Vidi kôd stranice Srbi

<!--'''Srbi'''-->{{Etnička grupa
| ime        = Srbi<br />Срби
| slika      = [[Datoteka:NSrbs3.jpg|300px|]]
| opis slike =[[Sveti Sava]] {{·}} [[Stefan Uroš IV. Dušan|car Dušan]] {{·}} [[Karađorđe]] {{·}} [[Vuk Karadžić|V. Karadžić]]<br>[[Nikola Tesla|N. Tesla]] {{·}} [[Mihajlo Pupin|M. Pupin]] {{·}} [[Nadežda Petrović|N. Petrović]] {{·}} [[Milutin Milanković|M. Milanković]]
| populacija = 10,5 milijuna (procjena) <ref>[http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/konzularni-poslovi/dijaspora/dijaspora-opste?lang=lat Ministarstvo vanjskih poslova]</ref>
| regije     = {{ZD+X/S|SRB}} 5 988 150 (2011.)
| regija1  = {{ZD+X/B|BIH}}
| pop1     = 1 086 733 (2013.)
| ref1     =<ref>{{Citiranje knjige|title=Sarajevo, juni 2016. CENZUS OF POPULATION, HOUSEHOLDS AND  DWELLINGS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, 2013 FINAL RESULTS|publisher=BHAS|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|accessdate=30. lipnja 2016.}}</ref>
| regija2  = {{ZD+X/H|HRV}}
| pop2     = 186 633 (2011.)
| ref2     =
| regija3  = {{ZD+X/C|CG}} 
| pop3     = 178 110 (2011.)
| ref3     = <ref name="monstat1">{{Citiranje weba|url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje(1).pdf|title=Census of Population, Households and Dwellings in Montenegro 2011|date=12. svibnja 2011|accessdate=13. svibnja 2011.}}</ref>
| regija4  = {{ZD+X/A|AUT}} 
| pop4     = 300 000 (procjena)
| ref4     = <ref>{{Citiranje weba|title=Srbi u Austriji traže status nacionalne manjine|date=2010-10-02|publisher=Blic|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/209899/Srbi-u-Austriji-traze-status-nacionalne-manjine|quote=<!--"Srba u Austriji ima oko 300.000, po brojnosti su drugi odmah iza Austrijanaca i više ih je od Slovenaca, Mađara i Gradištanskih Hrvata zajedno, koji po državnom ugovoru iz 1955. godine imaju status nacionalne manjine u Austriji", navodi se u saopštenju.-->}}</ref>
| regija5  = {{ZD+X/S|SAD}} 
| pop5     = 187 739 
| ref5     = <ref>http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&prodType=table</ref>
| regija6  = {{ZD+X/N|NJE}} 
| pop6     = 136 152 (procjena)
| regija7  = {{ZD+X/Š|ŠVI}}
| pop7     = 150 000  
| ref7     = <ref>{{cite journal|title=|url=http://www.saez.ch/pdf/2000/2000-47/2000-47-669.PDF}}</ref>
| regija8 = {{ZD+X/K|KOSV}} 
| pop8    = 120 000 (procjena 2011.) 
| ref8     = <ref>[https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/online;jsessionid=39FEE82E860877070BFA926CDC707524.tcggen1 ]</ref>
| regija9  = {{ZD+X/F|FRA}} 
| pop9     = 120 000 (procjena)
| ref9     =<ref>{{Citiranje weba|author=Mediaspora|title=Rezultat istrazivanja o broju Srpskih novinara i medija u svetu|year=2002|publisher=Srpska dijaspora|url=http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=2056|quote=<!--FRANCUSKA - 120 hiljada Srba-->}}</ref>
| regija10 = {{ZD+X/K|KAN}} 
| pop10   = 80.320 (2011)
| ref10    =<ref>[http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=105396&PRID=0&PTYPE=105277&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2013&THEME=95&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= Kanadski zavod za statistiku]</ref>
| regija11 = {{ZD+X/U|UK}} 
| pop11    = 70 000 (procjena)
| ref11    =<ref>{{Citiranje weba|title=So, just how many Serbs live in Britain? Britić figures defy census figures of 2001.|date=June 3, 2011|publisher=Ebritic.com|url=http://www.ebritic.com/?p=39722|quote=<!--The Serbian Embassy made their own estimate ten years ago and arrived at a figure of 70,000.-->}}</ref>
| regija12  = {{ZD+X/A|AUS}} 
| pop12    = 69 544 (2011.)
| ref12     =<ref>{{cite journal|title=The People of Australia – Statistics from the 2011 Census|publisher=Department of Immigration and Border Protection|year=2014|isbn=978-1-920996-23-9|page=59|url=https://www.immi.gov.au/media/publications/statistics/immigration-update/people-australia-2013-statistics.pdf|quote=Ancestry}}</ref>
| regija13 = {{ZD+X/S|SLO}} 
| pop13    = 38 964 (2002.)
| ref13    =
| regija14 = {{ZD+X/M|MAK}} 
| pop14    = 35 939 (2002.)
| ref14    =
| regija16 = {{ZD+X/R|RUM}} 
| pop16    = 18 076 (2011.)
| ref16    =<ref>{{cite journal|title=Tab11. Populaţia stabilă după etnie şi limba maternă, pe categorii de localităţi|work=Rezultate definitive_RPL_2011|year=2011|url=http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_TAB_11.xls |publisher=Institutul Naţional de Statistică |accessdate=2014-04-17}}</ref>
| jezik      = [[Srpski jezik]]
| vjera      = Dominira [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavna]] uključujući [[ateisti|ateističku]], [[Protestantizam|protestantsku]] manjinu
| srodne     = [[Slaveni]], [[Južni Slaveni]] 
}}
'''Srbi''' ([[Srpski jezik|srp.]] Srbi/Срби) su [[narod]] iz grupe [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] nastanjen u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (većinom u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] te dijelovima [[Kosovo|Kosova]].

