U poslijeratnom razdoblju, na međunarodnoj sceni su se istakli redatelji: [[Aleksandar Petrović]], [[Dušan Makavejev]], [[Slobodan Šijan]], [[Goran Paskaljević]], [[Dušan Kovačević]], [[Goran Marković]] i dr. Najnagrađivaniji srpski filmski redatelj je [[Emir Kusturica]] koji je između ostalog i dobitnik dvije [[Zlatna palma|Zlatne palme]] na festivalu u [[Cannes]]u.

Među glumcima se ističu Čiča Ilija Stanojević, Žanka Stokić i Dobrica Milutinović. Danas su najpoznatiji glumci [[Milena Dravić]], [[Velimir Bata Živojinović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Bora Todorović]] i [[Sergej Trifunović]].

===Šport===
[[Datoteka:Campeões!.jpg|mini|lijevo|300px|[[Srbijanska vaterpolska reprezentacija]]]]

Iako je površinom Srbija mala zemlja s malim brojem stanovništva, srpski predstavnici u sportu su jako uspješni na međunarodnim natjecanjima. Još za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u [[Košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[rukomet]]u, [[Vaterpolo|vaterpolu]] te u mnogim pojedinačnim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u [[Srpska vaterpolska reprezentacija|vaterpolu]] (bivši peterostruki europski i dvostruki svjetski prvaci), [[Srbijanska košarkaška reprezentacija|košarci]] (bivši višestruki svjetski i europski prvaci. Svi naslovi osvojeni u državnoj zajednici [[Srbija i Crna Gora]] / [[SR Jugoslavija]]), [[Srbijanska odbojkaška reprezentacija|odbojci]] (trenutni europski prvaci u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i u [[tenis]]u gdje su čak četiri tenisača/tenisačice bili prvi na [[Association of Tennis Professionals|ATP]] i [[WTA]] listama: [[Novak Đoković]], [[Jelena Janković]] i [[Ana Ivanović]] u pojedinačnoj konkurenciji, te [[Nenad Zimonjić]] u igri parova. Novak Đoković je trenutno najbolji tenisač na svijetu. Jedan od najuspješnijih plivača 2000.-ih je [[Milorad Čavić]], a od [[atletika|atletičara]] ističu se dugoprugašica [[Olivera Jevtić]] i [[Skok u vis|skakač u vis]] [[Dragutin Topić]]. Višestruka osvajačica odličja s velikih natjecanja je i bivša olimpijska prvakinja u [[Streljaštvo|streljaštvu]] [[Jasna Šekarić]].

==Srpsko-hrvatski odnosi==
{{glavni|Hrvatsko-srpski odnosi|Srpskohrvatski jezik}}
{{glavni|Hrvati u Srbiji|Hrvati u Vojvodini}}
{{glavni|Srbi u Hrvatskoj}}

=== Državni blagdani u Republici Srbiji ===

[[Datoteka:Panorama svetosavskog trga.jpg|mini|300px|[[Hram Svetog Save]] i Nacionalna knjižnica na Vračaru.]]
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Datum
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Naziv
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Opaska
|-
| [[1. siječnja|1.]] i [[2. siječnja]] (eventualno 3. siječnja){{fusg|*}} || [[Nova godina]] ||
|-
| [[7. siječnja]] || [[Božić|Pravoslavni Božić]] ||
|-
| [[14. siječnja]] || [[Nova godina|Julijanska Nova godina]] || nije neradni dan
|-
| [[27. siječnja]] || Dan [[Sveti Sava|Svetog Save]] || radni dan, ali nije nastavni dan
|-
| [[15. veljače|15.]] i [[16. veljače]] || Dan državnosti (Sretenje) || Dan vojske Srbije
|-
|  || [[Veliki petak]] || 
|-
| || [[Uskrs]] ||
|-
|  || Uskrsni ponedjeljak || 
|-
| [[1. svibnja|1.]] i [[2. svibnja]] || Praznik rada || 
|-
| [[9. svibnja]] || Dan pobjede || radni dan
|-
| [[28. lipnja]] || [[Vidovdan]] || radni dan
|-
| [[21. listopada]] || Dan sjećanja na srpske žrtve u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] || radni dan
|-
| [[11. studenoga]] || Dan primirja u [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]] || neradni dan
|}
<small>{{fusd|*}}Ako neki dan padne u nedjelju, prenosi se na sljedeći radni dan</small><ref>[http://www.paragraf.rs/praznici-2017.html Paragraf.rs: Državni praznici u R. Srbiji], pristupljeno 23. kolovoza 2017. godine</ref>

==Zanimljivosti==

[[Datoteka:Ramonda_serbica1.jpg|mini|150px|[[Ramonda serbica]] nacionalni cvijet]]{{nedostaje izvor}}
* '''[[1564 Srbija|Asteroid]]''' s brojem 1564 nosi ime Srbija - otkrio ga je Milorad B. Protić
* '''Srbija''' uzgoji oko jednu trećinu svjetskih [[malina]] i jedna je od vodećih zemalja u izvozu smrznutog [[voće|voća]]. Frikom, najveći proizvođač smrznute [[hrana|hrane]] u Srbiji nalazi se u većinskom vlasništvu [[Agrokor]] grupe iz Zagreba.
* '''Bijeli anđeo''' freska iz samostana [[Manastir Mileševa|Mileševa]] upotrijebljen je za prvi satelitski prijenos video signala [[1962.]] između Europe i Sjeverne Amerike , predstavljajući prvi video kontakt između dva kontinenta i pozdrav Europe Americi{{nedostaje izvor}}

==Izvori==
;Bilješke
{{izvori|2}}

;Literatura
* [https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/ri.html Serbia], [[The World Factbook]]
* ''Atlas Srbije'', Monde Neuf, 2007.
* [http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/osn.php?kljuc=1 Republički zavod za statistiku Republike Srbije]
* [http://www.srbija.sr.gov.yu/pages/article.php?id=59 Vlada Republike Srbije], statistički podatci
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57565 Srbija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 26. studenog 2015.
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57564 Srbi], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 26. studenog 2015.
* Janko Bekić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=210037 ''Je li Srbija civilizacijski rastrgana zemlja?''], Političke analize, Vol.4 No.14, lipanj 2013., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], pristupljeno 26. studenog 2015.

{{Portal Europa}}

==Vanjske poveznice==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons        = Србија
|commonshr      = Srbija
|commonscat     = Serbia
|commonscathr   = Srbija
|wikiatlas      = Serbia
|wikiatlashr    = Srbije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Srbija
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.srbija.gov.rs/ Vlada Republike Srbije]
* [http://www.parlament.gov.rs/ Narodna skupština Republike Srbije]
* [http://www.seio.gov.rs/ Ministarstvo za priključivanje EU]
* [http://www.predsednik.rs/ Ured Predsjednika Srbije , Novi Dvor]
* [http://www.nbs.rs/ Narodna Banka Srbije]
* [http://www.stat.gov.rs/ Kancelarija za statistiku Vlade Srbije]
* [http://www.heritage.gov.rs/ Institut za zaštitu kulturnog bogatstva]
* [http://www.emins.org/ Europski pokret u Srbiji]
* [http://www.royalfamily.org/ Srpska kraljevska obitelj]

{{Srbija}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}
{{Frankofonija}}

[[Kategorija:Srbija| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]