==Kratka povijest==

Srbi pripadaju južnoslavenskoj skupini [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Prema njihovoj [[Tradicija|tradiciji]], po [[Kultura|kulturi]], [[jezik]]u, vjerovanjima i običajima, etnogeneza Srba vodi nas do srpskih predaka Proto-Slavena i Starih Srba koje [[Herodot]] u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću prije Krista]] opisuje pod imenima [[Neuri]] i [[Budini]], koji su naseljavali [[sjever]]no od [[Dunav]]a u području između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Karpati|Karpata]]. Prvi puta pod srpskim imenom spominje ih Plinius Caecilius Secundus u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću prije Krista]] u svojoj 'Historia naturalis' kao ljude naseljene na obali [[Crno more|Crnog mora]]. U [[2. stoljeće|2. stoljeću nakon Krista]] Klaudije Ptolomej piše u svojoj 'Geographica' da 'Serboi' žive u zaleđu Crnog mora. Srbi na području bliskom današnjem spominju se prvu puta [[822.]] u 'Annales regni Francorum'.

Tijekom velike migracije u [[Europa|Europi]] u [[5. stoljeće|5.]] i [[6. stoljeće|6. stoljeću]], Srbi na [[Balkan]] dolaze iz više smjerova i prodiru na područja između Crnog, [[Egejsko more|Egejskog]], [[Jonsko more|Jonskog]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ovdje im se pripisuje stvaranja [[Raška (država)|Raške]]. Od druge polovice [[12. stoljeće|12. stoljeća]] Raška se počinje širiti preko [[Bizant]]skog [[Državno područje|teritorija]]. Srednjovjekovna Srpska država uspinje se pod vodstvom Nemanjićeve dinastije ([[1166.]] – [[1371.]]). Godine [[1217.]] Srbija postaje [[kraljevina]], a [[1346.]] [[carstvo]]. Srpska pravoslavna crkva stječe svoju neovisnost [[1219.]] zahvaljujući Svetom Savi Nemanjiću ([[1175.]] – [[1235.]]). Srednjovjekovna Srbija svoj najveći razvoj doživljava tijekom vladavine [[car]]a [[Dušan Nemanjić|Dušana Nemanjića]] kada nakratko postaje najjača balkanska [[država]]. Tijekom tog vremena izgrađeni su manastiri [[Sopoćani]], [[Mileševa]] i [[Studenica]] koji su uključeni u Svjetsku kulturnu baštinu i pod zaštitom su [[UNESCO]]-a. 

[[Invazija|Invazijom]] [[Turci|Turaka]] krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] prekinut je razvoj srpskih zemalja. Srbi gube bitke s Turcima na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Marica (rijeka)|Marici]] ([[1371.]]) i [[Bitka na Kosovu polju|Kosovu]] ([[1389.]]) Okupacija počinje koncem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] a potrajat će sljedećih nekoliko [[stoljeće|stoljeća]]. Kroz tih nekoliko stoljeća Srbe čekaju teški dani, najtragičniji u njihovoj povijesti. Turci nabijaju Srbima namet poznat kao '[[harač]]' kako bi se financirala imperijalna mašinerija. Najgori 'harač' postao im je 'harač u krvi', namet koji su plaćali u mladićima koje su otimani od roditelja da bi ih odgojili kao turske vojnike 'janjičare'. Tijekom ovog razdoblja dolazi do drastičnih demografskih promjena na područjima gdje su do tada živjeli Srbi. Oni napuštaju [[Kosovo]] i [[Sandžak]], ali naseljavaju [[Hrvatska Krajina|Hrvatsku]] i [[Slavonska Krajina|Slavonsku Krajinu]], zapadne dijelove današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i teritorij današnje [[Vojvodina|Vojvodine]]. Tijekom ovog razdoblja dolazi također do [[Asimilacija|asimilacije]] [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Vlasi|Vlaha]] u srpski [[narod]].

Najveća pojedinačna od tih [[Migracija (sociologija)|migracija]] je bila ona iz [[1690.]], kada Srbi pod vodstvom patrijarha Crnojevića stižu u [[Panonska nizina|Panoniju]] (Austrijsko carstvo). Ponovno oživljavanje srpske države počinje Prvim srpskim ustankom protiv Turaka ([[1804.]] – [[1813.]]) koji je poveo [[Karađorđe|Karađorđe Petrović]]. Srbija polako jača. Godine [[1815.]] ona postaje kneževina, a [[1882.]] kraljevina pod vodstvom dinastije Obrenovića. Tijekom Karađorđeve dinastije ([[1903.]] – [[1945.]]) Srbija se već sastoji od Stare Srbije, Kosova i Makedonije koju preotima Turskoj [[1912.]] Nakon [[sarajevski atentat|Ferdinandovog ubojstva]] ([[28. lipnja]] [[1914.]]) u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Austro-Ugarska|Austro-ugarsko carstvo]] - otkrivši da je [[atentat]] organiziran od zapovjednika Srbijanske tajne službe - objavljuje [[rat]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], čime počinje [[Prvi svjetski rat]].

Godine [[1918.]] dolazi do ujedinjenja Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije anektirala [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinu Crnu Goru]]) s [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državom Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Novonastala država dobiva ime Kraljevina Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Slovenci|Slovenaca]], koje će [[1929.]] biti promijenjeno u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Ta multietnička i multiregionalna tvorevina predstavljala je ostvarenje srpske državne ideje političkog ujedinjenje srpskoga naroda i zemalja, što je bitni element u ideologiji kako Srba u [[Srbija|Srbiji]], tako i Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]].

Početkom [[1990-ih|90. godina]] srpski političari, uz potporu većine naroda izraženu i na izborima, ne žele prihvatiti osamostaljenje bivših [[republika]] i raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] ([[1991.]]), [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]] (1991. - [[1995.]]) i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ([[1992.]] - 1995.).

U [[Era|eri]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dolazi u Srbiji do gospodarskog propadanja uslijed ratova, ekonomskih sankcija i općeg kriminaliteta u zemlji, a na koncu devedesetih došlo je do [[Operacija Saveznička sila|bombardiranja SR Jugoslavije]] od strane [[NATO]]-a zbog agresije i gušenja [[Albanci|albanske većine]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Od [[2000.]] pa sve do današnjih dana Srbija prolazi kroz procese reintegracije u međunarodnu zajednicu i ekonomske tranzicije. [[3. lipnja]] [[2006.]] dolazi do mirnog razdvajanja Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]] na dvije neovisne države, čime je broj Srba u okolnim državama izvan matične države dosegao trećinu ukupnog broja.

==Etnografija==
[[Datoteka:N.Tesla.JPG|mini|200px|desno|[[Nikola Tesla]], u znanosti prvi među najvećima.]]
''Stari običaji i vjerovanja'' <ref>[http://www.kosovo.net/serbs.html Who are Serbs? (prema Vuku Karadžiću)]</ref>

===Vjerovanja===

Srbi [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] poprimili su [[kršćanstvo]] i zadržali ga do danas. Računa se da je 95% Srba 1991. godine pripada istočnoj pravoslavnoj crkvi. Prije [[1219.]] godine srpski vladari i narod su lutali između katoličanstva i pravoslavlja, a smatra se da su do te godine dvije trećine Srba bili katolici. [[Vukan Nemanjić]] je bio katolik. U narodu su se ipak održala do naših dana stara [[poganstvo|poganska]] [[Slaveni|slavenska]] vjerovanja, kao [[kult predaka]] i vjerovanje u život poslije [[smrt]]i. [[Zadušnice]], dani kada se posjećuju [[grob]]ovi i pale [[Svijeća|svijeće]] [[duša]]ma pokojnih, i donosi im se [[hrana]] i [[piće]], vjerovanje u urokljive oči, [[vampir]]e, [[vještica|vještice]] i nečiste objekte očuvao se također još kod starije [[Populacija|populacije]]. [[Rođenje]], [[brak]] i smrt kod Srba su najznačajniji događaji u ljudskom životu. Do nedavnih vremena vjerovalo se da su rođenje i smrt, prelazak iz jednog svijeta u paralelni i nazad. Smrt znači rođenje u drugom i vice versa.

===Hrana i piće===

Glavnina stanovništva Srbije, ona ruralna, sve donedavno provodila je život na mjestu rođenja, baveći se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[voćarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Većina hrane porijeklom je od domaće proizvodnje. [[Kruh]] se proizvodio sa ili bez [[kvasac|kvasca]] ([[pogača]]) za posebne prigode. U starija vremena uobičajen je bio [[kruh]] od [[kukuruz]]nog brašna (proja) a izrađivao se i od [[Ječam|ječma]], [[Proso|prosa]] i [[raž]]i. Jela kao što su, inače omiljena, [[sir]], [[kajmak]], kuhana [[jaja]] ili [[šunka]], poslužuju se kao hors d'oeuvres ("meze"), hladna predjela uz druženje, odnosno onako, kad netko svrati. Uz ovo se obično popije šljivova rakija ([[šljivovica]]), što je veoma poznato i omiljeno i u [[Lika|Lici]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Od poljoprivrednih proizvoda uzgajaju [[grah]], [[krumpir]], [[Crveni luk|luk]], [[kupus]], [[Rajčica|rajčicu]] i [[Paprika|papriku]]. Od poznatijih jela tu su '[[sarma]]', koja se priprema kuhanjem mljevenog mesa umotanog u list [[kupus]]a, nadalje poznata im je 'srpska salata' sa mnogo rajčice, paprike, sira i [[Crveni luk|luk]]a. U području Dunava značajnija je upotreba [[Riba|ribe]] u [[Prehrana|prehrani]], a ime si je stekla i '[[alaska čorba]]' (nastalo od alasi =riječni ribari). Razne vrste [[pita (hrana)|pita]], slanih i slatkih, također se često nađu na [[stol]]u, a osobito je na cijeni '[[gibanica]]'.

==[[Odjeća]]==

Do svršetka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Žena|žene]] su same proizvodile [[materijal]] i izrađivale odjeću za sebe i svoje [[obitelj]]i. Tek kasnije počela je uporaba [[Industrija|industrijske]] [[tkanina|tkanine]], prvo po urbanim središtima pa tek onda po seoskim zajednicama. Obuća se izrađivala od štavljene goveđe kože ('opanci'). [[Čarape]], ili polučarape ([[nazuvice]]) pletene su od [[Vuna|vune]]. [[Hlače]] su oblika nikerbokerica ([[čakšire]]), uz njih muškoj odjeći treba pridodati nepromočivi bezrukavni kaputić '[[zubun]]', krznenu kapu '[[šubara]]' ili nacionalnu kapu '[[šajkača]]'.

==Populacija== 

Većina Srba živi u matici [[Srbija|Srbiji]]. Velik dio srpske populacije također živi i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (gdje su [[konstitutivni narod]]), točnije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], jednom od dvaju entiteta u BiH, te u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Mnogo manje Srba živi u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]].

Dosta Srba također živi i u [[dijaspora|iseljeništvu]], poglavito u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. 

===Značajnije urbane populacije===

Najveće urbane populacije Srba u [[Srbija|Srbiji]] su u [[Beograd]]u (1,417.187; 2002, <ref>[http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1201 po beogradskim podatcima]</ref>), [[Novi Sad|Novom Sadu]] (oko 250.000), [[Niš]]u (300.000), [[Kragujevac|Kragujevcu]] (200.000). 

Od gradova sa značajnim brojem Srba u Bosni i Hercegovini, valja navesti [[Sarajevo]] (200.000) i [[Banja Luka|Banju Luku]] u Bosni i Hercegovini (200.000). 

Ostale značajne srpske gradske zajednice u inozemstvu vrijedne spomena su [[Chicago]] i dio [[Illinois]]a gdje je najveća srpska izvaneuropska gradska populacija, zajedno sa [[Toronto]]m i južnim [[Ontario]]m, te njemački gradovi [[München]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] i [[Stuttgart]].

==Poznati Srbi==
  
Znanstvenici: [[Nikola Tesla]], [[Mihajlo Pupin]], [[Milutin Milanković]], [[Mileva Marić]] (matematičarka i prva žena [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]); 

Športaši: [[Aleksandar Đorđević]], [[Dragan Džajić]], [[Predrag Stojaković]], [[Dejan Bodiroga]], [[Vlade Divac]]

Umjetnici: [[Miodrag Petrović-Čkalja]], umjetnik i povjesničar umjetnosti [[Davor Džalto]], [[Rade Šerbedžija]], glumac (hrvatski Srbin), pisac [[Miloš Crnjanski]], kipar [[Vojin Bakić]]

Prema listu [[National Enquirer]] pisac [[Ian Fleming]] je stvorio [[James Bond]]a po [[Duško Popov|Dušku Popovu]], srpskom tajnom agentu nadimka ''Tricikl'' (''"The Tricycle"'').{{Nedostaje izvor}}

==Jezik==
  
Srbi govore srpskim jezikom. Za detaljniji prikaz srpskog jezika, pogledajte članak [[srpski jezik]].

==Srbi izvan Srbije==

* [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srbi u Crnoj Gori]]
* [[Srbi u Hrvatskoj]]

== Bilješke ==

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/stories.htm Serbian Legends, Tales, and Anecdotes] 
* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/gallery.htm On-Line Gallery] 
* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/cookbook/cookbook.pdfv Cookbook]
* [http://www.suc.org/culture/library/religious/Lord_Teach_Us_To_Pray/lord_customs.html On Some of the Customs and Traditions of the Serbian People]
* [http://www.spc.org.yu/Vesti-2004/11/30-11-04-e.html Information Service of the Serbian Orthodox Church]

{{Srbi}}
{{Srbija}}

[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Srbi| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kanade]]
[[Kategorija:Etničke grupe Australije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]